Geometrijska optika 3. dio. -sferni dioptar -leće -sferne i kromatične aberacije
|
|
- Τιτάνια Βυζάντιος
- 5 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Geometrijska optika 3. dio -sferni dioptar -leće -sferne i kromatične aberacije
2 Sferni dioptar Sferni dioptar - skup dvaju homogenih izotropnih optičkih sredstava različitih indeksa loma n 1 i n 2, rastavljenih sfernom plohom. Za pozitivni smjer glavne osi uzima se smjer lomljene svjetlosti. Ishodište apscise x je u tjemenu sfernog dioptra; izvor svjetlosti ili osvijetljeni predmet I nalazi se na položaju x, a slika I' na koordinati x' Zraka svjetlosti dolazi iz izvora I, lomi se na graničnoj plohi u točki B i prelazi u optički gušće sredstvo (n 2 > n 1 ). U točki C je centar sfernog dioptra odnosno središte sferne plohe s radijusom R.
3 Jednadžba sfernog dioptra Snellov zakon za upadnu i lomljenu zraku na sfernom dioptru (točka B): sinα sin β = n n 2 1 Promatramo IBC u kojemu se sinusi kutova u vrhovima B i I odnose kao nasuprotne stranice, pa vrijedi: sin( π α ) R + ( x) = sin u R sinα R x sin( π α ) = sinα = sin u R
4 Jednadžba sfernog dioptra 2 Trokut IBI' zbroj kutova je π, pa slijedi: u + (π-α) + β + u' = π u ' = α β u Sinusni zakon iz trokuta CBI' daje: sin β = sin u ' x ' R R x' (položaj slike) zavisi o u' (odnosno o u = kut upadne zrake prema glavnoj osi); x' se smanjuje kad u' raste. Sve zrake koje dolaze iz I ne sjeku se u jednoj točki Pojava sferne aberacije. Za veliku upadni kut u sferni dioptar nije stigmatičan.
5 Jednadžba sfernog dioptra 3 sinα sin β = n n 2 1 sinα = sin u R R x sin β = sin u ' x ' R R u ' = α β u Slučaj Gaussovih aproksimacija (u malen) Zrake su približno paralelne glavnoj osi Vrijede sljedeće aproksimacije: Ako je kut u mali onda su α i β takoñer mali te se sinusi mogu zamijeniti pripadnim kutovima trigonometrijske jednadžbe postaju algebarske: α β = n n 2 1 α = u R x R β = u ' x ' R R Sustav od četiri jednadžbe s četiri nepoznanice (α, β, u, u'): n n n n + = x x ' R
6 Jednadžba sfernog dioptra 4 n1 n2 n2 n1 + = x x ' R Jednadžba konjugacije za uski snop zraka svj. i malog otvora, odnosno malog upadnog kuta u, (postoji približna stigmatičnost za sitni (točkasti) predmet u blizini glavne osi sfernog dioptra). Zraka koja dolazi iz predmeta beskonačno udaljenog od tjemena (x = ) siječe glavnu os u točki F', (žarište slike). x' = f '= Rn 2 /(n 2 -n 1 ) f ' = d(o, F') - žarišna daljina slike ili udaljenost žarišta slike od tjemena Žarište predmeta F (točka u kojoj leži predmet čija se slika nalazi u beskonačnosti). x' = x = f = - Rn 1 /(n 2 -n 1 ) f = d(o, F) - žarišna daljina predmeta (udaljenost žarišta predmeta od tjemena) Žarišne daljine predmeta i slike protivnog predznaka. f/f ' = - n 1 /n 2. Protivan predznak za žarišne daljine kaže da su one smještene uvijek s različitih strana tjemena sfernog dioptra.
7 Konstrukcija slike Uz Gaussove aproksimacije, konstrukciju slike za sferni dioptar izvodimo pomoću kardinalnih točaka F, F' i C. Meñusobni odnos indeksa loma te konkavnosti ili konveksnosti sferne plohe prema upadnoj svjetlosti moguće su 4 kombinacije: n 1 > n 2, konkav.; n 1 > n 2, konvek.; n 1 < n 2, konkav.; n 1 < n 2, konvek Primjer: sferni dioptar s konvek. plohom (odnos indeksa loma n 1 < n 2 )
8 Konstrukcija slike 2 Zraka koja dolazi paralelno s glavnom osi nakon loma prolazi kroz žarište F' Zraka koja prolazi kroz žarište F, nakon loma odlazi paralelno s osi. Zraka koja prolazi kroz C prolazi kroz dioptar bez loma. Sjecište kardinalnih zraka odreñuje položaj i veličinu slike.
