Sustav upravljanja vjetroagregatom

Σχετικά έγγραφα
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

konst. Električni otpor

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

numeričkih deskriptivnih mera.

1.4 Tangenta i normala

18. listopada listopada / 13

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Kaskadna kompenzacija SAU

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

7 Algebarske jednadžbe

( , 2. kolokvij)

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

Periodičke izmjenične veličine

Obrada signala

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Primjene motora novih tehnologija

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Elementi spektralne teorije matrica

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

ENERGIJA VJETRA. Stanje tehnologija za korištenje energije vjetra. Prof. dr.sc. Branimir Matijašević. Zagreb,

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

KORIŠTENJE VODNIH SNAGA

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

RAD, SNAGA I ENERGIJA

ENERGETSKA POSTROJENJA

5. Karakteristične funkcije

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Unipolarni tranzistori - MOSFET

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

TOLERANCIJE I DOSJEDI

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Rad, energija i snaga

BRODSKI ELEKTRIČNI UREĐAJI. Prof. dr Vladan Radulović

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Snage u kolima naizmjenične struje

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

Transcript:

Sustav upravljanja vjetroagregatom Zvonimir Meštrovid, mag.ing.el.techn.inf Program stručnog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu XVIII. tečaj TVZ 14. veljače 2015.

Sadržaj Uvodno Stanje u svijetu i u Hrvatskoj Komponente vjetroagregata Osnove pretvorbe energije vjetra Sustav upravljanja Torque control Pitch control

Pravilna sintaksa Vjetrenjače (engl. Windmill) mljevenje žita u brašno Vjetroagregat je elektromehanički sustav koji ostvaruje pretvorbu kinetičke energije vjetra u električnu energiju engleski kolokvijalni naziv Wind Turbine pravilnije, ali rjeđe korišteno Wind Energy Conversion System (WECS) Vjetroturbina u hrvatskom jeziku označava rotirajudi dio vjetroagregata koji se sastoji od lopatica i ostvaruje pretvorbu energije vjetra Vjetroelektrana je veda skupina vjetroagregata engleski: wind power plant kolokvijalni nazivi: vjetrofarma (engl. wind farm) vjetropark (engl. wind park)

Stanje u svijetu izvor: REN21 Global Status Report 2014

Stanje u Europi Ukupno kraj 2013: 121 GW izvor: EWEA Annual Report 2013

Stanje u Hrvatskoj Izvor: HOPS

Ukupno: 340 MW VE Vrataruša 42 MW VE Ravne 1 5.95 MW VE ZD6 I. faza 9 MW VE Zelengrad-Obrovac 42 MW VE ZD4 9.2 MW VE ZD2 + ZD3 36 MW VE Crno Brdo 10 MW VE Orlice 9.6 MW VE Jelinak 30 MW VE Pometeno brdo 17.5 MW VE Trtar-Krtolin 11.2 MW VE Danilo 43 MW VE Kamensko - Voštane 40 MW VE Ponikve 34 MW

Trend veličine Pvj 1 Av 2 3 Vestas V164-8.0

Komponente vjetroagregata 1. Vjetroturbina 2. Sustav za pretvorbu mehaničke energije u električnu 3. Potporna konstrukcija 4. Sustav upravljanja

Vjetroturbina 1 2 3

Izvor: Danish Wind Industy Zavirimo u unutrašnjost stupa... Viši stup snažniji i manje turbulentan vjetar H stup ~ D rotor težina: 50 200 tona Fleksibilni i u segmentima Kabeli Prirubnica Ljestve i/ili lift Svjetla Platforma Upravljački ormar i Frekvencijski pretvarač rešetkasti konusni

Zavirimo u Izvor: Danish Wind Industy unutrašnjost gondole Gondola (engl. Nacelle) oplata za mirujudi i rotirajudi dio (engl. Spinner) Pitch motori Anemometar i anemoskop Mala osovina Upravljanje Glavna osovina Generator Spinner Multiplikator (gearbox) Elektromehanička kočnica Zakretanje (Yawing)

Sustav za pretvorbu energije Izravni spoj sinkronog generatora na turbinu tzv. Direct drive Frekvencijski pretvarač nazivne snage generatora

Sustav za pretvorbu energije (2) Multiplikator između generatora i turbine (engl. Gearbox) Dvostrano napajani asinkroni generator Frekvencijski pretvarač 1 / 3 P n

Sustav upravljanja vjetroagregatom (engl. Wind Control System, WCS) Sustav upravljanja VA Primjenom industrijskih računala ili programirljivih logičkih kontrolera (PLC-ova) Glavne zadade sustava upravljanja vjetroagregata su: 1. Regulacija svih procesnih veličina; 2. Sekvencijsko upravljanje; 3. Dijagnostika i zaštita; 4. Kronološke registracije i arhiviranje procesnih veličina i diskretnih događaja; 5. Komunikacija s udaljenim upravljačkim središtima

Sustav upravljanja i zaštite Sustav upravljanja (engl. Control system) Sustav zaštite (engl. Protection system) Upravljanje VA u normalnom pogonu snaga brzina vrtnje sekvencijsko upravljanje zamotanost kabela yawing itd Dovođenje VA u sigurno stanje u slučaju kvarnih događaja ili ekstremnih vremenskih prilika overspeed preopteredenje generatora prevelike vibracije prevelika zamotanost kabela itd * redundantno realiziran i sklopovski u obliku sigurnosnog lanca Sustav zaštite je nadređen sustavu upravljanja i može ga nadvladati (override), ali obratno nije nikada mogude!

Sustav zakretanja gondole Sustav za zakretanje gondole u smjer vjetra (engl. Yawing) Podmazivanje okretnice Odmotavanje kabela Obično se koristi više motora sa reduktorom ~ 0.5 /sek

Sustav zakretanja lopatica Sustav za zakretanje lopatica oko svoje uzdužne osi (engl. Pitching) Regulacija snage Aerodinamička kočnica (b=90 ) Pojedinačni sustavi za svaku lopaticu Ormari sa akumulatorskim baterijama ~ 2.5-10 /sek

KONČAR WCS +WCSA Podnožje tornja +WCSB Gondola

Osnove pretvorbe energije vjetra Nelinearna ovisnost snage VA i snage vjetra: Model pretvorbe energije vjetra: Teorija aktuatorskog diska P vj 1 2 2 R v z 3 vj Teorija rotirajudeg diska + Teorija segmenata lopatice P t 1 2 2 R v z 3 vj C p C P t p, max Pvj 59,3% * Albert Betz Rezultat: Blade element and momentum theory BEM

Omjer brzina l Omjer brzina (engl. Tip Speed Ratio): l R v vj Optimalni l za moderne vjetroturbine ~6-8

Aerodinamika vjetroturbine Lopatice vjetroturbine dizajnirane su slično kao krila aviona tzv. aerodinamički profil (engl. airfoil ) * Presjek krila aviona gledano s boka Zbog karakterističnog profila zrak ne struji jednako s gornje i s donje strane krila zbog čega se javlja razlika tlakova! Nastala razlika tlakova rezultira: silom uzgona F L silom otpora F D F L Sila uzgona (engl. Lift force) F D Sila otpora (engl. Drag force) a Napadni kut (engl. angle of attack) Isti mehanizam i na lopaticama VT! Razlika je što avion sam stvara struju zraka potiskom svojih motora, dok je kod vjetroturbine stvara sam vjetar!

Aerodinamika vjetroturbine (2) * pogled odozgo na presječenu lopaticu Trailing edge Leading edge (zaobljen)

Teorija segmenata lopatice Važno je razumjeti da brzina zraka koji struji preko lopatica nije jednaka brzini vjetra, ved rezultanti brzine vjetra i obodne brzine struje zraka na lopatici (nastale zbog kružnog kretanja lopatice) Dodatna struja zraka na lopaticu s brzinom jednakom obodnoj brzini lopatice samo suprotnog predznaka

Teorija segmenata lopatice (2)

Teorija segmenata lopatice (3)

Teorija segmenata lopatice (4) F p Sila potiska (engl. Thrust) F t Sila koja uzrokuje zakretni moment

Utjecaj napadnog kuta Koeficijent uzgona C_L Koeficijent otpora C_D 1,5 1 0,5 0-40 -30-20 -10 0 10 20 30 40 50 60-0,5-1 a 0-1,5 Karakteristika aerodinamičkog profila NACA 64618

Kut vitoperenja Obodna brzina je različita po čitavoj duljini lopatice Dakle, različiti je i Tip Speed Ratio ; l Kako bi se ravnomjerno rasporedio napadni kut po cijeloj lopatici potrebno ju je blago zavrnuti od korijena prema vrhu R l v vj tzv. kut vitoperenja (engl. Twist angle); b 0 ~30 0

Sustav upravljanja VA Krivulja snage i upravljanje brzinom vrtnje vjetroagregata u dva specifična radna područja

Dva specifična radna područja Snaga vjetra proporcionalna je tredoj potenciji brzine vjetra: snaga izrazito brzo raste s porastom brzine vjetra! tipičan raspon brzina pri kojem rade suvremeni VA: od 3 do 25 m/s uz v n 11 m/s P vj 1 2 2 R v z 3 vj To ima za posljedicu postojanje dvaju vrlo različitih radnih područja VA sa specifičnim zahtjevima za sustav upravljanja 1. Upravljanje ispod nazivne brzine vjetra za vrijeme laganih vjetrova (snaga vjetra < nazivne snage vjetroagregata) glavni zadatak: optimiranje iskorištenja energije vjetra održavati C P max 2. Upravljanje iznad nazivne brzine vjetra za vrijeme jakih vjetrova (snaga vjetra > nazivne snage vjetroagregata) glavni zadatak: ograničenje snage na nazivnu zaštita VA od loma

Region 1 Krivulja snage vjetroagregata Krivulja snage KO-VA 57/1 Nazivna snaga Region 2 Region 3 Region 4 Brzina vjetra za uključenje (2.5 m/s) Nazivna brzina vjetra (12 m/s) Brzina vjetra za isključenje (30 m/s)

Upravljanje ispod nazivne brzine vjetra Glavni zadatak u ovom području je maksimiziranje iskorištenja energije vjetra mijenjanjem brzine vrtnje rotora vjetroagregata upravljanjem momentom generatora U engl. literaturi: Torque Control M t M g J t d dt Stariji VA bili su izravno spojeni na mrežu pretvorba energije vjetra optimalna samo pri jednoj brzini vjetra Suvremeni VA se u pravilu na mrežu spajaju preko frekvencijskog pretvarača omoguduje promjenjivu brzinu vrtnje koja je preduvjet za optimiranje pretvorbe

Upravljanje ispod nazivne brzine vjetra (2) Karakteristika koeficijenta snage C P ima jasno izražen maksimum C P = f(l,b) Lopatice rotora se u ovom radnom području drže na b=0 koji osigurava max. iskorištenje vjetra *b kut zakreta lopatica (pitch)

Zašto promjenjiva brzina?

Upravljanje ispod nazivne brzine vjetra (3) Osnovna ideja: opt l opt R v vj ALI! Rotor vjetroturbine stvara turbulentne vrtloge koji remete slobodnu struju zraka iza rotora. Pa se ovaj algoritam ne može iskoristiti u praksi, ali je polazišna točka za definiranje upravljačkog zakona na idudem slajdu.

C p [-] Upravljanje ispod 0.5 0.4 b = b opt nazivne brzine vjetra (4) 0.3 0.2 0.1 0 l opt C p _ opt P t -0.1 1 2 4 6 8 10 12 14 16 18 l [-] 2 R v z 3 vj C p l R v vj M t 1 2 2 R v z 3 vj C p 2 R 2 R 3 3 M t 1 2 5 R C z l 3 opt p,max 2 opt M t K l _ opt 2 opt M t M g J t d dt U stacionarnom stanju: Upravljački zakon: M g M g K M t l _ opt 2

Kako to radi u praksi? 1. Vjetar puše. Rotor se vrti! 2. Brzina vrtnje generatora mjeri se u svakom koraku 4. Ako poraste brzina vjetra ubrza se rotor. ( raste) Zahtijevani moment se uveda 3. Proračun zahtijevanog momenta generatora M g! M g = k 2 5. Brzina vrtnje se stabilizira na novoj vrijednosti. M g / 2 se vrada na optimalnu vrijednost k Upravljanje ispod nazivne brzine vjetra 4. Ako se smanji brzina vjetra uspori se rotor. ( pada) Zahtijevani moment se smanji

Upravljanje iznad nazivne brzine vjetra Drugo radno područje je za vrijeme jakih vjetrova kada je snaga vjetra veda od nazivne snage generatora vjetroagregata Glavni zadatak u ovom području je ograničenje snage vjetroagregata smanjenjem učinkovitosti aerodinamičke pretvorbe na lopaticama rotora; odnosno mijenjanjem napadnog kuta kojeg vide lopatice Stall pasivna regulacija lopatice fiksne iskorištava se prirodna pojava propadanja uzgona pri vedim napadnim kutovima Postoje dva osnovna načina: Pitch aktivna regulacija zakretanje lopatica oko svoje uzdužne osi servo motorima

Pitch regulacija Ovaj koncept upravljanja danas je gotovo u potpunosti istisnuo pasivnu regulaciju snage i postao standard za VA u megavatnoj klasi v vj > Novi smjer prividnog vjetra

β - Kut zakreta lopatica (engl. Pitch angle) Pitch regulacija (2)

Kako to radi u praksi? 1. Brzina vjetra iznad nazivne brzine. M g =max! 3. Ako poraste brzina vjetra ubrza se rotor. ( > n ) Lopatice se zakredu b++ 4. Aerodinamički moment pada rotor usporava 2. Brzina vrtnje generatora mjeri se u svakom koraku 5. Brzina vrtnje se vrada na n. Izlazna snaga ostaje konstantna! Upravljanje iznad nazivne brzine vjetra 3. Ako se brzina vjetra smanji uspori se rotor. ( < n ) Lopatice se zakredu b-- 4. Aerodinamički moment raste rotor ubrzava

Sustav upravljanja

I to nije sve... Upravljanje momentom i pitch-om: Ukupno 20 listova koda Sveukupni sustav upravljanja: Ukupno 480 listova koda

Zaključno