Тржиште, цене и конкуренција

Σχετικά έγγραφα
Тржиште, цене и конкуренција

Производна функција. Тематска целина. 6.1 Производња, производна функција и гранична стопа техничке супституције

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

POTPUNA KONKURENCIJA I MAKSIMIRANJE PROFITA

TROŠKOVI PROIZVODNJE. Copyright 2004 South-Western/

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

MONOPOL, OLIGOPOL I PREDAVANJE 10. Prof.dr Jovo Jednak 1

NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Teorijske osnove informatike 1

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Orjentaciona pitanja sa odgovorima za kolokvijum II iz Osnova ekonomije

numeričkih deskriptivnih mera.

Analiza savršene konkurencije u kratkom roku

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Opća konkurencijska ravnoteža. Uvod u analizu monopola

53. Ponuda: definicija i vrste ponude; Skala, kriva i funkcija ponude; Tržišna ponuda; Translacija krive ponude.

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

TEST 1: OSNOVI EKONOMIJE

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

18. listopada listopada / 13

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Kaskadna kompenzacija SAU

D. Čičin-Šain, viši pred. 1

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

PITANJA IZ MIKROEKONOMIJE, školska 2014/2015

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Operacije s matricama

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Primijenjena mikroekonomija

Ravnotežni model koji je u osnovi savremene finansijske teorije Izveden primenom principa diversifikacije pod pojednostavljenim pretpostavkama

7 Algebarske jednadžbe

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Elementi spektralne teorije matrica

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

EKONOMIKA POSLOVANJA

Devizno tržište. Mart 2010 Ekonomski fakultet, Beograd Irena Janković

5. Karakteristične funkcije

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

TROŠKOVI, PONUDA I PROFIT. PREDAVANJE 8 Prof.dr Jovo Jednak

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Tržišne strukture I: Savršena konkurencija

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Reverzibilni procesi

VJEŽBE 4. Proizvodnja i organizacija poslovanja, analiza troškova

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

IZVODI ZADACI (I deo)

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Dr Mehmed Meta INTERNACIONALNI UNIVERZITET U NOVOM PAZARU

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Trigonometrijske nejednačine

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Periodičke izmjenične veličine

Obrada signala

Uticaj tržišne strukture na ekonomsku efikasnost empirijska analiza tržišta mleka u Srbiji

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

5 Ispitivanje funkcija

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

DUALNOST. Primjer. 4x 1 + x 2 + 3x 3. max x 1 + 4x 2 1 3x 1 x 2 + x 3 3 x 1 0, x 2 0, x 3 0 (P ) 1/9. Back FullScr

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

Računarska grafika. Rasterizacija linije

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Transcript:

1

Тржиште, цене и конкуренција Радна недеља Тематска целина Циљ 6. Тржиште, цене и конкуренција Стицање знања о функционисању тржишног механизма, формирању цена и конкуренцији. 6 Тематска јединица 6.1 Појам и функције тржишта; тржишна стања 6.2 Максимизација профита конкурентног предузећа; монополска цена и монополски профит Студент ће бити способан да разуме, препозна и репродукује шта је тржиште, функције тржишта и тржишна стања. Студент ће бити способан да разуме, препозна и репродукује знања о максимизацији профита конкурентног и монополског предузећа. НАСТАВНИ МЕТОД: ПРЕДАВАЊЕ 2

PREDAVANJE 6 TRŽIŠTE, CENE I KONKURENCIJA Prof. dr Dragana Kragulj Fakultet organizacionih nauka Univerzitet u Beogradu 3

Pojam i funkcije tržišta; tržišna stanja Tržište se može definisati kao skup svih robnonovčanih veza između ekonomskih subjekata u društvu, u kome je izvršena podela rada. Tržište je mesto sučeljavanja ponude i tražnje, koje treba shvatiti u najširem smislu. 4

Pojam i funkcije tržišta; tržišna stanja Funkcije tržišta: informativna, selektivna, alokativna i distributivna. 5

Sfere imperfektnosti tržišta SFERE NEEFIKASNOSTI TRŽIŠTA Tržišni automatizam ne može da deluje perfektno. Postoje područja gde tržište ne može putem cena efikasno da ostvaruje svoje četiri osnovne funkcije. 6

Sfere imperfektnosti tržišta Nemogućnost potpunog regulisanja odnosa putem cena u delatnostima gde tržište ne pruža blagovremeno potrebne informacije (proizvodi energetsko-sirovinskog sektora i sredstava za proizvodnju). Nemogućnost autonomnog regulisanja odnosa putem tržišta kod pojava koje sprečavaju uspostavljanja ravnoteže u smislu prilagođavanja graničnog troška ceni, tj. graničnom prihodu. 7

Sfere imperfektnosti tržišta Neefikasnost tržišta kao alokacijskog mehanizama u slučaju eksternalija. Eksternalije postoje onda kada neko obavlja određene aktivnosti, od kojih drugi mogu imati koristi ili štete, ali ti drugi niti plaćaju, niti dobijaju bilo kakvu kompenzaciju povodom tog efekta. Eksternalije mogu biti pozitivne ili negativne. 8

