σ (otvorena cijev). (34)

Σχετικά έγγραφα
p d R r E 1, ν 1 Slika 15. Stezni spoj glavčina-osovina (vratilo); puna osovina (slika a), šuplja osovina (slika b)

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

Trigonometrijske nejednačine

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

Kaskadna kompenzacija SAU

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

v = = 4 = je vektor cu u n Npr. u = je vektor s komponentama u, u. v = su jednaki ako je u Vektori u Primjer 1 Vektori u

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Rešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I

Zadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5?

IZVODI ZADACI (I deo)

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Teorijske osnove informatike 1

Moguća i virtuelna pomjeranja

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

Sveučilište u Zagrebu. Građevinski fakultet. Zavod za Geotehniku PODZEMNE GRAĐEVINE. 6. Predavanje. Analitičke metode u podzemnoj gradnji

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

A 2 A 1 Q=? p a. Rješenje:

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Iz poznate entropije pare izračunat ćemo sadržaj pare u točki 2, a zatim i specifičnu entalpiju stanja 2. ( ) = + 2 x2

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

2, r. a : b = k i c : d = k, A 1 c 1 B 1

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

d D p 1 , v 1 L h ρ z ρ a Rješenje:

numeričkih deskriptivnih mera.

TEKSTOVI ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektromagnetike (studijski program EEN, 2012/1)

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.

Operacije s matricama

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Periodičke izmjenične veličine

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

. & Fax: : /12/ , / /2007 «...»..3861/2010, / / /1/787167/.

TRIGONOMETRIJA TROKUTA


STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

1.4 Tangenta i normala

FORD KA KA_202054_V2_2013_Cover.indd /06/ :51

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

MJERENJE MALIH DEFORMACIJA U LABORATORIJU

Termovizijski sistemi MS1TS

PROJEKTIRANJE ELEKTRIČNIH POSTROJENJA

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Elementi spektralne teorije matrica

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

NASTAVNI PREDMET: MATEMATIKA 3

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

5 Ispitivanje funkcija

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Savijanje nosaa. Savijanje ravnog štapa prizmatinog poprenog presjeka. a)isto savijanje. b) Savijanje silama. b) Savijanje silama.

zastori sunset curtain Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.

OTPORNOST MATERIJALA

SATCITANANDA. F = e E sila na naboj. = ΔW e. Rudolf Kladnik: Fizika za srednješolce 3. Svet elektronov in atomov

Vesla, teleskopi, nosači za štapove za ribolov

Logatherm WPL 14 AR T A ++ A + A B C D E F G A B C D E F G. kw kw /2013

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

Masa, Centar mase & Moment tromosti

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Vrijedi: OD 20. LIPNJA Lindab CJENiK Cijene su izražene u KN exw Lučko Zagreb, bez PDV-a; Cjenik vrijedi od

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Transcript:

DBLOSTJN POSUD CIJVI - UNUTARNJI ILI VANJSKI TLAK 8 "Dobo je htjeti, ali teba i znati." Z. VNUČC, 9. NAPRZANJA I POMACI DBLOSTJN POSUD ILI CIJVI NASTAVAK. Debelostjena osa oteećena ntanjim tlaom Debelostjena osa ili cijev oteećena samo ntanjim tlaom iazana je na slici 6.a i b. zavaeni soj cilina oloac oloac zavaeni soj a m n b Slia 6. Debelostjena osa oteećena ntanjim tlaom Lamé-ovi izazi 5, 6 i 8 za omonente naezanja stijeni ose jes:,. onst. ili otvoena cijev. 4 Iz izaza i viljivo je a s omjene vijenosti naezanja i stijeni ose ema zaon hiebole. stnja, iaz na slici 6.b. Raijalna naezanja s cijelom esje tlačna, a cilana naezanja s vlačna. Najveće vijenosti naezanja s na ntanjoj ovšini ebelostjene ose ili ebele cijevi, tj. za slia 6.b, z ozna :,,, 5a a naezanja na vanjsoj ovšini ebelostjene ose ili ebele cijevi, tj. za slia 6.b, z ozna s:,,. 5b Sve toče stijene ose imaj aijalni oma, oji je ema 6 oeđen izazom:. 6

DBLOSTJN POSUD CIJVI - UNUTARNJI ILI VANJSKI TLAK 9 "Dobo je htjeti, ali teba i znati." Z. VNUČC, 9. Raijalni oma na ntanjoj ovšini ovećanje ntanjeg olmjea zatvoene ebelostjene ose, tj. za, iznosi:, 7a onosno aijalni je oma na vanjsoj ovšini zatvoene ebelostjene ose ovećanje vanjsog olmjea, tj. za :. 7b Za otvoen ebel cijev, član s naezanjem otaa, je je. Uvjet čvstoće ebelostjene ose oteećene ntanjim tlaom Najveća s naezanja na ntanjoj ovšini cilina, tj. za, slia 6.b. U toj toči vlaa toosno stanje naezanja, a iznosi glavnih naezanja s:,,. 8 Ao je mateijal ebelostjene ose ebele cijevi lineano elastičan, mog se imijeniti teoije čvstoće za tilne mateijale i to: teoija najvećih osmičnih naezanja teoija τ ma, onosno teoija najveće gstoće istozijse enegije efomianja aće, teoija HMH. Uvjet čvstoće ebelostjene ose je, a ne smije oći o lastičnih efomacija, tj.: ev o, 9 i čem je ošteno naezanje mateijala o oeđeno oisima ili se može ići o ganice astezanja: o R e. vivalentno naezanje, ema teoiji najvećeg osmičnog naezanja jest: o ev, 4 onosno ošteni tla ebelostjenoj osi jest: o o o o. 4a Za je najveći ošteni tla: o o. 4b U asi je omje, a za veće tlaove abe se sastavljene cijevi. Pema enegijsoj teoiji HMH, evivalentno naezanje jest: [ ] [ ] ev, 4