9 Linearno povećanje slike Veličina predmeta y =? tg α = y/x Za mali kut α upadne zrake prema osi i položaj predmeta x na osi tg α = y/x tg α α= y/x y = α x Veličina slike y' =? Slično razmatranje y' = β x' y ' x ' β Povećanje: γ = = y xα Koristimo Snellov zakon loma u kojemu aproksimiramo sinuse kutova s pripadnim malim kutovima: n1 x ' γ = n x 2 α β n n 2 1
10 Linearno povećanje slike 2 γ = n1 x ' n x 2 Slika Koordinate predmeta i slike protivnog predznaka (x < 0 ; x' > 0). Povećanje negativno. Slika je realna i obrnuta. Kako dobiti uspravnu sliku? Postavimo predmet tako da su slika i predmet u istom sredstvu, tj. tako da su x i x' istog predznaka. Primjer: Slučaj konkavnog sfernog dioptra, za prijelaz svjetlosti iz zraka u vodu (n 2 /n 1 = 4/3),
11 Linearno povećanje slike 3 Primjer: Slučaj konkavnog sfernog dioptra, za prijelaz svjetlosti iz zraka u vodu (n 2 /n 1 = 4/3), Realni predmet daje uspravnu virtualnu sliku.
12 Sustav sfernih dioptara - Skup homogenih izotropnih dioptara kojima centri leže na istom pravcu, osi rotacijske simetrije sustava. Ravni dioptar - Sferni dioptar sa središtem u beskonačnosti. Takve sustave zovemo centrirani (optički) sustavi. Primejr: Sustav od pet centriranih sfernih dioptara (s centrima C, sfernim plohama S i sredstvima indeksa loma n) Za točkasti predmet (na glavnoj osi beskonačno daleko). Svaki sferni dioptar daje sliku na glavnoj osi u točki koja je žarište slike. Cijelom centriranom sustavu pripada neko žarište slike i žarište predmeta (mogu biti realna i virtualna. F' = virtualno žarište slike (za dani centrirani sustav).
13 Sustav sfernih dioptara 2 Promatramo centrirani sustav s dvije sferne plohe: U produžetku zraka koje dolaze iz žarišta F i izlaze paralelno s glavnom osi nastaju sjecišta, točke, koje leže u jednoj plohi (što je ravnina za paraksijalne zrake), a ona se naziva prvom glavnom ravninom (P). Drugu glavnu ravninu (P') čine točke u kojima se sijeku produžetci zraka, što dolaze paralelno s glavnom osi i nakon izlaska iz centriranog sustava prolaze kroz žarište F '. Glavne točke centriranog sustava (H i H') - Točke u kojima glavne ravnine sijeku glavnu os.
14 Sustav sfernih dioptara 3 Konstrukcija slike kod centriranog sustava s dvije sferne plohe? Leća = Centrirani sustav s dvije sferne plohe (s jednim homogenim sredstvom), tj sustav od dva sferna dioptra. Debela (složena) leća = Centrirani sustav s više od dvije sferne plohe. Slika? Dovoljno je koristiti glavne ravnine (bez konstrukcije sfernih ploha), odnosno kardinalne točke u koje se ubrajaju žarišta slike i predmeta (F, F') te glavne točke sustava (H, H'). f f = HF ' = H ' F ' Žarišne daljine
15 Sustav sfernih dioptara 4 Karakteristične zrake: Prva zraka (1) je paralelna s glavnom osi, lomi se u drugoj glavnoj ravnini (P') i siječe os u žarištu slike F'. Druga zraka (2) siječe os u prvoj glavnoj ravnini u glavnoj točki H te izlazi iz druge glavne ravnine, tj. iz točke H', usporedo s pravcem upadne zrake i u sjecištu s prvom izlaznom zrakom odreñuje položaj slike I 2 '. Treća karakteristična zraka (3) siječe glavnu os u žarištu predmeta (F), lomi se u prvoj glavnoj ravnini (P) i izlazi iz druge glavne ravnine usporedo s glavnom osi te siječe prve dvije zrake takoñer u točki I 2 '. Za konstrukciju slike dovoljno je koristiti dvije od karakterističnih zraka.
16 Sustav sfernih dioptara 5 Jednadžba konjugacije: Uvodimo oznake: y = I I y = I I x = HI x = H I ' ' ' ' ' ' Suglasnost trokuta: I2 AB FHB Jer je y > 0, y' < 0 y '/ f = y '- y / x y '/( y '- y) = f / x ( ) Slično, sukladnosti trokuta: ( ) y / f ' = y - y ' / x ' A' H ' F ' A' B ' I - y /( y '- y) = f '/ x ' ' 2 Zbrojimo: f ' x ' f + = 1 x Jednadžba konjugacije za paraksijalne zrake za sustav 2 centrirana sferna dioptra (leća).
