ANALIZA DJELOVANJA (OPTEREĆENJA) - EUROKOD

Σχετικά έγγραφα
4. ANALIZA OPTEREĆENJA

STATIČKI PRORAČUN KROVIŠTA SA DVOSTRUKOM STOLICOM

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD

TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,

STATIČKI PRORAČUN KUPOLE POSEBNE GEOMETRIJE

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

EUROKOD 1 Dejstva na konstrukcije

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK DIPLOMSKI RAD

ZAVRŠNI RAD "USPOREDBA RAVNINSKOG I PROSTORNOG MODELA OKVIRNE KONSTRUKCIJE"

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

PRORAČUN AB STUPA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

OSNOVE PRORAČUNA I DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJE SADRŽAJ

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 1 -

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2

3. PRORAČUN AB SKLOPOVA


PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

BUŠENJE I Fo F r o m r ul u e l

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

NOSIVI DIJELOVI MEHATRONIČKIH KONSTRUKCIJA

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , 2. kolokvij)

4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA

Q (promjenjivo) P (stalno) c uk=50 (kn/m ) =17 (kn/m ) =20 (kn/m ) 2k=0 (kn/m ) N 60=21 d=0.9 (m)

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD. Josipa Tomić. Osijek, 15. rujna 2016.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN

4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA

6. Plan armature prednapetog nosača

BETONSKE KONSTRUKCIJE. Program

VIJČANI SPOJ VIJCI HRN M.E2.257 PRIRUBNICA HRN M.E2.258 BRTVA

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

NERASTAVLJIVE VEZE I SPOJEVI. Zakovični spojevi

1.4 Tangenta i normala

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

9.1. ZADATAK. Parametri tla: Dimenzije temelja: RJEŠENJE. a) Terzaghi. Granična nosivost tla ispod temelja prema Terzaghi-ju:

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

7 Algebarske jednadžbe

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

BETONSKE KONSTRUKCIJE

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

GEOTEHNIČKO INŽENJERSTVO

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

Dijagonalizacija operatora

OSNOVI AERODINAMIKE DRUMSKIH VOZILA

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Periodičke izmjenične veličine

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

Masa, Centar mase & Moment tromosti

KONSTRUKCIJA SPORTSKE DVORANE U LOPARU

Masivni mostovi DJELOVANJA NA MOSTOVE

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Odsek za konstrukcije TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA grupa A

S T A T I Č K I P R O R A Č U N UZ PROJEKAT PORODIČNE STAMBENE ZGRADE P+1 PROFESORA MILUTINOVIĆ VELJKA, U PIPERIMA

Impuls i količina gibanja

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

ZIDANE KONSTRUKCIJE STRUČNI STUDIJ GRAĐEVINARSTVA

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

4 PRORAČUN DOBITAKA TOPLINE LJETO

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Elementi spektralne teorije matrica

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Odsek za konstrukcije TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA (NOVI NASTAVNI PLAN)

MASTER RAD KONTROLNI PRORAČUN IZVEDENIH MOSTOVA SEKTORA 8, AUTOPUTNOG PRAVCA E80 (KORIDOR 10)

Cjenik građevinskih izolacija i folija Izolacija za bolje sutra

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Kolničke konstrukcije aerodroma

NACRT HRVATSKE NORME nhrn EN :2008/NA

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA grupa A

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

Transcript:

GRAĐEVINSKO - ARHITEKTONSKI FAKULTET Katedra za metalne i drvene konstrukcije Kolegij: METALNE KONSTRUKCIJE ANALIZA DJELOVANJA (OPTEREĆENJA) - EUROKOD

TLOCRTNI PRIKAZ NOSIVOG SUSTAVA OBJEKTA 2

PRORAČUN STALNOG DJELOVANJA STALNO DJELOVANJE - pokrov ( sendvič od valovitog aluminijskog lima i izolacije TERVOL)... 0.18 kn/m 2 - vlastita težina nosača... 0.07 kn/m 2 ukupno: 0.25 kn/m 2 Napomena: U proračun je potrebno uključiti i vlastitu težinu glavnog krovnog nosača! 3

