Izvori jednosmernog napona

vri jednserng napna Sadržaj vri jednserng napajanja. Uvd. Userači napna. Jednstran useravanje. Dvstran useravanje.3 Unžavažavači napna 3. Filtriranje usereng napna 4. Stabiliatri regulatri napna 4. Linearni stabiliatri napna 4.. Stabiliatri sa Zener did 4.. Paralelni stabiliatriatri 4..3 edni stabiliatri napna 4. Prekidački stabiliatri napna 4.. Spuštači napna 4.. Pdiači napna 43nvertri 4..3. Uvd vri jednserng napajanja Ni jeadn d navedenih elektrnskih kla ne bi gl da radi ak se ne bebedi jednserni napn a plarisanje aktivnih kpnenata. Perpetuu bile ne pstji!!! perpetuu_bile.wvbile.wv Da bi pjačavač pjača neki signal, ra da utrši dređenu snagu. Ta snaga dlai i ivra jednsernih napna. rednst ivra a napajanje definiše aksialni gući dinaički pseg signala (se kd transfratrske sprege). U bilni uređajia kriste se baterije, dk je a napajanje stacinarnih uređaja racinalnije da se kristi režni napn. http://www.veljkilkvic.c/ 3 vri jednserng napajanja. Uvd Karakteristike režng napna? T je naienični napn prstperidični, frekvencije f 50 H efektivna vrednst 30 0 aksialna vrednst 34 3 4

. Uvd vri jednserng napajanja Da bi se d režng napna dbi jednserni, željene vrednsti,,ptrebn je. sanjiti njegvu vrednst. useriti ga (napraviti jednserni napn) 3. uklniti naieničnu kpnentu ( ispeglati ) 4. stabilisati ga (učiniti neavisni d prena uslva rada ptršača i/ili napna reže) vri jednserng napajanja. Uvd. Transfratr sanjuje vrednst režng napna Galvanski dvaja ivr jednserng napna d napna reže. Tie se sprečava eđusbni uticaj reže na uređaj i brnut. 5 6. Useravanje naieničng napna. Useravanje se d naieničng napna pravi jednserni Kla kja iaju vu spsbnst naivaju se userači.. Useravanje naieničng napna. Jednstran useravanje Zasnvani su na prieni dida bg njihve sbine da prvde struju sa u jedn seru. 7 8

. Useravanje naieničng napna. Jednstran useravanje vu sin(ω t) eff < < sin(ω t) k ωt (k ) v 0 (k ) < ωt < (k ) k0,,,... Napn na ptršaču č ia jednsernu kpnentu (srednja vrednst signala) / ukupnu efektivnu vrednst eff. Useravanje naieničng napna. Jednstran useravanje eff vu sin(ω t) < < sin(ω t) k ωt (k ) v 0 (k ) < ωt< (k ) Trenutna vrednst vreenski prenljivg napna, be jednserne kpnente insi vv -, a njegva efektivna vrednst je eff ' ( v ) dωt ( v v 0 0 )dωt 9 0. Jednstran useravanje. Jednstran useravanje Pri jednstran useravalju vreenski prenljiva kpnenta napna eff veća je d jednserne kpnente,! eff dω eff v dωt v dωt t 0 0 0 ' Faktr talasnsti je era sadržaja naienične kpnente u useren signalu i iračunava se ka kličnik ik efektivne fkti vrednsti naienične ič kpnente napna na ptršaču eff i jednserng napna eff' γ. 4 eff eff Prbjni napn dide ( p )ra da bude veći d! v d inače će dida da igri.

ealni del dide. Jednstran useravanje. Jednstran useravanje Kr sekundar transfratra prtiče i jednserna struja, čie se kvare perfranse transfratra usled pjave preagnjećenja jegra i eff 3 4. Useravanje naieničng napajanja. Useravanje naieničng napajanja Dvstran. useravanje. Dvstran useravanje Dax 5 6

. Useravanje naieničng napajanja. Dvstran useravanje. Dvstran useravanje Dax Dax 7 8. Dvstran useravanje. Dvstran useravanje eff eff eff eff U U Jednserna kpnenta napna na ptršaču (dva puta veća d jednstrang).57 Ukupna efektivna vrednst napna na ptršaču eff ( puta veća d jednstrang) Efektivna vrednst naienične kpnente napna na ptršaču eff je (anja d jednstrang eff' ) γ. 7. decebar 0. vri jednserng 4 napajanja ' eff eff 8 9 Faktr talasnsti kd dvstrang useravanja insi γ eff ' /8 0.48 0

