Anatomija. Definicija temporomandibularnih poremećaja

Σχετικά έγγραφα
18. listopada listopada / 13

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Operacije s matricama

numeričkih deskriptivnih mera.

Izbor statističkih testova Ana-Maria Šimundić

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

IZVODI ZADACI (I deo)

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Teorijske osnove informatike 1

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Implementacija HE4 i ROMA indeksa u Klinici za tumore Centru za maligne bolesti KBCSM

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

5. Karakteristične funkcije

1.4 Tangenta i normala

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

( , 2. kolokvij)

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Elementi spektralne teorije matrica

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Kaskadna kompenzacija SAU

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

Dijagonalizacija operatora

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

Računarska grafika. Rasterizacija linije

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

7 Algebarske jednadžbe

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

2.7 Primjene odredenih integrala

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ

FIZIOLOŠKE OSNOVE SILE I SNAGE. Prof. dr Dušan Perić

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

5 Ispitivanje funkcija

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Transcript:

[1] studentica 5. godine Anatomija Temporomandibularni zglobovi (TMZ) su jedini zglobovi u glavi i ujedno jedni od najkompliciranijih zglobova u ljudskom tijelu. Svaki zglob omogućava pokrete rotacije mandibule i klizne kretnje u praktički svim smjerovima, stoga se naziva ginglimo-artrodijalni zglob (gynglimus njihanje, klizni pokreti su uvjet za artrodijalne zglobove) (1). TMZ se sastoji od kondilarnog nastavka mandibule koji pristaje u mandibularnu udubinu temporalne kosti. Između njih se nalazi disk vezivnog hrskavičnog tkiva, zvan meniskus. Zglobna površina diska je građena od fibroznog prstena koji nije vaskulariziran ni inerviran, dok je njegov stražnji dio, retrodiskalno tkivo, bogato inervirano i vaskularizirano (2). Kao što samo ime govori, prsten je građen od fibrozne hrskavice koja ima puno veću reparativnu sposobnost za razliku od hijaline hrskavice u ostalim zglobovima (3). Prilikom ranog otvaranja usta dolazi do rotacijske kretnje između kondila i donje površine diska, dok se translacijska kretnja događa između gornje površine diska i udubine temporalne kosti tijekom završnog dijela otvaranja usta (1). Cjelokupne kretnje zgloba su cijelo vrijeme podmazane velikim količinama sinovijalne tekućine koja služi kao lubrikans (3). Žvačni mišići se dijele teoretski na prave mišiće žvakače (maseter, medijalni pterigoidni mišić, temporalni mišić podizanje mandibule; digastrični mišić otvaranje usta; donji lateralni pterigoidni mišić protruzija; gornji lateralni pterigoidni mišić stabilizacija čeljusti tijekom funkcije) i mišiće koji podupiru oralne strukture (3). Definicija temporomandibularnih poremećaja Temporomandibularni poremećaj (TMP) je skupni naziv koji obuhvaća niz kliničkih problema koji uključuju žvačne mišiće, TMZ i pridružene strukture. Sinonim za TMP je i kraniomandibularni poremećaj. Kao jedan od glavnih uzroka boli kraniofacijalnog područja koja nije uzrokovana dentalnim podrijetlom, navode se upravo TMP-i (4). Najčešći simptom je bol u mišićima i preaurikularnom području, ograničene ili asimetrične kretnje čeljusti, preska-

