DEVIZNO TRŽIŠTE I DEVIZNI TEČAJ

Σχετικά έγγραφα
Devizno tržište. Mart 2010 Ekonomski fakultet, Beograd Irena Janković

TRŽIŠTE NOVCA I DEVIZNO TRŽIŠTE

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

ZADACI 18. Blanchard. 3. Pretpostavite slijedeće IS-LM jednadžbe: M P. E pri čemu je E

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Ines Sutić, univ.spec.oec.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Korporativne finansije

18. listopada listopada / 13

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

KAMATNE STOPE: IZRAŽAVANJE, PRINCIPI, KRETANJE

Mundell-Flemingov model sa krivuljom vanjske ravnoteže

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Ravnotežni model koji je u osnovi savremene finansijske teorije Izveden primenom principa diversifikacije pod pojednostavljenim pretpostavkama

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

UPUTU ZA PRIMJENU ODLUKE O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE TRŽIŠNIM RIZICIMA U BANKAMA

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

MEĐUNARODNA EKONOMIJA skraćena skripta (najvažnije) UPLOADANO NA:

MAKROEKONOMIJA Ispiti 1

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

IZVODI ZADACI (I deo)

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

5. Karakteristične funkcije

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Teorijske osnove informatike 1

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

( , 2. kolokvij)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju

AKUMULACIJA KAPITALA PROTIV TEHNOLOŠKOG PROCESA

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

1.4 Tangenta i normala

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

numeričkih deskriptivnih mera.

PITANJA IZ MAKROEKONOMIJE:

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Računarska grafika. Rasterizacija linije

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

TOLERANCIJE I DOSJEDI

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Moguća i virtuelna pomjeranja

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Uvod Teorija odlučivanja je analitički i sistematski pristup proučavanju procesa donošenja odluka Bez obzira o čemu donosimo odluku imamo 6 koraka za

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Trigonometrijske nejednačine

Kaskadna kompenzacija SAU

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

Dijagonalizacija operatora

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Elementi spektralne teorije matrica

Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ

VELEPRODAJNO I MALOPRODAJNO POSLOVANJE - VJEŽBE 9 - Sveučilišni preddiplomski studij Ekonomika poduzetništva

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

Operacije s matricama

Složeno periodično i neprekidno ukamaćivanje

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Valutni rizik Usporedba VaR i Expected Shortfall metode Martina Samac

Zadaci iz trigonometrije za seminar

IZVODI ZADACI (I deo)

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Transcript:

DEVIZNO TRŽIŠTE I DEVIZNI TEČAJ 1

DEVIZNO TRŽIŠTE U međunarodnoj razmjeni transakcije se obračunavaju i plaćaju u različitim valutama Svako potraživanje u stranoj valuti naziva se devizama Trgovanje stranim valutama devizama, obavlja se na deviznom tržištu Devizno tržište je jedinstveno, globalno i traje 24 sata Najveće devizne transakcije obavljaju se u velikim financijskim središtima: New York, London, Frankfurt, Tokio, Zurich, itd 2

DEVIZNO TRŽIŠTE GRUPIRANJE TRANSAKCIJA NA DEVIZNOM TRŽIŠTU: -Transakcije između komercijalnih banaka i njihovih komitenata -Transakcije među komercijalnim bankama u zemlji : međubankarsko devizno tržište.. Banka broker banka : tržište na veliko Banka komitent : tržište na malo -Transakcije komercijalnih banaka sa svojim filijalama u inozemstvu -Transakcije među centralnim bankama 3

DEVIZNO TRŽIŠTE FUNKCIJE DEVIZNOG TRŽIŠTA: - Razmjena, trgovina devizama - Transfer kupovne moći, financijskih sredstava iz jedne zemlje u drugu - Kreditna funkcija 4

DEVIZNI TEČAJ Devizni tečaj je cijena jedne valute izražena u drugoj. Devizni tečaj jeste cijena JEDINICE strane valute izražena brojem jedinica domaće valute: DIREKTNO NOTIRANJE 5

DEVIZNI TEČAJ Devizni tečaj jeste cijena jedinice domaće valute izražena brojem jedinica strane valute : INDIREKTNO NOTIRANJE 6

DEVIZNI TEČAJ FAKTORI KOJI UTJEČU NA TEČAJ: 1. Osnovni trend tržišta 2. Vremenska neusklađenost priljeva i odljeva deviza 3. Pregovaračka vještina sudionika vanjske trgovine 4. Tržišna očekivanja terminskih tečajeva 5. Špekulativna kretanja kapitala 6. Promjene uvjeta na financijskom tržištu 7. Fiskalne i monetarne mjere radi kontrole tečajeva 7

DEVIZNI TEČAJ PROMPTNI TEČAJ: jeste tečaj u transakciji koja se izvršava odmah, odnosno u roku od dva radna dana od zaključenja ugovora SPOT posao, odnosno tečaj TERMINSKI TEČAJ: jeste onaj koji se ugovara sada za isporuku deviza u određenom danu u budućnosti 8