. Dvstran v.s. jednstran useravanje eff γ eff.57 ' 0, 48 8 ' /8 0.48 eff eff 3. 4 eff ', 4 eff' γ. 4. Dvstran v.s. jednstran useravanje Ukupna jednserna kpnenta udvstručena Na ptršaču sa parni harnici napna Kr sekundar ne prtiče jednserna kpnenta struje - Sekundar ra da ia sietrični ila Najveći inverni napn na didi je!!!. Dvstran useravanje Grecv spj (Gret). Dvstran useravanje Gretv spj 3 4

. Dvstran useravanje. Dvstran useravanje Gretv spj v.s. Sekundar NE ra da ia sietrični ila Najveći inverni napn na didi je a ne!!! 5 6. Dvstran useravanje Grecv spj v.s. jednstran. Usrači napna ZAKLJUČAK vs v.s. Funkcija: Od naieničng ič napna prave jd jednserni Ukupna jednserna kpnenta udvstručena Na ptršaču sa parni harnici napna Dvstran Jednstran Kr sekundar ne prtiče DC kpnenta struje Sk Sekundar ne ra da ia sietrični tič iila Najveći inverni napn na didi je takđe 7 8

. Usrači napna ZAKLJUČAK. Userači naieničng napna ealiacija: Jednstran.3 Udvstručavač napna Dvstran 9 Za vea velike vrednsti tpra ptršača p (τ pražnjenja velik) 30.3 Udvstručavač napna.3 Udvstručavač napna / / 3 3

.3 Udvstručavač napna.3 Unžavač napna n-ta ćelija pn Za vea velike vrednsti tpra ptršača p n, gde je n brj sekcija 33 34 vri jednserng napajanja 3. Filtriranje usereng napna 3. Filtriranje usereng napna nduktivni filtar Treba da eliiniše naieničnu kpnentu napna Zat se kristi prpusnik niskih frekvencija 35 Psle akčenja dide, akuulirana energija u kaleu dpušta prtk struje u ist seru u ke je i ranije prticala. Ptršač i L čine napnski radelnik a naienični signal ldk DC kpnenta nije slabljena jer je Z L 0. v p v /(Z L p ) Slabljenje će biti veće ak je L veće ili p anje. eće je slabljenje viših harnika jer pri viši frekvencijaa Z L ia veću vrednst. 36

3. Filtriranje usereng napna nduktivni filtar nduktivni filtar 3. Filtriranje usereng napna Priključivanje induktivng filtra na dvstrani uerač. Zavisnst struje kr ptršač d dnsa (ωl)/ p 37 38 nduktivni filtar 3. Filtriranje usereng napna 3. Filtriranje usereng napna Kapacitivni filtar Faktr talasnsti γ 3 p ωl DC napn na ptršaču ne avisi d tprnsti ptršača ak se aneare tprnsti dida i kalea. 0.637 U idealn slučaju jednserna kpnenta napna na kndenatru p. elativn ala pbljšanja pstignuta. acinalna je jedin priena pri veliki strujaa. 39 40

3. Filtriranje usereng napna Kapacitivni filtar 3. Filtriranje usereng napna Kapacitivni filtar U realni uslvia kndenatr se puni prek ale tprnsti dide kja vdi a prani prek tpra p. Dida vdi sa u kratk intervalu kada je anda na više ptencijalu d katde. Tada se dpunjuje naelektrisanje na C kje se igubil tk tk it intervala T, kada je dida bila akčena. 4 4 3. Filtriranje usereng napna Kapacitivni filtar 3. Filtriranje usereng napna Kapacitivni filtar Analia rada na snvu pjednstavljeng talasng blika signala na ptršaču. -Δ/. Uga prvđenja dide cs(ωδt) - Δ a al ωδt važi cs(ωδt) -(/) (ωδt) -Δ e -T/(C) a C>>T, e -T/(C) -T/(C) tak da je Δ T/(C) /(fc) ωδt Δ/ Srednja vrednst struje kr didu računa se anali kličine naelektrisanja na kndenatru 43 44