17 Sustav sfernih dioptara 6 Jednadžba konjugacije: f ' x ' f + = 1 x Poseban slučaj: Oba krajnja sredstva su jednaka, tj. n = n', f = - f ' Uvedemo oznaku za žarišnu daljinu slike f ' = ϕ. Povećanje? y '/( y '- y) = f / x - y /( y '- y) = f '/ x ' Podijelimo relacije: y ' = γ = y fx ' f ' x = x x ' ϕ Koristimo relaciju za odnos žarišnih daljina slike i predmeta za sferni dioptar (vrijedi i za sustav): f '/f = - n'/n n x ' γ = n ' x γ = x ' x Kada je n = n'.
18 Sustav sfernih dioptara 7 - zaključak Centrirani sferni sustavi Sustav je potpuno odreñen ako su poznate apscise centara (C 1, C 2,, C n ) i radijusi sfernih dioptara (R 1, R 2,, R n ), kao i indeksi loma (n 1, n 2,, n k ). Uz Gaussove aproksimacije, odreñeni su položaji kardinalnih točaka. U traženju tih točaka važno je odrediti žarišta i položaje dviju konjugiranih točaka (položaja predmeta i slike), što se izvodi konstrukcijom hoda zrake u sustavu uz primjenu Snellovog zakona loma ili sukcesivnom primjenom jednadžbe konjugacije redom za sferne dioptre. Još jedan način odreñivanja žarišta i položaja slike je eksperimentalan.
19 Sustav sfernih dioptara 7 - zaključak 2 Obratno: Kada se poznaju položaji žarišta i slike, položaj glavnih ravnina se dobije postupkom koji je obrnut postupku dobivanja slike. Primjerice, kad su poznati položaji F, F', I 1 I 2, I 1 'I 2 '. Geometrijski vučemo paralelu iz I 2 ' i u njenom sjecištu sa zrakom I 2 F leži glavna ravnina P; slično odreñujemo položaj ravnine P' koja leži u sjecištu paralele iz I 2 i zrake I 2 'F'; tada su odreñene i glavne točke sustava (H, H').
20 Leće Jednostavna) leća - centrirani sustav samo s dvije dioptrijske plohe (gdje jedna ploha može biti ravnina). Podjela: leće tankog ruba i leće debelog ruba Leće tankog ruba: a) bikonveksna, b) plankonveksna c) konkavkonveksna (meniskus) Leće debelog ruba: d) bikonkavna, e) plakonkavna f) konkavkonveksna leća
21 Leće 2 Praksa: Uglavnom staklene leće (n 2 3/2) u zraku (n 1 1). Optički centar (Γ) = Točka u kojoj zraka pri prolazu kroz leću siječe glavnu os tako da je izlazna zraka (nakon dva loma) paralelna upadnoj zraci. Kardinalne točke leće: - centri sfera (C1, C2) - tjemena (T1, T 2 ) - optički centar (Γ )
22 Leće 3 Optički centar (Γ) dijeli debljinu leće (udaljenost izmeñu tjemena T 1 i T 2 ) u omjeru radijusa njenih ploha, tj. vrijedi odnos R 1 /R 2 = ΓT 1 / ΓT 2 (bez dokaza - dokaz iz sličnosti trokuta s vrhom u Γ) Poseban slučaj: Polumjeri ploha leće jednaki po iznosu. Optički centar Γ je identičan centru simetrije leće, tj. za R 1 = - R 2 ΓT 1 = - ΓT 2 Općenito: Odreñivanje optičkog centra leće omogućuje relacija R 1 /R 2 = ΓT 1 / ΓT 2
23 Leće 4 Druge kardinalne točke? (Neka su krajnja sredstva leće jednaka, tj. n = n'.) Produžetci upadne i izlazne zrake, koja prolazi kroz Γ, sijeku glavnu os u glavnim točkama H i H'. Žarišta leće? Primjenom jednadžbe konjugacije redom za sferne dioptre: Slika predmeta iz beskonačnosti nakon prolaska kroz prvi sferni dioptar. Ta slika Predmet za drugi sferni dioptar; Traži se položaj slike tog drugog sfernog dioptra i ta konačna slika jest na položaju žarišta F'. Obrnuvši smjer svjetlosti, na isti način nalazimo točku F. (Oba su fokusa ekvivalentna, a o smjeru upadne zrake ovisi koju ćemo točku nazivati žarištem predmeta ili slike.) Konstrukcija slike za dani (transverzalni) predmet kod leće. Pomoću kardinalnih točaka i glavnih ravnina (dovoljno 2 karakteristične zrake).
24 Leće 5 Pokus: Stakleni balon ili tikvicu napunimo vodom; s dvije uske dijafragme ograničimo uski snop svjetlosti, pa dana leća kugla daje za osvijetljeni predmet prihvatljivu sliku.(leća kugla, dioptrijske plohe su dio jedne iste kugle. Radijusi ploha jednaki. Optički centar leži u centru kugle.)