DEVIZNI TEČAJ TERMINSKA PREMIJA nastaje ako je terminski tečaj neke devize veći od promptnog TERMINSKI DISKONT nastaje ako je terminski tečaj neke devize manji od njenog promptnog tečaja 9

HEDGING Pokrivanje tečajnog rizika kod terminskih poslova naziva se HEDGING 10

INSTRUMENTI POKRIĆA DEVIZNOG RIZIKA Terminski ugovori - Futures ugovori: standardizirani terminski ugovori za trgovanje US$, EUR i YENIMA: - Količina, napr. 100,000.00 EUR - Vrijeme izvršenja: ožujak, svibanj, rujan - Kvaliteta: državne obveznice - Mjesto izvršenja - Identitet ugovornih stranaka Izvršenje jamči KLIRINŠKA KUĆA 11

INSTRUMENTI POKRIĆA DEVIZNOG RIZIKA OPCIJA : Terminski ugovor koji se može ali ne mora izvršiti. CALL-opcije: opcija za kupnju PUT opcija: opcija za prodaju AMERIČKE OPCIJE: mogu se izvršiti i prije dana dospijeća EUROPSKE OPCIJE: mogu se izvršiti samo na dan dospijeća 12

INSTRUMENTI POKRIĆA DEVIZNOG RIZIKA SWAP ugovorima se razmjenjuju određeni broj promptnih (spot) i terminskih (forward) transakcija u kojima terminske transakcije izravnavaju promptne.. 13

DEVIZNE ŠPEKULACIJE Devizna špekulacija je namjerno nepokrivanje deviznog rizika s nadom da će se zaraditi na promjeni deviznih tečajeva 14

DEVIZNE ŠPEKULACIJE Dugu poziciju (kupuje na terminskom tržištu) poduzima špekulant kad očekuje da će promptni tečaj neke devize za tri mjeseca biti veći od današnjeg terminskog tečaja za tri mjeseca Kratku poziciju (prodaje na terminskom tržištu)poduzima špekulant ako očekuje da će promptni tečaj za tri mjeseca biti niži od današnjeg terminskog tečaja neke valute na tri mjeseca 15

DEVIZNE ŠPEKULACIJE OPCIJE uvjetovani terminski ugovori Špekulant plaća pristojbu za marginu STABILIZIRAJUĆE ŠPEKULACIJE špekulanti poduzimaju transakcije suprotne tendencijama tržišta DESTABILIZIRAJUĆE ŠPEKULACIJE špekulanti poduzimaju transakcije sukladne tendencijama tržišta 16

DEVIZNE ŠPEKULACIJE Posljedice destabilizirajućih deviznih špekulacija: - Očekivanje deprecijacije - Povećava se broj poduzimanja Kratkih pozicija (prodaja na terminskom tržištu) - Veliki terminski diskonti - Dužnička kriza - Tečajni rizik - Bijeg kapitala - Bankarska kriza - Financijska kriza 17

DEVIZNE ŠPEKULACIJE VRUĆI NOVAC ( hot money): Kratkoročna kretanja kapitala uvjetovana očekivanjem deprecijacije ili devalvacije 18

DEVIZNA ARBITRAŽA je istodobno kupovanje i prodavanje iste devize na različitim dijelovima deviznog tržišta i uz različite cijene (tečaj) - Arbitraža za izravnavanje (dugovanja ili potraživanja) - Arbitraža za diferencijaciju (radi zarade na razlici (diferencijaciji) tečajeva) 19

KAMATNA ARBITRAŽA Arbitražeri transferiraju likvidna novčana sredstva iz središta s nižim kamatnjakom u središta s višim kamatnjakom, smanjujući ponudu u prvom a povećavajući ponudu u drugom središtu Ako je razlika između domaćeg i inozemnog kamatnjaka (izraženog u postotku) veća od terminskog diskonta valute, isplati se investirati u drugu zemlju. 20

KAMATNI PARITET Izjednačavanjem razlike među kamatnjacima u zemlji i inozemstvu s Razlikom između terminskog i promptnog tečaja Dolazi do KAMATNOG PARITETA 21

SUSTAVI DEVIZNIH TEČAJA FIKSNI (vezani) za: Zlato Pojedinu valutu (,, ) Skup valuta (SDR) FLUKTUIRAJUĆI Samostalno Grupno (EMS) Puzajuće prema indikatorima 22

FIKSNI TEČAJ Zlatni standard (1870. do 1. sv. rata) 1 unca zlata u US = 35 $ 1 unca zlata u Švicarskoj = 70 Sfr 1 unca = 1 unca 35$ = 70 Sfr 1$ = 2 Sfr zlatni paritet 23

ZLATNI STANDARD T=α/β Dβ S1β S2β TG Sβ TZ A BE suficit u BP TD B E Dβ Sβ C Ravnotežni tečaj 0 TD Izvoznici (A) naplaćuju svoj izvoz u zlatu Qβ TG Uvoznici (A) plaćaju svoj uvoz u zlatu 24