PRORAČUN DJELOVANJA SNIJEGOM DJELOVANJE SNIJEGOM (ENV 1991-2-3) Opterećenje snijegom na krovu (po tlocrtnoj površini krova) određuje se po formuli: gdje je: µ i koeficijent oblika za opterećenje snijegom (ovisi o obliku i nagibu krova, te o rasporedu snijega na krovnoj plohi) s k karakteristična vrijednost opterećenja na tlu u kn/m 2 (ovisi o lokaciji i nadmorskoj visini objekta) C e koeficijent izloženosti (obično uzima vrijednost 1,0) C i toplinski koeficijent (obično uzima vrijednost 1,0) 4

PRORAČUN DJELOVANJA SNIJEGOM Rasporedi opterećenja snijegom u ovisnosti o koeficijentu oblika µ i za dvostrešne krovove prikazani su sljedećim slikama: Napomena: Uzima se u obzir najnepovoljniji razmještaj opterećenja Vrijednosti pojedinih koeficijenata oblika µ i u ovisnosti o nagibu krova prikazane su na sljedećoj tablici: 5

6

PRORAČUN DJELOVANJA SNIJEGOM 7

PRORAČUN DJELOVANJA SNIJEGOM - Određivanje karakterističnog opterećenja snijegom - Lokacija objekta: Dalmacija područje C - Objekt do 100 m nadmoske visine s k =0,45 kn/m 2 - Kut nagiba krova α<15 0 - Krov jednakih nagiba: α 1 = α 2 µ 1 = µ 2 = 0,8 - opterećenje snijegom....s 1 = 0,8 1,0 1,0 0,45=0,36 kn/m 2 - opterećenje snijegom....s 2 = 0,4 1,0 1,0 0,45=0,18 kn/m 2 Sheme opterećenja snijegom prikazane su na sljedećim slikama: Snijeg s 1 : α 1 α 1 µ = µ = 0,8 1 2 Snijeg s 2 : 0,5µ = 0,4 1 α 1 α 1 Snijeg s 3 : 0,5µ = 0,4 1 8 α 1 α 1

PRORAČUN DJELOVANJA VJETROM DJELOVANJE VJETROM (ENV 1991-2-4) Opterećenje vjetrom (okomito na površinu) definira se prema izrazu: - pritisak vjetra na vanjske površine: - pritisak vjetra na unutarnje površine: gdje je: q ref poredbeni tlak pri srednjoj brzini vjetra C e (z e );C e (z i ) koeficijenti izloženosti koji uzimaju u obzir neravnine terena z e ;z i poredbene visine za lokalni ili unutarnji tlak c pe ;c pi vanjski i unutarnji koeficijent pritiska 9

PRORAČUN DJELOVANJA VJETROM Poredbeni tlak vjetra q ref, koji odgovara srednjoj brzini vjetra određuje se izrazom: gdje je: v ref poredbena brzina vjetra ρ gustoća zraka (ρ=1,25 kg/m 3 ) Poredbena brzina vjetra v ref, dana je izrazom: gdje je: vref = cdir ctem calt vref,0 v ref,0 osnovna poredbena brzina vjetra c DIR koeficijent smjera vjetra (obično uzima vrijednost 1,0) c TEM koeficijent ovisan o godišnjem dobu (obično uzima vrijednost 1,0) c ALT koeficijent nadmorske visine ; c ALT = 1 + 0,001 a s, gdje je a s = nadmorska visina mjesta u (m). 10

11

PRORAČUN DJELOVANJA VJETROM REGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ P1 zapadna unutrašnjost (od Požeške kotline do zapadne granice Hrvatske) I područje opterećenja vjetrom P2 istočna unutrašnjost (od Požeške kotline do istočne granice Hrvatske) I područje opterećenja vjetrom P3 Gorski Kotar i unutrašnjost Istre I ili II područje opterećenja vjetrom P4 Lika I ili II područje opterećenja vjetrom P5 Velebit i planinsko zaleđe južnojadranskog priobalja II, III, IV ili V područje opterećenja vjetrom P6 obala Istre II područje opterećenja vjetrom P7 sjevernojadransko priobalje (od Opatije do Zadar) II, III ili IV područje opterećenja vjetrom P8 Sjevernojadranski otoci (od Krka do Paga) II ili III područje opterećenja vjetrom, s izuzetkom područja mostova Krka i Paga koje spada u IV područje P9 južnojadransko priobalje (južno od Zadra) II ili III područje opterećenja vjetrom, s izuzetkom područja Makarske koje spada u V područje P10 južnojadranski otoci (južno od Paga) 12 II ili III područje opterećenja vjetrom

