JEDINIČNI RAD TURBOMAŠINA
|
|
- Ἡρώδης Παπαντωνίου
- 5 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 ZDC Z TUOMŠN JEDNČN D TUOMŠN JEDNČN D PUMPE Zaatak. Ceifugaa uma asortuje ou rotoka Q9 /s, gustie kg/m iz rezeroara, u kome aa aritisak M 886 Pa, u rezeroare i C, u kojima aaju aritisi M 696 Pa i M 6 Pa (ieti siku). Dimezije eooa su: rečik mm, užie m i koefiijet eja ξ,. Zbiri koefiijet okaih otora u usisom ou izosi Σξ8. a) Oreiti jeiiči ra ume kaa je eti M zatore. O okaih otora u otisom ou uzeti samo otor etia. b) Oreiti jeiči ra ume i rotok kojim oa otiče u rezeroare C i kaa su otorea oba etia (S i M). O okaih otora u otisom eoou uzeti samo otore azačeih etia. M M S,/,ξ,/,ξ,,Σξ,ξ ξ 8 ξ 8 M,/,ξ M C H / H m ešeje: a) Kaa je eti zatore imamo sučaj rostog eooa, kojim se iz rezeroara asortuje oa u rezeroar. Taa jeiiči ra ume oređujemo iz eergijske jeačie za ioe oe u rezeroarima i (-): a + Y Y Y Y M M + gh o + Y g a M + Y + gh + Σξ M 8Q + gh + Σξ π (,6,6) 9,8 8 ( 9 ) 7, J / kg. + 9,8 +,, , π
2 ZDC Z TUOMŠN b) Kaa su otorea oba etia (S i M), imamo sučaj sožeog eooa, ooso, umom se istoremeo asortuje oa iz rezeroara u rezeroare i C. Taa za oređiaje jeiičog raa ume koristimo e eergijske jeačie, o rezeroara o i o rezeroara o C, kao i jeačiu kotiuiteta za tačku račaja rotoka. Eergijska jeačia - gasi: + Y + gh + Σξ M M Y + gh + Σξ... () Eergijska jeačia za -C gasi: C + Y + gh + Σξ MC M Y + gh + Σξ... () zjeačaajem jeačia () i () obijamo: M + gh MC... () z jeačie kotiuiteta obijamo: QQ +Q +, a kako je, obija se a je +. Daje možemo isati a je -, ooso - + Kaa jeačiu () iskoristimo u jeačii () obijamo: M + gh + MC... ()... () M MC Kako je ξ ξ, a + gh, izraz () ostaje: ξ. Q S obzirom a je,86 m/s, brzie u graama eooa izose: π,, m/s. Protok kroz grae eooa je: Q Q, m /s. Uošejem reosti brzia u jeačie () ii () obijamo jeiiči ra ume, i o izosi: Y 7,66 J / kg.
3 ZDC Z TUOMŠN Zaatak. Ceifugaa uma re ou iz a rezeroara i, između kojih je isiska razika a m, i asortuje je u rezeroar C, koji se aazi a isii b m iza ioa oe u rezeroaru (ieti siku). Oreiti jeiiči ra ume, ako je rotok kroz umu Q - m /s. Uzeti a su imezije: m, mm, 7 mm. Koefiijet eja za se ei je isti i izosi ξ,, a se okae otore zaemariti. b C, Q, Q,, a K,, Q, Q, ešeje: Najre išemo eergijske jeačie za ioe oe o rezerozra o C, a zatim i za ioe o C. Eergijska jeačia za -C gasi: a a + Y + gb Y gb () Eergijska jeačia za -C gasi: a a + Y + g( a + b) Y g( a + b) () zjeačaajem izraza () i () obijamo: ξ ga Zameom ozatih reozti obijamo jeačiu: 6,+ () Jeačia kotiuiteta za raču K oog sožeog eooa gasi: π π Q Q + Q ( + ), m / s Oate sei a je +,, tj. a je,-. Daje se karirajem jeačie obija a je: 6,-, + () Uošejem jeačie () jeačiu () obijamo a je:, m/s.,-,9 m/s Smeom oih reosti, bio u jeačii () ii jeačii () obija se jeiiči ra ume, i o izosi: Y9, J/kg.