DBLOSTJN POSUD CIJVI - UNUTARNJI ILI VANJSKI TLAK onosno naon seđivanja slijei: ev o. 4a Ka vanjsi olmje, najveći je ošteni tla cijevi:. 4b o o Naezanja oo malog žnog otvoa oteećenog tlaom, n. ljni anali stojeva i sl., mog se oeiti omoć izaza za ebelostjen os oteećen ntanjim tlaom. Na b malog otvoa, ema izazima 5a omonente naezanja s: i. 44 Slia 7. Naezanja blizini malog žnog otvoa oteećenog tlaom Za velii vanjsi omje otvoa, slia 7, s: izazi za naezanja toči stijeni aleo o malog, m, 45 što znači a se sve toče stijene nalaze stanj čistog smicanja. Vii se, a za vijenosti 4 omonente naezanja i imaj svega 6 vijenosti masimalnih naezanja na b otvoa. To znači a tijela s aljenošć o ntanjeg otvoa 4 mog imati oizvoljni obli vanjse ovšine, a ogeša oačna će biti ganicama 5 6 %. Naezanja cilina manje ebljine stijene oji je oteećen tlaom na ntanjoj ovšini, a vanjsi olmje cilina jest:, gje je ebljina stijene cilina, slia 6.b. Vijenost je cilane omonente naezanja na ntanjoj ovšini cilina, tj. za :, 46a a cilana omonenta naezanja na vanjsoj ovšini cilina, tj. za je:. 46b "Dobo je htjeti, ali teba i znati." Z. VNUČC, 9.

DBLOSTJN POSUD CIJVI - UNUTARNJI ILI VANJSKI TLAK Za male vijenosti ebljine stijene cilina vijei ibližan izaz za izačnavanje vijenosti cilanog naezanja:, 46c o za aijalne omonente naezanja vijei: i, neovisno o ebljini stijene cilina.. Debelostjena osa oteećena vanjsim tlaom Debelostjena osa ili cijev oteećena samo ntanjim tlaom, iazana je na slici 8.a i b. b m-n a m cilina oloac zavaeni soj n zavaeni soj oloac Slia 8. Debelostjena osa oteećena vanjsim tlaom Lamé-ovi izazi, i za omonente naezanja stijeni ose jes:, 47. 48 onst. ili otvoena cijev. 49 Iz izaza 47 i 48 viljivo je a s omjene vijenosti naezanja i stijeni ose ema zaon hiebole. stnja, iaz na slici 8.b. Raijalna i cilana naezanja s cijelom esje tlačna, i čem je asoltna vijenost >. Vijenosti s naezanja na ntanjoj ovšini ebelostjene ose ili ebele cijevi, tj. za slia 8.b, z ozna :,,, 5a a naezanja na vanjsoj ovšini ebelostjene ose ili ebele cijevi, tj. za slia 8.b, z ozna s: "Dobo je htjeti, ali teba i znati." Z. VNUČC, 9.

DBLOSTJN POSUD CIJVI - UNUTARNJI ILI VANJSKI TLAK "Dobo je htjeti, ali teba i znati." Z. VNUČC, 9.,,. 5b Sve toče stijene ose imaj negativni aijalni oma, oji je ema oeđen izazom:. 5 Raijalni oma na ntanjoj ovšini smanjenje ntanjeg olmjea zatvoene ebelostjene ose, tj. za, iznosi:, 5a onosno aijalni je oma na vanjsoj ovšini zatvoene ebelostjene ose smanjenje vanjsog olmjea, tj. za :. 5b Za otvoen ebel cijev, član s naezanjem otaa, je je. Uvjet čvstoće ebelostjene ose oteećene vanjsim tlaom Najveća s naezanja na ntanjoj ovšini cilina, tj. za, slia 8.b. U toj toči vlaa toosno zaavo voosno stanje naezanja, a iznosi glavnih naezanja s:,,. 5 vivalentno naezanje, ema teoiji najvećeg osmičnog naezanja jest: o ev, 54 a to je jenao izaz 4 o oteećenja ntanjim tlaom, a je ošteni tla ebelostjene ose: o o o o. 55a Za je najveći ošteni tla: o o. 55b U asi je omje olmjea, a za veće tlaove abe se sastavljene cijevi. Ao otvo teži nli, tj., vijenost cilanog naezanja na vanjsoj ovšini ovšina oteećenja, a na ovšini malog otvoa. Taav ast naezanja o malog seišnjeg otvoa je imje za oncentacij naezanja. Za tvđivanje izloženog gaiva, više imjeima i zaacima.