ZLATNI STANDARD T=α/β D1 D2 BE deficit u BP Dβ C Ravnotežni tečaj TG B E Sβ TZ A TD Sβ Dβ Qβ 25

ZLATNO-DEVIZNI STANDARD Dogovor o rezervnoj svjetskoj valuti Određivanje fiksne cijene zlata u rezervnoj valuti Određivanje tečaja domaće valute prema rezervnoj svjetskoj valuti s dozvoljenim odstupanjem +/- x% 26

ZLATNI DEVIZNI STANDARD Genova 1922 Bretton-Wood -> 15.VIII 1971. To + x % +2% To To - x % -2% t 27

PRILAGODLJIVO VEZIVANJE T=kn/$ T1 + X % T1 T1 X % T0 + X % T0 T0 - X % 0 t1 vrijeme 28

PUZAJUĆE PRILAGOĐAVANJE (Crawling peg) su češće manje devalvacije kojima se relativno češće prilagođuje tečaj domaće valute 29

FLUKTUIRAJUĆI TEČAJEVI Tečaj pojedine valute određuje se djelovanjem isključivo tržišnih snaga ponude i potražnje Fleksibilni devizni tečajevi su bitni za očuvanje nacionalne autonomije i nezavisnosti konzistentne s učinkovitom organizacijom i razvojem svjetske privrede (H.G.Johnson) 30

EFEKTIVNI TEČAJ Primjene: 1. Procjena promjene globalne konkurentnosti privrede 2. Procjena utjecaja promjene na BP 3. Procjena utjecaja na domaće cijene 31

EFEKTIVNI TEČAJ Indeksi efektivnog tečaja razlikuju se prema: 1. Izboru baznog razdoblja 2. Izboru košarice valuta 3. Ponderima pojedinih valuta 4. Formulama za izračunavanje efektivnog tečaja 32

TEORIJE ODREĐIVANJA DEVIZNOG TEČAJA 1. Teorija pariteta kupovne moći - apsolutna - relativna 2. Teorija kamatnog pariteta 3. Teorija efikasnog deviznog tržišta 4. Teorija tržišta vrijednosnih papira 5. Teorija dugoročne neravnoteže u bilanci plaćanja 33

TEORIJA PARITETA KUPOVNE MOĆI Objašnjava kretanje tečajeva dviju valuta kao odnos kupovne moći tih dviju valuta, tj. kao funkciju promjene odnosa unutarnjih i vanjskih cijena Odnos kupovnih moći definiran je odnosom cijena T ßt = p At /p Bt 34

APSOLUTNA TEORIJA PARITETA KUPOVNE MOĆI Tečaj se dviju valuta zemalja A i B izračunava kao odnos razine cijena u tim zemljama T ß t = P A t/p B t T ß t = tečaj ili cijena valute zemlje B u vremenu t P A t = razina cijene zemlje A u vremenu t P B t= razina cijene zemlje A u vremenu t 35

RELATIVNA TEORIJA PARITETA KUPOVNE MOĆI Tečaj u tekućem razdoblju objašnjava kao tečaj iz temeljnog razdoblja korigiran odnosom domaćih i vanjskih cijena kojima je temelj isto razdoblje T B t = T B 0* P A t/p B t 36

TEORIJA KAMATNOG PARITETA Kretanje kratkoročnog kapitala uvjetovano je razlikama u odgovarajućim domaćim i vanjskim kamatnim stopama (J.M.Keynes) 37

TEORIJA EFIKASNOG DEVIZNOG TRŽIŠTA Temelji se na sljedećim pretpostavkama: 1. Troškovi deviznih transakcija su mali 2. Sudionici koriste sve relevantne informacije 3. Vrijednosni papiri denominirani u različitim valutama savršeni su supstituti Ako su pretpostavke ispunjene, terminski tečaj je nepristrani indikator budućeg kretanja promptnog tečaja 38

TEORIJA TRŽIŠTA VRIJEDNOSNIH PAPIRA u kratkom roku devizni tečaj određuju kretanja u bilanci kapitalnih transakcija (teorija kamatnog pariteta) u dugom roku kretanja u bilanci tekućih transakcija (teorija pariteta kupovne moći) 39

TEORIJA DUGOROČNE NERAVNOTEŽE U BILANCI PLAĆANJA Pokušava obuhvatiti sve faktore koji mogu utjecati na devizne transakcije neke zemlje: tečaj se određuje na temelju dugoročne pozicije bilance plaćanja 40

MONETARNA TEORIJA polazi od teorije pariteta kupovne moći prema kojoj promjena deviznog tečaja slijedi promjene u stupnju inflacije u zemlji i u inozemstvu razlika u promjeni novčane mase u zemlji i inozemstvu utječe na promjenu deviznog tečaja R/R = M d /M d - M f /M f 41