4 ZDC Z TUOMŠN JEDNČN D TUNE Zaatak. Oreiti jeiiči ra Petooe turbie, brziu istiaja iz mazika i rečik mazika, a bi oa raia u otimaoj tački sa rotokom Q, m /s a bruto au H o m. Ukua užia ooog eooa izosi km, a rečik eooa je mm. Za se a je koefiijet brzie mazika ϕ,9, a koefiijet eja eooa ξ,. okai gubii u ooom eoou izose % o gubitaka use eja. H o o ešeje: Jeiiči ra turbie je: Y gh o Y g ge je Yg - ukui gubitak eergije u ooom eoou, a jeak je zbiru gubitka eergije use eja i okaih gubitaka: Y g Y g +Y g,y g. Zato izraz za jeiiči ra turbie ima obik: 8 Q Y gh o,y g gh o, ξ gh o, ξ π ooso, 8, Y 9,8,,,77 J / kg, π rzia a izazu iz mazika se oređuje omoću seećeg izraza: ϕ Y gh o ϕo tako a je,9,77 7,77 m / s Prečik mazika oređujemo iz jeačie kotiuiteta: π Q ψ ψ, ge je ψ -koefiijet koakije maza jeak jeiii, tako a se obija: Q,,7 m. π 7,77π
5 ZDC Z TUOMŠN Zaatak. De iste turbie sabeaju se oom iz okoog akumuaioog jezera, reko ooog eooa atog a sii. Zajući a turbie rae a bruto au H 9 m i a su ozate seeće eičie: m, 8 m, 9 mm, mm, ξ,. okai gubii eergije čie % o gubitaka use eja. Oreiti koiki će biti eto jeiiči raoi turbiskog osojeja, ri rotiajima kroz turbiu Q Q, m /s. Kietičku eergiju a izazu iz ifuzora (sifoa) zaemariti. H T T ešeje: Eergijska jeačia za ioe gorje i oje oe turbiskog sistema gasi: Y gh o Y g ge je: Yg - ukui gubitak eergije u ooom eoou, a jeak je zbiru gubitka eergije use eja i okaih gubitaka: Y g Y g +Y g,y g. Jeiiči ra turbie izosi: Y gh o,y g gh o,ξ,ξ Ukui rotok je jeak zbiru rotoka kroz saku o turbia: QQ +Q Q,6 m /s Saa možemo izračuati brzie u sakoj o graa ooog eooa: Q,6 π,9 π,87m / s Q,6 8,7m / s π, π Dake, jeiiči ra koji ostari saka turbia osebo je:, ,7 Y 9,8 9,,,,,9, Y 6,6 J / kg.