25 Tanke leće Leće kod kojih možemo zanemariti meñusobnu udaljenost tjemena sfernih ploha s obzirom na radijus zakrivljenosti tih ploha. Pretpostavlja se da tjemena sfernih dioptrijskih ploha padaju zajedno u jednu točku, a tu se nalaze i kardinalne točke, osim žarišta Primjer: Položaj predmeta (P 1 ) i slike (S 1 ) za prvi sferni dioptar (prema zakonu loma) te (virtualnog) predmeta (P 2 =S 1 ) i slike(s 2 ) za drugi sferni dioptar leće (koja daje sliku (S 2 ) za predmet (P 1 )).
26 Jednadžba konjugacije za tanku leću Za sferni dioptar smo našli: n n n n + = x x ' R Kod nas: Prvi sferni dioptar: Apscisa predmeta x = (ΓP 1 ) i apscisa slike x 1 ' (ΓS 1 ). Drugi sferni dioptar: apscisa (virtualnog) predmeta x 1 ' (P 2 = S 1 ) i apscisa slike x' =(ΓS 2 ) n1 n2 n2 n1 n + = 2 n1 n1 n2 + = x x1 ' R1 x1 ' x ' R2 Nakon zbrajanja i ureñenja: 1 1 n2 n = ( ) x x ' n R R 1 1 2
27 Jednadžba konjugacije za tanku leću n2 n = ( ) x x ' n R R Za predmet u beskonačnosti Slika pada u fokus. 1 1 n2 n = ( ) ϕ n R R n2 n1 1 1 = ( ) ϕ n R R Jednadžba konjugacije se može pisati u obliku koji se naziva i Gaussov oblik jednadžbe leće: = x x ' ϕ
28 1 n2 n1 1 1 = ( ) ϕ n R R Jakost leće = x x ' ϕ Jakost ili konvergencija leće (j) jednaka je recipročnoj vrijednosti žarišne daljine slike, tj.: j 1 n n 1 1 ( ) ϕ n R R 2 1 = = Kako je za žarišnu daljinu jedinica (m) u MS jedinica za jakost leće je (j) = (m -1 ), što se naziva i dioptrija (uz dopuštenu oznaku dpt). Za konvergentne leće je j > 0, a za divergentne leće je jakost j < 0.
29 Jakost leće 2 Primjer: Plohe tanke bikonveksne leće imaju jednake radijuse zakrivljenosti od 0,6 m, dok staklo leće ima indeks loma 1,5. Na kojoj su udaljenosti od leće realni predmet i slika kada je slika po veličini jednaka predmetu? R R n n γ = = = 0,6-0,6 = 1,5 = 1-1 m m 1 n2 n1 1 1 = ( ) ϕ n R R = x x ' ϕ x ' γ = = 1 x ' x 1, = 1 0,6 0,6 = x x ' + x ' = ϕ x ' = 2ϕ = x x ' = x = 1, 2m 1 0,6 Praksa: Leća radi u Gaussovim aproksimacijama kad je njen dijametar desetak puta manji od udaljenosti x ili x' (uzima se manja od njih). = 2 1 = x ' ϕ
30 Sustav tankih leća Promatramo centrirani sustav od dvije jednostavne leće koje su meñusobno udaljene za d, što je tzv. dublet. Promatramo zraku koja pada usporedo s osi sustava na prvu konvergentnu leću L 1. lomi se pada na drugu pozitivnu leću L 2 lomi se i onda siječe os u točki F' (žarište sustava leća) U produžetku zrake koja upada na L 1 i zrake koja izlazi iz L 2 nalazi se (virtualno) sjecište (B') što leži u glavnoj ravnini okomitoj na os sustava. Produžetak zrake iz točke E siječe os u točki F 1 ' (žarište slike prve leće).
31 Sustav tankih leća 2 Promatramo slične trokute Γ 1 F 1 'B i Γ 2 F 1 'E : Γ B Γ F ' Γ E Γ F ' : Promatramo slične trokute H'F'B' i Γ 2 F'E : H ' B ' Γ2E Γ1B Γ2E Γ1F1 ' Γ2F1 ' = Uz oznake: H ' B ' Γ 2E H ' F ' Γ F ' 2 Γ B = 1 H ' F ' Γ F = ϕ ' Γ Γ = 1 2 H ' B ' = Φ d Γ F = ϕ d ' = = H ' F ' Γ F ' H ' B ' ϕ H ' B ' Φ Γ2E ϕ d = Γ 2E Γ F ' Φ Γ2F ' = ϕ ϕ d 1 1
32 Sustav tankih leća 3 Φ Γ = ϕ ϕ 1 1 Dužina Γ 2 F' =? Pomoću parametara sustava (žarišne daljine i dr.) u posebnom slučaju prolaza upadne zrake kroz sustav dviju leća, npr. F ' d 2 ϕ ϕ d = Φ 1 1 Γ2 F ' Upadna zraka dolazi paralelno s osi na leću L 1, lomi se i siječe os u točki F 1 ' (žarište slike za L 1 ), zatim se lomi na leći L 2 (u čijem optičkom centru je smješteno ishodište O) i onda siječe os u točki F' (žarište slike sustava leća).