3. Filtriranje usereng napna Kapacitivni filtar 3. Filtriranje usereng napna Kapacitivni filtar Q C ΔtQ - CΔ, najući da je C d dbija se srednja vrednst struje kr didu d d (Za 0, Δ0., 0 d 3.4 ) ( /Δ ) ešavanje diferencijalne jednačine i d C(du/dt)i, a tt -Δt, dbija se aksialna vrednst struje kr didu d d ax ( /Δ ) Srednja vrednst struje kr didu ng je veća d jednserne struje kr ptršač jer je >>Δ!!! Za >> Δ, št je bičn ispunjen: d ax ( / /Δ ) d >> diti računa kada se bira dida!!! 45 46 3. Filtriranje usereng napna Kapacitivni filtar 3. Filtriranje usereng napna Kapacitivni filtar dvstran C Da bi se dredi faktr talasnsti psatra se pjednstavljen talasni blik signala na ptršaču. -Δ/. Perida je sanjena na T/ tak da je Faktr talasnsti γ 3 ω C ω p C p 7 ϖ 00 C p Δ T/ (C) /(fc) Dva puta anje a ist C i!!! ili Da bi se dbil ist Δ, že da se uptrebi dva puta anje C (!!! dienije!!!) 47 48

3. Filtriranje usereng napna Kapacitivni filtar dvstran C 3. Filtriranje usereng napna Kapacitivni filtar - dvstran Uga prvđenja dide cs(ωδt) - Δ a al ωδt važi cs(ωδt) -(/) (ωδt) Jednserni napn na ptršaču kd ddvstrang userača č ω p C Faktr talasnsti dva puta anji neg kd jednstrang a ist i C γ 3 ωp C 346 p C ϖ 00 49 ωδt Δ / sti ira ka kd jednstrang 50 3. Filtriranje usereng napna Kapacitivni filtar - dvstran (srednja vrednst struje kr didu) 3. Filtriranje usereng napna Kapacitivni filtar - dvstran (aksialna struja kr dide) Q C ΔtQ - CΔ, najući da je C d dbija se srednja vrednst struje kr didu d d d Δ Srednja vrednst struje kr didu veća je d jednserne struje kr ptršač, ali je skr x anja neg kd jednstrang userača!!! (Za 0, Δ0., d 6.7 ) 5 ešavanje diferencijalne jednačine i d C(du/dt)i, a tt -Δt, dbija se aksialna vrednst struje kr didu d dax Δ Za >> Δ št je bičn ispunjen, dbija se dax d >> Maksialna struja kr dide kd dvstrang, prbližn x je anja d ne kd jednstrang 7. useravanja. decebar 0. vri jednserng napajanja 5

3. Filtriranje usereng napna Kapacitivni filtar pšte napene Jednserna kpnenta napna na ptršaču kada je prienjen kapacitivni i filtar približn je jednaka aksialnj vrednsti ulang naieničng napna: 4putaveća.4 d efektivne vrednsti. Kapacitivni filtar ia relativn ali faktr talasnsti pri veliki tprnstia ptršača C 3. Filtriranje usereng napna Kapacitivni filtar Daći.: Ptršač 00Ω priključen je prek userača sa Grecvi spje na naienični napn frekvencije 50H i aplitude. Ak je pad napna na didaa d 0.8 drediti: a) vrednst C kapacitivng filtra priključeng č paraleln ptršaču kja će bebediti dstupanje napna Δ< ; b) vrednst jednserng napna na ptršaču; c) vrednst jednserne struje kr ptršač; 53 54 3. Filtriranje usereng napna Kapacitivni filtar Daći.: Za userač sa kapacitivni filtr i prethdng priera drediti: a) uga prvđenja dide i iskaati ga u % u dnsu na peridu ulang signala (50H); Faktr talasnsti 3. Filtriranje usereng napna nduktivni v.s. kapacitivni filtar p γ γ 3 ωl 3 ωpc v.s. b) srednju struju kr didu; c) aksialnu struju kr didu; d) aksialni inverni napn na didi; e) predlžiti tip dide kji se že prieniti a vu naenu Jd Jednserni napn 0.637 ω p C Sa stanvišta p Blji a anje p Blji a veće p p 55 56