6 6 ZDC Z TUOMŠN Zaatak. Jea hiroeekaa, koja se iz akumuaioog jezera sabea oom reko ooog eoo rikazaog a sii, ima ugrađee e turbie istih jeiičih raoa YJ/kg. Obe turbie imaju jeake ifuzore sa oršiom orečog reseka,78 m i izaze u zajeičku oju ou, čiji se io aazi iso ioa oe u akumuaioom jezeru za H m. Dužia eoie m, a oreči resek ei mm. Oreiti koiki će biti rotoi turbia, ako se uzme a okai gubii u ooom eoou izose % gubitaka a eje. Koefiijet eja je ξ,, a kietičke eergije a izazom sifou zaemariti. m mm V /, Q Q/ /,/ /,/ Q/ /,/ Q/ T ešeje: Eergijska jeačia za eoiu o ioa gorje oe o turbie T gasi: Y gho,yg gho, ξ +ξ +ξ Eergijska jeačia za eoiu o ioa gorje oe o turbie T je: Y gho,yg gho, ξ +ξ z usoa zaatka imamo a je Y Y Y J/kg, a se izjeačaajem rehoih eju jeačia obija:, ξ +ξ +ξ, ξ +ξ ooso, obija se eza između brzia: +... () z jeačie kotiuiteta za grau o turbie T, koja gasi: Q π Q +,Q, T T
7 ZDC Z TUOMŠN 7 obija se a je: Q, π tako a sei a je: Q T Q π,q Q. Taa je, ooso:... () z jeačia () i () se obija:,9 z jeačie kotiuiteta aži: QQ +Q π π π Dake,,99,9,9 Korišćejem izraza za jeiiči ra turbie T obija se: Y gh o, ξ gh o, ξ,69 Y gh, ξ,69 (,9) 9,8,,,,69 Protok koji se obezbeđuje iz akumuaioog jezera je: π π Q,,768 Protoi kroz turbie su: Q Q,8 m / s Q Q Q,7 m / s. m / s m / s
8 8 ZDC Z TUOMŠN JEDNČN D VENTTO Zaatak 6. Vetiator re m kg/s azuha iz atmosere ( bar, 88 J/kgK), a temeraturi t o C i otiskuje ga kroz eoo, užie m i rečika mm, rema oošaču koji rai sa aritiskom m, bar. ko je koefiijet eja eooa ξ,, a okai gubii se zaemare, oreiti karakteristiku eooa i jeiiči ra etiatora. ešeje: Gustia azuha je:,6 kg / m T 88( 7 + ) m Zaremiski rotok je: Q,68 m / s, 6 Q,68 rzia u otisoj grai izosi:,78 m /s π, π a a + m Eergijska jeačia gasi: + Y + + Yg, ge gubitke eergije možemo isati: Y g KQ, 8 8 J/kg K ξ, 6, 6 6 π,,π m /s Jeiiči ra etiatora je:,, ,6 m Y KQ KQ Y 89,87 + 9, 6 + 6, 6, 68 Y 6, 8 J / kg. Zaatak 7. Vetiator usisaa azuh kroz e rečika 8 mm i otiskuje ga u raougaoi kaa reseka a6 mm i b mm. Poritisak u usisoj ei je 8g N/m, aritisak u otisom ou je g N/m, rotok Q, m /s i gustia azuha koji suji kroz etiator, kg/m. Naći jeiiči ra suje u J/kg i statički orast ritiska. ešeje: rzie sujaja azuha u usisom i otisom eoou su: Q, Q, 8,8 m / s i,8 m / s π,8 π ab,6, Eergijska jeačia za uazi i izazi resek etiatora gasi: a a Y + + Yg, ri čemu se gubii Y g zaemaruju. Oate sei a je jeiiči ra etiatora: + ( 8 + ) 9,8,8 8,8 Y ,8 J/kg., Statički orast ritiska etiatora izosi: + g+8g8g78,8 Pa.
9 ZDC Z TUOMŠN 9 Zaatak 8. Pri roeaaju jeog ea ruarske jame etiator usisaa azuh kroz e orečog reseka 7 mm, i otiskuje ga u atmosferu kroz raougaoi kaa, čiji oreči resek ima imezije a6 mm, b mm. Dužia usise ei je,6 m, a užia otisog kaaa 8 m. Koefiijet eja za ei i kaa je isti i izosi ξ,67.protok kroz etiator izosi Q m /s. Oreiti jeiiči ra etiatora. ešeje: a) Jeiiči ra etiatora je jeak gubiima u eoou: Y Y Y + Y KQ g gu g Kako ema okaih gubitaka, ukui gubii su jeaki gubiima u raim eoiama (gubiima use eja), i oi su u oštem sučaju: Yg ξ, h ge je hirauički raijus h, - oreči resek ei, O - eičia okašeog obima. O Ko usiso eooa, kružiog orečog reseka, je: π Q Q h i O π,98 m/s π Ko otisog eooa,raougaoog orečog reseka, je: ab Q Q h O (a + i b),67 m/s ab Prema tome, gubii u usisom i otisom eu eooa su: Ygu ξ ξ 8 Q π Y Q (a+ b) Q ab ab a b ab ( ) (a + b) (a + b) g ξ ξ ξ Jeiiči ra etiatora se obija iz izraza: 8 Y Yg Ygu + Yg ξ Q π (a + b) Q ξ 8 (a + b) + Q ( ab) π ( ab) 8,6 8(,6 +,) Y,67 + Q Y,8Q.,7 π (,6,) S obzirom a je Q m /s, obijamo a je jeiiči ra etiatora: Y,8 8, J / kg.