33 Sustav tankih leća 4 ϕ ϕ d = Φ 1 1 Γ2 F ' Što daje jednadžba konjugacije za drugu leću? = x x ' ϕ 2 Neka je F 1 ' predmet (I) za L 2 F' = položaj slike (I') tog predmeta Γ F = ϕ ' Γ F = ϕ x ' ( d ϕ ) = x ' = Γ 2 F ' = d ϕ Γ F ' ϕ ϕ ϕ Φ = ϕ ϕ2 d Γ F ' = Žarišna daljina slike sustava. 2 ϕ2( ϕ1 d) ϕ + ϕ d 1 2
34 Sustav tankih leća 5 Uvedemo li jakost sustava leća J = 1/Φ J 1 ϕ + ϕ d = = 1 2 Φ ϕ1ϕ J 1 1 d = + J = j1 + j2 j1 j2d ϕ ϕ ϕ ϕ Ako se dvije tanke leće dodiruju (slučaj tankog dubleta). Udaljenost je d = 0 Jakost sustava odgovara zbroju jakosti pojedinih leća, ili: J = j1 + j2
35 Sferne aberacije Na konveksni sferni dioptar upada snop monokromatskih zraka usporedo s glavnom osi. Snellov zakon loma. Zrake se lome pod graničnim kutom loma i sijeku os sustava u žarištu marginalnih (rubnih) zraka (F m ') Paraksijalne zrake (blizu osi sustava) lome se takoñer po zakonu loma, ali sijeku os u žarištu paraksijalnih zraka (F p '), koje je odmaknuto od žarišta marginalnih zraka i ima veću žarišnu daljinu. Sferni dioptar je astigmatičan. Pomak žarišta, tj. dužina F m 'F p ' longitudinalna je mjera sferne aberacije ili pogrješke sfernog dioptra.
36 Sferne aberacije 2 Leće - Takoñer sferne aberacije tako da marginalne zrake, koje dolaze usporedo s osi, nakon loma na konvergentnoj leći, sijeku os bliže leći (ili, paraksijalne zrake imaju veću žarišnu daljinu slike). Pokus: Ispred leće postavimo dijafragmu. (Samo sa središnjim otvorom, te u drugom slučaju s dva dijametralna otvora uz rub dijafragme.) Gaussove aproksimacije? Samo vrlo sitni ravni predmeti na glavnoj osi daju ravnu sliku. Inače se ne dobije oštra slika zbog sfernih aberacija leće; područje približno dobrih slika leži na konkavnoj paraboloidnoj plohi Slika ravnog predmeta na paraboloidnom zastoru.
37 Sferne aberacije 3 Astigmatičnost leće = Pogeška koja se očituje u tome što nije moguće dobiti na zastoru, okomitom na os leće, oštru sliku nekog ravnog predmeta; primjerice, za dva normalna (okomita) dijametra ne dobije se jednako oštra slika u blizini osi i izvan nje, tj, ako je slika na sredini polja oštra, tada nisu rubovi i obratno: Aplant Sustav koji korigira astigmatičnost leća. Kombinacijom pozitivne i negativne leće, odreñenih debljina, indeksa loma i položaja (longitudinalna sferna aberacija može biti veća ili manja od nule za leće različitog predznaka). Sustav od + i leća ima manju jakost nego sama pozitivna leća, ali se može postići da marginalne i aksijalne zrake daju sliku približno na istom mjestu.
38 Sferne aberacije 4 Smanjenje sfernih aberacija postiže se u uvjetima što boljih Gaussovih aproksimacija. U tu svrhu koriste se dijafragme uskog prolaznog snopa, što meñutim može izobličiti sliku. Kako se marginalne zrake uz rub dijafragme jače lome od paraksijalnih zraka, pravokutan predmet daje sliku tzv. bačvicu (ispupčeni pravokutnik), kad se dijafragma nalazi ispred leće, dok slika tzv. jastuk (udubljeni pravokutnik) nastaje kad je dijafragma iza leće.