kanje i iskakanje zgloba, te škljocanje i krepitacije. Također, nerijetko dolazi i do bolova u čeljusti, hipertrofije mišića i abnormalnog okluzalnog odnosa. TMP često dolaze povezani i uz druge kraniofacijalne i orofacijalne poremećaje (3). Epidemiologija Bol u temporomandibularnoj regiji nađena je u 10% populacije starije od 18 godina, primarno kod mlađe i srednje populacije i češće kod žena od 3:1 do čak 9:1, u usporedbi s muškom populacijom (3). TMP-i mogu biti rekurenti, samoograničavajući ili mogu trajati (5). Čak 40-75% pacijenta ima barem jedan znak (objektivne tegobe), dok 33% njih ima simptom TMP-a (subjektivne tegobe), a 50% ima devijacije čeljusti i zvukove prilikom otvaranja (6). Unatoč velikoj prevalenciji samo 3.6-7% ispitanika zaista treba liječenje (3, 6). Etiologija Trauma Faktori koji utječu na nastanak TMP-a se mogu podijeliti u tri skupine. Predisponirajući faktori povećavaju rizik za nastanak TMP-a, inicirajući faktori su zaslužni za početak TMP-a i prolongirajući faktori koji sprečavaju zacjeljivanje i potiču progresiju TMP-a (3). Trauma je opisana kao svaka sila aplicirana na žvačne strukture koja prelazi granice podnošljivosti organizma ne samo po jačini nego i po trajanju. Traume se stoga dijele na direktne, indirektne i mikrotraume (3). Direktna trauma posljedično uzrokuje ozljedu mandibule, tvrdih i mekih tkiva kraniomandibularnog prostora, s pridruženom upalom i manjkom funkcije (3, 7, 8). Pacijenti koji imaju simptome TMP-a češće imaju direktne traume, međutim ukoliko je od traume do pojavljivanja TMP-a prošlo puno vremena, teško je povezati postoji li direktna veza između navedenog (3, 8, 9). Stručnjaci se slažu da direktna ozljeda može prouzročiti manje štete nego indirektna trauma. Trzajna ozljeda bi se mogla klasificirati kao indirektna ozljeda, budući da simptomi odgovaraju simptomima TMP-a i postoje istraživanja koja pokazuju da su simptomi TMP-a češći kod ljudi koji u svojoj povijesti imaju trzajnu ozljedu (3). Također, pokazalo se da udarac u bradu često rezultira prijelomom kondila koji naknadno dovodi do TMP-a (3, 10). Mikrotraume nastaju posljedično od kontinuiranog i ponavljajućeg nepravilnog opterećenja žvačnog sustava ili zbog parafunkcija čije pojavljivanje i intenzitet rastu usred stresa, poremećaja spavanja i uzimanja nekih lijekova (3). Anatomski faktori i okluzalne varijacije Skeletne malformacije mogu biti genetskog, razvojnog ili jatrogenog uzroka i kao takve mogu imati važnu ulogu u nastanku TMP-a (3). Premda je struka nekada smatrala kako su okluzalne varijacije primarni uzrok nastanka TMP-a, današnja istraživanja ne podupiru ulogu okluzije u njihovom nastanku (3, 11, 12). Oseoartritičke promjene i gubitak zuba adekvatno se povećavaju s godinama starosti i istraživanja pokazuju kako nema značajne povezanosti između gubitka molara i razvoja TMP-a, kao ni činjenica da promjena visine zagriza od 4-6 mm također ne utječe značajno na razvoj mišićnih poremećaja kao ni TMP-a (3). Premda se nagađalo kako bi vertikalni i horizontalni prijeklop mogli uzrokovati TMP, istraživanja pokazuju da isključivo skeletalni otvoreni zagriz može dovesti do nastanka promjena u kondilima i reumatoidnog artritisa. Također, križni i škarasti zagriz ne pokazuju povezanost sa nastankom TMPa (3). Shodno svemu što smo do sad vidjeli, možemo zaključiti kako je vjerojatnije da su gore navedeni poremećaju posljedica TMP-a, a ne njen uzrok (3, 13). Patofiziološki faktori Degenerativne, endokrine, infektivne, metaboličke, neoplastične, neurološke, reumatološke i krvožilne bolesti utječu na nastanak TMP-a. Sustavna labavost zglobova se navodi kao faktor koji pridonosi nastanku TMP-a, kao i bolesti koje uključuju metabolizam i stvaranje kolagena (3). Lokalni faktori koji utječu na razvoj TMP-a su: jačina i količina žvačnih sila, tonus žvačnih mišića, osteoartritis, neadekvatna lubrikacija i promjene u sastavu sinovijalne tekućine, intrakapsularni tlak (posebno se spominje kod žena zbog utjecaja hormona). Poremećaji u reparativnoj sposobnosti hondrocita mogu nastati zbog metaboličke disfunkcije ili zbog prevelikog opterećenja hrskavice, što na kraju može dovesti do osteoartritisa. Remodeliranje hrskavice je fiziološki proces i ukoliko ne funkcionira adekvatno može doći do perforacije diska i posljedično tome razvoja osteoartritisa. Oksidativni stres je termin koji označava povećano nakupljanje slobodnih radikala uslijed mehaničkog stresa (3, 14, 15, 16, 17, 18). Genetski faktori se navode kao mogući uzroci, međutim još je premalo istraživanja koja daju pouzdane rezultate (3). Psihosocijalni faktori Kada govorimo o psihosocijalnim faktorima, bitno je reći da svi sindromi koji utječu na normalno socijalno ponašanje pojedinca mogu dovesti do povećanog razvoja stresa, a time dodatno i do razvoja TMP-a. To mogu biti emocionalna nestabilnost, poremećaji povezani sa stresom, depresija, anksioznost, upotreba droge i alkohola (3, 19, 20, 21).