Sfere imperfektnosti tržišta Neefikasnost tržišta u delatnostima koje su od strateškog značaja za društvo, a koje imaju svoje brojne specifičnosti (npr. poljoprivreda). Neefikasnost tržišta u ostvarivanju posebnih ciljeva u vezi promene privredne strukture i regionalnog razvoja. Nemogućnost autonomnog tržišnog regulisanja u okviru namenske raspodele dohotka na akumulaciju i potrošnju. 9

Sfere imperfektnosti tržišta Tržište ne može da ostvaruje pojedine ciljeve i zadatke društva u socijalnoj sferi (depresijacija cena egzistencijalnih potreba radi očuvanja životnog standarda stanovništva, regulisanje poreza na promet i sl.). Nemogućnost funkcionisanja tržišne privrede u uslovima nepostojanja integralnog tržišta, tj. slobodne cirkulacije roba, usluga, rada i kapitala. 10

Sfere imperfektnosti tržišta Neravnoteže na tržištu koje mogu nastati usled težih poremećaja društvene proizvodnje, cikličnih kriza, inflatornih kretanja itd. Organizacione deformacije tržišta usled prisutnog monopolskog obrazovanja cena. 11

Podela tržišta S aspekta veličine tržišta Lokalno Nacionalno Regionalno Svetsko S aspekta obima prometa Grosističko (promet na veliko) Detaljističko (promet na malo) S aspekta vrste robe čelik nafta kukuruz itd. Globalna podela Tržište roba i usluga; Tržište inputa ( rada, kapitala i zemljišta) Finansijsko tržište Tržište se može posmatrati i sa gledišta obima, tj. broja učesnika i vrste konkurencije. Razlikujemo: tržište slobodne konkurencije, tržište ograničene konkurencije i monopolsko tržište. 12

Alternativne tržišne strukture Ponuda Tražnja Mnogi Mnogi Nekoliko Jedan Savršena Konkuren. Oligopson Monopson Bilateralni Ograničeni Nekoliko Oligopol oligopol Monopson Ograničeni Bilateralni Jedan Monopol monopol monopol 13

Alternativne tržišne strukture Savršenu konkurenciju determinišu: atomiziranost ponude i tražnje, homogenost robe, približno jednaka kupovna moć kupaca, slobodno kretanje kapitala, rada i roba, potpuna transparentnost tržišta. 14

Alternativne tržišne strukture Karakteristike monopolskog tržišta: postoji jedan proizvođač, tj. kupac određenog proizvoda, što mu pruža mogućnost samostalnog određivanja cene i ostalih uslova prodaje, tj. kupovine; postoji potpuna neelastičnost tražnje; mobilnost faktora proizvodnje i robe je onemogućena ili svedena na minimum; ne postoji mogućnost supstitucije proizvoda; ne postoje latentni prodavci, odnosno, kupci, tj. ne postoji mogućnost da se na tržištu pojave novi prodavci, tj. kupci. 15

Alternativne tržšine strukture Monopolska tržišna stanja: čist monopol (jedan prodavac na strani ponude i više kupaca na strani tražnje); monopson (jedan kupac na strani tražnje i više prodavaca na strani ponude); ograničeni monopol (jedan prodavac na strani ponude i nekoliko kupaca na strani tražnje); ograničeni monopson ( jedan kupac na strani tražnje i nekoliko prodavaca na strani ponude); bilateralni monopol (jedan prodavac na strani ponude i jedan kupac na strani tražnje); 16

Alternativne tržšine strukture Po svom nastanku monopoli mogi biti: monopoli koji nastaju na osnovu prirodnih uslova (nastaju kao posledica retkih i ograničenih prirodnih resursa, a najčešće se javljaju u poljoprivredi, rudarstvu, turizmu itd.); zakonski monopoli (nastaju na osnovu državnih propisa, čija je posledica monopolizacija prodaje određenih roba, npr. proizvodnja i promet oružja, gasa, duvana itd.); ekonomski monopoli (u pitanju su monopoli koji su nastali na osnovu koncentracije i centralizacije proizvodnje, rada i kapitala, a radi ostvarivanja ekonomskih ciljeva, tj. maksimizacije profita); oktopodski monopoli (reč je o kombinaciji ekonomskih i prirodnih monopola kao, na primer, elektrodistribucija, vodovod, železnica itd.). 17

Alternativne tržšine strukture Prirodni monopol podrazumeva monopol koji nastaje kada jedno preduzeće može uz niže troškove da zadovolji potrebe ceolokupnog tržišta za određenim proizvodom ili uslugom, nego što bi to mogla dva ili više preduzeća. Prirodni monopol nastaje kada postoji tzv. ekonomija obima, tj. kada se sa povećanjem obima proizvodnje smanjuju prosečni ukupni troškovi na dugi rok. 18