39 Kromatične aberacije Zbog disperzije, zraki svake pojedine valne duljine pripada posebna slika koju centrirani sferni sustav daje od predmeta. Kromatična aberacija. Slike istog točkastog predmeta, koji emitira polikromatsku svjetlost, (ni u Gaussovim aproksimacijama) ne leže u jednoj točki. Kromatična aberacija leće promatra se uglavnom za dvije valne duljine vodikova spektra, modru (m) i crvenu (c). Kako za indekse stakla vrijedi odnos: n c < n m, prema jednadžbama za tanku leću slijedi odnos pripadnih žarišnih daljina: φ m < φ c Kromatične aberacije za modru i crvenu valnu duljinu svjetlosti za: a) konvergentnu b) divergentnu leću
40 Kromatične aberacije 2 Za modru i crvenu valnu duljinu, leća ima dva različita žarišta slike F m ' i F c ', kao i dva različita žarišta predmeta. Dužina F c 'F m ', po veličini i predznaku, predočuje glavnu kromatičnu aberaciju. Pozitivna leća. F c 'F m ' < 0 Ako se snop zraka presječe zastorom ispred žarišta F c ', rub presjeka će bit crven; presjek iza F c ' modri rub. Divergentna leća - glavna kromatična aberacija je pozitivna, tj. F c 'F m ' >0
41 Kromatične aberacije 3 Kromatične aberacije ispravljamo kombinacijom + i leća različite jakosti i indeksa loma; sustav je akromatičan ako u bijeloj svjetlosti daje sliku bez obojenih rubova. Primjerice, konvergentni akromat sadrži konvergentnu leću od krunskog stakla, priljubljenu na divergentnu leću od flint stakla manje jakosti (n f <n k, odnos pripadnih indeksa loma za flint i krunsko staklo). Kako za indekse stakla vrijedi odnos: n c < n m, prema jednadžbama za tanku leću slijedi odnos pripadnih žarišnih daljina: φ m < φ c
F2_ zadaća_ L 2 (-) b 2
F2_ zadaća_5 24.04.09. Sistemi leća: L 2 (-) Realna slika (S 1 ) postaje imaginarni predmet (P 2 ) L 1 (+) P 1 F 1 S 1 P 2 S 2 F 2 F a 1 b 1 d -a 2 slika je: realna uvećana obrnuta p uk = p 1 p 2 b 2 1.
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότερα4. Leće i optički instrumenti
4. Leće i optički instrumenti. Ključni pojmovi Leće, Besselova metoda, dijaprojektor, mikroskop, Keplerov i Galilejev teleskop. Teorijski uvod Jednadžba leće: Žarišna daljina tanke leće, udaljenost predmeta
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραF2_K1_geometrijska optika test 1
F2_K1_geometrijska optika test 1 1. Granični lom i totalna refleksija. Izračunajte granični kut upada za sistem staklozrak, ako je indeks loma stakla 1,47. Primjena totalne refleksije na prizmi; jednakokračna
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραc - brzina svjetlosti u vakuumu, v - brzina svjetlosti u sredstvu. Apsolutni indeks loma nema mjernu jedinicu i n 1.
Geometrijska optika_intro Zakoni geometrijske optike, zrcala, totalna refleksija, disperzija svjetlosti, leće, oko i načini korekcije vida Zakoni geometrijske optike 1. zakon pravocrtnog širenja svjetlosti
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραPriprema za državnu maturu
Priprema za državnu maturu G E O M E T R I J S K A O P T I K A 1. Valna duljina elektromagnetskoga vala približno je jednaka promjeru jabuke. Kojemu dijelu elektromagnetskoga spektra pripada taj val? A.
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio
MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραAnalitička geometrija u ravnini
Analitička geometrija u ravnini September 5, 2008 1 Vektori u koordinatnom sustavu 1.1 Udaljenost točaka u koordinatnom sustavu pravokutni koordinatni sustav potpuno je odred en ishodištem jediničnim vektorima
Διαβάστε περισσότεραISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)
FORMULE Implicitni oblik jednadžbe pravca A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) Eksplicitni oblik jednadžbe pravca ili Pravci paralelni s koordinatnim osima - Kada je u općoj jednadžbi
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότερα6 Primjena trigonometrije u planimetriji
6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραPITANJA IZ FOTOMETRIJE I GEOMETRIJSKE OPTIKE
PITANJA IZ FOTOMETRIJE I GEOMETRIJSKE OPTIKE 1. Opišite svjetlosne izvore. Po čemu se oni razlikuju? 2. Opiši osjetljivost oka na različite valne duljine. 3. Definiraj (i pojasni) pojmove: točkasti svjetlosni
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.
Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότερα2.7 Primjene odredenih integrala
. INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu
Διαβάστε περισσότεραPROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y
Διαβάστε περισσότεραGeometrijska optika Lom svjetlosti na ravnim sistemima
Zadaci - Geometrijska optika - Fizikalna optika - 2007/08 Geometrijska optika Lom svjetlosti na ravnim sistemima ravni dioptar planparalelna ploča prizma Koja svojstva svjetlosti poznajete? Što je svjetlost
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραPOVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA
POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica
Διαβάστε περισσότεραŠto je svjetlost? Svjetlost je elektromagnetski val
Optika Što je svjetlost? Svjetlost je elektromagnetski val Transvezalan Boja ovisi o valnoj duljini idljiva svjetlost (od 400 nm do 700 nm) Ljubičasta ( 400 nm) ima kradu valnu duljinu od crvene (700 nm)
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραParabola Definicija parabole Parabola u koordinatnom sustavu Parabola i pravac Uvjet dodira pravca i parabole Jednadžba tangente u točki parabole
Parabola Definicija parabole Parabola u koordinatnom sustavu Parabola i pravac Uvjet dodira pravca i parabole Jednadžba tangente u točki parabole 5. 1. Definicija parabole...............................
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραSvjetlost. Priroda svjetlosti Zakoni geometrijske optike Fermatov princip Refleksija svjetlosti. Ravno zrcalo Sferno zrcalo.
Poglavlje Svjetlost.....3..4..4...4...5..5...5...5.3..6..6...6...6.3..7..8. Priroda svjetlosti Zakoni geometrijske optike Fermatov princip Refleksija svjetlosti Ravno zrcalo Sferno zrcalo Lom svjetlosti
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραProstorni spojeni sistemi
Prostorni spojeni sistemi K. F. (poopćeni) pomaci i stupnjevi slobode tijela u prostoru: 1. pomak po pravcu (translacija): dva kuta kojima je odreden orijentirani pravac (os) i orijentirana duljina pomaka
Διαβάστε περισσότερα( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
Διαβάστε περισσότερα1. Transverzalni valni impuls koji se širi užetom u trenutku t = 0 opisan je jednadžbom
Valovi 1. Transverzalni valni impuls koji se širi užetom u trenutku t = 0 opisan je jednadžbom y = a3 a 2 x 2, gdje je a = 1 m (x i y takoder su izraženi u metrima). Maksimum impulsa je u toči x = 0 m.
Διαβάστε περισσότεραπ π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
Διαβάστε περισσότερα2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1
2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραGeometrijska optika. Fizika 2 Predavanje 9. Dr. sc. Damir Lelas
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Razlikovni studiji (90/90/930/940/950) Fizika Predavanje 9 Geometrijska optika Dr. sc. Damir Lelas (Damir.Lelas@fesb.hr, damir.lelas@cern.ch ) Danas
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραAnalitička geometrija afinog prostora
Analitička geometrija afinog prostora Linearno zavisan i linearno nezavisan skup točaka U realnom afinom prostoru A n dane točke A i (r i ), i =,,, k, k +, k + pripadaju istoj s ravnini π s, s k, ako i
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima.
M086 LA 1 M106 GRP Tema:.. 5. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 2 M086 LA 1, M106 GRP.. 2/17 P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραFizika 2. Optika. Geometrijska optika 2009/10
Fizika 2 Optika Geometrijska optika 2009/10 1 2 Optika..definicija Optika, u širem smislu, je dio fizike koji proučava elektromagnetske valove; njihova svojstva i pojave. Elektromagnetski valovi ili (elektromagnetsko
Διαβάστε περισσότεραλ ν = metoda + = + = = =
Zadata (Mira, gimnazija) Polumjer zarivljenosti udubljenog zrala je 4 m, a predmet je od zrala udaljen a = f. Nañi položaj slie. Rješenje r = 4 m, a = f, b =? Sferno zralo je dio ugline površine, tj. ono
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραje B 1 = B 2. Prvi teorem kojeg ćemo dokazati primjenom Menelajeva teorema je Euklidski slučaj poznatog Desargesova 2 teorema. B 2 Z B 1B 2 B 1 O
Zoran Topić, Imotski Menelajev teorem i neke primjene U ovom članku ćemo dokazati Menelajev 1 teorem i pokazati neke primjene tog teorema. Menelajevo najvažnije djelo je Sphaerica u kojem dokazuje i Menelajev
Διαβάστε περισσότερα0 = 5x 20 => 5x = 20 / : 5 => x = 4.
