Osnove geostatistike

Σχετικά έγγραφα
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Mašinsko učenje. Regresija.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

numeričkih deskriptivnih mera.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Obrada signala

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Kaskadna kompenzacija SAU

IZVODI ZADACI (I deo)

Uvod u neparametarske testove

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Izbor statističkih testova Ana-Maria Šimundić

5. Karakteristične funkcije

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

5 Ispitivanje funkcija

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Reverzibilni procesi

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Definicija: Hipoteza predstavlja pretpostavku koja je zasnovana na određenim činjenicama (najčešće naučnim ili iskustvenim).

Elementi spektralne teorije matrica

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Str

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Algoritmi i strukture podataka - 1.cas

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

( , 2. kolokvij)

STATISTIKA S M E I M N I AR R 7 : METODE UZORKA

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

18. listopada listopada / 13

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati:

Regresija i korelacija

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Populacija Ciljna/uzoračka populacija

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Analiza varijanse sa jednim Posmatra se samo jedna promenljiva

8 Funkcije više promenljivih

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Testiranje statistiqkih hipoteza

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

Geometrija (I smer) deo 1: Vektori

Termovizijski sistemi MS1TS

1. Pojam fazi skupa. 2. Pojam fazi skupa. 3. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici. 4. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

Prosta linearna regresija (primer)

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

Teorijske osnove informatike 1

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

Prediktor-korektor metodi

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Transcript:

Mladen Nikolić Zasnovano na kursu Tomislava Hengla

Sadržaj

Obrada prostornih podataka Geostatistika podskup statistike specijalizovan za analizu i intepretaciju geografski označenih (georeferenciranih) podataka. Osnovna pitanja: Kako je promenljiva raspodeljena u prostoru? Od čega zavisi variranje promenljive u prostoru? Kako izabrati uzorak koji će dobro opisati raspodelu promenljive? Koja je vrednost promenljive na nekoj novoj lokaciji? Koja je neodreženost ocene vrednosti promenljive?

Prostorne promenljive Biologija Pedologija Ekologija Klimatologija Hidrologija

Primer: ph Prostorna karakteristika: kiselost zemljišta Promenljiva od interesa: ph vrednost Jedinice: koncentracija H + jona u zemljištu Željeni izlaz analize: mapa neprekidnih vrednosti koncentracije Interpretacija: karakteristike zemljišta kiselo, neutralno, bazno

Softverska podrska GIS alati: ArcGIS, SAGA, ILWIS Veliki broj formata raznih proizvožača softvera GDAL/OGR - biblioteke za prevoženje izmežu različitih rasterskih i vektorskih prostornih formata

Koordinatni sistemi Zašto ne uvek WGS84? Odnos X i Y koordinata nije 1:1 Veličina i oblik ćelije grida nisu konstantni, dok algoritmi obično pretpostavljaju dekartov sistem Karte se ne mogu štampati i koristiti za odreživanje rastojanja, površina, uglova Jedinice merenja su apstraktne lučne sekunde, lučni minuti, lučni stepeni Upravljanje koordinatnim sistemima PROJ.4

Geostatističko kartiranje Kreiranje mapa korišćenjem opservacija sa terena, pomoćnih informacija, matematičkih metoda i računarskih programa koji računaju vrednosti kartirane promenljive.

Model prostorne predikcije ẑ(s) = E{z z(s i ), q k (s i ), γ(s i, s j ), s, s i, s j S} z je prostorna promenljiva koja se analizira ẑ je ocena prostorne promenljive S je skup tačaka u kojima je uziman uzorak z(s i ) je izmerena vrednost prostorne promenljive u tački s i q k su deterministički prediktori γ(s i, s j ) je model prostorne autokorelacije

Metode prostorne predikcije Regresija Kriging Regresioni ili univerzalni kriging

Regresija Regresiona ocena se bazira na determinističkim faktorima okoline koji ne uključuju prostorne odnose, već osobine okoline q k u zadatoj tački s ẑ R (s) = β 0 + p β k q k (s) = β q k=1 β = (q q) 1 q z Rezidual u nekoj tački je greška ẑ R (s) z(s).

Variogram (1) Model prostorne varijacije se zadaje variogramom 2γ(s i, s j ) = E{(z(s i ) z(s j )) 2 } Uobičajene pretpostavke o stacionarnosti i izotropiji omogućavaju sledeći oblik 2γ(h) = E{(z(s i ) z(s j )) 2 s i s j = h}

Variogram (2)

Obični kriging (1) Prostorna ocena promenljive kod običnog kriginga je zasnovana na doprinosima tačaka u kojima je vrednost promenljive poznata ẑ K (s) = µ + n w i (s)z(s i ) = w z i=1 n w i (s) = 1 i=1

Obični kriging (2) Rešenje je BLUE ocena: w 1 (s) γ(s 1, s 1 )... γ(s 1, s n ) 1. w n (s) =... γ(s n, s 1 )... γ(s n, s n ) 1 µ 1... 1 0 γ(s, s 1 ). γ(s, s 2 ) 1 1

Univerzalni kriging Kod univerzalnog kriginga uključena je i regresija kojom se modelira zavisnost od determinističkih faktora okoline i obični kriging kojim se modeliraju prostorne zavisnosti: ẑ(s) = ẑ R (s) + ê K (s) = β 0 + p β k q k (s) + k=1 n w i (s)e(s i ) Pri tome su e(s i ) reziduali u tačkama s i, a ê K (s) interpolirani rezidual. i=1

Šta kad koristiti? Ako je promenljiva korelirana sa faktorima okoline Ako reziduali pokazuju prostornu autokorelaciju, koristiti univerzalni kriging U suprotnom samo regresiju Ako promenljiva nije korelirana sa faktorima okoline, ali pokazuje prostornu autokorelaciju, koristiti obični kriging Ako promenljiva nije korelirana sa faktorima okoline niti pokazuje prostornu autokorelaciju, nije moguće dati predikciju

Kombinovani pristup: R - skripte i statistička izračunavanja SAGA - GIS analiza Google Earth - razgledanje i deljenje podataka Moguće je postići više nego sa standardnim alatima, ali je potrebno programirati