10 ZDC Z TUOMŠN JEDNČN D KOMPESO Zaatak 9. Komresor ri azuh iz mire atmosere, ge je ritisak, bar i temeratura t o C, i sabija ga o ritiska tot, bar. ko azuh uazi u komresor brziom 8 m/s i izazi iz komresora brziom 9 m/s, oreiti: a) statičke eičie staja (,t) a uazu i izazu iz komresora, statički stee sabijaja i izeoski ra o usoom a se sabijaje rši u jeom stuju. b) oioski i izeotermski ra komresora, ako je,8. ) totae temerature a izazu iz rog i rugog stuja, za sučaj a se sabijaje rši u a stuja sa istim steeima sabijaja. Uzeti a se a izazu iz rog stuja rši hađeje o t6 o C. Karakteristike azuha su: κ,; 88 J/kgK. ešeje: a) Kaa komresor usisaa azuh iz mire atmosere totae eičie staja a uazu u komresor su eičie staja okoie. tot o, bar T tot T t +76 K κ C 8 J/kgK κ Statičke eičie staja a uazu u komresor izose: 8 T T 6 89,9 K tot C 8 κ, κ T 899,,,99 bar tot T 6 tot Zaatkom je ato a je tot, bar. κ,,, tot κ Ttot Ttot 6,6 K tot, Statičke eičie staja a izazu iz komresora su: 9 T T,6,6 K tot C 8 κ, κ, T,6,99,97 bar T 89,9 Statički stee sabijaja izosi: Totai stee sabijaja se obija:,97 Π,99 tot, Π tot,7, tot,998 zeoski jeiiči ra izosi: κ, κ, κ, Y T 88 6, 7 97, J / kg iz tot tot Π. κ,
11 ZDC Z TUOMŠN b) Poioski jeiiči ra komresora izosi:,8,8,8 Y T Π 88 6, 7, J / kg o tot tot,8 zotermski jeiiči ra komresora je: Y T Π 88 6, 7 888, J / kg izot tot tot ) / Π Π Π,88 tot tot tot Veičie staja azuha a izazu iz rog stuja su: Π,,88,8 bar tot tot tot tot tot tot,8,8 T T Π 6,88 7, K Temeratura ako hađeja, a o izasku iz rog stuja je: T K. tot Temeratura azuha a izasku iz rugog komresorskog stuja je: tot tot tot,8,8 T T Π,88 6, K
12 ZDC Z TUOMŠN Zaatak. Hađei komresor usisaa azuh temerature t o C, ritiska, bar, brziom m/s i otiskuje ga o mesta (ieti siku). U horizotai eoo rečika mm i užie 978 m uazi masei rotok m,8 kg/s azuha. Na ooii užie eooa ouzima se ooia azuha, tako a se a kraju eooa ostaruje ritisak,9 bar. Sujaje azuha, čije su karakteristike: κ,, 86,8 J/kgK, C,6 J/kgK, u eoj mreži je izotermo ri t o C. /,, ξ /,, ξ k... m m/ Oreiti statički stee sabijaja komresora, ako se zaemare si okai otori, a reosti koefiijeata eja usoje ξ, i ξ,6. ešeje: Kao što je eć izato, ko fuia ko kojih se stišjiost može zaemariti, ost., gubitke u raim eoiama eooa, tj. gubitke use eja, sračuaamo uz omoć izraza: g Y ξ Kaa imamo estišji fui ost., taa izraz za gubitke use eja gasi: x ξ ko ou jeačiu itegraimo, s jee sae o za graiče reosti i (a izazu iz komresora i izazu iz rae eoie ei u kojoj suji ostati masei rotok), a sa ruge sae o x za graiče reosti o o, obijamo izraz: ξ Kako je u eoou izotermsko sujaje azuha, T T 9 K, za resek - aži: ge je: π,96 m,9,6 T 86,8 9 k m,8,6,96 kg / m 6,6 x ξ m / s, x