Dijagnostička klasifikacija TMP-a TMP-i su podijeljeni u dvije velike skupine, poremećaje temporomandibularnog zgloba i poremećaje žvačnih mišića (3). Poremećaji temporomandibularnog zgloba 1. Kongenitalni i razvojni poremećaji A) Aplazija je nedostatak ili neadekvatan razvoj kranijalnih kostiju ili mandibule. Gotovo sve aplazije mandibule pripadaju u skupinu bolesti znanu pod nazivom hemifacijalne atrofije ili sindromi prvog i drugog škržnog luka. Najčešći defekt je unilateralni defekt razvoja kondila i zglobne jamice, s nerazvijenim slušnim aparatom. Defekt je vidljiv kao asimetrija, malokluzija (otvoreni zagriz), hipoplazija kože uha, tortikolis, poremećaji govora i hranjenja. Liječenje: ortodontsko, sagitalna osteotomija, distrakcijska osteogeneza i liječenje koštanim graftom (3, 22). B) Hipoplazija je nezavršen ili nedostatan razvoj kranijalnih struktura ili mandibule. Rast je normalan, premda usporen, ali defekt je manji nego kod aplazije. Može biti prirođena ili se može ispoljiti tijekom razvoja. Simptomi su apneja prilikom spavanja, malokluzija i mikrognatija. Terapija: sagitalna osteotomija i ortodoncija, headgear, terapija graftom i distrakcijska osteogeneza (3). C) Hiperplazija je prekomjeran rast kranijalnih kostiju ili mandibule nastao kao rezultat povećanog broja normalnih stanica, a može biti prirođena i stečena. Može biti lokalizirani poremećaj kao npr. kondilarna hiperplazija ili generalizirana hiperplazija cijele mandibule ili strane lica. Pretjeran rast mandibule nazvan je mandibularna prognatija (3) (Slika 1). D) Fibrozna displazija je vrsta hiperplazije nastala uslijed benigne spororastuće otekline mandibule ili maksile karakterizirane prisutnošću fibroznog vezivnog tikva s vrtložnim uzorkom trabekula nezrele nelamelirane kosti. Radiografski može izgledati kao opaktno mliječno staklo ili translucentno, ovisno o količini fibroznog tkiva i kosti. Obično nema poremećaja zubi, kortikalne kosti i okluzija je adekvatna. Terapija je kirurška (3). E) Neoplazme su novotvorine, nastale zbog nekontroliranog i abnormalnog rasta tkiva u ovom slučaju uključujući i TMZ. Mogu biti benigne, maligne ili metastatske. Otprlike 3% malignih neoplazmi metastazira u mandibulu, a najčešće su potekle iz karcinoma skvamoznih stanica maksilofacijalne regije i primarnih nazofaringealnih tumora. Neoplazme parotide također mogu uzrokovati TM bol i disfunkciju. Najčešći znakovi i simptomi su ograničeno otvaranje usta, krepitacije, okluzalne promjene, bol i oteklina. Ako je uključen kondil, razvit će se asimetrija lica. Terapija je kirurška (3, 4, 23) (Slika 2a, 2b, 3, 4, 5). 2. Poremećaji koji uključuju dislokacije diska Pomak diska je najčešći oblik artropatije TMZ-a. Karakteriziran je abnormalnim odnosom artikularnog diska i kondila. Najčešći su anteriorni i anteromedijalni pomaci diska. Uzroci pomaka diska nisu utvrđeni, ali najčešće su posljedica istegnuća ligamenata koji vežu disk za kondil. Povećan horizontalni kut kondila povezan je s većim patološkim pomakom zgloba. U deskriptivne svrhe koristi se Stegengov radiografski sistem. Termin moderate označava lokalizirano zaravnanje ili resorpciju bez jasnog trabekularnog uzorka ili kad postoji malo skraćenje kondila (manje od 4 mm). Extensive označava mali ili smanjen kondil (više od 4 mm) sa