L - filtar 3. Filtriranje usereng napna L - filtar 3. Filtriranje usereng napna Kpris ieđu induktivng i kapacitivng. Pstji vrednst induktivnsti pri kjj napn ne avisi d struje ptršača. U intervalu kada se kndenatr prani, induktivnst nadknađuje gubitke. Pri ali strujaa dinira kapacitivni, a pri veliki induktivni de. T je kritična induktivnst L k p /(3ω) Za velike vrednsti p, L k je velik. Ekvivalentn p redukuje se veivanje ddatne tprnsti paraleln sa ptršače. 57 58 L - filtar 3. Filtriranje usereng napna Π - filtar 3. Filtriranje usereng napna Faktr talasnsti 6 ω LC γ Prjektuje se tak št se dredi L k, a ati se, na snvu željene vrednsti a γ, dređuje C. 59 Daje veći napn na ptršaču i anji faktr talasnsti. Jednserni napn na ptršaču Faktr talasnsti 4fp γ γ 3 3 ω CC L 4 p ω CC L jd jednstran dvstran p 60

3. Filtriranje usereng napna Π - filtar Mže uest L da se stavi kji bi aeni ωl. Da bi se aenil L0H, treba 680Ω!!! Zaključak 3. Filtriranje usereng napna Funkcija: Sanjuju talasnst userng napna tie št sanjuju naieničnu kpnentu u št anje slabljenje jednserne kpnente Faktr talasnsti a jednstran γ ω C C p 6 6 Zaključak 3. Filtriranje usereng napna Sadržaj vri jednserng napajanja ealiacija: - nduktivni, - Kapacitivni - Kbinacija ij -C C. Uvd. Userači napna. Jednstran useravanje. Dvstran useravanje.3 Unžavažavači napna 3. Filtriranje usereng napna 4. Stabiliatri regulatri napna 4. Linearni stabiliatri napna 4.. Stabiliatri sa Zener did 4.. Paralelni stabiliatriatri 4..3 edni stabiliatri napna 4. Prekidački stabiliatri napna 4.. Spuštači napna 4.. Pdiači napna 43nvertri 4..3 63 64

4. Stabiliatri - regulatri napna Da bi se d režng napna dbi jednserni napn željene vrednsti, ptrebn je. sanjiti njegvu vrednst. useriti ga (napraviti jednserni napn) 4. Stabiliatri - regulatri napna Napn na ilau userača i filtra avisi d: - aplitude naieničng napna kji se pbuđuju (na ilau transfratra). - Otprnsti ptršača 3. uklniti naieničnu kpnentu ( ispeglati ) 4. stabilisati regulisati ga (učiniti neavisni d prena uslva rada ptršača i/ili napna reže) ω p C p 4 fp 7. decebar 0. vri jednserng napajanja 65 7. decebar 0. vri jednserng napajanja 66 4. Stabiliatri - regulatri napna 4. Stabiliatri - regulatri napna Cilj je da jednserni napn bude knstantan, dnsn stabilan, neavisan d prene napna na ulau i/ili tpra ptršača Elektrnsk kl kje bebeđuje stabilan ilani napn naiva se stabiliatr ili regulatr napna (vltage regulatr). Napn na ilau stabiliatra ne treba da avisi d prena: - a) ulang napna (napna na ilau i filtra) - b) tprnsti tiptršača č (t (struje kr ptršač) šč) - c) teperature s p Filter U Stabiliatr U s Ptršač 7. decebar 0. vri jednserng napajanja 67 7. decebar 0. vri jednserng napajanja 68

4. Stabiliatri - regulatri napna Kvalitet stabiliatra dređuje setljivst ilang napna na prene: - a) ulang napna (napna na ilau i filtra) Δ S Δ s s C T C ta ta 4. Stabiliatri - regulatri napna Stabiliatr t je idealan ak je faktr stabiliacije0 ij Stabiliatr je dbar ak je faktr stabiliacije ali S < 0.% va veličina naiva se faktr stabiliacije (line regulatin) 7. decebar 0. vri Prf. jednserng dr Predrag Petkvić napajanja 69 7. decebar 0. vri Prf. jednserng dr Predrag Petkvić napajanja 70 4. Stabiliatri - regulatri napna Kvalitet stabiliatra dređuje setljivst ilang napna na prene: - b) tpra ptršača (napna na ilau i filtra) 4. Stabiliatri - regulatri napna Kvalitet stabiliatra dređuje setljivst ilang napna na prene: - b) tpra ptršača (napna na ilau i filtra) Δs Δs, jer je s Δ Δ s C T C ta ta p C T C ta ta p va veličina naiva se dinaička ilana tprnst 7. decebar 0. vri Prf. jednserng dr Predrag Petkvić napajanja 7 7. decebar 0. vri Prf. jednserng dr Predrag Petkvić napajanja 7

