Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Σχετικά έγγραφα
Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Elementi spektralne teorije matrica

1 Promjena baze vektora

Operacije s matricama

Dijagonalizacija operatora

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

7 Algebarske jednadžbe

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

x + 3y + 6z = 3 3x + 5y + z = 4 x + y + z = 4.

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

1.4 Tangenta i normala

Poglavlje 1 GRAM-SCHMIDTOV POSTUPAK ORTOGONALIZACIJE. 1.1 Ortonormirani skupovi

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

Linearna algebra za fizičare, zimski semestar Mirko Primc

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

4 Unitarni prostori. 4.1 Definicija i svojstva unitarnih prostora. K polje R ili C, V je vektorski prostor nad K

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Vektorski prostori. Vektorski prostor

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

2 Jordanova forma. 2.1 Nilpotentni operatori

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

16 Lokalni ekstremi. Definicija 16.1 Neka je A R n otvoren, f : A R i c A. Ako postoji okolina U(c) od c na kojoj je f(c) minimum

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Matrice linearnih operatora i množenje matrica. Franka Miriam Brückler

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 30. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)

1 Diferencijabilnost Motivacija. Kažemo da je funkcija f : a, b R derivabilna u točki c a, b ako postoji limes f f(x) f(c) (c) = lim.

Sustav dvaju qubitova Teorem o nemogućnosti kloniranja. Spregnuta stanja. Kvantna računala (SI) 17. prosinca 2016.

Geometrija (I smer) deo 1: Vektori

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Uvod u teoriju brojeva

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Principi kvantne mehanike

Teorijske osnove informatike 1

Vektori. 28. studenoga 2017.

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Preddiplomski studij matematike. Monika Jović. Skalarni produkt.

Linearna algebra

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

VJEROJATNOST I STATISTIKA Popravni kolokvij - 1. rujna 2016.

k a k = a. Kao i u slučaju dimenzije n = 1 samo je jedan mogući limes niza u R n :

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Matematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO

MJERA I INTEGRAL 1. kolokvij 29. travnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)

Operatori na normiranim prostorima vježbe 2015/2016. Tomislav Berić

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Algebra Vektora. pri rješavanju fizikalnih problema najčešće susrećemo skalarne i vektorske

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

VJEROJATNOST popravni kolokvij veljače 2017.

MATEMATIKA 3. Integrirani preddiplomski i diplomski studij fizike i kemije, smjer nastavnički

M086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima.

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

18. listopada listopada / 13

Analitička geometrija i linearna algebra

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Slučajni procesi Prvi kolokvij travnja 2015.

Sustav dvaju qubitova Teorem o nemogućnosti kloniranja Einstein Podolsky Rosenov paradoks. Spregnuta stanja. Kvantna računala (SI) 17. studenog 2017.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Zadaci iz Linearne algebre (2003/4)

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

1. Linearni operatori. Fiksirajmo po volji odabran kut ϕ [0, 2π) i promotrimo preslikavanje R ϕ : V 2 (O) V 2 (O) koje svaki radijvektor rotira za ϕ.

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.

LINEARNI PROSTORI

ELEMENTARNA MATEMATIKA 1

2.7 Primjene odredenih integrala

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Analitička geometrija afinog prostora

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

numeričkih deskriptivnih mera.

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Transcript:

1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika A(x 1, x 2 ) = (x 1, ax 1 + 2x 2 ), za neki a R. Odredite jednu vrijednost a za koju je preslikavanje s skalarni produkt te jednu vrijednost a za koju s nije skalarni produkt. Sve tvrdnje detaljno obrazložite. Napomena. S (..) označavamo standardni skalarni produkt na R 2. Rješenje: Očito je s(x, x) = x 2 1 + ax 1 x 2 + 2x 2 2 pa uočavamo da je strogost ispunjena za a = 0, a i ostala svojstva se lako dobiju (analogno kao i kod standarnog sklarnog produkta na R. Za a = 2 2 je S(x, x) = (x 1 + 2x 2 ) 2 pa uočavamo da strogost nije ispunjena u tom slučaju jer je npr. S( 2, 1) = 0, a ( 2, 1) 0. Time smo dobili da s nije skalarni produkt za a = 2 2. M. Erceg, L. Rimanić, L. Žunić, J. Šiftar NAPOMENE: Vrijeme rješavanja je 120 minuta. Raspored bodova je 10+10+15+15+10. Na svaki list papira čitljivo se potpišite.

2. (10 bodova) Neka je A = {(x, y, z, w) C 4 : x y z + w = 0, x + z = 0}. Nađite A te po jednu ortonormiranu bazu za A i A. Rješenje: Najprije odredimo bazu za A što je {(0, 1, 0, 1), (1, 2 1, 0)}, a potom nađemo bazu za A : {(1, 0, 1, 0), (0, 1, 2, 1)}. Gram-Schmidtovim postupkom ortonormiramo obje baza pa dobivamo { 2 (0, 1, 0, 1), 1(1, 1, 1, 1)}, odnosno { 2 (1, 0, 1, 0), 1 ( 1, 1, 1, 1)}. 2 2 2 2

3. (15 bodova) Neka je P 3 vektorski prostor polinoma stupnja manjeg ili jednakog 3. Neka je S : P 3 P 3 definiran sa a) Dokažite da je S linearan operator. (Sp)(t) = p (t 1) + (t p(t)). b) Odredite matrični prikaz operatora S u kanonskoj bazi. c) Odredite rang i defekt te po jednu bazu za jezgru i sliku. Rjesenje: a) Uočimo najprije: Raspišimo sada po definiciji: (tp(t)) = (p(t) + tp (t)) = 2p (t) + tp (t) ( tp (t)!!). S(αp 1 + βp 2 )(t) = (αp 1 + βp 2 ) (t 1) + (t(αp 1 + βp 2 )(t)) = (svojstva derivacije) = αp 1(t 1) + βp 2(t 1) + 2(αp 1 + βp 2 ) + t(αp 1 + βp 2 ) (t) = (αp 1(t 1) + (2αp 1(t) + αtp 1(t))) + (αp 2(t 1) + (2αp 2(t) + αtp 2(t))) = αsp 1 (t) + βsp 2 (t). b) Za proizvoljni p(t) = at 3 + bt 2 + ct + d dobivamo pa je matrični prikaz jednak (Sp)(t) = 15at 2 + ( 6a + 8b)t + 3a 2b + 3c, c) Vrijedi (Sp)(t) = 0 ako i samo ako je 0 3 2 3 0 0 8 6 0 0 0 15 0 0 0 0 15a = 0 6a + 8b = 0 3a 2b + 3c = 0. Odavde vidimo da je p Ker S ako i samo ako je p(x) = d, za neki d R, tj. baza za Ker S je {1}. Nadalje, vrijedi Stoga je baza slike. (Sp)(t) = a(15t 2 6t + 3) + 2b(4t 1) + 3c 1. {15t 2 6t + 3, 4t 1, 1}. Očito slijedi r(s) = 3, d(s) = 1, što je u skladu s teoremom o rangu i defektu jer je dimp 3 = 4. Napomena. Vrijedi da je baza slike operatora S jednaka {t 2, t, 1}, ali se to mora dodatno obrazložiti.

4. (15 bodova) Operator T : V 3 (O) V 3 (O) djeluje tako da vektor najprije ortogonalno projicira na xz-ravninu, a zatim tako dobiveni vektor rotira s obzirom na os z za kut π 3. Odredite: a) djelovanje operatora T na proizvoljan vektor v = x i + y j + z k, b) udaljenost vektora a = 1 3 i + 3 3 j + 3 k i b = 3 i + 3 j k od slike operatora T. Rješenje: a) Neka je A operator ortogonalne projekcije na xz-ravninu, a B rotacije s obzirom na os z za kut π. Tada je A(x i + y j + z k) = x i + z k i B(x i + y j + z k) = ( 1x 3 y) i + 3 2 2 ( 3 x + 1y) j + z k, a onda T (x i + y j + z k) = B(A(x i + y j + z k)) = 1x i + 3 x j + z k. 2 2 2 2 b) Iz a) uočavamo da bazu slike čine vektori v 1 = 1 2 i + 3 2 j i v 2 = k. Vektor a se nalazi u slici pa je udaljenost jednaka nula, a za vektor vektor b standarnim postupkom dobivamo d( b, Im) = 3 2 (1 3).

5. (10 bodova) Neka je V unitarni prostor dimenzije 3 i v V jedinični vektor. Može li se zadati linearni operator A : V V tako da vektori v, A(v) i A 2 (v) čine ortonormiranu bazu? Obrazložite odgovor i napišite matricu takvog operatora u primjeru prostora V 3 (O), u ortonormiranoj bazi ( i, j, k), ako se izabere v = i.

1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika A(x 1, x 2 ) = (2x 1 + ax 2, x 2 ), za neki a R. Odredite jednu vrijednost a za koju je preslikavanje s skalarni produkt te jednu vrijednost a za koju s nije skalarni produkt. Sve tvrdnje detaljno obrazložite. Napomena. S (..) označavamo standardni skalarni produkt na R 2. M. Erceg, L. Rimanić, L. Žunić, J. Šiftar NAPOMENE: Vrijeme rješavanja je 120 minuta. Raspored bodova je 10+10+15+15+10. Na svaki list papira čitljivo se potpišite.

2. (10 bodova) Neka je A = {(x, y, z, w) C 4 : x + y + z w = 0, y z = 0}. Nađite A te po jednu ortonormiranu bazu za A i A.

3. (15 bodova) Neka je P 3 vektorski prostor polinoma stupnja manjeg ili jednakog 3. Neka je S : P 3 P 3 definiran sa a) Dokažite da je S linearan operator. (Sp)(t) = p (t) + (t p(t 1)). b) Odredite matrični prikaz operatora S u kanonskoj bazi. c) Odredite rang i defekt te po jednu bazu za jezgru i sliku.

4. (15 bodova) Operator T : V 3 (O) V 3 (O) djeluje tako da vektor najprije ortogonalno projicira na yz-ravninu, a zatim tako dobiveni vektor rotira s obzirom na os y za kut π 6. Odredite: a) djelovanje operatora T na proizvoljan vektor v = x i + y j + z k, b) udaljenost vektora a = 2 i + 3 3 j + 2 3 k i b = 3 i j + 3 k od slike operatora T.

5. (10 bodova) Neka je P linearni operator na unitarnom prostoru V 3 (O) takav da za vektore i, j iz jedne ortonormirane baze { i, j, k} vrijedi P ( i) = j, P ( j) = i. Napišite opći oblik matrice takvog operatora P u bazi { i, j, k}. Može li se P ( k) zadati tako da za svaki vektor v V 3 (O) bude ispunjeno v P ( v) = 0? Obrazložite.