značajnim zaravnanjem i resorpcijom, marginalnom hipertrofijom, očitom sklerozom ili subkortikalnom cističnom translucencijom (3, 24). A) Pomak diska s redukcijom karakterizira nagle promjene diska i kondila koje nastaju tijekom otvaranja i zatvaranja usta. Iz pozicije zatvorenih usta privremeni krivi položaj diska (kondil se naslanja na retrodiskalno tkivo koje ne podnosi opterećenje) smanjuje ili povećava svoj strukturalni odnos s kondilom (disk se vraća u fiziološki položaj) za vrijeme translacije mandibule prilikom otvaranja usta, proizvodeći zvukove poput škljocanja. Zvuk se pojavljuje i prilikom otvaranja i zatvaranja usta, uz veći intenzitet prilikom otvaranja. Trenutačni krivi položaj diska može biti posljedica nepravilne površine zgloba, adherencije površine diska, poremećaja sinovijalne tekućine, nekoordiniranosti diska i kondila kao rezultat abnormalne mišićne funkcije, povećane mišićne aktivnosti ili deformacije diska. S obzirom na učestalost poremećaja može predstavljati fiziološku prilagodbu bez kliničkih znakova. Poremećaj može i ne mora biti popraćen boli. Dijagnostički kriterij: ponavljajući zvuk, pomaknuti disk na radiografskim slikama, degenerativne koštane promjene ( 3, 18). B) Pomak diska bez redukcije označava termin poremećenog odnosa diska i kondila tijekom translacije mandibule i taj odnos se tijekom kretnje ne poboljšava. Disk trajno ostaje u anteriornom položaju i pri tome nema škljocanja. Ponekad se naziva i zaključana brava. Ukoliko je akutan, karakteriziran je naglim i ograničenim otvaranjem usta praćenog bolnim podražajem. Manifestira se skretanjem mandibule prema zahvaćenoj strani, ograničenom laterotruzijom prema kontralateralnoj strani i manjkom zvukova u zahvaćenom zglobu. Najčešće je uzrokovan traumom i bol se pojačava tijekom funkcije. Ukoliko akutno stanje prijeđe u kronično, smanjuje se bol i otvaranje usta se približava normalnim vrijednostima. Ukoliko je bolest kroničnog karaktera, prethodna anamneza postojanja zvuka i ograničenog otvaranja usta može dovesti do osteoartritičnih promjena. Dijagnostički kriterij za akutni poremećaj: trajno ograničeno otvaranje usta, skretanje na zahvaćenu stranu, ograničena laterotruzija na kontralateralnu stranu, poremećaj položaja diska, bol prilikom otvaranja, prijašnje škljocanje, bol na palpaciju, ipsilateralna hiperokluzija i osteoartritičke promjene. Dijagnostički kriterij za kronični poremećaj: nekadašnje naglo ograničeno otvaranje usta, disk bez redukcije (3, 5, 25). 3. Poremećaji koji uključuju dislokacije TMZ-a Također poznat i kao otključana brava ili subluksacija, ovaj poremećaj je stanje u kojem je kondil pozicioniran anteriorno u zglobnoj jamici i ne može se vratiti u zatvoreni položaj. Klinički se manifestira kao nemogućnost zatvaranja usta. Dislokacija može biti posljedica fizičkog ometanja kompleksa diskkondil ili hiperekstenzijom disk-kondil kompleksa izvan njegovog maksimalnog translacijskog položaja. Dijagnostički kriterij: nemogućnost zatvaranja usta, radiografski evidentiran kondil izvan zglobne jamice (3). 4. Upalni poremećaji Primarno upalna stanja TMZ-a su kapsulitis, sinovitis i poliartritis. Poliartritisi su rijetki, a povezani su s reumatološkim bolestima. Sinovitis i kapsulitis se javljaju često sekundarno, prate traumu, iritaciju,

infekciju ili druge TMP-e. Sinovitis se opisuje kao upala sinovijalnih ovojnica i najčešće se veže uz infekcije i imunološke poremećaje. Karakteriziran je lokaliziranom boli koja se povećava pri funkciji. Ono što definira sinovitis su sinovijalna hiperplazija i prisutnost limfnih i krvnih kapilara. Kapsulitis je upala zglobne kapsule i klinički ga je gotovo nemoguće razlikovati od sinovitisa. Dijagnostički kriterij sinovitisa i kapsulitisa: lokalizirana bol koja se povećava pri zglobnoj funkciji, nema velikih osteoartritičkih promjena prilikom prikazivanja tvrdih zubnih tkiva. Poliartritis je karakteriziran upalom zgloba i strukturalnim promjenama uzrokovan generaliziranim sistemski poliartritisom. Poliartritis TMZ-a uključuje reumatoidni artritis, juvenilni reumatoidni artritis, spondiloartropatije, bolesti u kojima se talože kristali. Druge reumatološke bolesti koje su povezane su autoimune bolesti i druge bolesti vezivnog tkiva. Bolest je karakterizirana s boli za vrijeme akutnih i subakutnih faza, krepitacijama, ograničenim kretnjama te obostrano radiološki vidljivim koštanim promjenama. Najbolje se dijagnosticira serološkim testom. Bilateralna resorpcija kondilarnih struktura dovodi do prednjeg otvorenog zagriza. Dijagnostički kriterij poliartritisa: bol prilikom mandibularne funkcije, dijagnoza sistemskih poremećaja, radiološki vidljive veće promjene TMZ-a (3). 5. Neupalni poremećaji Osteoartritis je neupalno stanje koje često zahvaća različite sinovijalne zglobove (3). Primarni osteoartritis je degenerativni proces koji je karakteriziran pogoršanjem i abrazijom zglobnog tkiva i pratećom remodelacijom podležeće subhondralne kosti. Progresivni gubitak zglobne hrskavice vodi do neuravnoteženih regenerativnih i degenerativnih procesa hrskavice. Osteoartritis se definira kao primarni ako nije uočen nikakav lokalni ili generalizirani uzrok. Dijagnostički kriteriji: izostanak etiološkog faktora, bol pri funkciji, triger pri palpaciji, radiološki evidentirane promjene na kosti (subhondralna skleroza, egzostoze, ravna glava kondila, erozije) i sužavanje zglobnog prostora (3). Sekundarni osteoartritis uzrokovan je etiološkim faktorima među kojima se navode izravna trauma, lokalna infekcija TMZ-a i sistemski artritis. Osteoartritis povezan s rastrojstvom diska se također svrstava u sekundarne. Rijetko idiopatsko degenerativno stanje, nazvano kondilitis, javlja se spontano, a klinički se očituje prednjim otvorenim zagrizom. Dijagnostički kriterij: bol pri funkciji, triger pri palpaciji, radiološki vidljive promjene kosti (3). 6. Ankiloza kosti Ankiloza je karakterizirana kao ograničena mandibularna funkcija s otklonom na zahvaćenu stranu pri otvaranju usta što je često dugoročna posljedica traume, uključujući i frakture mandibule. To dovodi do nepopustljivog ograničenja koje nastaje zbog fibrozne adhezije, fibroznih promjena unutar kapsularnog ligamenta ili formiranjem koštane mase koja vodi do srastanja zglobnih dijelova. Ovo stanje najčešće nije praćeno boli. Najčešći uzrok je mikrotrauma, infekcije unutarnjeg i srednjeg uha, sistemske bolesti i neadekvatan kirurški tretman. Fibrozna adhezija se susreće uglavnom u gornjem odjeljku TMZ-a gdje uzrokuje smanjenu funkciju disk-kondil kompleksa. Koštana ankiloza rezultira sjedinjenjem kostiju TMZ-a proliferacijom koštanih stanica što može uzrokovati potpunu nepokretnost zgloba. Fibrozna ankiloza karakterizirana je odsutnošću ipsilateralne kondilarne translacije pri otvaranju usta, a koštana radiografskim promjenama koštane proliferacije s pomakom na zahvaćenu stranu i ograničenom laterotruzijom na kontralateralnu stranu. Dijagnostički kriterij za fibroznu ankilozu: ograničeno otvaranje usta, otklon na zahvaćenu stranu, izrazito ograničena laterotruzija na kontralateralnu stranu, radiografski vidljiva odsutnost ipsilateralne kondilarne translacije. Dijagnostički kriterij za koštanu ankilozu: izrazito

ili grč. Bol se može javiti uz ishemiju, bruksizam, zamor mišića, metaboličke promjene, autonomne promjene i odgođenu bol mišića (3). Odgođena bol mišića je stanje uzrokovano prekomjernim radom mišića koji uzrokuje intersticijsku upalu i posljedičnu bol koja nastupa nakon 8 do 24 sata. Može se smatrati oblikom miozitisa, ali nema tipične simptome upale (oticanje, trigeri itd.). Simptomi su gubitak snage, smanjen opseg pokreta i bol pri funkciji. Dijagnostički kriteriji: lokalizirana jaka bol tijekom funkcije, mala ili gotovo nikakva bol tijekom odmora mišića, lokalizirana bol pri palpaciji, izostanak trigera (3). ograničeno otvaranje usta, otklon na zahvaćenu stranu kad je otvaranje unilateralno, ograničena laterotruzija na kontralateralnu stranu, radiografski vidljiva proliferacija kosti s obliteracijom zglobnog prostora i odsutnost translacije kondila (3, 26). 7. Frakture Trauma može uzrokovati frakturu, dislokaciju, kontuziju i laceraciju artikularne površine, ligamenata i diska s ili bez intraartikularne hemartroze. Posljedice su adhezija, ankiloza, poremećaj okluzije ili degeneracija zgloba. Frakture kondilarnog nastavka mogu rezultirati asimetrijom lica (3, 16). Poremećaj žvačnih mišića Uzroci mišićne boli su prekomjerno korištenje normalno prokrvljenih mišića ili ishemija mišića koji su u normalnoj funkciji, simpatički i fuzimotorni impulsi koji uzrokuju promjene u opskrbi krvlju i mišićnom tonusu te psihološka i emocionalna stanja. Endogene supstance (bradikinin, prostaglandini, serotonin, neuropeptidi, supstanca P) mogu vrlo lako sintetizirati podražaje. Bolna stanja ne rezultiraju samo povećanom osjetljivošću perifernih nociceptora nego i povećanom aktivnosti SŽS-a i lokalnom hiperalgezijom. Većina pacijenata ima osjetljivost mišića elevatora prilikom palpacije i žali se na bol pri žvakanju. Mišićni poremećaji mogu se podijeliti na one koji obuhvaćaju pojedinačni mišić ili skupinu mišića i na one koji obuhvaćaju sve mišiće. Neka sistemska stanja koja uzrokuju bol u mišićima su reumatska polimijalgija, polimiozitis, dermatomiozitis, lupus eritematozus i fibromijalgija. Fibromijalgija je generalizirano bolno stanje karakterizirano stalnom boli i bolnim točkama u različitim dijelovima tijela (3, 6, 27, 28). 1. Lokalna mijalgija Karakterizirana je bolnim mastikatornim mišićima s boli u obrazima i/ ili boli pri žvakanju, naglom otvaranju usta i buđenju. Uglavnom je bilateralna i opisana kao izrazito jaka bol 2. Miofascijalni bolni sindrom Ovo je stanje karakterizirano tupom, mukotrpnom boli s prisutnošću trigera u mišićima, fascijama i tetivama. Pri palpaciji ovi trigeri mogu proizvesti tipični lokalizirani bolni podražaj i/ili autonomne simptome. Također, palpacijom trigera nastaje bol u puno širem području nego što je sama triger točka. Inaktivacijom triger točaka lokalnim anestetikom, ledom, sprejem za hlađenje, transkutanom električnom živčanom stimulacijom (TENS) oslobađa se veće područje od boli. Dijagnostički kriterij: tupa bol pri opuštenim mišićima, bol se pogoršava funkcijom zahvaćenih mišića, provokacija triger točaka uzrokuje tipični bolni podražaj, inaktivacija triger točaka uzrokuje smanjenje boli (3, 29). 3. Centralno uzrokovane mijalgije Poremećaj je karakteriziran kroničnom, kontinuiranom boli, ali bez tipičnih znakova upale. Postoje znakovi neurološke upale što rezultira usporenim nociceptivnim impulsima u SŽS. Antidromalna stimulacija perifernih živaca može rezultirati oslobađanjem bolnih supstanci kao što su bradikinin i supstanca P koje uzrokuju bol. Neki centralni mehanizmi mogu imati znatnu ulogu u uzrokovanju boli, kao npr. povećana osjetljivost autonomnog živčanog sustava ili kronični emocionalni stres. S obzirom da je bol uzrokovana centralno, neće reagirati na lokalnu terapiju. Dijagnostički kriterij: kontinuirana, kronična bol, lokalizirana tupa bol pri opuštenim mišićima, bol se pogoršava funkcijom zahvaćenih mišića i pri palpaciji (1, 3, 4).!

