Q11. 4k2 Q12. 1k7 VEE=-5.2V

Σχετικά έγγραφα
OSNOVI DIGITALNE ELEKTRONIKE (13S042ODE)

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

Elementi elektronike septembar 2014 REŠENJA. Za vrednosti ulaznog napona

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

4 IMPULSNA ELEKTRONIKA

Glava 3 INSTRUMENTACIONI POJAČAVAČI

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Periodičke izmjenične veličine

Kaskadna kompenzacija SAU

ANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

IMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

4. Operacioni pojačavači i analogna algebarska kola

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

numeričkih deskriptivnih mera.

1.4 Tangenta i normala

Teorijske osnove informatike 1

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Elementi električnih kola

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

Mehatronika - Metode i Sklopovi za Povezivanje Senzora i Aktuatora. Sadržaj predavanja: 1. Operacijsko pojačalo

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

SNAGA POTROŠAČA NAIZMENIČNE STRUJE

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11.

( , 2. kolokvij)

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

LINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

18. listopada listopada / 13

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Obrada signala

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

Reverzibilni procesi

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Naizmenične struje. Osnovi elektrotehnike 2. i (t) + 2 ča

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

IZVODI ZADACI (I deo)

Radivoje Đurić, Zbirka zadataka iz osnova elektronike DIODA. Elektrotehnički fakultet, Odsek za elektroniku

Zadatak Vul[V] Vul[V]

7 Algebarske jednadžbe

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Induktivno spregnuta kola

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Osnove mikroelektronike

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

Elementi spektralne teorije matrica

DOMAĆA ZADAĆA 5. /Formulacije i rješenja zadataka/ - INŽENJERSKA MATEMATIKA 1 ak. 2009/2010. Selma Grebović. Sarajevo, Decembar 2009.

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Analogna mikroelektronika

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Tranzistori u digitalnoj logici

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Transcript:

. ZTK 50k Slika Za logicko kolo sa slike odredii: a) logicku funkciju kola Y=f() i Y=g() ) rednosi opornosi 9 i 4 ako da su margine šuma za logicku nulu i jedinicu jednake a logicki nioi na ulazu i izlazu kompaiilni. Koliko su margine šuma? c) ko su ulazi i logickog kola ili dooljno dugo remena spojeni za a onda se naglo spoj izmedu ulaza i raskine izracunai i nacrai remenske dijagrame napona u ackama Y i Y. Poznao je: = = 07 E γ = 06 = 08 ES = 0 i F = 50. ešenje: a) Na sledecoj slici daa je aela ukljucenosi i iskljucenosi pojedinih ranzisora Q Q Q3 Q4 Q5 Q6 Q7 Y Y 0 0 OFF OFF ON OFF OFF OFF ON 0 0 OFF OFF OFF ON OFF OFF ON 0 0 ON OFF OFF OFF ON ON OFF 0 ON ON OFF OFF OFF ON OFF 0 Na osnou aele zakljucuje se da je logicka funkcija kola Y = i Y =. ) Prema slici je EE 38 8 = = = 053m = 5 = 7 = 0 = 7k 6 7 8 = 88 E = 3 = 63 = EE 6 8 E = 344. Tranzisor Q0 ima ulogu srujnog izora ako da je 9 = 0 = 50Ω. Naponski nioi logickog kola su OH = E = 07 i E EE OL = E 0 0 = E 0 4 a i margine šuma ile ise mora da aži OH OL = E EE E E 0 = odakle se doija opornos 4 = 50Ω Pošo je 50k Q Y Q8 P n Q Q3 0 50 k =0 Q6 Q 4 Q7 Q4 9 Q5 EE=-5. Q9 Y 5 k7 Q 3 Q 0 = 44 m i OL = 76. L = E γ = 33 i H = γ E = 3 4 k 7 4k 4 5 6 k ES

margine šuma su NM (0) = = 0 43 i NM () = = 0 43. OH H c) Posle raskidanja eze na ulazu kondenzaor se prazni aznom srujom ranzisora Q i srujom kroz opornik. Minimalna moguca sruja kroz opornik dok Q6 još uek radi je γ E EE Q min = = 3m? 6max = 85µ 50k EE Slika.a H L 38 5 Y OH OL Y OH OL Slika. k ako da cemo sruju 6 zanemarii. 3 Na slici.a prikazano je kolo iz koga se odreduje paramear ( ) = 0 o je 3 4 4 = 5 = 50µs prakicno nasupa usaljeno sanje. L OL 3 F E = E F. Pošo je odakle se doija = EE E ( ) = EE = 474. Pošo je 3 0 = 0 i ( ) ( ) = 333µs F 3 na slici. prikazani su releanni dijagrami. Kada je ( = 9µs) = H = 3 ranzisor Q7 ulazi u direkan akian režim. Kada je ( = µs) = L = 33 ranzisor Q6 se koci. Tranzisor Q se koci kada je ( = 54 µs) = = 38. 3 EE E Za 3 napon u acki opada sa remenskom konsanom = a posle remena. ZTK a) U komparaoru prikazanom na slici si ranzisori imaju jednak T r ds M M M 3 M 4 i M 5 imaju =0µ/ a M 0 i M imaju =30µ/. ko je sruja M 5 konsanna i jednaka 5 =50µ koliki su pragoi ulaznog napona oog komparaora. ) Na osnou rezulaa iz acke a) nacrai karakerisiku prenosa oog kola. Poznao je: = 5 SS = -5 T =. ešenje: Pri odredianju kružnog pojacanja u kolu ukida se poudni generaor U. Kružni ok signala F

ouhaa konuru M 0 M M M3 M0 M 4 ako M 3 M 4 da je kružno pojacanje M 8 M 6 0 a 5 3 4 i šo znaci da je sisem regeneraian. M M egeneraini proces u promene sanja u kolu G G M 5 pocinje kada ranzisori M 0 i M udu u zasicenje. Posle zaršeka M 9 M 7 regenerainog procesa sruju proode M M i SS srujno ogledalo M3 M 0 Slika ili M M i srujno ogledalo M 4 M. U prom slucaju je i = i3 = i0 = i i i = i = i5 = 5 3 3 odakle se doija 3 i = 5 = 30µ i i = 5 i = 0µ. 5 U drugom slucaju je ornuo 3 i = 5 = 30µ i i = 5 i = 0µ. 5 Kada je proodan ranzisor M 4 ada je = = = 5 u supronom je = N = SS = 5. Kada zog porasa sruje drugog od ranzisora M i M na rednos 30 / 0 = 5 pua ecu od rednosi sruje prog izlaz srujnog ogledala koje odi ude u zasicenje i njego napon S porase drugo srujno ogledalo dolazi na iicu proodjenja. Njegoo pojacanje odmah posaje jednako 5 j. izlazni ranzisor mu odmah proodi u režimu zasicenja jer mu je napon S jednak naponu SG prog srujnog ogledala. Oim zapocinje regeneraini proces. U je na ulazu kada posane i = 5i a UN je na ulazu kada posane i = 5i. Na osnou ooga doija se i i u GS GS T T U UN U u = ( i i ). N Gornji prag U je kada je i = 0µ odakle se doija Slika.a U i = ( 5 ) = 378 m

dok je UN = U = 378m. ) Na slici.a prikazana je hiserezisna pelja komparaora. 3. ZTK Slika 3 Na slici je prikazan oscilaor promenjie ucesanosi realizoan pomocu idealnih MOS inerora ez zašinih dioda na ulazu. Poznao je: = =3.3nF =470pF =8kΩ a parameri diode su =0.6 i d =00Ω. a) zracunai i nacrai jedan ispod drugog remenske dijagrame u ackama i za =5m. ) zracunai maksimalnu rednos sruje pri kojoj još uek posoje impulsi u acki. ešenje: a) Na slikama 3.a i 3. prikazane su ekialenne šeme oscilaora. Šema sa slike 3.a odgoara radu kola kada je napon acke > / dok je šema sa slike 3. akina kada je < /. Kada je > / ada je Slika 3.a Slika 3. Kada je T = ada je X X ( 0 ) ( 0 ) ( 0 ) = 3 0 = = Kada je / ( ( 0 ) = e. ( 0 ) =. T = ada je T = = 8µs. Kada je < / ada je 0 0 = = = = = 330 ns i

3 T X min ( 0 ) ( ) T = ln 408 ns. T ( ) Napon X eksponencijalno rase i opada u zaisnosi od napona u acki. Kada je = ada je T / = e = = 846µs X max X min dok je za = 0 T / 3 = e 3 = 47 ns. X min X max Sredianjem prehodnih jednakosi doija se gde je X min X max a a a e e = = 06 i a e a ( ) e e = = 757 a e = T / 3 = 85 i T = / = 095. o promene napona u acki dolazi kada je X = / odakle se doija min ln X X = = 54µs. / Na slici 3.c prikazani su releanni remenski dijagrami. 0 X T c) Posmaranjem izraza za T i T zakljucujemo da se sa T smanjenjem sruje period T poecaa Slika 3.c T = dok se T prakicno ne menja. mpulsi u acki ce presaai da posoje kada je X max < / odakle se doija X T T T T T X max a e e X max = ( ) e = / a e / ln = = 0 64 ili max = = 73m. 4. ZTK Na slici je prikazan naponski konrolisan asailni generaor. a) Odredii i izracunai rednos napona ako da rajanje impulsa i pauze napona ude jednako. ) Odredii opseg rednosi napona za koji kolo radi kao asailni muliiraor. Operacioni pojacaac je idealan logicka kola su realizoana u MOS ehnologiji sa idealnim zašinim diodama na ulazu ranzisor M ima zanemarljiu opornos ds kada je ukljucen i napon praga T =. Napajanje operacionog pojaèaaca i logickih kola je SS =5. Šmioo kolo ima pragoe preacianja TH =.6 i TL =.4. rednosi osalih elemenaa u kolu dae su na slici.

gde je 8k Slika 4 6 0k 5 0k 9k M 30nF 00k 0 SS = i ešenje: a) Šmioo kolo i ineror cine monosailni muliiraor. U renuku = posaje ( ) = cime se akiira monosailno TH kolo u rajanju. Za o reme je ukljucen prekidac M. U renuku = rednos napona u acki je 0 ( ) = ( ) 0 ( ) = TH ( / ) SS =. Tada se iskljucuje ranzisor M a posle remena ponoo se akiira muliiraor. Pošo je ( ) = TH = ( ) 0 TH = TH doija se da je odnos / _ SS = 5 = 0 z usloa da je = doija se porean odnos sruja SS ( SS / ) 0 = = = šo znaci da je rednos referennog napona = 0. 0nF ) a i se kondenzaor punio i praznio poreno je da sruja ude supronog znaka od sruje 0 šo znaci da ne sme da ude eci od max = SS /. S druge srane sruja 0 mora ii poziina šo znaci da rea da je SS ( SS / ) min = SS /..