PRORAČUN DJELOVANJA VJETROM 13

PRORAČUN DJELOVANJA VJETROM Koeficijent izloženosti C e (z) u ovisnosti o visini objekta iznad terena i kategoriji zemljišta: Za regije P1-P4 14

PRORAČUN DJELOVANJA VJETROM Koeficijent izloženosti C e (z) u ovisnosti o visini objekta iznad terena i kategoriji zemljišta: Za regije P5-P10 15

PRORAČUN DJELOVANJA VJETROM Koeficijent vanjskog tlaka C pe dvostrešni krovovi 16

PRORAČUN DJELOVANJA VJETROM Koeficijent vanjskog tlaka C pe dvostrešni krovovi 17

PRORAČUN DJELOVANJA VJETROM Koeficijent vanjskog tlaka C pe vanjski zidovi 18

PRORAČUN DJELOVANJA VJETROM Koeficijent unutrašnjeg tlaka C pi dvostrešni krovovi 19

PRORAČUN DJELOVANJA VJETROM - Proračun referentne brzine vjetra - Lokacija objekta: Dalmacija IV vjetrovna zona - Objekt do 100 m nadmoske visine - Proračun referentnog pritiska vjetra 1 q = ρ v = 0.5 1,25 44 = 1210,0 N / m = 1,2 kn / m ref 2 2 2 2 2 ref V ref,0 = 40 m/s V ref = 1.0 1.0 1.1 40.0 = 44 m/s - Proračun koeficijenata izloženosti Ce(z e ) ; Ce(z i ) -Regija P5 - Visina objekta iznad terena: 8,0 m c(z) = 2,0 e - Kategorija zemljišta: III -Proračun koeficijenata pritisaka C pe ; C pi Vanjski koeficijenti pritiska: - Dvostrešni krovovi - Područja G,H,I,J Područje G: c = 1,2 pe,10 - Kut nagiba krova α=5 0 Područje H: c = 0,6 pe,10 Područje I=J: c = 0,3 pe,10 Unutrašnji koeficijenti pritiska: c = ± 0,3 pi 20

PRORAČUN DJELOVANJA VJETROM - pritisak vjetra na vanjske površine: Područje G w = q c (z ) c = 1,2 2,0 ( 1,2) = 2,9 kn / m e ref e e pe Područje H w = q c (z ) c = 1,2 2,0 ( 0,6) = 1,4 kn / m e ref e e pe Područje I=J w = q c (z ) c = 1,2 2,0 ( 0,3) = 0,7 kn / m e ref e e pe - pritisak vjetra na unutrašnje površine: w = q c (z ) c = 1,2 2,0 ( ± 0,3) =± 0,7 kn / m i ref e i pi 2 2 2 2 21

PRORAČUN DJELOVANJA VJETROM - Rezultirajuće djelovanje vjetrom na glavnu krovnu rešetku w = q c(z) c q c(z) c = w w k ref e e pe ref e i pi e i Vjetar 1 Vjetar 2 Područje G w = 2,9 0,7= 3,6kN/m k Područje H w = 1,4 0,7= 2,1kN/m k Područje I=J w = 0,7 0,7= 1,4kN/m k 2 2 2 Područje G w = 2,9+ 0,7= 2,2kN/m k Područje H w = 1,4+ 0,7= 0,7kN/m k Područje I=J w = 0,7+ 0,7= 0,0kN/m k 2 2 2 Dominantno podtlačno djelovanje vjetra 22

