TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

Σχετικά έγγραφα
Elementi energetske elektronike

Periodičke izmjenične veličine

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Moguća i virtuelna pomjeranja

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

1.4 Tangenta i normala

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Reverzibilni procesi

IZVODI ZADACI (I deo)

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

7 Algebarske jednadžbe

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI


radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

numeričkih deskriptivnih mera.

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

U L U L U N U N. metoda

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Metoda najmanjih kvadrata

pismeni br.4 4.2: Izračunati yds, gdje je K luk parabole y 2 = 2 px od ishodišta to točke

Zadaci iz trigonometrije za seminar

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Hamilton-Jacobijeva jednadžba

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

A) da B) ne C) ovisi o predznaku naboja. E) ovisi o količini naboja. Rezultat: B.

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

1 Promjena baze vektora

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

18. listopada listopada / 13

( , 2. kolokvij)

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Elementi spektralne teorije matrica

5. Karakteristične funkcije

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Operacije s matricama

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Elektronički Elementi i Sklopovi

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

2.7 Primjene odredenih integrala

Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Trigonometrijske nejednačine

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

Računarska grafika. Rasterizacija linije

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

10. STABILNOST KOSINA

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

4. NAIZMJENIČNE STRUJE

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

Transcript:

THNIČKI FAKUTT SVUČIIŠTA U IJI Zavod za elekroenergek Sdj: Preddplomsk srčn sdj elekroehnke Kolegj: Osnove elekroehnke II Noselj kolegja: v. pred. mr.sc. Branka Dobraš, dpl. ng. el. Prjelazne pojave Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave Kondenzaor sosmjernoj mrež U sosmjernoj mrež koja se sasoj od zvora napajanja, opora kondenzaora vrjed: U gran gdje se nalaz kondenzaor ne eče srja (kondenzaor predsavlja beskonačn opor) Napon na kondenzaor je određen en osalm elemenma mrež (oporma zvorma) Napone srje određjemo Krchhoffovm zakonma 2 Sr: 2

Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave Zavojnca sosmjernoj mrež U sosmjernoj mrež koja se sasoj od zvora napajanja, opora zavojnce vrjed: Pad napona na sezaljkama zavojnce jednak je nl (zavojnca predsavlja krak spoj) Srja kroz zavojnc određena ena osalm elemenma mrež (oporma zvorma) Napone srje određjemo Krchhoffovm zakonma 2 Sr: 3 Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave Prkljčenje na zvor Sr: 4 Prlkom prkljčenja određene mreže na zvor napajanja vrjede drgačje prlke nego šo je prehodno navedeno. Pr ome načelno razlkjemo čer vrse mreža: Mreža se sasoj samo od opora, Mreža se sasoj od opora kondenzaora, Mreža se sasoj od opora zavojnca, Mreža se sasoj od opora, zavojnca kondenzaora. Mreža sasavljena samo od opora: Prlkom prkljčenja na zvor napajanja - renna promjena srja napona (oblk s kao zvor napajanja) Is je slčaj prlkom odspajanja od zvora renn pad srja napona na nl.

Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave Prkljčenje na zvor (nas.) Sr: 5 Mreža sasavljena od opora kondenzaora: Nema renne promjene napona srja kroz sve elemene mrež, To prozlaz z čnjence da nje mogće renno promjen energj nakpljen kondenzaor, Iz oga prozlaz da nema skokove promjene NAPONA na kondenzaor. Mreža sasavljena od opora zavojnce: Nema renne promjene napona srja kroz sve elemene mrež, To prozlaz z čnjence da nje mogće renno promjen energj zavojnce, Iz oga prozlaz da nema skokove promjene STUJ kroz zavojnc. Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave Prkljčenje na zvor (nas.) Sr: 6 Mreža sasavljena od opora, kondenzaora zavojnce: Nema renne promjene napona srja kroz sve elemene mrež, ješavanjem dferencjalnh jednadžb određj se napon srje mrež. Ovaj zadnj slčaj nećemo obrađva na predme. Ise pojave vrjede pr: Zavaranj l ovaranj sklopke mrež (promjena opologje mreže), Skokovoj promjen napona zvora l srje zvora, d. M ćemo razmara samo slčajeve spoja, odnosno mreže koje se mog pojednosav na ovakve slčajeve.

Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave Napon srja na elemenma mreže Napon srja na opor (vremensk promjenjve velčne): () - () Sr: 7 Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave Napon srja na elemenma mreže (nas.) Napon srja na zavojnc (vremensk promjenjve velčne): () - () d d 0 d Sr: 8

Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave Napon srja na elemenma mreže (nas.) Napon srja na kondenzaor (vremensk promjenjve velčne): () - () d d 0 d Sr: 9 Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave Prjelazne pojave spoj Defnramo dva osnovna slčaja: Pnjenje kondenzaora - prkljčenje kondenzaora preko opora na zvor napajanja (sklopka položaj ), Pražnjenje kondenzaora prkljčenje kondenzaora na opor 2 (sklopka položaj 2) S 2 2 Sr: 0

Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave Prjelazne pojave spoj (nas.) Sr: Pnjenje kondenzaora: Nakon prebacvanja sklopke položaj srjn krg zgleda kao na slc, Kondenzaor je prehodno nenabjen. Za ovaj srjn krg vrjed: S () ; ( ) d d d o Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave Prjelazne pojave spoj (nas.) Kao rješenje ove dferencjalne jednadžbe dobjemo sljedeć zraz za napon kondenzaor: ( e ) Iz jednadžbe 2. KZ dobjemo napon na opor: Srja srjnom krg: e Sr: 2 ( ) ( ) e

Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave Prjelazne pojave spoj (nas.) Pr ome konsan defnramo kao vremensk konsan Ona znos: Napon na kondenzaor, srja kondenzaora e napon na opor prkazan grafčk: / () () () Sr: 3 5 Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave Prjelazne pojave spoj (nas.) Sr: 4 Saconarnm sanjem nazvamo vrjeme kada se sposave vje kao sosmjernm mrežama: Srja kroz kondenzaor ne eče, Napon na kondenzaor je onda jednak napon zvora, odnosno određen en je osalm elemenma mrež. Iz grafa se vd da je vrjeme porebno da se sposav saconarno sanje, odnosno vrjeme rajanja prjelazne pojave prblžno jednako 5. 5 Također, možemo zakljč sljedeće: U počenom renk srja ma maksmaln vrjednos, U počenom renk (0) nema promjene napona na kondenzaor. ( 0) ( 0 )

Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave Prjelazne pojave spoj (nas.) ad jednosavnjeg račnanja kraj prjelazne pojave defnramo renk : Srja kroz kondenzaor ne eče, e, Kondenzaor se nabo na napon zvora. Za naš slčaj vrjed: ( ( ( 0) 0 0 ) 0 ) ( ( ( 0) 0 0 ) ) 0 Sr: 5 Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave Prjelazne pojave spoj (nas.) Pražnjenje kondenzaora: Nakon prebacvanja sklopke položaj 2 srjn krg zgleda kao na slc, Kondenzaor je prehodno nabjen na napon U 0, polarea prkazanog na slc. Za ovaj srjn krg vrjed: 2-2 S () - 2 0 d 2 0 d Sr: 6

Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave Prjelazne pojave spoj (nas.) Kao rješenje ove dferencjalne jednadžbe dobjemo sljedeć zraz za napon kondenzaor: U 0 e Iz jednadžbe 2. KZ dobjemo napon na opor: 2 U 0 Srja srjnom krg: e Sr: 7 ( ) 2 ( ) 2 U 0 2 e Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave Prjelazne pojave spoj (nas.) Pr ome vremenska konsana znos: 2 U 0 () Napon na kondenzaor opor e srja prkazan grafčk: () -U 0 /2 2 () 5 -U 0 Sr: 8

Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave Prjelazne pojave spoj (nas.) Za ovaj slčaj ope defnramo počeak, 0 kraj, prjelazne pojave. Za ovaj slčaj vrjed: ( ( ( 0) U 0 ) U ) 0 0 0 ( ( ( 0) 0 U 0 ) ) 0 0 2 Sr: 9 Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave ješavanje zadaaka spoj Sr: 20 Pr rješavanj nećemo rješava dferencjalne jednadžbe nego ćemo kors sljedeće: Defnra ćemo počeak kraj prjelazne pojave, U počenom renk NAPON na kondenzaor osaje s, Na kraj prjelazne pojave kroz kondenzaor ne eče e srja, Napone srje ćemo odred znajć da se sve velčne ne mjenjaj po eksponencjalnoj krvlj A e K Iz počenh krajnjh vjea odred ćemo konsane A K, Najjednosavnje, prvo odred napon na kondezaor pa kors. 2. KZ e zraze: d d

Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave Prjelazne pojave spoj Defnramo dva osnovna slčaja: Prkljčenje zavojnce preko opora na zvor napajanja (sklopka položaj ), Krak spoj zavojnce prkljčenje zavojnce na opor 2 (sklopka položaj 2) S U 2 2 Sr: 2 Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave Prjelazne pojave spoj (nas.) Prkljčenje zavojnce na zvor: Nakon prebacvanja sklopke položaj srjn krg zgleda kao na slc, Kroz zavojnc prehodno nje ekla srja. Za ovaj srjn krg vrjed: S () ) ; ( d d d d Sr: 22

Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave Prjelazne pojave spoj (nas.) Kao rješenje ove dferencjalne jednadžbe dobjemo sljedeć zraz za srj zavojnce: Napon na opor: ( ) ( e ) ( Napon na zavojnc: ) ( e ) Sr: 23 d( ) d e Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave Prjelazne pojave spoj (nas.) Pr ome konsan defnramo kao vremensk konsan ona znos: Napon na zavojnc srja kroz zavojnc prkazan grafčk: / () () () Sr: 24 5

Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave Prjelazne pojave spoj (nas.) Sr: 25 U saconarnom sanj sposave se vje kao sosmjernm mrežama: Napon na zavojnc je jednak nl, Kroz zavojnc eče srja, određena osalm elemenma. Iz grafa se vd da je vrjeme porebno da se sposav saconarno sanje, odnosno vrjeme rajanja prjelazne pojave prblžno jednako 5. 5 Također, možemo zakljč sljedeće: U počenom renk srja osaje kao šo je prehodno bla, U počenom renk dolaz do skokove promjene napona na zavojnc. ( 0) ( 0 ) Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave Prjelazne pojave spoj (nas.) ad jednosavnjeg račnanja kraj prjelazne pojave defnramo renk : Napon na zavojnc je jednak 0, Srja kroz zavojnc eče. e. Za naš slčaj vrjed: ( ( ( 0) 0 0 ) ) 0 ( 0) 0 ( ( 0 ) 0 ) Sr: 26

Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave Prjelazne pojave spoj (nas.) Krak spoj zavojnce: Nakon prebacvanja sklopke položaj 2 srjn krg zgleda kao na slc, Kroz zavojnc je prehodno ekla srja I 0 smjera prkazanog na slc. Za ovaj srjn krg vrjed: 2-2 S () - 2 0 d 2 0 d Sr: 27 Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave Prjelazne pojave spoj (nas.) Kao rješenje ove dferencjalne jednadžbe dobjemo sljedeć zraz za srj kroz zavojnc: I 0 e Napon na opor: 2 I0 2 e Napon na zavojnc: Sr: 28 d I0 2 e d

Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave Prjelazne pojave spoj (nas.) Pr ome vremenska konsana znos: 2 Napon na zavojnc opor e srja prkazan grafčk: I 0 2 I 0 2 () () 5 () Sr: 29 Osnove elekroehnke II: Prjelazne pojave ješavanje zadaaka spoj Sr: 30 Pr rješavanj nećemo rješava dferencjalne jednadžbe nego ćemo kors sljedeće: Defnra ćemo počeak kraj prjelazne pojave, U počenom renk STUJA kroz zavojnc se ne mjenja, Na kraj prjelazne pojave napon na zavojnc je jednak 0, Napone srje ćemo odred znajć da se sve velčne ne mjenjaj po eksponencjalnoj krvlj A e K Iz počenh krajnjh vjea odred ćemo konsane A K, za svak velčn n posebno Najjednosavnje, prvo odred srj kroz zavojnc pa kors. 2. KZ e zraze: d d