4. Stabiliatri - regulatri napna Stabiliatr t je idealan ak je 0 Stabiliatr je dbar ak je <0Ω s s p s DD s s s DD Ak je ptršač č peracini pjačavač, č č DD Σ DDi, gde su DDi struje kr svaku granu veanu ean a a DD 4. Stabiliatri - regulatri napna Stabiliatr Ptršač Stabiliatr at Ptršač šač DD ' s p s s DD s DD DD s DD 7. decebar 0. vri Prf. jednserng dr Predrag Petkvić napajanja 73 7. decebar 0. vri Prf. jednserng dr Predrag Petkvić napajanja 74 4. Stabiliatri - regulatri napna Stabiliatri - regulatri napna Alternativn ti se definiše iš faktr pterećenja ć (lad regulatin) Kvalitet stabiliatra dređuje i setljivst ilang napna na prene S P s ' ' s in ' ' s s s in s s ax s s s ax - c) teperature S T Δ s ΔT s s C C ta ta 7. decebar 0. vri Prf. jednserng dr Predrag Petkvić napajanja 75 7. decebar 0. vri Prf. jednserng dr Predrag Petkvić napajanja 76

Sadržaj vri jednserng napajanja. Uvd. Userači napna. Jednstran useravanje. Dvstran useravanje.3 Unžavažavači napna 3. Filtriranje usereng napna 4. Stabiliatri regulatri napna 4. Linearni stabiliatri napna 4.. Stabiliatri sa Zener did 4.. Paralelni stabiliatriatri 4..3 edni stabiliatri napna 4. Prekidački stabiliatri napna 4.. Spuštači napna 4.. Pdiači napna 43nvertri 4..3 77 Sibl Mdel 4.. Stabiliatri - regulatri napna sa Zener did 7. decebar 0. vri Prf. jednserng dr Predrag Petkvić napajanja in ax Karakteristika pri invernj plariaciji 78 4.. Stabiliatri - regulatri napna sa Zener did s P p 4.. Stabiliatri - regulatri napna sa Zener did s P p Pretpstavi t da napn praste. Tada će struja da praste. Ak je dida idealna, biće s, at ćestrujakrptršač stati ista s P / p, jer će višak struje da ide kr didu. Pretpstavi da struja P praste at št se sanji P. Ak je dida idealna, biće s. Tada će struja da adrži vrednst, ali će struja kr didu da se sanji. 7. decebar 0. vri Prf. jednserng dr Predrag Petkvić napajanja 79 7. decebar 0. vri Prf. jednserng dr Predrag Petkvić napajanja 80

4.. Stabiliatri - regulatri napna sa Zener did s 4.. Stabiliatri - regulatri napna sa Zener did s p P P P Kr didu će prticati inialna struja kada je struja kr ptršač aksialna. Kr didu će prticati aksialna struja kada je struja kr ptršač inialna. 7. decebar 0. vri Prf. jednserng dr Predrag Petkvić napajanja 8 7. decebar 0. vri Prf. jednserng dr Predrag Petkvić napajanja 8 4.. Stabiliatri - regulatri napna sa Zener did 4.. Stabiliatri - regulatri napna sa Zener did s p P s s r P r P P r P 7. decebar 0. vri Prf. jednserng dr Predrag Petkvić napajanja 83 Za r << P i P << r P s r r 0 P r 0 0 7. decebar 0. vri Prf. jednserng dr Predrag Petkvić napajanja 84

4.. Stabiliatri - regulatri napna sa Zener did 4.. Stabiliatri - regulatri napna sa Zener did s s P Δ Δ s s S r P Δ r r Δ Δ P r Δ s r r Δ s s P Δ Δ r s s r r P Za idealnu didu, r 0: S0 P Za idealnu didu, r 0: 0 7. decebar 0. vri Prf. jednserng dr Predrag Petkvić napajanja 85 7. decebar 0. vri Prf. jednserng dr Predrag Petkvić napajanja 86 4.. Stabiliatri - regulatri napna sa Zener did 4.. Stabiliatri - regulatri napna sa Zener did s P S T s T T br dide a adate P vrednsti, s i pseg gprene p s P Za idealnu didu: S T 0 abere se vrednst tak da radna tačka dide bude na sredini dinaičkg psega ieđu in i ax. Pri te je ax PP d / ; in,p d i dati su u katalgu. 7. decebar 0. vri Prf. jednserng dr Predrag Petkvić napajanja 87 7. decebar 0. vri Prf. jednserng dr Predrag Petkvić napajanja 88

4.. Stabiliatri - regulatri napna sa Zener did 4.. Stabiliatri - regulatri napna sa Zener did s Δ s P M P M M ( in ax )/ ax / Ak se tprnst ptršačasanji, pvećaćesestrujać ć P,asanjićesestrja tj. ( - )/ M Napn s sanjiće se a Δ s 7. decebar 0. vri Prf. jednserng dr Predrag Petkvić napajanja 89 7. decebar 0. vri Prf. jednserng dr Predrag Petkvić napajanja 90 4.. Stabiliatri - regulatri napna sa Zener did P Δ s M 4.. Stabiliatri - regulatri napna sa Zener did s Da bi se aštitila dida d pregrevanja, že da ax P 0 se iabere tak da pri najnepvljniji uslvia, struja kr didu ne bude većad ax : Ak se tprnst ptršača pveća, sanjiće sestruja P,apvećaće sesturja ( - )/ ax Tada pstji realna pasnst da se pri ali tprnstia ti ptršača č igubi stabiliacin tbili i djt dejstv, jer će struja kr didu da padne ispd in. Pin /( ax in ) / ax. Napn s pvećaćeseaδ s 7. decebar 0. vri Prf. jednserng dr Predrag Petkvić napajanja 9 7. decebar 0. vri Prf. jednserng dr Predrag Petkvić napajanja 9

4.. Stabiliatri - regulatri napna sa Zener did 4.. Stabiliatri - regulatri napna sa Zener did Pi Prier: Pi Prier: Napn ispred stabiliatra Napn ia stabiliatra 7. decebar 0. vri jednserng napajanja 93 7. decebar 0. vri Prf. jednserng dr Predrag Petkvić napajanja 94 4.. Stabiliatri - regulatri napna sa Zener did 4.. Stabiliatri - regulatri napna sa Zener did Pi Prier: Karakteristike tik Zener dida d egulacija se igubila pri tprnsti ptršača d 50 Ω. 7. decebar 0. vri Prf. jednserng dr Predrag Petkvić napajanja 95 7. decebar 0. vri jednserng napajanja 96

4.. Stabiliatri - regulatri napna sa Zener did 4.. Stabiliatri - regulatri napna sa Zener did Karakteristike tik Zener dida d Tabela Karakteristike tik Zener dida d Tabela nastavak 7. decebar 0. vri jednserng napajanja 97 7. decebar 0. vri jednserng napajanja 98 4.. Stabiliatri - regulatri napna sa Zener did Daći.3: Odrediti i C u stabiliatru sa slike tak da jednserni napn na ptršaču pin 00Ω bude 5, a Δ Cax 0.5. Uptrebiti ener didu N53B i Tabele. Usvjiti da je efektivna vrednst napna na ilau transfratra x i da se na didaa N448 pad napna D 0,7 kada vde. N53B p Šta s naučili? Nacrtati blk šeu sistea pću kga se i režng napna dbija stabilisani jednserni napn i talasne blike napna a ilau svakg blka. Skicirati električnu šeu i talasni blik napna na ilau jednstrang userača napna be i sa kndenatr paraleln ptršaču. Skicirati električnu šeu i talasni blik napna na ilau userača napna sa Grecvi spje be i sa kndenatr paraleln ptršaču. Kliki je jednserni napn na ilau useračasasa kapacitivni filtr ak efektivna vrednst napna ispred userača insi 0? Zašt? 99 00 00

spitna pitanja. Jednstran useravanje (šea, talasni blici, jednserni napn i faktr talasnsti).. Dvstran useravanje (šea, talasni blici, i jednserni napn ifaktr talasnsti). 3. Userač a udvstručavanje napna. 4. nduktivni filtar (šea, princip rada, jednserni napn i faktr talasnsti). 5. Kapacitivni filtar (šea, princip rada, jednserni napn i faktr talasnsti). 6. Π-filtar (šea i sbine). 7. Stabiliatr jednserng napna (naena, princip rada, paraetri i njihve idealne vrednsti). 8. Faktr stabiliacije. 9. Stabiliatr sa Zenerv did (šea, princip rada, jednserni napn, faktr stabiliacije, ilana tprnst i dieninisanje tprnika). 0 0 ešenje.: POJAČAAČ ELKH SGNALA Za pjačavač sa slike kji radi u klasi B, drediti a) vrednst CC, tak da bude a 5 veći d aksialng napna na ptršaču d 8Ω, kada se na njeu stvaruje krisna snaga d 0W. b) aksialnu struju svakg tranistra, c) ukupnu snagu ivra napajanja, d) stepen krisng dejstva i e) aksialnu disipiranu snagu na svak tranistru. a) P i k i P Pk 8Ω 0W 7,88 P CC > i 5,88 usvaja CC 3. p ax 7,88 b) C ax p ax,4a p 8 c) PCC CC CC C ax CC,4 3 6,4W 3.4 P CC P CC 3,8 W Pjačavači velikih signala 0. decebar 0. vri jednserng napajanja u 0 p 0 ešenje.: POJAČAAČ ELKH SGNALA Za pjačavač sa slike kji radi u klasi B, drediti a) vrednst CC, tak da bude a 5 veći d aksialng napna na ptršaču d 8Ω, kada se na njeu stvaruje krisna snaga d 0W. b) aksialnu struju svakg tranistra, c) ukupnu snagu ivra napajanja, d) stepen krisng dejstva i e) aksialnu disipiranu snagu na svak tranistru. P d k 0 ) η 00 00 60,98% PCC 3,8 e ) P CC d C CE ax C ax CE ax C ax CC 6.7 W p u p ešenje.: POJAČAAČ ELKH SGNALA Za pjačavač sa slike kji radi u klasi B pnat je: CC 6, p 4Ω i β N β β P 50. erena je aksialna vrednst ilang napna pax 4.5. Odrediti: a) Snagu na ptršaču b) Snagu svakg ivra c) Stepen iskrišćenja d) Maksialnu ulanu struju e) Snagu disipacije svakg tranistra. p ax 4.5 a) Pk,53W u P 4 p ax 4.5 b) PCC CC CC CC 6,5W p 3.4 4 P,53 c) η k 00 00 58,8% PCC,5 p Pjačavači velikih signala 0. decebar 0. vri jednserng napajanja 03 03 Pjačavači velikih signala 0. decebar 0. 04 04

ešenje.: POJAČAAČ ELKH SGNALA Za pjačavač sa slike kji radi u klasi B pnat je: CC 6, p 4Ω i β N β β P 50. erena je aksialna vrednst ilang napna pax 4.5. Odrediti: a) Snagu na ptršaču b) Snagu svakg ivra c) Stepen iskrišćenja d) Maksialnu ulanu struju e) Snagu disipacije svakg tranistra. d C p 4.5 ) ax ax u ax, A β β p 5 4 u e P CE CC ) ax d C C CE ax CC p p 6 P d 6 0, 9W 3.4 4 p ešenje.3: POJAČAAČ ELKH SGNALA Za pjačavač č č sa slike kji radi u klasi AB pnat je: CC 5, p 00Ω ; tranistri su upareni sa s Ι 0.pA i β50, dk a dide važi da je sd s. Odrediti: a) Struju tak da kr dide u najnepvljnije slučaju prtiče struja d A; b) Lenju struju; c) Disipaciju svakg tranistra i d) jednserni napn BB u dsustvu ulang u signala. a) C ax P ax CC d in B ax d in d in d in β β βp 5 A A 3A 4A 50 00 p 0. decebar 0. Pjačavači velikih signala 05 05 0. decebar 0. Pjačavači velikih signala 06 06 ešenje.3: POJAČAAČ ELKH SGNALA Za pjačavač č č sa slike kji radi u klasi AB pnat je: CC 5, p 00Ω ; tranistri su upareni sa s Ι 0.pA i β50, dk a dide važi da je sd s. Odrediti: b) Lenju struju; c) Disipaciju svakg tranistra i d) jednserni napn BB u dsustvu ulang signala. Sledećeg časa: Stabiliatri napna (NASTAAK) b) d B in u a u 0, d BE, a datle sledi da je d (ds /s )B in B in d ax B in B in B in / 4 / 0,8 A C in βb in 50 0,8 9A c) P d ( C in CC ) 9A 5 70W e d / d) T d ax ds( ) ( d / T ) ln( d ax / ds ) BB d T ln( 0,8A / 0.pA) 0.06(4.4 ),3 ( ) p 0. decebar 0. Pjačavači velikih signala 07 07 08