Zadatak 00 (Denis, ekonomska škola) U kojoj točki pravac s jednadžbom = 8 siječe os? Rješenje 00 Svaka točka koja pripada osi ima koordinate T(0, ). Budući da točka pripada i pravcu = 8, uvrstit ćemo njezine
Διαβάστε περισσότεραPRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :
PRAVAC iješeni adaci od 8 Nađie aameaski i kanonski oblik jednadžbe aca koji olai očkama a) A ( ) B ( ) b) A ( ) B ( ) c) A ( ) B ( ) a) n a AB { } i ko A : j b) n a AB { 00 } ili { 00 } i ko A : j 0 0
Διαβάστε περισσότερα( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,
Διαβάστε περισσότερα5. PARCIJALNE DERIVACIJE
5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5.1. Izračunajte parcijalne derivacije sljedećih funkcija: (a) f (x y) = x 2 + y (b) f (x y) = xy + xy 2 (c) f (x y) = x 2 y + y 3 x x + y 2 (d) f (x y) = x cos x cos y (e) f (x
Διαβάστε περισσότεραViše dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu
Osječki matematički list 000), 5 9 5 Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Šefket Arslanagić Alija Muminagić Sažetak. U radu se navodi nekoliko različitih dokaza jedne poznate
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότεραOpćenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:
Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραKONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr
KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 1. Neka su x, y R n,
Διαβάστε περισσότεραRADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.
Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραAnalitička geometrija Zadaci. 13. siječnja 2014.
Analitička geometrija Zadaci 13. siječnja 2014. 2 Sadržaj 1 Poglavlje 5 1.1 Ponavljanje. Uvod............................ 5 1.2 Koordinatizacija............................. 6 1.3 Skalarni produkt.............................
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραZdaci iz trigonometrije trokuta Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih:
Zdaci iz trigonometrije trokuta... 1. Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih: a) a = 1 cm, α = 66, β = 5 ; b) a = 7.3 cm, β =86, γ = 51 ; c) b = 13. cm, α =1 48`, β =13 4`; d) b = 44.5 cm, α
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότεραIzbor zadataka Fizika 2
Izbor zadataka Fizika 2 (optika i fotometrija) Katedra fizike Grafičkog fakulteta, Zagreb, 2007/08 FIZIKA 2/1 1. Na optičku mrežicu pada okomito snop vidljive svjetlosti. Kolika je valna duljina crvene
Διαβάστε περισσότεραUdaljenosti karakterističnih točaka trokuta
Udaljenosti karakterističnih točaka trokuta Kristijan Kilassa Kvaternik U trokutu postoje četiri karakteristične točke: težište G, ortocentar H, središte upisane kružnice I i središte opisane kružnice
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραUdaljenosti karakterističnih točaka trokuta
Udaljenosti karakterističnih točaka trokuta Kristijan Kilassa Kvaternik 1 U trokutu postoje četiri karakteristične točke: težište G, ortocentar H, središte upisane kružnice I i središte opisane kružnice
Διαβάστε περισσότεραNeka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.
Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +
Διαβάστε περισσότεραII. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA
II. NLITIČK GEMETRIJ RSTR I. I (Točka. Ravia.) d. sc. Mia Rodić Lipaović 9./. Točka u postou ( ; i, j, k ) Kateijev pavokuti koodiati sustav k i j T T (,, ) oložaj točke u postou je jedoačo odeñe jeim
Διαβάστε περισσότεραMatematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO
Matematičke metode u marketingu Multidimenzionalno skaliranje Lavoslav Čaklović PMF-MO 2016 MDS Čemu služi: za redukciju dimenzije Bazirano na: udaljenosti (sličnosti) među objektima Problem: Traži se
Διαβάστε περισσότεραDeterminante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.
Determinante Determinanta A deta je funkcija definirana na skupu svih kvadratnih matrica, a poprima vrijednosti iz skupa skalara Osim oznake deta za determinantu kvadratne matrice a 11 a 12 a 1n a 21 a
Διαβάστε περισσότεραGauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),
Vektorski identiteti ( ), Gauss, Stokes, Maxwell Saša Ilijić 21. listopada 2009. Saša Ilijić, predavanja FER/F2: Vektorski identiteti, nabla, Gauss, Stokes, Maxwell... (21. listopada 2009.) Skalarni i
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραPrimjer prizme je u π 1. Osnovka uspravne kvadratne piramide EFGHV je u π 2. Tlocrt i nacrt tijela dan je na slici. Odredimo prodor tih tijela.
S. Varošanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje 90 Primjer 4.56. Osnovka ABCD uspravne četverostrane prizme je u π 1. Osnovka uspravne kvadratne piramide EFGHV je u π 2. Tlocrt i nacrt tijela
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότερα4 Sukladnost i sličnost trokuta
4 Sukladnost i sličnost trokuta 4.1 Sukladnost trokuta Neka su ABC i A B C trokuti sa stranicama duljina a b c odnosno a b c. Kažemo da su ti trokuti sukladni ako postoji bijekcija f : {A B C} {A B C }
Διαβάστε περισσότερα2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos
. KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότερα