FONTANE STRU»NI PRILOZI. - s posebnim osvrtom na grad Zagreb UVOD

STRU»NI PRILOZI FONTANE - s posebnim osvrtom na grad Zagreb UVOD Iskonski odnos i ljudska potreba za vodom, zajedno s iskonskim strahom od razornog djelovanja vode na Ëovjeka - konstanta su kroz povijest. RijeË je o viπeslojnoj i neraskidivoj vezi Ëovjeka s vodom. Ima neπto uzbudljivo u pojavi vode πto Ëovjeka - nadahnjuje. Fontane su karakteristiëni sadræaj i fenomen gradova - u prvom redu. Njima se na razliëite naëine odavala pohvala ljepoti vode u gradovima bez obzira na prisutnost potoka, rijeka, jezera ili mora u πiroj ili daljoj okolici. RijeË je o svojevrsnom civilizacijskome i vodnom fenomenu. Fontane su izraz spomenute iskonske potrebe Ëovjeka za vodom sa svim njezinim obiljeæjima. One su Ëovjekova nadgradnja nakon ispunjavanja potrebe za vodom i zaπtite od vode. Dio su kulturne baπtine svakog druπtva, podrazumijevajuêi da su istodobno i tehniëka baπtina. Naime, osim ideje fontanu treba i tehniëki osposobiti za rad. Voda utjeëe na brojne ljudske osjete - vid, sluh, njuh, opip i uvjetno - okus. Voda se vidljivo kreêe i to kretanje asocira na stalno kretanje (panta rei) u prirodi. VeÊ odavno vode se u ma osvjetljavaju i boje, pa tako pojaëava vizualni efekt na promatraëa. Tu je i zvuk toga kretanja - πum ili æubor vode, osjeêaj vlaænosti, katkada i njezin okus. IonizirajuÊi uëinci vode pridonose osjeêaju ugode u blizini fontane. Tako er se u fontane mogu dodati i umjetni zvuëni, glazbeni efekti. Fontane su samo jedan od vanjskih pokazatelja odnosa grada i njegovih gra ana prema vodi koja nije samo korisna veê ima i brojna druga svojstva ugode i opêe kulturne vrijednosti. Stoga Êemo promatrati fontane najprije kao ideju, a ne samo kao tehniëka dostignuêa ili problem. Postoje dileme oko termina/pojma -. Naime, u raspoloæivim enciklopedijama i rjeënicima naπli smo razliëita obrazloæenja i tumaëenja koja, Ëini nam se, nisu toëna. RijeË je o tome da se brkaju pojmovi Ëesma i zdenac s pojmom fontane 1. Predlaæemo da piπuêi i govoreêi o fontani prihvatimo sljedeêe tumaëenje: - - arhitektonski oblikovan, Ëesto skulpturalno obra en, objekt utilitarne i estetske funkcije u koji pritjeëe voda. U razliëitim rjeënicima moæe se naêi i sinonime za fontanu: vodomet, vodoπtrc, skakavac, skokovac i πadrvan. Fontane su zamiπljali vladari i dostojanstvenici, graditelji i umjetnici, projektirali urbanisti, arhitekti i pejsaæni arhitekti, te inæenjeri razliëitih struka, a potom su izgra ene i puπtene u rad. One simboliziraju dareæljivost institucije ili osobe, a upuêuju na obilje i domiπljatost. Fontane se ne grade i nisu interes ljudi u vrijeme ratova i drugih nepogoda. Nastajale su zajedno s nastankom gradova ili su slijedile stvaranje potpunosti gradskih prostora - trgova, parkova, kriæanja ulica (osobito danas na rotorima), pred javnim zgradama - mjesta na kojima je umjetna pojava vode mogla dati oëekivani efekt prolaznicima. Fontane su bile gra ene i kao dokazi bogatstva pojedine epohe, te je njihova raskoπ ostala vidljiva i prepoznatljiva i danas (fontane u Rimu, Versaillesu, BeËu). U danaπnje doba osim spomenutih gradova ma 1 Ispravno tumaëenje za Ëesmu glasi: - Ëesma - ogra en i ozidan izvor ure en tako da voda u mlazu slobodno pada (pa se hvata za piêe i druge vrste uporabe).»esma moæe biti i izgra eni objekt/zahvat na vodoopskrbnom cjevovodu sa stalnim ili kontroliranim izljevom vode podobnim za zahvaêanje vode za piêe i druge potrebe. Uz Ëesmu se moæe izgraditi i pojiliπte/pojilo za stoku, druge æivotinje, ptice itd., te perilica/lok. perilo za pranje rublja. Razvojem javne vodoopskrbe takvi pomoêni objekti gube funkciju. Za zdenac tumaëenje glasi: - zdenac - izgra eni objekt kojim se zahvaêa podzemna voda; moæe biti kopan ili buπen, a nadzemni dio zdenca - okno, grlo ili kruna oblikuje se na razliëite naëine i razliëitim materijalima ovisno o lokalnim prilikama i kulturnoj tradiciji. Rub nadzemnog dijela zdenca naziva se vijenac, koji moæe biti posebno ukraπen (kruniπte). Zanimljivo je istaknuti da su Ëesme i zdenci bili i ostali primjereniji selu i seoskom naëinu æivota i opskrbe vodom. Razvojem gradova prvotne Ëesme i zdenci bræe su nestali iz javne uporabe i opêenito, buduêi da je u gradovima vodoopskrba bræe razvijana. U seoskom naëinu æivota javni zdenci i Ëesme bili su centri druπtvenog æivota, uobiëajena mjesta okupljanja mjeπtana, posebno mladih. Me utim, Ëesmama ima mjesta u gradovima i u danaπnje vrijeme kao mjestu u javnom prostoru na kome je moguêe popiti zdravstveno ispravnu vodu za piêe, posebno turistima. 145

Slika 1. Donnerbrunnen - BeË (prikazuje Ëetiri glavne austrijske rijeke) (snimio R. Karleuπa) Slika 2. Barcelona (snimio Lj. Tropan) Slika 3. Barcelona (snimio Lj. Tropan) Slika 4. Graz (snimio R. Karleuπa) se odlikuju i brojni drugi poput Æeneve, Barcelone i Kansas Cityja (slike 1., 2., 3., 4., 5.). S industrijskim razvojem fontane postaju dio tzv. urbanog namjeπtaja, te se time donekle gubi smisao osnovne ideje. Fontane su tako viπe tehnoloπka tvorevina, a manje umjetnina - bez naznake imena graditelja i svojevrsne osobnosti djela. Naravno da se ne smije ni danas o toj pojavi govoriti opêenito. Brojna su ostvarenja kod nas u Hrvatskoj i u svijetu koja su zadræala visoku oblikovno-umjetniëku kvalitetu i vrijednost. S razvojem standarda gra ana fontane se sve viπe koriste i u vrtovima kuêa, te zatvorenim prostorima poput trgovaëkih centara, predvorjima poslovnih zgrada, uredima i stanovima. Dio njih pokreêe se primjenom solarne energije. Na fotografiji se vidi vrtna koautora ovog priloga (R. K.) koja se sastoji od posude za vodu, elektriëne crpke promjenljive snage, patuljka Slika 5. Treviso (snimio Lj. Tropan) mlazniëara, te vodenog kola koje podsjeêa na vodeniëno kolo (slika 6.). Namjera je autora da u ovome Ëlanku posebnu pozornost posvete zagrebaëkim ma. Njihov broj i funkcionalnost zasluæuju takvo svojevrsno istraæivanje. Razmjeπtaj u razliëitim prostorima Zagreba slijedi osnovnu ideju uloge u gradskoj sredini, ali je primjereniji u gradskom centru - Gornjem i Donjem gradu u kojima su bili i ostali srediπnji gradski sadræaji, a manje ih je i njihov raspored nije dovoljno smiπljeno izveden na ostalim podruëjima, osobito u Novom Zagrebu. Rezultati naπega istraæivanja upoznat Êe i upozoriti struënu i πiru javnost s gradskom vrijednosti Ëije postojanje zahtijeva osmiπljeni pristup i mjere kojima Êe se takva vrijednost odgovarajuêe i tretirati. RijeË je o slici grada koja je namijenjena gra anima, ali i gostima koji Zagreb posjeêuju. 146

Slika 7. Fontana u BotaniËkom vrtu (snimio R. Karleuπa) Slika 6. Fontana u vrtu (snimio R. Karleuπa) KRATKA POVIJEST FONTANA Relativno je teπko odrediti kada su se poëele graditi fontane. Njihov nastanak vezan je uz postojanje vodoopskrbnog sustava, koji je u proπlosti bio zasnovan na gravitacijskom naëinu opskrbe. UnatoË osnovnome naëelu bilo je katkada moguêe postiêi pritisak u cjevovodima te omoguêiti rad kao vodoskoka, a znatno lakπe kao vodopada, bazena s prelijevanjem vode i sliëno. Prve fontane bile su opskrbljivane vodom iz kanala za navodnjavanje na podruëjima nastanka prvih istoënjaëkih gradova (nalazi bazena u Tellu/Lagaπu - na jugoistoku danaπnjeg Iraka - u Mezopotamiji - 3000. god. pr. Krista). Na Srednjem istoku i u staroj Perziji razvili su se bazeni s vodom koja se prelijevala, ali i prskala iz vodoskoka. ObiËno se voda dovodila u istoënjaëke bazene unutar rezidencijalnih vrtnih prostora. Povijesni prodor Arapa na Pirinejski poluotok donio je sa sobom tijekom vladavine Maura kao dio te civilizacijske baπtine i fontane takvoga, maurskog tipa; najpoznatija takva nalazi se u Lavljem dvoriπtu u dvorcu/utvrdi Alhambra pokraj Granade joπ od 1377. godine. Voda je imala i ima religijsku vaænost svetosti, obnove, oëiπêenja i posveêenja (osobito voda koja teëe) i koristi se za religiozne manifestacije i rituale. um vode, njezino isparavanje, relaksirajuêi i osvjeæavajuêi uëinak, posebno vode u gibanju, bio je relativno nedostupan πirem krugu posjetitelja. Fontane su dobile izraæeniju javnu namjenu prelaskom civilizacijskih tokova u GrËku i posebno u Rim (Rimsko Carstvo). Tako se u jednom popisu iz 312. do 315. godine spominje da je u gradu Rimu bilo πto se tiëe vodnih sustava i objekata: - 11 javnih kupelji, 19 vodenih kanala, 5 nautiëkih centara za pomorske bitke, 926 malih privatnih kupaonica, 700 javnih bazena i 500 vodoskoka, koji su se opskrbljivali vodom iz 130 rezervoara. Takve impresivne brojke moæda su najsjajnije naslije e πto ga je antiëki Rim ostavio modernome gradu, kao πto to Fontana di Trevi joπ i sada svjedoëi 2. Kroz povijest je moguêe pratiti razvoj opskrbe vodom, a time i razvoj. Vrlo impresivno djeluje nastajanje dvorca Luja XIV. - Versaillesa - koji je osmislio i realizirao direktor carskih vrtova Andre Le Notre. Dovrπenjem Versaillesa 1668. godine ostvaren je grandiozan projekt u kome se unatoë izgradnji golemoga mehaniëkog stroja za dizanje vode iz rijeke Seine na visinu od 160 metara nije moglo osigurati istodobni rad velikog broja u dvorcu. Stoga je uspostavljen poseban reæim rada koji je pratio kretanje kralja i njegove svite i omoguêavao rad u neposrednoj blizini prolaska svite. Le Notre je nametnuo tzv. francuski stil ure enja parkova u kome su fontane bile i ostale sastavni sadræaj. U Zagrebu je u dijelu BotaniËkog vrta vidljiv takav naëin ure enja parka i s fontanom takvog dizajna (vidi sliku 7.). Treba navesti da su u drugim naëinima ure enja parkova - engleskome, ali i kineskome i japanskome, fontane 2 U vezi s Fontanom di Trevi postoji predaja da Êe se onaj tko baci novëiê u fontanu vratiti u Rim. Svjetski filmski i glazbeni evergreen Three Coins in the Fountain bio je posveêen toj priëi. Pjesma je bila nagra ivana, a izvodili su je sastav The Four Aces i Frank Sinatra. 147

Slika 8. Fontana na Iblerovu trgu - radi i u zimskim uvjetima (snimio R. Karleuπa) tako er sastavni dio sadræaja, ali viπe simuliraju prirodni tok i pojavu vode. Kroz povijest opskrbe vodom pratimo i razvoj motora - od parnog stroja, preko eksplozivnih i elektriënih motora, a posebno je pojava mikroprocesora utjecala na naëin pogona i stvaranje brojnih dodatnih efekata u radu. UVJETNA TIPIZACIJA FONTANA PromatrajuÊi razliëitost mogu se uoëiti i odre ene podjele prema funkciji, vrsti materijala od kojeg su izra ene, tlocrtnom obliku, te reæimu rada. Navodimo i problematiku odræavanja. Prema funkciji razlikujemo: vodoskoke, vodopade te njihove kombinacije. Vodoskoci su postojali i u vrijeme antike kad se na dijelu gravitacijskih dovoda vode postigao dovoljan pritisak vode. Tako je bilo sve do pojave motora, kada se postupno poveêavaju moguênosti sve veêih pritisaka, te jaëih i viπih mlazova vode. Me u najpoznatijim vodoskocima navodimo Jet d Eau na Æenevskom jezeru - jedan od simbola toga grada 3. Dio izgra en je u obliku zdenaca, a voda se u njima viπe ili manje izdiæe i prelijeva (ili cirkulira). Vodoskoci su najneprirodniji, ali i najimpresivniji oblici, buduêi da se mlaz/skok vode suprotstavlja sili teæe. Vodopadi su svojevrsna imitacija prirode i prvi su oblici povezani s dovo enjem voda u gradove s poviπenih izvoriπta ili zahvata vode iz vodotoka uzvodno od mjesta koriπtenja. Vodopadne fontane Ëesto su povezane s kaskadnim ma koje joπ viπe imitiraju tok vode preko kaskada, stvarajuêi dojam prirodnog vodotoka i pojaëavajuêi dojam kretanja vode. Kao oblik kombinacije u funkcionalnom smislu navodimo bazene i zdjele u kojima voda najprije postiæe vodoskoëne efekte, a zatim se smiruje u bazenu i/ili se prelijeva iz njega preko ruba kao vodopad. Prema vrsti materijala razlikujemo: - kamene, keramiëke, betonske, metalne, staklene i fontane od plastiënih matarijala. Osim od jednog, fontane su Ëesto gra ene kao kombinacija viπe vrsta materijala. To su u prvom redu one izgra ene kao spoj skulpture u jednom materijalu i podnoæja izra enog od drugog materijala - npr. Ribar (skulptura u bronci) na Jezuitskom trgu i DjeËak na SvaËiÊevu trgu. Napominjemo da je i u izvedbi prisutna træiπna utakmica - tako je ispred crkve Blaæenog Augustina KaæotiÊa izra ena u Kini od kamena podrijetlom iz Irana i stakla. Prema tlocrtu: - ovalne - kruæne, elipsoidne (Manduπevac, Iblerov trg) (slika 8.), - paralelogramne - kvadratne, pravokutne, romboidne i sl. (na u kralja Petra Kreπimira IV.), - kombinirane - kao spoj ovalnih i ravnih tlocrtnih oblika ( na Tomislavovu trgu, Blizanci na Zrinjevcu), - nepravilne (-spomenik ispred zgrade u IvaniÊgradskoj, na Kaptolu). Prema reæimu rada: - stalne (rade cijele godine), - sezonske (rade dio godine - ovisno o klimatskoj zoni i opasnosti od smrzavanja), - protoëne i - reverzibilne. Kod koje rade cijele godine obiëno se uspostavlja sustav recirkulacije i programiranja rada (naëin rada vodnog segmenta, rasvjete, zvuka, zagrijavanja i samoëiπêenja dijela opreme). NaËin rada tih istovjetan je naëinu rada bazena za plivanje/kupanje, osobito u smislu higijenskih uvjeta pri dodiru s vodom. Takve fontane troπe manje vode, ali su zahtjevi za odræavanje veêi, dok se njihova ekonomiënost mora planirati i kontrolirati. Kod onih koje rade dio godine rijeë je obiëno o protoënim ma s manje zahtjevnom opremom. S obzirom na naëin opskrbe vodom treba osigurati i njezinu odvodnju iz fontane. Pri projektiranju valja uzeti u obzir i moguênost prskanja u okolici, te stvaranja buke u zatvorenim prostorima. 3 Ovaj vodoskok izbacuje vodu na visinu od 105 metara kroz otvor pribliænog promjera 1 metar, a pritom troπi koliëinu vode od 10.000 l/min. 148

PodsjeÊamo da je tijekom odræavanja Univerzijade u Zagrebu 1987. godine na jezeru Jarunu bila montirana plovna s pogonom na solarnu energiju koja je radila danju - ovisno o koliëini sunca (slika 9.). Posebnu pozornost æelimo posvetiti odræavanju. NaËin odræavanja ovisi o kategoriji pojedine fontane, naëinu pogona i vrsti automatike. Kod s programiranim naëinom rada odræavanje je zahtjevnije s obzirom na sofisticiranu opremu te poveêan utjecaj tvrdoêe vode i stvaranja naslaga kamenca, pojave mikroorganizama i zaga enja iz atmosfere. U ma s veêom povrπinom valja voditi brigu o koliëini isparene vode i njezinu nadomjeπtavanju do radne visine. To je vrlo zahtjevna i odgovorna aktivnost, koju u danaπnje vrijeme u Zagrebu obavlja ZagrebaËki holding, Podruænica Gradsko komunalno i stambeno gospodarstvo. Me utim njihovim planom i programom nisu obuhvaêene sve javne fontane, πto upozorava na necjelovitost pristupa. Na taj naëin nije postignut jednaki komunalni standard za fontane u gradu. Zalaæemo se za cjelovit pristup svim javnim ma u gradu Zagrebu πto se tiëe njihova odræavanja i opêenite brige. Tako er se zalaæemo da i drugi vlasnici i/ili korisnici budu odgovorni za njihov rad i odræavanje, jer su sve fontane dio kulturne baπtine pojedinog druπtva - u ovom sluëaju naπe. FONTANE U ZAGREBU Na kraju ovog poglavlja daje se raspoloæivi popis u Zagrebu sastavljen na temelju analize brojnih popisa koji su bili dostupni, konzultacija sa sluæbama i struënjacima (istiëemo gospodina Ivana Valeka), te neposrednog obilaska. Povod za otkrivanje i bavljenje ma u Zagrebu bila je izloæba odræana 1987. godine na 22. zagrebaëkom salonu u sekciji Prijedlog. Autori izloæbe bili su Zlatko BaroviÊ i Jesenko Horvat (koncepcija i prezentacija), Silvija NikπiÊ (povijesna gra a) i Hrvoje ÆuËko (fotografije). Izloæba je bila otkriêe i za autore izloæbe, a posebno za posjetitelje. Bila je jedan od priloga otkrivanja grada u ozraëju priprema za odræavanje Univerzijade kada je Zagreb postao dio svijeta - u najboljem smislu. Naknadno su 1994. godine uslijedile tri manifestacije na kojima je ma i vodi dana posebna pozornost. Najprije je prigodom Svjetskoga dana voda - 22. oæujka u Hrvatskim vodama (tadaπnjoj Hrvatskoj vodoprivredi) odræana izloæba ZagrebaËke fontane i okrugli stol s naslovom Voda u gradu. Izloæbu su postavili autori Jesenko Horvat i Tihomir JukiÊ, uz tehniëku suradnju Mirne Jagrinec i instalaciju fontane Ivana Valeka. Manifestacija je bila potpuno u skladu sa sloganom koji je promoviran te godine za Svjetski dan voda - Voda u gradu. Tim je manifestacijama pokazano da o vodama u gradu - posebno u Zagrebu, koji je 1994. godine Slika 9. Fontana na solarni pogon - na jezeru Jarunu (snimio R. Karleuπa) obiljeæio 900. godiπnjicu prvog pisanog spomena svog imena i 900. godiπnjicu ZagrebaËke biskupije - treba stalno voditi brigu. Poruke izloæbi i okruglog stola bile su svojevrsni vapaj za obnovom dijela zagrebaëkih koje su bile bez vode! Ujedno, bila je poziv za otvaranje vrata novim idejama i novim ma. Iste godine potkraj svibnja odræana je 29. me unarodna vrtna izloæba Floraart tijekom koje je poseban naglasak dan na vodu i fontane u Zagrebu. Odræana je struëna tribina Voda za ljepotu æivljenja - fontane - iskustva i pogledi. U Galeriji Udruæenja likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti u drugoj polovici rujna 1994. godine Jesenko Horvat i Tihomir JukiÊ priredili su izloæbu Zagreb - odraz u vodi na kojoj su predstavili zagrebaëke Ëesme, zdence i fontane obiljeæavajuêi one koje su aktivne i u funkciji i one koje ne rade. Posebno su naveli prijedloge za nove zagrebaëke fontane, od kojih su neke u me uvremenu izvedene. Iste godine Gradski zavod za zaπtitu i obnovu spomenika kulture i prirode izradio je elaborat ZagrebaËke fontane obradivπi ukupno 40, Ëesmi, zdenaca, pojiliπta za ptice i ribnjaka. Nakon toga u VeËernjem listu je tijekom oæujka i poëetkom travnja 1997. godine Pero»imbur, novinar u Novom ZG-podlistku, uz Svjetski dan voda - 22. oæujka u dvanaest nastavaka objavio prikaz ZagrebaËke fontane. U tom prikazu koristio je popis πto ga je izradio Ante MarπiÊ, a imao je Ëak 68 razliëitih objekata - Ëesmi, zdenaca i. Najnoviji prilog evidenciji u Zagrebu objavljen je 2007. godine u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti - Gliptoteka i Grada Zagreba, Gradskog zavoda za zaπtitu spomenika kulture i prirode, s naslovom Spomenici i fontane u Gradu Zagrebu. U toj knjizi evidentirano je 45 u Zagrebu. 149

Slika 10. Izvor - prijedlog Ratka PetriÊa (snimio R. Karleuπa) Slika 13. Potreba obnove - Kvaternikov trg (snimio R. Karleuπa) Slika 11. Devastirana na Ciglenici (snimio R. Karleuπa) Slika 12. Oranice - nova (snimio R. Karleuπa) Na kraju, tijekom veljaëe, oæujka i travnja 2009. godine autori ovog prikaza obiπli su i provjerili sve dostupne objekte i dali popis u nastavku. U izboru fotografija zagrebaëkih nastojalo se prikazati one koje su manje poznate ili neke od novijih. OËito je da su fontane u Zagrebu slijedile poëetak javne vodoopskrbe u gradu 1878. godine, te da moæemo govoriti o pribliæno 130 godina postojanja zagrebaëkih. Kako su nastajale, tako je dio i nestajao (vidi popis), a gra ene su i grade se nove. Treba istaknuti da postoje prijedlozi za izgradnju novih od kojih navodimo fontanu Izvor iz 1983. godine autora Ratka PetriÊa, akademskog kipara, koja je bila predloæena 1987. godine za postavljanje ispred poslovne zgrade Hrvatskih voda u Ulici grada Vukovara (slika 10.). Tako er je zanimljiv prijedlog Sonje JurkoviÊ za postavljanje fontane Mlinice u TkalËiÊevoj ulici. NameÊe se razmiπljanje o tome da su fontane nadomjestak za prirodne vode Ëiji je prirodni tok kroz grad s vremenom zakopan pod zemlju. U Zagrebu je rijeë o nestanku potoka s Medvednice - osobito u srediπnjem dijelu grada. UnatoË dobrim namjerama da se grade nove, æelimo istaknuti kako najprije treba vidjeti koliko postoji, u kakvom su stanju i je li opravdano graditi nove objekte, a istodobno zapustiti i prepustiti zaboravu, destrukciji i vandalizmu postojeêe vrijednosti. Naglaπavamo vrijednosti, jer su u izgradnju koje ne 150

Slika 14. NovozagrebaËka pred centrom Avenue Mall (snimio R. Karleuπa) rade uloæeni stvaralaëko umijeêe graditelja i materijalna potpora gra ana ovoga grada. RijeË je o vlasniπtvu gra ana koje ne bi smjelo biti bagatelizirano. Problem koji smo uoëili i za koji nema jednostavnog odgovora jest - vandalizam. RazliËiti oblici uniπtavanja (vidi sliku) i oπteêivanja, kao πto je bacanje otpada, deterdæenata, braπna, Ëak i cementa u fontane - zabrinjavajuêi su i uzrokuju poveêane, a nepotrebne troπkove (slika 11.). Nepoπtovanje je to vlastitoga gradskog fenomena i vrijednosti, te izraziti socioloπki problem. Na fotografiji fontane iz naselja Oranice (slika 12.), puπtenoj u rad 2008. godine, to je vidljivo i nerazumljivo. Dio novoizgra enih nije u cijelosti ostvario oëekivanja. Tako na Kvaternikovu trgu nije uspjela u ostvarenju zbog prostornih ograniëenja i neodgovarajuêeg tehniëkog rjeπenja (vidi sliku 13.). Smatramo da se, zbog vrijednosti toga gradskoga trga, treba odluëno obaviti rekonstrukcija ideje i tehniëkog rjeπenja fontane. Tako er predlaæemo da se nova u naselju Oranicama rekonstruira, osobito u tehniëkome smislu, buduêi da je ure aji za pogon fontane - nagr uju (slika 12.). ZAKLJU»AK Fontane su ukras i svojevrsno obiljeæje svakoga grada. Ocrtavaju iskonsku vezu Ëovjeka i vode ne samo u utilitarnom smislu, veê su smisleni rezultat oblikovanja grada kao umjetne i umjetniëke tvorevine. Tako su s vremenom i neke zagrebaëke fontane - Manduπevac, Zdenac æivota, fontane na Zrinjevcu i StarËeviÊevu trgu, te u hrvatskih velikana postale simbolima grada. Dovoljno je pregledati razglednice. Fontane koje ne rade, koje nisu u funkciji, sramota su za gra ane grada i zbunjuju goste - namjernike ili sluëajne posjetitelje. Nema opravdanog razloga nebrizi za stvoreno koje treba biti primjereno odræavano, ako se bar donekle osjeêa pripadnost ideji grada. Kada je rijeë o gradu Zagrebu, neka ovaj prikaz bude joπ jedan apel za poveêanje brige o stvorenim vrijednostima koje su prethodnici ostavili ovome naraπtaju. Radi se u pojedinim sluëajevima o vrijednim urbanistiëkim, hortikulturnim, umjetniëkim (skulptorskim) i graditeljskim djelima koja su zapuπtena. Fontana bez vode djeluje otuæno, poput ribe na suhom. Bilo bi vrijedno truda nadleænih gradskih sluæbi detaljnije obraditi ovu gra u - navedene vodne objekte i selekcionirati - odrediti prioritete obnove napuπtenih, te Ëesmi, zdenaca. MoguÊe je nakon struëne interdisciplinarne analize dio napuπtenih objekata obraditi prema pravilima konzervatorske struke i dokumentacije, te vratiti u izvorno stanje, ako je moguêe. Druga je moguênost da se ukloni - bolje nego da bude ruglo grada. O moguênosti izgradnje novih vrijeme pred nama reêi Êe svoje. Na fotografijama od broja 14. do 21. prikazana je raznolikost i problematika zagrebaëkih. Ovaj Ëlanak svojevrsni je apel za poticanje ljubavi prema vlastitom gradu i za onaj dio kulturne baπtine i vrijednosti koju Ëine zagrebaëke fontane i voda koju volimo i kojoj upuêujemo paænju i na ovaj naëin. Tako er æelimo potaknuti javnost, osobito struënu javnost, u drugim gradovima u Hrvatskoj da ma posvete viπe pozornosti u vlastitim sredinama. Neka bude πto viπe vode u gradu - bit Êe plemenitije mjesto za æivot. KORI TENI IZVORI: Mamford, L.(1968.): Grad u historiji, Naprijed, Zagreb, str. 265. Halprin, L. (1974.): Gradovi, Gra evinska knjiga, Beograd. JukiÊ, T.: Tipologija zagrebaëkih, Prostor, Vol. 2 (1944) No. 3-4 (351-366). BaroviÊ, Z.:»itanje nezamjetnog - zagrebaëke fontane,»ovjek i prostor, 6/1987,str. 19-20. BaroviÊ, Z., Horvat, J.,NikπiÊ, S.: ZagrebaËke fontane - vodiê,»ovjek i prostor, 6/1987, str. 21-23. 151

Grad Zagreb, Gradski zavod za zaπtitu i obnovu spomenika kulture i prirode (1994.): ZagrebaËke fontane. Horvat, J., JukiÊ, T. (1994.): ZagrebaËke fontane - katalog izloæbe, Izloæba u povodu Svjetskog dana voda, Galerija Aqua, JVP Hrvatska vodoprivreda, Zagreb. Horvat, J., JukiÊ, T. (1994.): Zagreb - Odrazi u vodi, katalog izloæbe, Galerija ULUPUH, Zagreb. JukiÊ, T. (1994.): ZagrebaËke fontane, 29. me unarodna vrtna izloæba, Zagreb. Jegriπnik - Sin eliê, K.(1994.): Oblikovanje vode - oblikovanje vodom, 29. me unarodna vrtna izloæba, Zagreb. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Gliptoteka, Grad Zagreb, Gradski zavod za zaπtitu spomenika kulture i prirode, (2007.): Spomenici i fontane u gradu Zagrebu, VodiË. Tuπar, B. (2008.): Fontane - urbani izvori vode, Moja kupaonica, 2/2008, str. 104-109. Ljudevit Tropan, dipl. ing. gra. Radoslav Karleuπa, dipl. ing. gra. POPIS ZAGREBA»KIH FONTANA (STANJE: TRAVANJ 2009. GODINE) 1. JAVNE FONTANE A/ RADE - AKTIVNE Redni broj Naziv, vrsta Lokacija Autor Godina izgradnje Razdoblje rada Napomena 1. Gljiva, Nikole ubiêa Zrinskog Herman Bollé, - inicijator Gradski gra evni ured 2. ærtava faπizma Stjepan PlaniÊ 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. i pojiliπte za ptice Bogorodica s Ëetiri an ela, Manduπevac, Zdenac æivota, Ribar sa zmijom/ Borba, DjeËak/ Manekenpis, Naπe more/ ubiêevac, Zdenac mladosti, Park Ribnjak Kaptol bana Josipa JelaËiÊa marπala Tita Jezuitski trg SvaËiÊev trg ubiêeva ulica Zagorska/Selska cesta (Ciglenica) Leopold Klingspögl/ - dopuna/obnova Zvonimir Fröhlich Herman Bollé/ - skulpture Anton Dominik Fernkorn Mihajlo Kranjc, Branko Sila in, Berislav erbetiê - skulptura Ivan MeπtroviÊ, - urbanistiëko rjeπenje Ignjat Fischer -skulptura Simeon RoksandiÊ, - Viktor KovaËiÊ, Hugo Ehrlich - skulptura Antun AugustinËiÊ, - hortikulturno rjeπenje Zvonimir Kani Æelimir Janeπ, hortikulturno rjeπenje Dragutin Kiπ Tomislav Ostoja, hortikulturno rjeπenje Hasan DrljeviÊ 1893. - obnovljena 1991. oko 1940. - obnovljena 1997. 1830./1831. - obnovljena 1947. 1878. - obnovljena 1991. 1987. 1905./1912. obnovljena 1991. skulptura 1906./postava 1911. - obnovljena 1991. i 2004. 1950./1954. - obnovljena 1996. 1937./1947. - obnovljena 1965. - radi (8 mjeseci) - radi (8 mjeseci) - radi (8 mjeseci) PF - radi (8 mjeseci) - radi cijelu godinu - radi cijelu godinu - radi - radi (8 mjeseci) PF - radi (8 mjeseci) 1976. - radi (8 mjeseci) PF 11. KliniËka bolnica Dubrava nepoznat nepoznata - radi (povremeno) 12. 13. Blizanci - istok, Blizanci - zapad, Nikole ubiêa Zrinskog Nikole ubiêa Zrinskog 14. kralja Tomislava nepoznat, inicijator Gradski gra evni ured nepoznat, inicijator Gradski gra evni ured nepoznat, inicijator Gradski gra evni ured 1894. - obnovljena 1975./1979. i 1994. 1894. - obnovljena 1975./1979. i 1994. 1895. -obnovljena 1999. - radi (8 mjeseci) - radi (8 mjeseci) - radi (8 mjeseci) 15. TreπnjevaËki trg Dinko Tabain 1987. - radi PF 16. Ulica Izidora Krπnjavoga, Hotel Westin Ivan Valek 1995. - radi 17. 18. Fontana s tuëkom, Stjepana RadiÊa, Koncertna dvorana V. Lisinski MeπtroviÊev trg, Zapru e Marijan Haberle, Minka JurkoviÊ-Haberle, Tatiana Zdvorak Erlich skulptura Ante OrliÊ, urbanistiëko rjeπenje Petar Vovk 1963./1973. - obnovljena 2006. - radi 1972. - radi PF 152

Redni broj Naziv, vrsta Lokacija Autor Godina izgradnje Razdoblje rada Napomena 19. MeπtroviÊev trg, Zapru e Dragutin Kiπ, Petar Vovk 1972. - radi PF 20. Drage Iblera Jelena ÆupaniÊ, Ivan Valek 1998. - radi cijele godine 21. Kaskade, Park Bartula KaπiÊa Zoran Hebar 1991. - radi (8 mjeseci) 22. 23. Elegija/UskrsnuÊe/»eænja Jarun, Park prijateljstva 1 Rokov perivoj 24. StarËeviÊev trg 25. 26. hrvatskih velikana - sjever hrvatskih velikana - jug nepoznat 1998. - radi (8 mjeseci) skulptura Robert Frangeπ-MihanoviÊ, idejno rjeπenje Mihajlo Kranjc Dragutin Kiπ, Ivan Valek, Zoran JerËinoviÊ, Gabrijela Kiπ-JerËinoviÊ 1911./1994. - radi (8 mjeseci) PF 1994. Mihajlo Kranjc 1994. Mihajlo Kranjc 1994. - radi cijele godine - radi cijele godine - radi cijele godine 27. Igre s vodom, sportova Lujo Lozica 1987. - radi (8 mjeseci) 28. Pilo, Vlaπka ulica, Crkva sv. Petra Mihajlo Kranjc 1994. - radi (8 mjeseci) 29. RadniËka cesta 44 - istok Ivan Valek 2006. - radi (povremeno) 30. RadniËka cesta 44 - zapad Ivan Valek 2006. - radi (povremeno) 31. 32. 33. 34. 35. IvaniÊgradska 52 -spomenik braniteljima u Domovinskom ratu IvaniÊgradska bb - ispred crkve Augustina KaæotiÊa sijeëanjskih ærtava, Kustoπija Nova ves, Kaptol centar Nova ves, Kaptol centar Mihajlo Kranjc 2000. - radi cijele godine Boris Maguπ 2008. - radi nepoznat 1999. - radi (8 mjeseci) Draæen JankoviÊ 2000. - radi Draæen JankoviÊ 2000. - radi 36. 37. Nova ves, Kaptol centar TkalËiÊeva ulica Kaptol centar Draæen JankoviÊ 2000. - radi Draæen JankoviÊ 2000. - radi 38. Draæena PetroviÊa ispred dvorane Cibone Marijan i Andreja HræiÊ 2007. - radi (povremeno) 39. Kvaternikov trg Miroslav Geng 2008. - radi 40. 41. 42. 43. 44. etaliπte 150. brigade Hrvatske vojske, Oranice Tuπkanac - iznad garaæe Avenija VeÊeslava Holjevca Avenue Mall Kontakova ulica Savski gaj - ispred crkve ærtava faπizma 11 Studentski dom Ivan MeπtroviÊ Nina Kelava, Zoran Hebar Arhitektonsko-projektni zavod, Ivan Valek Christal Fountain 2007. 2007. - radi 2008. - radi - radi (povremeno) nepoznat 2007. - radi PF nepoznat nepoznata - radi PF 45. Slavoljuba Penkale nepoznat 2008. - radi PF 46. Ulica grada Dubrovnika 32 47. Dragutina DomjaniÊa Sesvete Boris Nemeth, Marijan HræiÊ 1997. - radi Branko KelËec 1989. - radi PF 153

Slika 15. Obnovljena na u Stjepana RadiÊa (snimio R. Karleuπa) Slika 16. Malo poznata kod KB Dubrava (snimio R. Karleuπa) Slika 17. Fontana nad garaæom na koπarkaπkom igraliπtu Tuπkanac (snimio R. Karleuπa) B/ NE RADE - IZVAN FUNKCIJE SU Redni broj Naziv, vrsta Lokacija Autor Godina izgradnje 1. Ilica 34 Kuno Waidmann 1887. 2. Ciril JegliË, Josip Seissel, KozmiËki ciklus 1935. kralja Petra Kreπimira IV. skulptura uz fontanu DjeËak s lutkom vode, 1939. Emil Bohutinsky 3. Jelen, Savska cesta, Studentski centar Duπan Dæamonja 1956. 4. TratinËica, Ulica grada Vukovara 222/224 skulptura Marijan KockoviÊ, hortikulturno rjeπenje Dragutin Kiπ 1982. 5. Krematorij Marijan HræiÊ, Zvonimir KrznariÊ, Davorin Mance 1985. 6. Dalmatinska ulica 12 - dvoriπte nepoznat nepoznata 7. Savska cesta 41, ZagrepËanka Slavko Jelinek, Berislav VinkoviÊ 1976. 8.»ekanje, Johna F. Kennedyja Mile Grgas, hortikulturno rjeπenje Dragutin Kiπ 1980. 9. Oporovec, ispred vodoopskrbnog rezervoara Milena Lah 1985. 10. (pojiliπte za ptice) RadniËki dol Smiljan KlaiÊ 1971. - 73. 11. RadniËki dol Smiljan KlaiÊ 1971. - 73. 12. Gavellina ulica, Islamski centar Dæemal»eliÊ, Mirza Goloπ 1987. 13. Ilica 14 Prolaz LovaËki rog Ivan Piteπa, Ivan Valek 14. Podsusedski trg, Sutinska vrela nepoznat 1987. 15. TreπnjevaËki trg (juæni dio) nepoznat nepoznata 16. IvaniÊgradska ulica - dvoriπte Doma zdravlja PeπËenica - autor skulpture Grga Antunac nepoznata 17. Zdenac Zodijak, Josip Seissel, ZorkovaËka ulica, urbanistiëko-hortikulturno rjeπenje Park naselja Prve hrvatske πtedionice (devastirana) Ciril JegliË, Smiljan KlaiÊ 1940. 1996. 154

Slika 18. Fontana TratinËica (snimio R. Karleuπa) Slika 19. Fontana u Domu zdravlja PeπËenica (snimio R. Karleuπa) 2. FONTANE UNUTAR USTANOVA I TVRTKI (S OGRANI»ENIM PRISTUPOM) Redni broj Naziv, vrsta Lokacija Autor Godina izgradnje Razdoblje rada Napomena 1. OpatiËka 10 2. 3. 4. 5. 6. 7. MaslaËak, 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. MihanoviÊeva ulica, BotaniËki vrt marπala Tita, atrij Muzeja za umjetnost i obrt StarËeviÊev trg Importanne centar Ulica sv. Duha 31 - dvoriπte crkve Sv. Antuna Padovanskog Ulica sv. Duha 31 - vrt samostana Frankopanska ulica Leksikografski zavod Kaptol 7 - dvoriπte PataËiÊkina ulica bb - dvoriπte StarËeviÊev trg Importanne centar Drage Iblera bb Importanne galerija JuriπiÊeva ulica 19 Rotonda Ulica grada Vukovara 269 b ovaëki centar Mercator VrapËanska cesta, O Grof Janko DraπkoviÊ Herman Bollé, inicijator Izidor Krπnjavi nepoznat Ivan RendiÊ, idejno rjeπenje Branko Sila in 1890-ih - radi (povremeno) PF 1890. - obnovljena 1995. 1881./1990. danaπnje stanje 1995. - radi PF - radi N. Tiπka 1994. - radi Boris Nemeth, Ivan Valek 1994. - radi (povremeno) Samuela PremuæiÊ 2003. - radi Ivan Valek, Dragutin Kiπ 1996. - radi (povremeno) nepoznat nepoznata - radi PF nepoznat nepoznata - radi PF Mladen Ivanko, tehnologija Ivan Valek Mladen Ivanko, tehnologija Ivan Valek Mladen Ivanko, tehnologija Ivan Valek Boris Nemeth, Ivan Valek Ivan Valek 1995. 1997. - radi 1999. - radi 1994. - radi 2001. - radi - radi (povremeno) PF 155

Slika 20. Zapadni Blizanac na Zrinjevcu (snimio R. Karleuπa) Slika 21. Ugoda u Centru Kaptol (snimio R. Karleuπa) 3. FONTANE KOJE VI E NE POSTOJE Redni broj Naziv, vrsta Lokacija Autor Godina izgradnje Napomena 1.»unak, Zavrtnica, bivπa tvornica Pobjeda nepoznat 1959. 2. Remetinec Branko Berc 1959./1960. - na istoj lokaciji - igraliπte za djecu 3. Ulica Izidora Krπnjavoga, Hotel Westin (prije Intercontinental) - A. RotkviÊ - Nikola Polak 1987./88. nepoznata 4. Ilica 224 ZagrebaËka pivovara nepoznat nepoznata 5. Jezero Jarun Ivan Valek 1996. 6. Savska cesta, Teatar ITD nepoznat nepoznata 7. 8. Glavni kolodvor - ispred pothodnika Susedsko polje, Tvornica Rapid B. tern 1973. Zlatko ZlatiÊ 1987. 9. Kvaternikov trg nepoznat nepoznata -prvotna, - druga - danas - izgra ena nova (vidi br. 1.A.16.) NAPOMENA: A/ Ovaj popis sastavljen je prema raspoloæivim podacima; navedene su i godine obnove tamo gdje su obavljene. Primijenjen je kriterij podjele na: 1. Javne fontane - dostupne gra anima bez posebnih ograniëenja, i to one koje a. rade - aktivne, b. ne rade - izvan funkcije su; 2. Fontane unutar ustanova i tvrtki (s ograniëenim pristupom); 3. Fontane koje viπe ne postoje. B/ Dio u Zagrebu redovito odræava ZagrebaËki holding, Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo, a prema naëinu rada razlikuju se: 1. ProtoËne (nereverzibilne) fontane (imaju izravni prikljuëak na javnu vodoopskrbnu mreæu) - rade 8 mjeseci - od 15. oæujka do 15. studenoga - oznaka PF, 2. Reverzibilne fontane (imaju recirkulaciju vode za koju koriste elektriëne crpke) - dio reverzibilnih radi cijelu godinu, a dio tih 8 mjeseci - od 15. oæujka do 15. studenoga - oznaka. 156