13 Daje se obija a ritisak u rači izosi: ZDC Z TUOMŠN / + ξ, Za resek - išemo izraz: ξ ge je:,,9 kg / m T 86,8 9 m,8,8 m / s,,9,96 6,6 978 (,9 ) +,9,6,6, bar Pritisak a izazu iz komresora izosi: / + ξ 978 (, ) +,,,9,89 bar, /,8 Totae eičie staja a uazu u komresor su eičie staja okoie, / T tot t K i tot, bar. Veičia statičke temerature a uazu u komresor izosi: T Ttot 88 77, K, C,6 a se statički ritisak a uazu u komresor može izračuati iz izraza: κ κ T 77,, tot,,9 T tot 88, Kako su saa ozate reosti statičkog ritiska i a uazu i a izazu iz komresora, statički stee sabijaja izosi:,89 Π,.,9 bar
14 ZDC Z TUOMŠN Zaatak. Komresor usisaa azuh iz mire atmosfere, u kojoj aa T 88 K i, bar, i otiskuje ga o reseka i (ieti siku). Ceoo je raoiijski i horizotaa, a se mogu zaemariti okai gubii. Pritisi u reseima i su jeaki, sujaje azuha u eoou je izotermo, ri T9 K. Oreiti: a) statički stee sabijaja komresora, ako je izmerea statička temeratura a uazu u komresor T 77, K i ako su ozati seeći oai: m; ξ, za se ei; mm; mm; 8 m; 6 m;, mm; Q, m /s; Q, m /s; N/m i 88 J/kgK; b) broj stujea komresora ako je statički stee sabijaja o stujeima isti i izosi Π stu,6. ešeje: K a) Totaa temeratura se obija iz izraza: T T +, κ, ge je: 88 8 J / kgk. κ, Kako je totaa temeratura a uazu T 88 K, a statička temeratura a uazu T 77, K, možemo obiti brziu a uazu u komresor: ( T T ),8 m / s. Pa ritiska u eoii - se obija iz izraza: ξ. () Za eoie - i - se mogu aisati aaoge formue: ξ, () ξ. () S obzirom a je N/m i a u eoou imamo izotermsko sujaje sa temeraturom T9 K, obijamo a je:,7 kg / m. T 88 9 rzie u eoiama su: Q,,88 m / s, π, π Q, 6,878 m / s. π, π
15 ZDC Z TUOMŠN z jeačie () imamo a je: + ξ ( ) + 8,88,,7,, 68, Pa,6 bar. Masei rotok u eoii - je: m Kako je gustia u eoii : 68,,797 kg / m, T 88 9 obijamo a je rotok u toj eoii: m,6 Q,6 m / s,,797 a brzia e biti: Q,6 7,6 m / s. π, π ( Q + Q ),7 (, +,),7,,6 Q Saa, zameom obijeih oataka u jeačii (), obijamo a je statički ritisak a izazu iz komresora: (,6 ) + ξ +,6 67,878 Pa. Statički ritisak a uazu u komresor je: T T κ κ 9,98 Pa. 77,, 88,, Dake, statički stee sabijaja izosi: 67,878 Π st,8. 9,98,,. 7,6,797 b) Statički stee sabijaja komresora je Π st, 8, a statički stee sabijaj sakog stuja je isti i izosi Π, 6. st stu z Taa iz izraza za stee sabijaja komresora: Π Π, možemo obiti broj stujea komresora, a rema izrazu: Π st,8 z. Π,6 ststu st st stu
16 6 ZDC Z TUOMŠN Zaatak. Hađei osteei turbokomresor usisaa azuh iz mire atmosfere ritiska o,98 bar i temerature t o o C i sabija ga o ritiska tot,8 bar. Na izazu iz rog stuja azuh (κ,; 87 J/kg) se izobarski hai tako a mu se temeratura sižaa za 7 o C, a se oa ooo sabija u rugom stuju. Za sučaj a su steei sabijaja stujea isti, a eksoet oioe,8, oreiti: a) totau temeraturu a kraju sabijaja; b) totau temeraturu a kraju sabijaja za sučaj kaa se azuh e bi haio ri izasku iz rog stuja; ) ušteu u rau koja se ostiže hađejem azuha; ešeje: tot,8 a) Totai stee sabijaja komresora izosi: Π tot,9. tot,98 Kako su steei sabijaja stujea isti Π tot Π tot, i s obzirom a je totai stee sabijaja jeak roizou steea sabijaja stujea, Π tot Πtot Π tot, stee sabijaja sakog stuja je: Π tot Π tot Π tot,9,. Totai ritisak a kraju sabijaja u rom stuju komresora je: tot tot Π tot,7 bar tot Kako jet tot T K, temeratura a kraju sabijaja u rom stuju je:,8,8 tot,7 Ttot Ttot 9 79, K tot,98. Nako izobarskog hađeja u međustuju, obija se staje azuha oređeo ritiskom,7 bar i temeraturom T * T tot tot 7 9, K. Temeratura a kraju sabijaja u komresoru je: tot * * tot tot tot ( ),8,8 Ttot T T Π tot 9,,, K. b) Temeratura a kraju sabijaja, za sučaj bez hađeja u međustuju izosi:,8,8 tot,8 Ttot Ttot 9 9, K tot,98 ) a koa komresora koji se hai je: Yk Yk+ Yk Y κ T κ T κ k tot Πtot + * tot tot ( T T tot * tot Π Π + tot ) κ κ κ a komresorskog koa bez hađeja je: Y κ k Ttot Πtot. κ κ Uštea u rau izosi: Yk Y k Yk Ttot Πtot ( Ttot + T * tot ) Πtot, κ Y 6, J / kg. k.
MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Složeni cevovoi.zaata. Iz va velia otvorena rezervoara sa istim nivoima H=0 m ističe voa roz cevi I i II istih prečnia i užina: =00mm, l=5m i magisalni cevovo užine L=00m, prečnia D=50mm.
Διαβάστε περισσότερα( ) Φ = Hɺ Hɺ. 1. zadatak
7.vježba iz ermodiamike rješeja zadataka. zadatak Komresor usisava 30 m 3 /mi zraka staja 35 o C i 4 bar te ga o ravotežoj romjei staja v kost. komrimira a tlak 8 bar. Komresor se hladi vodom koja tijekom
Διαβάστε περισσότεραodvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa
.vježba iz Terodiaike rješeja zadataka 1. Zadatak Kopresor usisava 0,5 kg/s zraka tlaka 1 bar i 0 o C, tlači ga i istiskuje u eizolirai tlači cjevovod. Na ulazo presjeku usise cijevi brzia je 15 /s. Izlazi
Διαβάστε περισσότεραDvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραp 1 ENTROPIJSKI ZAKON
ENROPIJSKI ZAKON REERZIBILNA srememba: moža je obrjea srememba reko eakih vmesih staj kot rvota srememba. Po obeh sremembah e sme biti obeih trajih srememb v bližji i dalji okolici. IREERZIBILNA srememba:
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραPOVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA
POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραKOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραVILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.
VILJUŠKARI 1. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a) Koliko reba iljuškara da bi ree uoara kaiona u koji aje palea bilo anje od 6 in, ako
Διαβάστε περισσότερα3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1
Nizovi 5 a = 5 +3+ + 6 a = 3 00 + 00 3 +5 7 a = +)+) ) 3 3 8 a = 3 +3+ + +3 9 a = 3 5 0 a = 43/ ++ 5 3/ +5+ a = + + a = + ) 3 a = + + + 4 a = 3 3 + 3 ) 5 a = +++ 6 a = + ++ 3 a = +)!++)! +3)! a = ) +3
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότερα( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
Διαβάστε περισσότεραТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА
ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА empertur sežeg beton menj se tokom remen i zisi od ećeg broj utijnih prmetr: Početne temperture mešine (n izsku iz mešie), emperture sredine, opote hidrtije ement, Rzmene topote
Διαβάστε περισσότερα=1), što znači da će duljina cijevi L odgovarati kritičnoj duljini Lkr. koji vlada u ulaznom presjeku, tako da vrijedi
Primjer. Zrak (R=87 J/(kg K), κ=,4) se iz atmosfere ( =, bar, T =88 K) usisava oz cijev romjera D = mm, duljine L = m, rema slici. Treba odrediti maksimalno mogući maseni rotok m max oz cijev uz retostavku
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραGranične vrednosti realnih nizova
Graiče vredosti realih izova Fukcija f : N R, gde je N skup prirodih brojeva a R skup realih brojeva, zove se iz realih brojeva ili reala iz. Opšti čla iza f je f(), N, i običo se obeležava sa f, dok se
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότεραPOGON SA ASINHRONIM MOTOROM
OGON SA ASNHRON OTORO oučavaćemo amo ogone a tofaznim motoom. Najčešće koišćeni ogon. Ainhoni moto: - ota kontukcija; - jeftin; - efikaan. ETALN RSTEN LANRANO JEZGRO BAKARNE ŠKE KAVEZN ROTOR NAOTAJ LANRANO
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραOpćenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:
Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b
Διαβάστε περισσότερα3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.
ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2
Διαβάστε περισσότεραPRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :
PRAVAC iješeni adaci od 8 Nađie aameaski i kanonski oblik jednadžbe aca koji olai očkama a) A ( ) B ( ) b) A ( ) B ( ) c) A ( ) B ( ) a) n a AB { } i ko A : j b) n a AB { 00 } ili { 00 } i ko A : j 0 0
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραAkvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.
Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραPismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:
Zenica, 70006 + y+ z+ 4= 0 y+ z : i ( q) : = = y + z 4 = 0 a) Napisati pavu p u kanonskom, a pavu q u paametaskom obliku b) Naći jednačinu avni koja polazi koz pavu p i okomita je na pavu q ate su pave
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραSTATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA
Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραDijagonalizacija operatora
Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku
Elektrotehički fakultet uiverziteta u Beogradu 6. ju 008. Katedra za Račuarku tehiku i iformatiku Performae račuarkih itema Rešeja zadataka..videti predavaja.. Kretaje Verovatoća Opi 4 4 Kretaje u itom
Διαβάστε περισσότεραNOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραGravitacija ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD STUDENATA OSNOVE FIZIKE 1
Oje z fiziku eučiište Joi Juj toye itcij ADACI A AOALNI AD UDENAA ONOVE IIKE. Oeite eio obik jeec oko eje ko zno je enji ouje eje 670 k, je enj ujenot izeñu eje i jeec,8 0 8 i oć (uniezn) gitcijk kontnt
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότεραΠ Ο Λ Ι Τ Ι Κ Α Κ Α Ι Σ Τ Ρ Α Τ Ι Ω Τ Ι Κ Α Γ Ε Γ Ο Ν Ο Τ Α
Α Ρ Χ Α Ι Α Ι Σ Τ Ο Ρ Ι Α Π Ο Λ Ι Τ Ι Κ Α Κ Α Ι Σ Τ Ρ Α Τ Ι Ω Τ Ι Κ Α Γ Ε Γ Ο Ν Ο Τ Α Σ η µ ε ί ω σ η : σ υ ν ά δ ε λ φ ο ι, ν α µ ο υ σ υ γ χ ω ρ ή σ ε τ ε τ ο γ ρ ή γ ο ρ ο κ α ι α τ η µ έ λ η τ ο ύ
Διαβάστε περισσότεραp d R r E 1, ν 1 Slika 15. Stezni spoj glavčina-osovina (vratilo); puna osovina (slika a), šuplja osovina (slika b)
BLOSTJN POSU JV - STZN SPOJ STZN SPOJ zazi za naezanja i omake ko sastavljenih cijevi mogu se abiti ko oačuna steznog soja gje elementi soja mogu biti o istog ili o azličitih mateijala.. SPOJ OSOVN GLAVČN
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
Διαβάστε περισσότεραPOTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Διαβάστε περισσότεραAppendix B Table of Radionuclides Γ Container 1 Posting Level cm per (mci) mci
3 H 12.35 Y β Low 80 1 - - Betas: 19 (100%) 11 C 20.38 M β+, EC Low 400 1 5.97 13.7 13 N 9.97 M β+ Low 1 5.97 13.7 Positrons: 960 (99.7%) Gaas: 511 (199.5%) Positrons: 1,199 (99.8%) Gaas: 511 (199.6%)
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότερα➆t r r 3 r st 40 Ω r t st 20 V t s. 3 t st U = U = U t s s t I = I + I
tr 3 P s tr r t t 0,5A s r t r r t s r r r r t st 220 V 3r 3 t r 3r r t r r t r r s e = I t = 0,5A 86400 s e = 43200As t r r r A = U e A = 220V 43200 As A = 9504000J r 1 kwh = 3,6MJ s 3,6MJ t 3r A = (9504000
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότεραDRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =
x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},
Διαβάστε περισσότεραMate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza
Mte Vijug: Rijesei zdci iz mtemtike z sredju skolu. ARITMETICKI I GEOMETRIJKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. Aritmeticki iz Opci oblik ritmetickog iz: + - d Gdje je: prvi cl ritmetickog iz ti cl ritmetickog
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio
MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi
Διαβάστε περισσότερα( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )
Zadatak (Mariela, gimazija) Nađite derivaciju fukcije f() a + b c + d Rješeje Neka su f(), g(), h() fukcije ezavise varijable, a f (), g (), h () derivacije tih fukcija po Osova pravila deriviraja Derivacija
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότερα4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.
4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραHONDA. Έτος κατασκευής
Accord + Coupe IV 2.0 16V (CB3) F20A2-A3 81 110 01/90-09/93 0800-0175 11,00 2.0 16V (CB3) F20A6 66 90 01/90-09/93 0800-0175 11,00 2.0i 16V (CB3-CC9) F20A8 98 133 01/90-09/93 0802-9205M 237,40 2.0i 16V
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραOsnovni principi kompresije 2D i 3D signala. 2D transformacija kompakcija energije. Estimacija pokreta u 3D signalima
OADP: Kompreija lie i ideo igala Ooi priipi ompreije D i 3D igala D traformaija ompaija eergije Katoaje D igala Kodoaje D igala Etimaija poreta u 3D igalima oi ad 06 traa OADP: Kompreija lie i ideo igala
Διαβάστε περισσότεραv = = 4 = je vektor cu u n Npr. u = je vektor s komponentama u, u. v = su jednaki ako je u Vektori u Primjer 1 Vektori u
VEKTORSKI PROSTOR. peaaje..5. st.. VEKTORI U R atie koje imaj koje samo jea stpa (tipa ) zo se -ektoi ili kaće ektoi. Np. je ekto s kompoetama,., K, Vektoi i s jeaki ako je i i za se i,, K,. Pimje Vektoi
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραPolarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam
Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραPeriodičke izmjenične veličine
EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike
Διαβάστε περισσότερα5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότερα