Analitička geometrija afinog prostora

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Analitička geometrija afinog prostora"

Transcript

1 Analitička geometrija afinog prostora Linearno zavisan i linearno nezavisan skup točaka U realnom afinom prostoru A n dane točke A i (r i ), i =,,, k, k +, k + pripadaju istoj s ravnini π s, s k, ako i samo ako postoje realni brojevi α i, i =,,, k +, k + takvi da je k+ k+ k+ α i r i = θ, α i =, αi Dokažite tvrdnju i= i= Rješenje: Smjer Pretpostavimo da točke A i (r i ), i =,,, k, k +, k + pripadaju istoj s ravnini π s Kako je k + s +, to su navedene točke nužno linearno zavisne Dakle, postoje realni brojevi β i, i =,, k +, k + takvi da je k+ i= β ia A i = θ i k+ i= β i Vrijedi k+ i= k+ β i A A i = i= β i ( A O + i= k+ k+ OA i ) = ( β i )r + i= i= β i OAi Za α = k+ i= β i i α i = β i, i =,, k +, vrijedi tražena tvrdnja Smjer Pretpostavke k+ i= α ir i = θ, k+ i= α i =, k+ i= α i povlače da je α = k+ i= α i i k+ k+ k+ α i r i = α i (r i r ) = i= i= i= α i A A i = θ Nužno je i k+ i= α i, jer bi u suprotnom iz α = = α k+ = slijedilo da je α i + = što je suprotno pretpostavci da je k+ i= α i Stoga je skup vektora { A A,, A A k+ } linearno zavisan, pa postoji s-ravnina koja ih sadrži, pri čemu je s jednak dimenziji linearne ljuske koje razapinju vektori A A,, A A k+ Točke T, T, T n+ leže u istoj hiperravnini afinog prostora A n Dokažite da za svaku točku T A n postoje realni brojevi α, α,, α n+ čija je suma i od kojih je barem jedan različit od, tako da vrijedi n+ α it T i = θ i= Rješenje: Skup od n vektora { T T,, T T n+ } pripada smjeru hipperravine koja je n -dimenzionalni vektorski potprostoru od W, pa je je nužno linearno zavisan Stoga postoje realni brojevi β i, i =,, n + takvi da je barem jedan od njih različit od (odnosno n+ i= β i ) i n+ i= β it T i = θ Otuda je n+ θ = β i ( T T + T T i ) = ( i= n+ i= β i ) n+ T T + Uz α = n+ i= β i i α i = β i, i =,, n +, vrijede tvrdnje i= β i T T i

2 3 U afinom prostoru A n dane su linearno nezavisne točke A i (r i ), i =,,, n, n + Dokažite da se radijus-vektor r bilo koje točke T A n može na jedinstven način prikazati u obliku: n+ n+ r = α i r i, gdje je α i = i= Rješenje: Skup vektora { A A,, A A n+ } je linearno nezavisan u n-dimenzionalnom vektorskom prostoru W, pa stoga predstavlja bazu tog prostora Postoje jedinstveni realni brojevi β, ldots, β n+ takvi da je A T = n+ A A i Iz slijedi da je i= i= β i A T = A O + OT, A A i = A O + OA i, i =,, n +, n+ OT = ( i= β i ) n+ OA + i= β i OAi Uz α = n+ i= β i i α i = β i, i =,, n +, slijedi tvrdnja 4 U afinom prostoru A n dane su točke A i (a i ), B i (b i ), i =,,, k tako da vrijedi b i = k k ( a j a i ), za i =,,, k j= Dokažite da su A, A,, A k linearno nezavisne točke ako i samo ako su B, B,, B k linearno nezavisne točke Rješenje: Tvrdnja očito slijedi iz B B i = OB i B O = (a k a i ) = A k A i, i =,, k 5 U A n su dane točke A i, i =,,, k Odredite nužan i dovoljan uvjet da za skalare λ,, λ k vektor v = k i= λ i T Ai ne ovisi od izbora točke T A n Rješenje: Uvjet glasi k i= λ i = 6 Ako točke T i (r i ), i =,, k pripadaju ravnini π afinog prostora A i za realne brojeve λ i, i =,, k, vrijedi k i= λ i =, onda točka T s radijus-vektorom r T = k i= λ ir i pripada π Dokažite Rješenje: T T = OT OT = k OT i OT = k OT i OT = i= λ i i= λ i 7 Neka je N skup svi normiranih polinoma stupnja n, te P vektorski prostor polinoma stupnja manjeg ili jednakog od n Neka je preslikavanje v : N N P zadano sa v(p, q) = (p q) Dokažite da je (N, P, v) afini prostor, te mu odredite dimenziju Nadalje provjerite jesu li točke p, p,, p n N zadane sa p (x) = x n x n x n, p i (x) = n x j + (i )x n i, j= i =,,, n

3 u općem položaju Rješenje: (N, P, v) je afini prostor dimenzije n Lako se vidi da su vektori (polinomi) v(p, p ) = x n, v(p, p 3 ) = 4x n 3,, v(p, p n ) = (n ), v(p, p ) = 4(x n + x n + + ) linearno nezavisni, pa su točke p, p,, p n u općem položaju 3

4 Dijeljenje orijentirane dužine u zadanom omjeru 8 Neka su A, B, C, D točke afinog prostora A n, neka su P i Q polovišta dužina AB, CD; te neka su K, L, M, N redom polovišta dužina AQ, DP, BQ i CP Dokažite da se pravci KM i LN sijeku Rješenje: Treba pokazati da su točke K, L, M, N komplanarne, odnosno da je skup vektora KL, LM, MN linearno zavisan Zaista, vrijedi da je KL = [ a 4 i + b i c i + d i ] = MN, pri čemu je A = (a i ), B = (b i ), C = (c i ), D = (d i ) 9 Dane su točke O, A, B takve da je OA = a, OB = b Neka su E i F točke takve da je OE = a, OF = b, te neka se pravci AF i BE sijeku u T Izrazite OT pomoću a i b 3 Rješenje: OT = a + b 5 5 Neka su A, A, B, B, C, C točke afinog prostora Neka su A, B i C redom polovišta dužina A A, B B i C C, te neka su T, T i T redom težišta trokuta A B C, A B C i A B C Dokažite da su točke T, T i T uvijek kolinearne Rješenje: Može se pokazati da je T T = T T Neka su A, B, C, D i E proizvoljne točke afinog prostora A n Neka su M, N, P i Q redom polovišta dužina AB, CD, BC i DE, te K i L polovišta dužina MN i P Q Odredite, ako postoji, broj λ takav da je KL = λae Rješenje: λ = 4 Za tri točke X, Y, Z afinog prostora sa [XY Z] označimo četvrti vrh paralelograma s vrhovima X, Y, Z; suprotan vrhu Y U afinom prostoru dane su točke A, B, C, D, E Ako je P = [ABC], Q = [BCD] i R = [CDE], dokažite da je [ABR] = [AQE] = [P DE] Rješenje: Neka je [ABR] = T Tada je AB = T R, odnosno AQ + QB = T E + ER Budući da je QB = DC = ER, slijedi da je AQ = T E, tj [AQE] = T Analogno se pokaže ostalo 3 U afinom prostoru dane su točke A i = (a i ), i =,,, n i B j = (b j ), j =,,, n takve da vrijedi b j = (a k + a + + a j + a j+ + + a n ) za j =,,, n Dokažite da su točke B j, j =,,, n linearno zavisne ako i samo ako su točke A i, i =,,, n linearno zavisne Rješenje: Dovoljno je pokazati da je A A j = k B B j, j =,, n 4 U afinom prostoru dane su linearno nezavisne točke A, B i C Neka je A točka takva da je A B AC, A C AB, te neka je B točka takva da je AB BC, B C AB Odredite, ako postoji broj λ takav da je AB = λ A B Rješenje: λ = 5 Neka su A, B, C i D različite točke afinog prostora Neka su E i F polovišta segmenata AB i CD, te P, Q, R i S polovišta segmenata AF, ED, BF i EC redom Dokažite da je P QRS paralelogram Rješenje: Vrijedi da je P Q = [ a 4 i + b i c i + d i ] = SR, gdje je A = (a i ), B = (b i ), C = (c i ), D = (d i ) 6 U afinom prostoru dan je paralelogram ABCD Točke E i F su polovišta njegovih stranica BC i CD Dokažite da dužine AE i AF dijele dijagonalu BD na tri jednaka dijela 4

5 7 Dokažite da se dijagonale trapeza sijeku na spojnici polovišta njegovih osnovica Rješenje: Neka se dijagonale trapeza ABCD sijeku u točki S Tada je S = (λa i +( λ)c i ) i S = (λb i + ( λ)d i ) za neki λ, (zbog sličnosti trokuta ABS i CDS) Otuda je S = (λ a i+b i + ( λ) c i+d i ), dakle točka na spojnici polovišta osnovica trapeza 8 Neka je ABCD trapez u kojem je AB = a, AD = b i DC = λa Neka je T sjecište dijagonala AC i BD Prikažite vektor AT pomoću a, b i λ Rješenje: AT = λ a + b +λ +λ 9 U afinoj ravnini dan je šesterokut ABCDEF, takav da je AB = ED, BC = F E i CD = AF Dokažite ili opovrgnite: njegove tri glavne dijagonale sijeku se u jednoj točki Rješenje: Treba uočiti da su ABED, BCF E i CDAF paralelogrami, te da se njihove dijagonale sijeku u jednoj točki -9-3 U afinoj ravnini dan je šesterokut ABCDEF, takav da je CF = BA = DE Dokažite ili opovrgnite: tada je i AD = BC = F E Rješenje: Ne mora vrijediti U paralelogramu ABCD točka M je polovište stranice AB, a točka N se nalazi na stranici CD, tako da je 3 DN = DC Ako je P sjecište dijagonala AC i BD, Q sjecište AN i MD, a R sjecište BN i MC, pokažite da su točke P, Q i R kolinearne Rješenje: Može se pokazati da je P Q = ( 3 AB + AD) i P R = ( 3 AB + 4 AD), pa su P, Q i R kolinearne Neka je ABC trokut, T njegovo težište, AA, BB, CC težišnice, i A, B, C redom polovišta segmenata AT, BT, CT Dokažite da su nasuprotne stranice šesterokuta A B C A B C sukladne i paralelne Rješenje: Treba pokazati da je A C = C A, C B = B C i A B = B A Sve vektore prikažemo npr u bazi AB, AC i dobivamo da je A C = AB AC = C 3 6 A itd 3 Neka je ABCD četverokut u afinoj ravnini, te neka su K, L, M, N, P i Q redom polovišta stranica AB, BC, CD, DA i dijagonala AC i BD Dokažite da su četverokuti KP MQ i LP N Q paralelogrami Rješenje: Neka su a, b, c i d radij-vektori točaka A, B, C i D Označimo i radij-vektore ostalih točaka odgovarajućim malim slovima Vrijedi Zato je k = a + b, l = b + c, m = c + d, n = d + a, p + q p = a + c, q = b + d = n + l = k + m = a + b + c + d, što znači da dužine P Q, NL i KM imaju zajedničko polovište, pa su KP MQ i LP MQ (i KLM N, naravno) paralelogrami 5

6 4 Neka su A, B, C, D i P točke afinog prostora A n takve da se pravci AB i CD sijeku u točki P Dokažite da je AC BD ako i samo ako je (ABP ) = (CDP ) Rješenje: Ako je AC BD, onda su trokuti P DB i P CA slični, pa (ABP ) = (CDP ) Obratno, slijedi da je CAB = DBA, pa je AC BD 5 Neka su A, B i C različite točke afinog prostora A Za koje točke T A vrijedi relacija Rješenje: Vrijedi za sve T A i T B, C (ABT )(BCT ) + (ACT ) =? 6 Neka su A, B, C nekolinearne točke afinog prostora, te neka su A i B točke takve da je (CBA ) = α i (CAB ) = β Ako se pravci AA i BB sijeku u točki T, odredite (AA T ) i (BB T ) Neka su A, B, C i D različite točke afinog prostora, te neka su K, M, P i T točke takve da je (ACK) = (BDP ) = /3 i (ACM) = (BDT ) = 3 Dokažite da polovišta segmenata AD, BC, P M i KT leže na istom pravcu Rješenje: Označimo polovišta segmenata AD, BC, P M i KT sa P, P, P 3 i P 4 Koordinate polovišta možemo prikazati preko koordinata točaka A, B, C i D; P = ( a i + d i ), P = ( b i + c i ), P 3 = ( a i + 3b i + 3c i + d i ), P = ( 3a i + b i c i 8 + 3d i ) Konačno, 8 jer je P P 3 = 3 P 4 P, P P 4 = P 4 P, slijedi tvrdnja 8 Neka su A, B, C, X i Y točke afinog prostora Ako je (ABX) = α, (BCY ) = β i (XY B) = γ, koliko je (ABC)? Rješenje: (ABC) = (+α)βγ +β 9 Ako je poznato da je (ABC) = α, (BCD) = β i (CDE) = γ, odredite (ABD) i (ACE) 3 Neka su A B C D i A B C D paralelogrami, te neka su A 3, B 3, C 3 i D 3 točke takve da je (A A A 3 ) = (B B B 3 ) = (C C C 3 ) = (D D D 3 ) = τ Dokažite ili opovrgnite: četverokut A 3 B 3 C 3 D 3 je paralelogram Rješenje: Vrijedi D 3 C 3 = D +τ C + τ D +τ C = A +τ B + A 3 B 3 C 3 D 3 paralelogram 3 Za kolinearne točke A, B, C, D definiramo [ABCD] = (ABC) (ABD) τ +τ A B = A 3 B 3, pa je Dokažite da je [ABCD] = [CDAB] = [DCBA] Rješenje: Neka je (ABC) = λ, (ABD) = µ Moě se pokazati da je (CDA) = λ(+µ) µ(+λ) (CDB) = +µ (CDA), pa je [CDAB] = = λ = [ABCD] Analogno preostali slučaj +λ (CDB) µ 3 Neka su A, B, C, D različite točke afinog prostora, a K, L, M i N točke takve da je i (ABK) = (BCL) = (CDM) = (DAN) = Dokažite ili opovrgnite: KL = NM Rješenje: KL = [c i a i ] = NM, gdje je A = (a i ), C = (c i ) 6

7 33 U afinom prostoru A n dane su 4 različite točke A, A, A 3, A 4 Neka su B, B, B 3, B 4 redom točke koje dijele orijentirane dužine A A, A A 3, A 3 A 4, A 4 A u istom omjeru λ, (λ R) Neka su M, N, S, T redom polovišta segmenata A A 3, A A 4, B B 3, B B 4 Dokažite da je ST MN Rješenje: Ako je A = (a () i ),,A 4 = (a (4) i ), onda je ST = λ (+λ) [ a() i + a () i a (3) i + a (4) i ] i MN = [ a() i + a () i a (3) i + a (4) i ], pa je ST MN 34 Neka su A, B, C, X, Y, Z različite točke afinog prostora Neka su P, Q i R redom polovišta dužina AX, BY i CZ, te neka su T, T i T redom težišta trokuta P QR, ABC i XY Z Dokažite da su točke T, T i T uvijek kolinearne Rješenje: Neka je A = (a i ), B = (b i ),, Z = (z i ) Vrijedi da je T T = [a 6 i +b i +c i x i y i z i ] i T T 3 = [a 3 i + b i + c i x i y i z i ], odnosno da su vektori T T i T T 3 kolinearni 35 Neka su A, B, C, D točke afinog prostora takve da je AB CD Neka su M i N redom točke presjeka pravaca AC i BD odnosno AD i BC Neka su X i Y točke u kojima pravac MN siječe AB odnosno CD Odredite (ABX) i (CDY ) Rješenje: Potrebno je uočiti da je ABM DCM i ABN CDN, otuda je MC = CD = CN = µ Vektor AX prikažemo u bazi vektora AB i MB AB AN AD na dva načina; AX = a AB i AX = AM + b NM = = ( +b + b ) +µ µ AD + bµ AB Otuda je a =, tj µ+ (ABX) =, te zbog sličnosto trokuta i (CDY ) = 36 Neka je ABCD paralelogram sa središtem O, te P točka u istoj ravnini Neka su M i N polovišta dužina AP i BP, te neka je R točka presjeka pravaca CM i DN Pokažite da točka R leži na OP i odredite (OP R) Rješenje: Ako je (DNR) = λ, onda je OR = λ OP + λ OB Pokaže se da je (+λ) (+λ) λ =, pa otuda slijedi da točka R leži na OP i da je (OP R) = 37 Neka su A, B, C, A, B i C točke afine ravnine takve da je (A B C ) = (A B C ) = λ Izrazite, ako je moguće C C pomoću A A, B B i λ Rješenje: C C = A A + λ B B +λ +λ 38 Neka su A, B i C različite točke afinog prostora Neka su M i N točke takve da je (ABM) = x i (BCN) =, x, x ± Neka se AN i CM sijeku u točki P i neka x BP siječe AC u točki T Odredite (ACT ) Rješenje: (ACT ) = 39 U afinoj ravnini dan je trapez ABCD Neka je O sjecište njegovih dijagonala AC i BD, a T sjecište krakova AD i BC Ako je (ACO) = (BDO) = λ, izrazite OT pomoću OC, OD i λ Rješenje: OT = λ OC + OD λ λ 4 U afinoj ravnini dane su točke A, B i C Neka su M i N točke takve da je (ABM) = i (ACN) = Ako se pravci BC i MN sijeku u točki T, odredite (BCT ) 4 Neka su O, A, B, M, N, P i Q različite točke afinog prostora takve da vrijedi (AP B) = (BQA) = (OQM) = (OP N) 7

8 Dokažite da postoji točka T takva da je (NT B) = (MT A) Rješenje: Najprije uočimo da sve spomenute točke leže u -ravnini odredenoj točkama O, P i Q Označimo a = OA i b = OB Neka je (AP B) = (BQA) = (OQM) = (OP N) = λ Vrijedi AB = λ BP, tj b a = λ( OP b), odakle slijedi λop = ( + λ)b a Na sličan način dobivamo λ OQ = ( + λ)a b Iz (OQM) = λ slijedi OM = λ MQ = λ( OQ OM) Dakle (λ + ) OM = λ OQ = ( + λ)a b Slično, (λ + ) ON = λ OP = ( + λ)b a Pravci AM i BN se sijeku (nisu paralelni) ako i samo ako postoji točka T i α i β takvi da je (MT A) = α, (NT B) = β Tada je MA = α AT, a OM = α( OT a) α OT = ( + α)a OM = ( + α)a (a b) = αa + + λ + λ b Slično je β OT = βb + a Slijedi +λ OT = a + α( + λ) b = b + a ( ) β( + λ) Iz linearne nezavisnosti vektora a i b sada slijedi = =, odnosno α = β = α(+λ) β(+λ) Dakle, (MT A) = (NT B) +λ Ako vektori a i b nisu nezavisni, znači da su točke O, A i B kolinearne, pa sve zadane točke leže na jednom pravcu U tom se slučaju lako provjeri tvrdnja 4 Na pravcima p i p afinog prostora A n koji se sijeku dane su točke A i, B i, C i p i, i =,, za koje vrijedi (A B C ) = (A B C ) Dokažite da ako točke P, Q, R dijele redom dužine A A, B B, C C u istom omjeru, onda su te točke kolinearne Rješenje: Neka je za neki λ R\{ } Tada je A P = λ P A, B Q = λ QB, C R = λ RC, P Q = P A + A B + B Q = λ A A + A B + λ B B λ + λ + = λ A A + A B + λ λ + λ + ( B A + A A + A B ) λ = A B + A B λ + λ + Na isti način dobiva se da je QR = λ B C + B C λ + λ + Sada iskoristimo pretpostavku da je (A B C ) = (A B C ), tj da vrijedi za neki µ R\{ } Otuda slijedi da je A C = µ C B, A C = µ C B, B C = A B, B C = A B + µ + µ 8

9 Konačno, dobivamo da je QR = + µ ( λ A B + A B ) = P Q, λ + λ + + µ pa su točke P, Q, R kolinearne 43 U E 4 su dani koordinatni sustavi (O, e, e, e 3, e 4 ) i (E 4, E 4 E 3, E 3 E, E E, E O), gdje je e i = OE i, i =,, 3, 4 Nadite vezu medu koordinatama točke u ova dva sustava Koje su stare koordinate točke čije su nove koordinate (,, 3, 4)? Rješenje: Matrica prijelaza glasi A = a jednadžba transformacija koordinata Stare koordinate točke su (7,,, ), X = AX + A, A = (,,, ) 9

10 Jednadžbe ravnina 44 Odredite kanonsku jednadžbu pravca koji siječe pravce i paralelan je s pravcem π x 3 = x 5 3 π { 4x 5x 75 = x 4x = π 3 x = + 8τ, x = + 7τ, x 3 = 3 + τ Rješenje: Smjer traženog pravca π je s = [8, 7, ] Neka je A = (3+t, 5+3t, t) π π, te B = ( s, s, 7 + s) π π Tada je AB = αs, za neki α RJednadžba AB = αs ekvivalentna je linearnom sustavu s t 8α =, 4 s 3t 7α = 5, s t α = Rješenje je t = 9, tj A = ( 6, 47, 9 ), pa je π x 6 8 = x U afinom prostoru A 4 odredite pripadni sustav linearnih jednadžbi ravnine koja sadrži točke K = (,,, ), L = (,, 3, 4), M = (,, 3, 3) i čijem smjeru pripadaju vektori a = [3, 3,, ], b = [,,, ] Rješenje: Rang matrice kojoj retke (ili stupce) predstavljaju vektori a, b, KL, KM je 3 Stoga je tražena ravnina hiperravnina točkom K, te smjerom odredenim vektorima a, b, KM Parametarske jednadžbe ravnine glase x = + 3t + t x = 3t + t + 3t 3 x 3 = t + t + 3t 3 x 4 = + 3 t 3 Eliminacijom parametara t, t, t 3, dobivamo opći oblik jednadžbe hiperravnine x x + x 4 = 4 46 Pripadaju li točke T = (,, 3, 3), T = (,,, ), T 3 = (,,, 4), T 4 = (,, 3, ), T 5 = (,,, ) istoj hiperravnini afinog prostora A 4? Rješenje: Najprije se odredi rang matrice kojoj vektori T T, T T 3, T T 3, T T 4, T T 5 čine stupce (ili retke) Rang iznosi 4 To znači da navedeni vektori predstavljaju bazu pripadnog vektorskog prostora Drugim riječima, točke T, T, T 3, T 4, T 5 su linearno nezavisne Pet linearno nezavisnih točaka ne može ležati u istoj ravnini

11 47 Dani su pravci π = A A i π = B B pri čemu je A = (5,, 3), A = (, 6, ), B = (5,, 4), B = (4,, 6) A 3 Odredite jednadžbu ravnine koja sadrži π i paralelna je s π Rješenje: Tražena ravnnina π ima smjer razapet vektorima A A, B B, te prolazi toǩom A (ili A ) Njena jednadžba glasi x + 9x + 5x 3 = Ravnina π A 3 prolazi točkom T = (7, 5, ) i na koordinatnim osima odsijeca jednake odsječke Odredite jednadžbu te ravnine Rješenje: x + x + x 3 = 3 49 Odredite jednadžbu ravnine u afinom prostoru A 5 koja prolazi točkom (, 5, 3,, ), paralelna je s ravninom x = t + s x = 4t x 3 = s x 4 = 3t + s x 5 = s a sadržana u x + 7x x 3 + 7x 4 7x 5 = a, za neki a Rješenje: Tražena ravnina π paralelna je danoj ravnini smjera W = [[, 4,, 3, ], [,,,, ]], pa je smjer ravnine π podskup ili nadskup od W Uočimo npr da vektor [,,,, ] W nije paralelan sa zadanom hiperravninom (jer je +7 ( )+7 7 ( ) ), pa smjer od π mora biti podskup od W Jasno je naravno da je točka (, 5, 3,, ) ravnina koja zadovoljava sve postavljene uvjete Odredimo, ako postoji, takav pravac Njegov vektor smjera je a[, 4,, 3, ] + b[,,,, ] = [ a + b, 4a, b, 3a + b, b] Mora vrijediti ( a+b)+7 4a ( b)+7 ( 3a+b) 7 ( b) =, odnosno a+b = Traženi pravac ima vektor smjera [, 4,, 3, ] [,,,, ] = [, 4,, 4, ], odnosno [,,,, ] Jednadžba traženog pravca je x + = x = x 4 = x 5 5 Odredite jednadžbu hiperravnine u afinom prostoru A 4 koja prolazi točkom T = (,,, ), paralelna je s pravcem x = x + 3 = x 4 te odsijeca jednake odreske na koordinatnim osima x, x 3, x 4 Rješenje: Jednadžba hiperravnine π koja odsijeca jednake odreske na koordinatnim osima x, x 3, x 4 glasi x a + x b + x 3 b + x 4 b = Iz uvjeta T π dobivamo a + = Budući da b je vektor v = [, 3,, ] vektor smjera ravnine π, slijedi da je T + v = (4,,, ) π Otuda je 4 =, tj a = 4 Stoga je i b = 4, pa jednadžba tražene hiperravnine glasi a x + x + x 3 + x 4 = 4

12 5 U afinom prostoru A 5 dane su točke A = (,,,, ) i B = (,,,, ) te vektori a = [,,,, ], a = [,,,, ], b = [,,,, ] i b = [,,,, ] Neka je π ravnina točkom A smjera [a, a ], i π ravnina točkom B smjera [b, b ] Odredite, ako postoji, pravac kroz ishodište koji siječe ravnine π i π Rješenje: Pretpostavimo da ravnina π siječe traženi pravac π u točki A = ( + α + α, α,, α, +α ), a ravnina π u točki B = ( β, +β +β, β,, β +β ) Vektori A i B su vektori smjera pravca π, pa su nužno kolineani, odnosno koordinate su im proporcionalne, tj postoji λ R takav da je A = λ B Ovu vektorsku jednadžbu možemo shvatiti kao linearni sustav od 5 jednadžbi u nepoznanicama α, α, λβ, λβ (mali trik; umjesto nepoznanica λ, β i β, nepoznanicama smatramo produkte λβ i λβ, jer je u tom slučaju naš sustav lineran) Sustav glasi α + α + λβ =, α λβ λβ = λ, λβ =, α = λ, α λβ λβ = Sustav koji se sastoji od prve četiri jednadžbe ima jedinstveno rješenje α =, α = λ, λβ = λ, λβ = Peta (posljednja) jednadžba je zadovoljena ako i samo ako je λ = Stoga je rješenje početnog problema α =, α =, β =, β =, λ = Traženi pravac prolazi točkama i A = (,,,, ), pa je njegova kanonska jednadžba x = x = x 4 = x 5 5 Odredite ravninu π A 5 minimalne dimenzije koja prolazi točkom A = (,, 3,, ), paralelna je s pravcem a sadrži pravac x 3 x = x = x + = x 4 + = x 4 = x 5 = x Rješenje: Tražena ravnina π je ravnina točkom (,,,, 4) i smjerom W = [{[,,,, ], [,,,, 3]}] Dakle, dim(π) = 53 Odredite parametarsku jednadžbu ravnine najmanje dimenzije koja sadrži točke (,,, ) i (,, 3, ), paralelna je s pravcem x 3 3 = x + 3 i leži u hiperravnini x x + x 3 x 4 = 3 3 = x Rješenje: To je -ravnina čije parametarske jednadžbe glase x = +3t 3s, x = +s, x 3 = t + s, x 4 = + t 3s Uvjet da ova ravnina leži u danoj hiperravnini se lako provjeri uvrštavanjem, ( + 3t 3s) ( + s) + ( t + s) ( + t 3s) = 3 54 Odredite, ako postoji, ravninu maksimalne dimenzije koja sadrži pravac π x = x 3 = x 4 + = x 5,

13 sadržana je u hiperravnini π x = x 4 i paralelna s π x + x 4 x 5 = 5 Rješenje: Ovakva ravnina ne postoji, jer pravac koji mora sadržavati ne leži u ravnini u kojoj ona mora biti sadržana, tj očito ne vrijedi π π π 55 U afinom prostoru A 5 odredite jednadžbu ravnine najmanje dimenzije koja sadrži pravac x = x = x 4 = x 5 i paralelna je s ravninom odredenom točkama O, E i (,,,, ) Rješenje: To je 3-ravnina točkom T = (,,,, ) i smjerom razapetim vektorima [,,,, ], [,,,, ], [,,,, ] Jednadžbe ravnine glase x 4 =, x x 3 + x 5 = 56 U afinom prostoru A 5 odredite jednadžbu ravnine najveće dimenzije koja leži u hiperravnini π x + x x 4 = 3, prolazi točkom (,,,, ) i paralelna je s hiperravninom π x x + x 3 x 5 = Rješenje: Smjer hiperravnine π je W = [{[,,,, ], [,,,, ], [,,,, ], [,,,, ]}], a od π je W = [{[,,,, ], [,,,, ], [,,,, ], [,,,, ]}] Tražena ravnina prolazi točkom (,,,, ) i ima smjer W W Presjek W W je 3-dim vektorski potprostor razapet vektorima [,, 3,, ], [,,, 3, ], [,,,, 3] 57 Odredite presjek svih ravnina afinog prostora A 5 koje sadrže pravac x = x i paralelne su s ravninom x = x 3 3 = x = x

14 Suma, presjek i medusobni položaj ravnina 58 Kakav je medusobni položaj ravnine odredene točkom T = (,, 3, 3, ) i smjera razapetog vektorima a = [,,, 3, ] i b = [,,,, 3] i hiperravnine 5x x x 5 = 6 Rješenje: Paralelne su 59 Odredite medusobni položaj ravnine π A 5 dane sustavom 3x x + x 5 = 4x + x + x 3 + x 4 = i pravca π odredenog točkama A = (,,, 3, ) i B(,,,, ) Rješenje: Mimosmjerni su 6 Odredite presjek i sumu, te medusobni položaj ravnina π i π afinog prostora A 4 ako je π ravnina odredena točkama A = (,,, ), A = (,,, ), A 3 = (3,,, ) i A 4 = (,,, ), a π hiperravnina točkom T = (4, 3,, ) paralelna s hiperravninom točkama E, E, E 3 i E 4 Rješenje: Presjek ovih ravnina je pravac x + A 4 = x = x 4, a suma je čitav prostor 6 U ovisnosti o parametru m R odredite jednadžbu i dimenziju presjeka i sume ravnina π i π u A 4, { 3x + x π + 5x 3 + 4x 4 = 3 x + 3x + 6x 3 + 8x 4 = 5 { x 6x π 9x 3 + x 4 = 4x + x + 4x 3 + mx 4 = Rješenje: Sustav za π π nema rješenja, a rang matrice sustava je 3 Stoga su ravnine mimosmjerne 6 U afinom prostoru A 4 dane su ravnine π { x x + x 3 = x x x 3 + x = i π koja prolazi točkom (3, 3, 4, ) i sadrži pravac x = x = x 4 + Odredite parametarske jednadžbe i dimenzije sume i presjeka tih dviju ravnina x = 3 s + t x = s + t x Rješenje: π = t x, π x 3 = 3 + s = s x 3 = + s π π dim(π + π ) = 3 x 4 = s x = + s x = + s x 3 = 3 + s x 4 = s x 4 = + s + t, dim(π π ) =, π + π, dim(π ) = dim(π ) =, x = 3 r + s + t x = s x 3 = 3 + r x 4 = r + t, 4

15 63 Dani su pravci π = A A i π = B B, pri čemu je A = (,,, ), A = (,,, ), B = (3,, 3, ) i B = (,, 3, ) Odredite π π i π +π (Sumu prikažite jednadžbom ili sustavom jednadžbi) { x x Rješenje: π π = (5,, 3, ), π + π + x 4 = x x 3 = 64 U afinom prostoru A 4 dane su ravnine π x = t x = 5 + t + t x 3 = + t t x 4 = + t π { x x x 3 = 3 x 4 = Odredite sumu i presjek tih ravnina Njihove jednadžbe zapišite u uobičajenom obliku (bez parametara) Rješenje: Slično je već riješeno 65 U afinom prostoru A 5 dani su točka T = (,, 3,, ) i pravci π x π x = x = x = x 4 = x 4 3 = x 5 = x 5 4 Odredite parametarske jednadžbe ravnina π = T + π, π = T + π, π 3 = π + π i π 4 = T + π + π Koje su dimenzije ravnine π + π, (π 3 π 4 ) (π + π )? Rješenje: π x =, x = + p + r, x 3 = 3 + r, x 4 = + p + r, x 5 =, π x = + r, x = + p, x 3 = 3 + p r, x 4 = + 3p, x 5 = + 4p + r, π 3 x = + p, x = + p + r + s, x 3 = + p + s, x 4 = + p + r + 3s, x 5 = + p + 4s, π 4 x = + p, x = + p + r + s + t, x 3 = + p + s + t, x 4 = + p + r + 3s + t, x 5 = + p + 4s, dim(π + π ) = dim(π 4 ) = 4, dim((π 3 π 4 ) (π + π )) = dim(π 3 ) = 3 66 Odredite parametarske jednadžbe presjeka hiperravnine 4x + x + x 3 x = i ravnine razapete točkama A = (3, 4,, 6), A = (3,,, ), A 3 = (,, 3, ) i A 4 = (,, 4, 4) 67 U afinom prostoru A 5 dani su točka T = (, 3,, 4, 4) i pravci π π x x 3 = x + = x = x 4 + = x = x = x 5 + Pokažite da dani pravci leže u istoj ravnini, te odredite jednadžbu ravnine T + π + π 5

16 68 Odredite ravninu π A 4 maksimalne dimenzije koja prolazi točkom (3,,, 4), paralelna je s hiperravninom π 3 : x + x 8x 3 + 3x 4 = i mimoilazna s pravcem x Kolika je dimenzija ravnine π 3 π? = x 3 + = x 4 69 U afinom prostoru A 5 odredite dimenzije, ispitajte medusobni položaj, te odredite sumu (dovoljan je parametarski oblik) i presjek ravnina x 3x + 4x + x 4 = = 3 s x x π + 3x 3 x 4 = 8 = + t s i π x 3 x 5 = 3 x 3 = 4 + t x x + 4x 3 x 5 = 9 4 = + s x 5 = + t + s Rješenje: Presjek tražimo uvrštavanjem parametarskih jednadžbi ravnine π (x, ) u jednadžbe ravnine π Dobiveni sustav 4 jednadžbe s dvije nepoznanice s i t nema rješenja, pa se π i π ne sijeku π možemo prikazati u parametarskom obliku x = t, x = 3 3t, x 3 = 3 + t, x 4 = 7 + 3t, x 5 = t, pa je π pravac Možemo ga zapisati i ovako: x + = x 3 = x = x 5 + π je ravnina točkom ( 3,, 4,, ) razapeta vektorima a = [,,,, ] i a = [,,,, ] Kako vektor [, 3,, 6, ] ne možemo prikazati kao linearnu kombinaciju vektora a i a, ravnine su mimosmjerne Njihova suma je 4-ravnina, dakle hiperravnina x = 3 s + u v x = + t s 3u + v x 3 = 4 + t + u + v x 4 = + s + 6u 6v x 5 = + t + s + u v 7 Opišite sve moguće medusobne položaje ravnina π 3 i π k u afinom prostoru A 5 Za svaki pojedini slučaj navedite primjer Rješenje: Neka je npr π 3 zadana sustavom jednadžbi x =, x = k = : π π 3 (npr π = (,,,, )), π π 3 (npr π = (,,,, )) k = : π π 3 (npr π x =, x =, x 3 =, x 4 = ), π π 3 (npr π x =, x =, x 3 =, x 4 = ), π π 3 = {T } (npr π x =, x 3 =, x 4 =, x 5 = 3, T = (,,,, 3)), π i π 3 su mimosmjerni (npr π x =, x 3 =, x 4 =, x 5 = 3), k = : π π 3 (npr π x =, x =, x 3 = ), π π 3 (npr π x =, x =, x 3 = ), 6

17 π π 3 = π (npr π x =, x 3 =, x 4 = i π x =, x =, x 3 =, x 4 = ), π i π 3 su mimosmjerni (npr π x =, x 3 =, x 4 = ), π π 3 = {T } (npr π x 3 = 3, x 4 = 4, x 5 = 5, T = (,, 3, 4, 5)), k = 3: π 3 = π 3 ( π 3 x =, x = ), π 3 π 3 (npr π 3 x =, x = ), π 3 π 3 = π, (npr π 3 x =, x 3 =, π x =, x =, x 3 = ), π 3 i π 3 su mimosmjerni (npr π 3 x =, x 3 = ), π 3 π 3 = π (npr π 3 x 3 =, x 4 =, π x =, x =, x 3 =, x 4 = ), k = 4: π 3 π 4 (npr π 4 x = ), π 3 π 4 (npr π 4 x = 5), π 3 π 4 = π (npr π 4 x 3 = ) 7 Ispitajte, pomoću pojma ranga, koje sve medusobne položaje mogu imati dvije ravnine u afinom prostoru A 5 Odredite dimenziju sume i dimenziju presjeka, odnosno presjeka smjerova za svaku mogućnost Rješenje: Svaka ravnina u A 5 može se prikazati linearnim sustavom od 3 jednadžbe s 5 nepoznanica Presjek dvije ravnine može se predstaviti sustavom od 6 jednadžbi s 5 nepoznanica Matricu tog sustava označimo s M, a proširenu matricu sustava s M p Tada je r(m) {3, 4, 5}, a r(m p ) {3, 4, 5, 6} Konkretno mogu nastupiti sljedeći slučajevi: r(m) = r(m p ) = 3: Poklapaju se r(m) = 3,r(M p ) = 4: Paralelne su r(m) = r(m p ) = 4: Sijeku se po pravcu r(m) = 4,r(M p ) = 5: Mimosmjerne su r(m) = r(m p ) = 5: Sijeku se u točki r(m) = 5,r(M p ) = 6: Mimosmjerne su 7 Neka su π n k i π k+ ravnine afinog prostora A n Odredite moguće medusobne položaje tih ravnina ako znate da njihova suma razapinje A n Za n = 5 i k =,, 3, 4 navedite po jedan primjer za svaki od mogućih slučajeva Rješenje: Ako se ravnine sijeku, onda se nužno sijeku po pravcu Ako se ne sijeku, onda im je dimenzija presjeka smjerova jednaka Konkretno se pojavljuju sljedeći slučajevi k = : Ravnine π 4 i π su ili paralelne (npr π 4 x =, π x =, x 3 = 3, x 4 = 4) ili se sijeku po pravcu (npr π 4 x =, π x =, x 3 = 3, x 4 = 4) k = : Ravnine π 3 i π 3 su ili mimosmjerne i presjek smjerova im je dimenzionalan (npr π 3 x =, x =, π 3 x =, x 3 = 3) ili sijeku po pravcu (npr π 3 x =, x =, π 3 x 3 = 3, x 4 = 4) k = 3: Analogno slučaju k = k = 4: Trivijalno, jer π π 5 = A 5 73 Odredite sve moguće medusobne položaje ravnine π k, k =,, 3 i pravca x = x 3 = x 4 4 u afinom prostoru A 4 Navedite po jedan primjer ravnine π k za svaki od mogućih slučajeva Rješenje: 7

18 k= p = π, p π, npr π x = x = x 4, p π = {T }, npr π x 4 = x = x 4, T = (,,, ), p i π su mimosmjerni, npr π x = x 3 = x 4 k= k=3 p π, npr π je ravnina točkom (4,,, ) i smjerom W = L([,,, ], [,,, ]), p π, npr π je ravnina točkom (4, 3,, ) i smjerom W = L([,,, ], [,,, ]), p π = {T }, npr π je ravnina točkom (,, 4, ) i smjerom W = L([,,, ], [,,, ]), T = (,, 4, 6), p i π su mimosmjerni, npr π je ravnina točkom (,,, ) i smjerom W = L([,,, ], [,,, ]) p π 3, npr π 3 x =, p π 3, npr π 3 x =, p π 3 = {T }, npr π 3 x =, T = (,, 4, 6) 74 U afinom prostoru A 4 dana je ravnina π x + x = x 3 + x 4 = Odredite sve moguće medusobne položaje ravnine π s pravcem π Za svaki od mogućih slučajeva navedite po jedan primjer, te odredite dimenzije sume i presjeka tih dviju ravnina Rješenje: π π, npr π x = x = x 4, π π, npr π x = x = x 4, π π = {T }, npr π x = x = x 4, T = (,,, ), π i π su mimosmjerni, npr π x = x = x Ispitajte sve moguće medusobne položaje ravnine x =, x =, x 3 = 3 s 3 ravninom π 3 u afinom prostoru A 5 Za svaki od mogućih slučajeva navedite primjer Rješenje: π je ravnina čije su točke oblika (,, 3, s, t) Njen smjer je W = [e 4, e 5 ] Evo mogućih slučajeva: Slučaj A ravnine se sijeku A presjek je točka, suma je A 5 Primjer: π (p, q, r,, ) (tj ravnina x 4 = x 5 = ), W = [e, e, e 3 ] Presjek je točka (,, 3,, ) A presjek je pravac, suma je dimenzije 4 Primjer: π (p, q, 3, r, ), W = [e, e, e 4 ] Presjek je pravac (,, 3, s, ), suma je (p, q, 3, s, t), tj ravnina x 3 = 3 A3 presjek je ravnina, tj π, a suma je π (dimenzije 3) Ravnina π je sadržana u π Primjer: π (,, p, q, r), W = [e 3, e 4, e 5 ] Presjek je (,, 3, q, r), a suma (,, p, q, r) 8

19 Slučaj B ravnine se ne sijeku B presjek smjerova je dimenzije, suma je A 5 Primjer: π (p, q,, r, ), W = [e, e, e 4 ] W W = [e 4 ] Suma ima smjer [e, e, e 4, e 5, [,, 3,, ]], pa je suma A 5 B presjek smjerova je dimenzije, tj W W = W, pa je W W i π π Suma je dimenzije 4 Primjer: π (,, p, q, r), W = [e 3, e 4, e 5 ] Smjer sume je [[,,,, ], e 3, e 4, e 5 ], suma je (t, t, p, q, r), tj ravnina x = x 9

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA. Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA. Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) FORMULE Implicitni oblik jednadžbe pravca A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) Eksplicitni oblik jednadžbe pravca ili Pravci paralelni s koordinatnim osima - Kada je u općoj jednadžbi

Διαβάστε περισσότερα

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ LINEARNA ALGEBRA 1 ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ 2. VEKTORSKI PROSTORI - LINEARNA (NE)ZAVISNOST SISTEM IZVODNICA BAZA Definicija 1. Neka je F

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi

Διαβάστε περισσότερα

Analitička geometrija Zadaci. 13. siječnja 2014.

Analitička geometrija Zadaci. 13. siječnja 2014. Analitička geometrija Zadaci 13. siječnja 2014. 2 Sadržaj 1 Poglavlje 5 1.1 Ponavljanje. Uvod............................ 5 1.2 Koordinatizacija............................. 6 1.3 Skalarni produkt.............................

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

Dijagonalizacija operatora

Dijagonalizacija operatora Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Predavanja: Nenad Bakić, Vježbe: Luka Grubišić i Maja Starčević 22. listopada 2007. 1 Prostor radijvektora i sustavi linearni jednadžbi Neka je E 3 trodimenzionalni

Διαβάστε περισσότερα

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka 1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 1. Neka su x, y R n,

Διαβάστε περισσότερα

Geometrija (I smer) deo 1: Vektori

Geometrija (I smer) deo 1: Vektori Geometrija (I smer) deo 1: Vektori Srdjan Vukmirović Matematički fakultet, Beograd septembar 2013. Vektori i linearne operacije sa vektorima Definicija Vektor je klasa ekvivalencije usmerenih duži. Kažemo

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +

Διαβάστε περισσότερα

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

0 = 5x 20 => 5x = 20 / : 5 => x = 4.

0 = 5x 20 => 5x = 20 / : 5 => x = 4. Zadatak 00 (Denis, ekonomska škola) U kojoj točki pravac s jednadžbom = 8 siječe os? Rješenje 00 Svaka točka koja pripada osi ima koordinate T(0, ). Budući da točka pripada i pravcu = 8, uvrstit ćemo njezine

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Pošto se trebaju napisati sve nastavne cjeline i gradivo sva četiri razreda (opće i jezično) potrajati će duži vremenski period.

Pošto se trebaju napisati sve nastavne cjeline i gradivo sva četiri razreda (opće i jezično) potrajati će duži vremenski period. Zadaci s rješenjima, a ujedno i s postupkom rada biti će nadopunjavani tokom čitave školske godine. Tako da će u slijedećem vremenskom periodu nastati mala zbirka koja će biti popraćena s teorijom. Pošto

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Analitička geometrija prostora

Analitička geometrija prostora Analitička geometrija prostora Franka Miriam Brückler U analitičkog geometriji u ravnini se pomoću koordinata (uredenih parova realnih brojeva) proučavaju točke ravnine i njihovi jednodimenzionalni skupovi:

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima.

M086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima. M086 LA 1 M106 GRP Tema:.. 5. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 2 M086 LA 1, M106 GRP.. 2/17 P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/

Διαβάστε περισσότερα

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a. Determinante Determinanta A deta je funkcija definirana na skupu svih kvadratnih matrica, a poprima vrijednosti iz skupa skalara Osim oznake deta za determinantu kvadratne matrice a 11 a 12 a 1n a 21 a

Διαβάστε περισσότερα

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE 1 SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE Neka je (V, +,, F ) vektorski prostor konačne dimenzije i neka je f : V V linearno preslikavanje. Definicija. (1) Skalar

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2. Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.

Διαβάστε περισσότερα

Analitička geometrija i linearna algebra

Analitička geometrija i linearna algebra 1. VEKTORI POJAM VEKTORA Svakodnevno se susrećemo s veličinama za čije je određivanje potrean samo jedan roj. Na primjer udaljenost, površina, volumen,. Njih zovemo skalarnim veličinama. Međutim, postoje

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2 (kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje

Διαβάστε περισσότερα

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A : PRAVAC iješeni adaci od 8 Nađie aameaski i kanonski oblik jednadžbe aca koji olai očkama a) A ( ) B ( ) b) A ( ) B ( ) c) A ( ) B ( ) a) n a AB { } i ko A : j b) n a AB { 00 } ili { 00 } i ko A : j 0 0

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1 Ispit održan dana 9 0 009 Naći sve vrijednosti korjena 4 z ako je ( ) 8 y+ z Data je prava a : = = kroz tačku A i okomita je na pravu a z = + i i tačka A (,, 4 ) Naći jednačinu prave b koja prolazi ( +

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

Vektori. 28. studenoga 2017.

Vektori. 28. studenoga 2017. Vektori 28. studenoga 2017. 1 / 42 Skalarna veličina: veličina odredena samo jednim (realnim) brojem ili skalarom npr. skalarne veličine su udaljenost, masa, površina, volumen,... Vektorska veličina: veličina

Διαβάστε περισσότερα

Geometrijski trikovi i metode bez imena

Geometrijski trikovi i metode bez imena Geometrijski trikovi i metode bez imena Matija Bašić lipanj 2016. U ovom tekstu želimo na jednom mjestu navesti vrlo klasične ideje u rješavanju planimetrijskih zadataka. Primjeri variraju od jednostavnih

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 3. Integrirani preddiplomski i diplomski studij fizike i kemije, smjer nastavnički

MATEMATIKA 3. Integrirani preddiplomski i diplomski studij fizike i kemije, smjer nastavnički Ljiljana Arambašić MATEMATIKA 3 Integrirani preddiplomski i diplomski studij fizike i kemije, smjer nastavnički Integrirani preddiplomski i diplomski studij fizike i tehnike, smjer nastavnički SADRŽAJ

Διαβάστε περισσότερα

Prostorni spojeni sistemi

Prostorni spojeni sistemi Prostorni spojeni sistemi K. F. (poopćeni) pomaci i stupnjevi slobode tijela u prostoru: 1. pomak po pravcu (translacija): dva kuta kojima je odreden orijentirani pravac (os) i orijentirana duljina pomaka

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

je B 1 = B 2. Prvi teorem kojeg ćemo dokazati primjenom Menelajeva teorema je Euklidski slučaj poznatog Desargesova 2 teorema. B 2 Z B 1B 2 B 1 O

je B 1 = B 2. Prvi teorem kojeg ćemo dokazati primjenom Menelajeva teorema je Euklidski slučaj poznatog Desargesova 2 teorema. B 2 Z B 1B 2 B 1 O Zoran Topić, Imotski Menelajev teorem i neke primjene U ovom članku ćemo dokazati Menelajev 1 teorem i pokazati neke primjene tog teorema. Menelajevo najvažnije djelo je Sphaerica u kojem dokazuje i Menelajev

Διαβάστε περισσότερα

Analitička geometrija u ravnini

Analitička geometrija u ravnini Analitička geometrija u ravnini September 5, 2008 1 Vektori u koordinatnom sustavu 1.1 Udaljenost točaka u koordinatnom sustavu pravokutni koordinatni sustav potpuno je odred en ishodištem jediničnim vektorima

Διαβάστε περισσότερα

AB rab xi y j. Formule. rt OT xi y j. xi y j. a x1 i y1 j i b x2 i y 2 j. Jedinični vektor vektora O T točke T(x,y)

AB rab xi y j. Formule. rt OT xi y j. xi y j. a x1 i y1 j i b x2 i y 2 j. Jedinični vektor vektora O T točke T(x,y) Formule Jedinični vektor vektora O T točke T(x,y) r xi y j r T0 T rt x y 1 x y xi y j Radijvektor u koordinatnoj ravnini koji pripada točki T(x,y) rt OT xi y j Vektor AB ako su: AB rab ( x x1 )i ( y y1

Διαβάστε περισσότερα

1.1.** Dokaži da tvrdnja vrijedi ako su točke E i D na produžecima dužina AC i BC kroz C.

1.1.** Dokaži da tvrdnja vrijedi ako su točke E i D na produžecima dužina AC i BC kroz C. 1.1. U trokutu ABC na dužinama AC i BC odabrane su točke E i D. Simetrale kutova CAD i CBE sijeku se u točki F. Dokaži da vrijedi: AEB + ADB = 2 AF B. 1.1.* Dokaži da tvrdnja 1.1. vrijedi ako je E=C. 1.1.**

Διαβάστε περισσότερα

Uvod u teoriju brojeva

Uvod u teoriju brojeva Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)

Διαβάστε περισσότερα

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5.1. Izračunajte parcijalne derivacije sljedećih funkcija: (a) f (x y) = x 2 + y (b) f (x y) = xy + xy 2 (c) f (x y) = x 2 y + y 3 x x + y 2 (d) f (x y) = x cos x cos y (e) f (x

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom 6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom p(x) = a n x n + a n 1 x n 1 +... + a 1 x + a 0, gdje su a 0, a 1,..., a n realni brojevi, a n 0, i n prirodan broj ili 0, naziva se polinom n-tog stupnja s

Διαβάστε περισσότερα

1.1.** Dokaži da tvrdnja vrijedi ako su točke E i D na produžecima dužina AC i BC kroz C.

1.1.** Dokaži da tvrdnja vrijedi ako su točke E i D na produžecima dužina AC i BC kroz C. Geometrija 1. dio. 1.1. U trokutu ABC na dužinama AC i BC odabrane su točke E i D. Simetrale kutova CAD i CBE sijeku se u točki F. Dokaži da vrijedi: AEB + ADB = 2 AF B. 1.1.* Dokaži da tvrdnja 1.1. vrijedi

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

k a k = a. Kao i u slučaju dimenzije n = 1 samo je jedan mogući limes niza u R n :

k a k = a. Kao i u slučaju dimenzije n = 1 samo je jedan mogući limes niza u R n : 4 Nizovi u R n Neka je A R n. Niz u A je svaka funkcija a : N A. Označavamo ga s (a k ) k. Na primjer, jedan niz u R 2 je dan s ( 1 a k = k, 1 ) k 2, k N. Definicija 4.1. Za niz (a k ) k R n kažemo da

Διαβάστε περισσότερα

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 { fiziqka hemija

Matematika 1 { fiziqka hemija UNIVERZITET U BEOGRADU MATEMATIQKI FAKULTET Matematika 1 { fiziqka hemija Vektori Tijana Xukilovi 29. oktobar 2015 Definicija vektora Definicija 1.1 Vektor je klasa ekvivalencije usmerenih dui koje imaju

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1. kolokviji. Sadržaj

Matematika 1. kolokviji. Sadržaj Matematika kolokviji Sadržaj. kolokvij, 2..2004.............................................. 2. kolokvij, 2..2004.............................................. 3 2. kolokvij, 7.2.2004..............................................

Διαβάστε περισσότερα

4. MONGEOVO PROJICIRANJE

4. MONGEOVO PROJICIRANJE 4. MONGEOVO PROJICIRANJE 4.1. Projiciranje točke Niti centralno ni paralelno projiciranje točaka prostora na ravninu nije bijekcija. Stoga se pri takvim preslikavanjima suočavamo s problemom nejednoznačnog

Διαβάστε περισσότερα

2. Bez kalkulatora odredi vrijednosti trigonometrijskih funkcija za brojeve (kutove) iz točaka u 1.zadatku.

2. Bez kalkulatora odredi vrijednosti trigonometrijskih funkcija za brojeve (kutove) iz točaka u 1.zadatku. . Na brojevnoj kružnici označi točke: A (05π), A 2 ( 007π 2 ), A 3 ( 553π 3 ) i A 4 ( 40 o ). 2. Bez kalkulatora odredi vrijednosti trigonometrijskih funkcija za brojeve (kutove) iz točaka u.zadatku. 3.

Διαβάστε περισσότερα

Primjer prizme je u π 1. Osnovka uspravne kvadratne piramide EFGHV je u π 2. Tlocrt i nacrt tijela dan je na slici. Odredimo prodor tih tijela.

Primjer prizme je u π 1. Osnovka uspravne kvadratne piramide EFGHV je u π 2. Tlocrt i nacrt tijela dan je na slici. Odredimo prodor tih tijela. S. Varošanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje 90 Primjer 4.56. Osnovka ABCD uspravne četverostrane prizme je u π 1. Osnovka uspravne kvadratne piramide EFGHV je u π 2. Tlocrt i nacrt tijela

Διαβάστε περισσότερα

Još neki dokazi leptirovog teorema

Još neki dokazi leptirovog teorema POUČAK 50 Još neki dokazi leptirovog teorema Šefket Arslanagić, Alija Muminagić U [] su dana četiri razna dokaza Leptirovog teorema (Butterfly s theorems), od kojih su dva čisto planimetrijska, jedan je

Διαβάστε περισσότερα

4 Sukladnost i sličnost trokuta

4 Sukladnost i sličnost trokuta 4 Sukladnost i sličnost trokuta 4.1 Sukladnost trokuta Neka su ABC i A B C trokuti sa stranicama duljina a b c odnosno a b c. Kažemo da su ti trokuti sukladni ako postoji bijekcija f : {A B C} {A B C }

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Matrice linearnih operatora i množenje matrica. Franka Miriam Brückler

Matrice linearnih operatora i množenje matrica. Franka Miriam Brückler Matrice linearnih operatora i množenje matrica Franka Miriam Brückler Kako je svaki vektorski prostor konačne dimenzije izomorfan nekom R n (odnosno C n ), pri čemu se ta izomorfnost očituje odabirom baze,

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos . KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

VEKTORI. Nenad O. Vesi 1. = α, ako je

VEKTORI. Nenad O. Vesi 1. = α, ako je VEKTORI Nenad O. Vesi 1 1 Uvod Odnos vektora AB, jednak je α CD ( AB CD ) = α, ako je AB = αcd. Teorema 1 (TEOREME BLIZANCI) Dat je trougao ABC i ta ke P i Q na pravama BC, CA redom i ta ke R i S na pravoj

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu. odsjecak pravca na osi y

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu. odsjecak pravca na osi y . ANALITICKA GEOMETRIJA. Pravac Imlicitni oblik jednadzbe pravca: a + by + c = 0 Opci oblik pravca: gdje je : y = k+ l k koeficijent smjera pravca, k = tan α l odsjecak pravca na osi y k > 0 pravac je

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj Zadaak (Ines, hoelijerska škola) Ako je g, izračunaj + 5 + Rješenje Korisimo osnovnu rigonomerijsku relaciju: + Znači svaki broj n možemo zapisai n n n ( + ) + + + + 5 + 5 5 + + + + + 7 + Zadano je g Tangens

Διαβάστε περισσότερα

Skalarni umnozak vektora je skalar: a b = a b cos ϕ ; ϕ kut izmedju vektor a i b.

Skalarni umnozak vektora je skalar: a b = a b cos ϕ ; ϕ kut izmedju vektor a i b. 5. VEKTORI U PROSTORU 5. Opcenito o vektorima a Jedinicni vektor (ort) je vektor sa intenzitetom. a a a Zbroj dva vektora je vektor: a+ b c. Graficki, zbroj se dobije ulancavanjem dva vektora. Na kraj

Διαβάστε περισσότερα

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA II. NLITIČK GEMETRIJ RSTR I. I (Točka. Ravia.) d. sc. Mia Rodić Lipaović 9./. Točka u postou ( ; i, j, k ) Kateijev pavokuti koodiati sustav k i j T T (,, ) oložaj točke u postou je jedoačo odeñe jeim

Διαβάστε περισσότερα

Matematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO

Matematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO Matematičke metode u marketingu Multidimenzionalno skaliranje Lavoslav Čaklović PMF-MO 2016 MDS Čemu služi: za redukciju dimenzije Bazirano na: udaljenosti (sličnosti) među objektima Problem: Traži se

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

1 Obične diferencijalne jednadžbe

1 Obične diferencijalne jednadžbe 1 Obične diferencijalne jednadžbe 1.1 Linearne diferencijalne jednadžbe drugog reda s konstantnim koeficijentima Diferencijalne jednadžbe oblika y + ay + by = f(x), (1) gdje su a i b realni brojevi a f

Διαβάστε περισσότερα

Parabola Definicija parabole Parabola u koordinatnom sustavu Parabola i pravac Uvjet dodira pravca i parabole Jednadžba tangente u točki parabole

Parabola Definicija parabole Parabola u koordinatnom sustavu Parabola i pravac Uvjet dodira pravca i parabole Jednadžba tangente u točki parabole Parabola Definicija parabole Parabola u koordinatnom sustavu Parabola i pravac Uvjet dodira pravca i parabole Jednadžba tangente u točki parabole 5. 1. Definicija parabole...............................

Διαβάστε περισσότερα

Analitička geometrija

Analitička geometrija 1 Analitička geometrija Neka su dati vektori a = a 1 i + a j + a 3 k = (a 1, a, a 3 ), b = b 1 i + b j + b 3 k = (b 1, b, b 3 ) i c = c 1 i + c j + c 3 k = (c 1, c, c 3 ). Skalarni proizvod vektora a i

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

Sveučilište u Zagrebu. Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek. Tonio Škaro. Diplomski rad

Sveučilište u Zagrebu. Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek. Tonio Škaro. Diplomski rad Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek Tonio Škaro Težišnice trokuta i težište Diplomski rad Zagreb, rujan, 015 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

Matematika I. Elvis Baraković, Edis Mekić. 4. studenog Pojam vektora. Sabiranje i oduzimanje vektora

Matematika I. Elvis Baraković, Edis Mekić. 4. studenog Pojam vektora. Sabiranje i oduzimanje vektora Matematika I Elvis Baraković, Edis Mekić 4. studenog 2011. 1 Analitička geometrija 1.1 Pojam vektora. Sabiranje i oduzimanje vektora Skalarnom veličinom ili skalarom nazivamo onu veličinu koja je potpuno

Διαβάστε περισσότερα