ANALIZA DJELOVANJA - SEKUNDARNI KROVNI NOSAČI KRAJNJE GRANIČNO STANJE - KGS -Tlačno djelovanje - Podtlačno djelovanje KOMBINACIJE DJELOVANJA ' q = (1,35 g + 1,50 s ) e = (1,35 0,25+ 1,50 0,36) 3,0 = 2,63kN/m d1 k k Područje G ' q = (1,00 g + 1,50 w ) e = (1,00 0,25 + 1,50 ( 3,60)) 3,0 = 15,95 kn / m d2 k k Područje H ' q = (1,00 g + 1,50 w ) e = (1,00 0,25+ 1,50 ( 2,10)) 3,0 = 9,20 kn/m d2 k k Područje I=J ' q = (1,00 g + 1,50 w ) e = (1,00 0,25+ 1,50 ( 1,40)) 3,0 = 6,05kN/m d2 k k 23

ANALIZA DJELOVANJA - SEKUNDARNI KROVNI NOSAČI GRANIČNO STANJE UPORABIVOSTI - GSU -Tlačno djelovanje - stalno djelovanje za progib δ 1 d KOMBINACIJE DJELOVANJA ' q = g e= 0,25 3,0= 0,75kN/m k - djelovanje snijegom za progib δ 2 ' q = s e = 0,36 3,0 = 1,08 kn / m d k Računske vrijednosti progiba δ 2 i δ max = (δ 1 + δ 2 ) moraju biti manje od graničnih vrijednosti. δ 1 progib od stalnog djelovanja δ 2 progib od promjenjivog djelovanja 24

ANALIZA DJELOVANJA - SEKUNDARNI KROVNI NOSAČI 25

ANALIZA DJELOVANJA - SEKUNDARNI KROVNI NOSAČI GRANIČNO STANJE UPORABIVOSTI - GSU - Podtlačno djelovanje - stalno djelovanje za progib δ 1 ' q = g e= 0,25 3,0= 0,75kN/m d k - djelovanje vjetrom za progib δ 2 Područje G ' q = w e = 3,6 3,0 = 10,80 kn / m d k Područje H Područje I=J ' q = w e= 2,1 3,0= 6,30kN/m d d k ' q = w e= 1,4 3,0= 4,20kN/m k 26

ODREĐIVANJE REAKCIJA U NOSAČIMA R60 KRAJNJE GRANIČNO STANJE - KGS -Tlačno djelovanje: - Podtlačno djelovanje: Područje G Područje H Područje I=J R q l 2,63 12,0 2 2 d1 = = = d1 R R R 15,8kN q l 15,95 12,00 95,7kN 2 2 q l 9,20 12,00 d2 = = = 55,2kN 2 2 q l 6,05 12,00 d2 = = = 36,3kN 2 2 d2 = = = d2 d2 d2 27

ODREĐIVANJE REAKCIJA U NOSAČIMA R60 GRANIČNO STANJE UPORABIVOSTI - GSU -Tlačno djelovanje: R R g d1 q d1 g l 0,75 12,0 2 2 d = = = q l 1,08 12,0 2 2 4,5kN - progib δ 1 d1 = = = 6,5kN - progib δ 2 - Podtlačno djelovanje: Područje G Područje H Područje I=J R R R R g d2 q d2 q d2 q d2 g l 0,75 12,00 2 2 d = = = q l 10,80 12,00 2 2 4,5kN d2 = = = 64,8kN q l 6,30 12,00 d2 = = = 37,8 kn 2 2 q l 4, 20 12,00 d2 = = = 25,2kN 2 2 - progib δ 1 - progib δ 2 28

ANALIZA DJELOVANJA - GLAVNI KROVNI NOSAČI KRAJNJE GRANIČNO STANJE - KGS -Tlačno djelovanje Pqd1 = 15,8kN - Podtlačno djelovanje Područje G Područje H Područje I=J P P P qd1 qd1 qd1 = 95,7kN = 55,2kN = 36,3kN 29

ANALIZA DJELOVANJA - GLAVNI KROVNI NOSAČI GRANIČNO STANJE UPORABIVOSTI - GSU -Tlačno djelovanje Pgd1 = 4,5kN - progib δ 1 Pqd1 = 6,5kN - progib δ 2 30

ANALIZA DJELOVANJA - GLAVNI KROVNI NOSAČI GRANIČNO STANJE UPORABIVOSTI - GSU - Podtlačno djelovanje Pgd1 = 4,5kN - progib δ 1 Područje G Područje H Područje I=J P P P qd1 qd1 qd1 = 64,8kN = 37,8kN = 25,2kN - progib δ 2 31