Maksimizacija profita konkurentnog preduzeća Ukupan prihod (total revenue TR) je proizvod između količine prodate robe i njene cene. TR = Q x p Prosečan prihod (average revenue - AR) se dobija kada se ukupan prihod podeli sa količinom prodate robe, tj. AR =TR / Q Graničan prihod (marginal revenue -MR) pokazuje iznos prihoda koji preduzeće dobija za svaku dodatnu jedinicu outputa. On se može predstaviti kao odnos između dodatnog prihoda i dodatne proizvodnje. MR = ΔTR / ΔQ 19

Maksimizacija profita konkurentnog preduzeća Za konkurentno preduzeće cena je data veličina, pa učesnik u konkurenciji svoj ravnotežni položaj postiže prilagođavanjem obima proizvodnje. Na savršeno konkurentnom tržištu pojedinačne firme su prihvatači cena prajs tejkeri (price taker). Preduzeće može da proda koliko god želi proizvoda po ceni p. To znači da je prosečan prihod (AR) preduzeća ekvivalentan ceni p. Pošto je za konkurentno preduzeće cena data, to znači da se ono na tržištu suočava sa horizontalnom krivom tražnje. 20

Maksimizacija profita konkurentnog preduzeća Horizontalna kriva tražnje znači da preduzeće može prodati dodatnu jedinicu proizvoda bez snižavanja cena. Dakle, prodaja dodatne jedinice proizvoda povećava ukupan prihod preduzeća (za iznos proizvoda cene i količine, tj. P x Q). Pošto je cena P data veličina, kada se Q poveća za jednu jedinicu, ukupan prihod se povećava za P dinara. 21

Maksimizacija profita konkurentnog preduzeća Horizontalna kriva tražnje s kojom se suočava konkurentno preduzeće je istovremeno i kriva graničnog prihoda. Za konkurentno preduzeće marginalni prihod je jednak ceni proizvoda, tj. MR = P 22

Maksimizacija profita konkurentnog preduzeća Konkurentno preduzeće će da maksimizira svoj profit u situaciji kada je cena jednaka marginalnom prihodu i marginalnom trošku, tj. P = MR = MC. Drugi uslov koji preduzeće treba da ispuni jeste da je cena veća od prosečnog ukupnog troška, tj. P>ATC. 23

Monopolistička konkurencija Monopolistička konkurencija je u određenoj meri slična savršenoj konkurenciji, a u nekim elementima se razlikuje od nje. Slična je po tome što: ima veliki broj učesnika koji nemaju uticaj na formiranje cena, preduzeća imaju slobodu ulaska na tržište i izlaska sa njega i postoji savršena raspoloživost informacija o proizvodima i njihovim cenama. 24

Monopolistička konkurencija Razlika je u tome što su proizvodi u savršenoj konkurenciji homogeni (identični), dok su proizvodi u monopolističkoj konkurenciji blago diferencirani (proizvodi su međusobno zamenljivi, ali nisu savršeni supstituti). Diferenciranost proizvoda znači da se svaki prodavac razlikuje od konkurenta. 25

Monopolistička konkurencija Značajne razlike između monopolskog i oligopolskog ponašanja na tržištu. 26

Monopolska cena i monopolski profit Gornja granica monopolske cene kupovna moć stanovništva elastičnost tražnje u odnosu na cene i dohodak položaj nemonopolisanih preduzeća i grana Donja granica monopolske cene Profit dobavljača monopolista ne sme biti manji od kamate na sredstva uložena u banci 27

Maksimizacija profita monopolskog preduzeća; monopolska cena i monopolski profit Tačka A MR=MC Tačka A - pri kojoj se ostvaruje maksimalna proizvodnja Q max. Tačka B - cena koja maksimizira profit Monopolski profit - BCDE profit = Q x (MP ATC). 28

Izvori monopolskog profita 29

Diskriminacija putem cena Diskriminacija cena podrazumeva mogućnost monopola da na osnovu svoje monopolske pozicije na tržištu i različite elastičnosti tražnje (na različitim tržištima i u različitim vremenskim periodima) odrede različite cene za jednu istu robu. 30

Diskriminacija putem cena Oblici diskriminacije cena: kada monopolista određuje različite cene istog proizvoda za različite kategorije potrošača na istom tržištu, a zavisno od njihove kupovne moći, kada monopolista određuje različite cene za različite količine istog proizvoda istom kupcu, kada monopolista određuje različitu cenu svog proizvoda na različitim tržištima unutar nacionalne ekonomije, mada za to nema ekonomskih razloga i kada monopolista određuje različitu cenu svog proizvoda na domaćem i inostranom tržištu (viša cena na domaćem tržištu u odnosu na inostrano, tzv. demping cena). Kada monopolista sprovodi tzv. vezanu trgovinu koja postoji kada se kupovina jednog proizvoda uslovljava kupovinom nekog drugog proizvoda od istog proizvođača tj. prodavca 31

Politka prema monopolu Odnos države prema monopolistima može da bude različit: Da pokuša da monopolizovane sektore učini konkurentnijim Da reguliše ponašanje monopoliste Da neka privatna monopolska preduzeća pretovori u javna Da ne učini ništa. 32

33