t t 4. Miospazam Miospazam je akutni mišićni poremećaj koji je praćen iznenadnim, nesvjesnim, toničkim kontrakcijama mišića. Karakteriziran je kontinuiranim mišićnim kontrakcijama (fascikulacijama). Mišići zahvaćeni spazmom su skraćeni, ograničenih funkcija i bolni. Miospazam zahvaća čitav mišić i EMG pokazuje snagu kontrakcije koje je jednaka ili veća maksimalnoj voljnoj kontrakciji mišića. Dijagnostički kriterij: akutna bol mišića u funkciji ili izvan nje, značajno reduciran opseg pokreta, bol se povećava pri aktivnosti mišića, EMG pokazuje veću aktivnost nego kod opuštenih mišića, mišićni grčevi (3, 30). 5. Miozitis Karakteriziran je kliničkim znakovima upale (oticanje, crvenilo, povišena temperatura). Ovo stanje posljedica je direktne traume ili širenja infekcije i predstavlja konstantnu, akutnu bol mišića. Markerima upale smatraju se serumski enzimi. Posljedica upale može biti osifikacija mišića što rezultira ograničenim pokretima. Upala može zahvatiti i tetive i tad se naziva tendinitis. Dijagnostički kriterij: kontinuirana bol koja prati infekciju, difuzna osjetljivost cijelog mišića, bol se povećava pri mišićnoj aktivnosti, ograničena pokretljivost, bol i oticanje (3, 4, 31). 6. Miofibrotička kontrakcija Ovo stanje predstavlja bezbolno skraćivanje mišića. Karakterizira ga kronični otpor mišića pasivnom rastezanju kao posljedica fibroze tetiva, ligamenata ili mišićnih vlakana. Ovo stanje često prati prethodno dug period ograničene funkcije. Dijagnostički kriterij: ograničeni pokreti mandibule, nepopustljivost na pasivno rastezanje, mala ili nikakva bol sve dok se mišić prisilno ne rasteže (3). 7. Neoplazija žvačnih mišića Neoplazija može biti benigna i maligna koja može biti praćena boli. Neoplazije mogu biti unutar mišića, drugih žvačnih prostora, mogu se širiti iz susjednih područja ili se javljaju kao metastaze. Praćene su oteklinom, trizmusom, parestezijama i boli koja se odražava na zube (3). ƒ ˆ Š ƒ Œ Ž Œ LITERATURA " # $ % & ' ( ) * +, -. ). / 0 & ) 1 ( 2 3 & 0 4 ( 5 ( 6 0. ) 7 8 9 : ;. 5 < 8 ' ( 5 7 & 5 '. ) 7 $ = ; : ' 8 ( ), >? L? e? j? @ A B C D A E F G H I J K M N A O P Q R S K M E P T U V C U W X U C Q Y D Z C [ A W C Q A O T P E U O O A O O \ A Q ] ^ [ C U D Q P O C O U Q [ \ A _ Q U D A \ A Q ] K A [ ` K a b C V U D P Y c Z C Q ] A O _ O A Q V A F G H H d K M N A O P Q R S K f A W W g O M E P T U V C U W S U C Q K A [ h K a b C V U D P Y c Z C Q ] A O O A Q V A F i J J h K V P Z E O A P T P O ] A P U E ] b E P O C O U O C ] E A W U ] A O ] P C Q ] A E Q U W [ A E U Q D A \ A Q ] P T ] b A ] A \ _ X P E P \ U Q [ C B Z W U E k P C Q ] K M E U W l U m C W W P T U V n Z E D a W C Q o P E ] b p \ K G H I H F G Y G _ G H K U Q [ O q \ X ] P \ O C Q ] A \ X P E P \ U Q _ [ C B Z W U E [ C O P E [ A E O Y a W C Q C V U W O C D Q O C Q V U O A O U Q [ V P Q ] E P W O K R p \ r A Q ] p O O P V K G H H J F G i J Yi s ` _ I G K U E N C Q O n R K u m ] E C Q O C V ] E U Z \ U U Q [ ] A \ _ X P E P \ U Q [ C B Z W U E [ q O T Z Q V ] C P Q K a E U Q C P K G H I d F v Y G _ i K ] E U Z \ U Y p O C D Q C T C V U Q ] X E A V C X C ] U ] C Q D T U V ] P E C Q ] A \ X P E P \ U Q [ C B Z W U E [ q O T Z Q V _ ] C P Q K R S E P O ] b A ] r A Q ] K G H I h F h v Yi s G _ i K S Z W W C Q D A E p ^ n A W C D \ U Q r p K w E U Z \ U b C O _ ] P E q C Q [ C U D Q P O ] C V D E P Z X O P T ] A \ X P E P _ \ U Q [ C B Z W U E [ C O P E [ A E K M E U W n Z E D M E U W l A [ M E U W S U ] b P W K G H H G F s G Yh i H _ ` v K x y? C \ X E P B U B W A U Q ] A E C P E [ C O X W U V A \ A Q ] K R a E U Q C P \ U Q [ C B r C O P E [ @ U V C U W M E U W S U C Q K G H H J F v Y G ` G _ ` v K x x? n A W C D \ U Q r p ^ S Z W W C Q D A E p K w b A E P W A P T C Q ] A E V Z O X U W P V V W Z O U W E A W U ] C P Q O b C X O P Q ] A \ X P E P \ U Q [ C B Z W U E [ C O P E [ A E O Y p E A z C A { K R a E U Q C P \ U Q [ C B r C O P E [ @ U V C U W M E U W S U C Q K G H H G F h YH d _ G J d K x >? l V o U \ U E U R p R E ^ n A W C D \ U Q r p ^ M N A O P Q R S K M V V W Z O C P Q ^ M E ] b P [ P Q ] C V ] E A U ] \ A Q ] ^ U Q [ ] A \ X P E P \ U Q [ C B Z W U E [ C O P E [ A E Y p E A z C A { K R M E P T U V S U C Q K G H H h F H Ys ` _ H J K x L? R Z Q C X A E S K w b A O b U X A P T ] b A V P Q [ q W A U Q [ X P O C ] C P Q P T ] b A \ A Q C O V Z O C Q ] b A ] A \ X P E P \ U Q [ C B Z W U E k P C Q ] [ q O T Z Q V _ ] C P Q K f E R M E U W l U m O C W W P T U V n Z E D K G H H v F ` i } i ~ Ys G _ d K x e? _ ] P E q A T T A V C A Q V q C Q C Q [ C z C [ Z U W O { C ] b Q U ] Z E U W [ A Q ] C ] C P Q O K n { A [ r A Q ] R K G H H ` F G s Y G H G _ H I K x j? C \ X U C E \ A Q ] U Q [ C ] O C Q z P W z A \ A Q ] C Q ] A \ X P E P \ U Q [ C B Z W U E k P C Q ] [ C O V [ C O X W U V _ \ A Q ] Y p ] b A P E A ] C V U W V P Q V A X ] K R M E U W l U m O C W W P T U V n Z E D K i J J G F h H Y` h _ v h K _ [ A E O Y a W U O O C T C V U ] C P Q ^ r C U D Q P O C O ^ l U Q _ U D A \ A Q ] K a b C V U D P Y A U E f P P N G H H J K _ ] P E O C Q ] A \ X P E P \ U Q [ C B Z W U E k P C Q ] [ C O V O P T O q \ X ] P \ U ] C V U Q [ U O q \ X ] P \ U ] C V X A E O P Q O Y p X E A W C \ C Q U E O ] Z [ q K R M E U W l U m O C W W P T U V n Z E D K G H H ` F h G Y G J H d _ G J J K n ] A D A Q D U f K M O ] A P U E ] b E P O C O P T ] b A ] A \ X P E P \ U Q [ C B Z W U E k P C Q ] P E D U Q U Q [ C ] O E A W U ] C P Q O b C X ] P [ C O V [ C O X W U V A \ A Q ] K R M E P T U V S U C Q K i J J G F G h Y G H ` _ i J h K C D D O ^ f Z O V b U Q D S ^ u W W C O u K f C P X O q V b P _ O P V C U W [ C T T A E A Q V A O B A ] { A A Q b C D b _ E C O N U Q [ W P { _ E C O N X U ] C A Q ] O { C ] b U V Z ] A w l r _ E A W U ] A [ X U C Q K R p \ r A Q ] p O O P V K i J J v F G ` h Yv s v _ I ` K > y? l U Q T E A [ C Q C r ^ f U Q [ A ] ] C Q C [ C S P D D C P > x? > >? > L? > e? > j? l P P [ U Q [ U Q m C A ] q X O q V b P X U ] b P W P D q U Q [ ] A \ X P E P \ U Q [ C B Z W U E [ C O P E [ A E K p O X A V ] E Z \ U X X E P U V b K R M E U W A b U B C W K i J J v F ` G YH ` ` _ v J K a U E W O P Q a K S E A z U W A Q V A P T X P O ] _ ] E U Z \ U ] C V O ] E A O O [ C O P E [ A E O q \ X ] P \ O C Q P E P T U V C U W X U C Q X U ] C A Q ] O K M E U W n Z E D M E U W l A [ M E U W S U ] b P W K i J J h F H H Yh h I _ d I K P T ] b A ] A \ X P E P \ U Q [ C B Z W U E k P C Q ] K Q Y M E U W U Q [ l U m C W W P T U V C U W n Z E D A E q K S b C W U _ [ A W X b C U Y n U Z Q [ A E O F i J J v Y` J i _ ` H K w A \ X P E P \ U Q [ C B Z W U E k P C Q ] Q A P X W U O \ O U Q [ X O A Z [ P ] Z \ P E O K p [ z p Q U ] S U ] b P W K i J J J F s Y` d h _ I G K E U [ C P W P D C V U W T C Q [ C Q D O E A W U ] A [ ] P ] E A U ] \ A Q ] U Z ] V P \ A X U ] C A Q ] O { C ] b ] A \ X P E P \ U Q [ C B Z W U E [ C O P E [ A E O K R r A Q _ ] P \ U m C W W P T U V U [ C P W K G H H h F i v Y G i I _ ` G K _ ] C P Q P T Q P Q _ O Z E D C V U W ] E A U ] \ A Q ] O T P E ] A \ X P E P \ U Q [ C B Z W U E k P C Q ] U Q ] A E C P E [ C O V [ C O X W U V A \ A Q ] { C ] b P Z ] E A [ Z V ] C P Q K R r A Q ] A O K i J J G F I J YH i v _ I K _ X P E P \ U Q [ C B Z W U E k P C Q ] U Q N q W P O C O K p Z E C O _ O P Q P T X O q V b P W P D C V U Q [ X b q O C P W P D C V T Z Q V ] C P Q C Q D B A ] { A A Q X U ] C A Q ] O { C ] b \ U O ] C V U ] P E q \ Z O V W A X U C Q U Q [ \ U ] V b A [ V P Q ] E P W O K R M E P T U V S U C Q K G H H ` F s Y G h _ i i K L y? L x? X U C Q U Q [ T C B E P \ q U W D C U @ U V ] P E O ] b U ] X E P \ P ] A ] b A C E X A E O C O ] U Q V A K p V Z X Z Q V ] l A [ K i J J h F i ` Y G i G _ ` v K _ P D q ^ U Q [ Q U ] Z E U W b C O ] P E q P T \ q P T U O V C U W X U C Q O q Q [ E P \ A K a Z E E S U C Q U [ U V b A A X K i J J G F h Yv G i _ i J K _ C O \ Y p E A z C A { P T ] b A W C ] A E U ] Z E A K R S E P O ] b A ] r A Q ] K G H s s F ` I Y G v H _ h s K R K l q P O C ] C O P O O C T C V U Q O ] E U Z \ U ] C V U P T \ U O ] C V U ] P E q \ Z O V Z W U ] Z E A Y p V U O A E A X P E ] U Q [ W C ] A E U ] Z E A E A z C A { K R M E U W l U m C W W P T U V n Z E D K i J J i F d J Y G J s i _ d K