4 Unitarni prostori. 4.1 Definicija i svojstva unitarnih prostora. K polje R ili C, V je vektorski prostor nad K

Σχετικά έγγραφα
Dijagonalizacija operatora

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Operacije s matricama

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Elementi spektralne teorije matrica

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ

Linearna algebra za fizičare, zimski semestar Mirko Primc

2 Jordanova forma. 2.1 Nilpotentni operatori

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

x + 3y + 6z = 3 3x + 5y + z = 4 x + y + z = 4.

18. listopada listopada / 13

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

Poglavlje 1 GRAM-SCHMIDTOV POSTUPAK ORTOGONALIZACIJE. 1.1 Ortonormirani skupovi

7 Algebarske jednadžbe

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

1 Promjena baze vektora

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008

M086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo:

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Preddiplomski studij matematike. Monika Jović. Skalarni produkt.

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

1.4 Tangenta i normala

Geometrija (I smer) deo 1: Vektori

Linearna algebra

k a k = a. Kao i u slučaju dimenzije n = 1 samo je jedan mogući limes niza u R n :

Operatori na normiranim prostorima vježbe 2015/2016. Tomislav Berić

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

1. Topologija na euklidskom prostoru R n

Uvod u teoriju brojeva

16 Lokalni ekstremi. Definicija 16.1 Neka je A R n otvoren, f : A R i c A. Ako postoji okolina U(c) od c na kojoj je f(c) minimum

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

Numerička analiza 26. predavanje

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

Zadaci iz Linearne algebre (2003/4)

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

Ljuban Dedić VEKTORSKI PROSTORI. skripta

Teorijske osnove informatike 1

1 Diferencijabilnost Motivacija. Kažemo da je funkcija f : a, b R derivabilna u točki c a, b ako postoji limes f f(x) f(c) (c) = lim.

Matematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO

1 Aksiomatska definicija skupa realnih brojeva

Matematika 1 { fiziqka hemija

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

Konačno dimenzionalni vektorski prostori

5. Karakteristične funkcije

Zadaci iz Osnova matematike

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

Slučajni procesi Prvi kolokvij travnja 2015.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

KOMPAKTNI OPERATORI. Prof. dr. sc. Hrvoje Kraljević. Predavanja održana na PMF Matematičkom odjelu. u zimskom semestru akademske godine 2007./2008.

Matrice linearnih operatora i množenje matrica. Franka Miriam Brückler

Vektorski prostori. Vektorski prostor

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Linearna algebra. Oznake: Skupove prirodnih, cijelih, racionalnih i realnih brojeva označavamo sa N, Z, Q, R, C. Važnije tvrdnje pišemo kosim slovima.

Principi kvantne mehanike

ELEMENTARNA MATEMATIKA 1

PLOHE KONSTANTNE SREDNJE ZAKRIVLJENOSTI U MINKOWSKIJEVOM PROSTORU

Sustav dvaju qubitova Teorem o nemogućnosti kloniranja. Spregnuta stanja. Kvantna računala (SI) 17. prosinca 2016.

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Matematički fakultet Univerziteta u Beogradu. Teorija relativnosti i kosmološki modeli

2. Vektorski prostori

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Četrnaesto predavanje iz Teorije skupova

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Geometrija ravnine i prostora I. Vektori u ravnini i prostoru

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

ZBIRKA ZADATAKA IZ TEORIJE SKUPOVA

Uvod i vektorski prostori

Transcript:

4 Unitarni prostori 4.1 Definicija i svojstva unitarnih prostora K polje R ili C, V je vektorski prostor nad K Definicija. Skalarni produkt na V je svaka funkcija p q: V ˆ V Ñ K koja ima sljedeća svojstva: (1) za sve v 1, v 2, w P V i sve α 1, α 2 P K vrijedi pα 1 v 1 ` α 2 v 2 wq α 1 pv 1 wq ` α 2 pv 2 wq (linearnost u prvoj varijabli) (2) za sve v, w P V vrijedi pv wq pw vq (hermitska komutativnost) (3) za svaki v P V vrijedi pv vq ě 0 i za svaki v P V vrijedi pv vq 0 ô v 0 (pozitivna definitnost) Ured eni par pv, p qq zove se unitarni prostor. Iz svojstava (1) i (2) slijedi svojstvo: (1 ) za sve v, w 1, w 2 P V i sve β 1, β 2 P K vrijedi (antilinearnost u drugoj varijabli) Primjeri unitarnih prostora. pv β 1 w 1 ` β 2 w 2 q β 1 pv w 1 q ` β 2 pv w 2 q 1. V K n za neki n P N, α 1,..., α n ą 0 fiksni skalari, v pv 1,..., v n q, w pw 1,..., w n q P V. pv wq : α j v j w j p q je skalarni produkt na K n. Za α 1 α n 1 ovo je standardni skalarni produkt na K n. 2. ra, bs Ď R, V Cpra, bs, Kq tf : ra, bs Ñ K f neprekidnau, f, g P V. p q je skalarni produkt na Cpra, bs, Kq. 3. V M n pkq za neki n P N, A, B P V. pf gq : ż b a fptq gptq dt pa Bq : trpab q, gdje je B B τ matrica adjungirana matrici B. p q je skalarni produkt na M n pkq. Naime, za ř matrice A rα ij s, B rβ ij s imamo pa Bq trpr n ř α ik β jk sq n α jk β jk pa je unitarni prostor M n pkq prirodno izomorfan unitarnom prostoru K n2 uz standardni skalarni produkt (kao vektorski prostori K n2 M n pkq, n 2 -torke umjesto kao vektore pišemo kao n ˆ n matrice). k 1 j,k 1

Napomena. Na svakom realnom ili kompleksnom konačno-dimenzionalnom vektorskom prostoru može se definirati skalarni produkt. Naime, za svaki konačno-dimenzionalni vektorski prostor V nad K postoji izomorfizam Φ: V Ñ K n, n dim V. Ako je p q standardni skalarni produkt na K n, onda je formulom xv wy : pφpvq Φpwqq definiran skalarni produkt x y na V. U daljnjem je V unitarni prostor sa skalarnim produktom p q. Za v P V je v : a pv vq norma (duljina) vektora v. Funkcija : V Ñ R ima svojstva: (1) p@v P V qp v ě 0q (2) p@v P V qp v 0 ô v 0q (3) p@v P V qp@α P Kqp αv α v q (4) p@v, w P V qp v ` w ď v ` w q To su tzv. aksiomi norme. Zbog toga što ova norma potječe od skalarnog produkta za nju vrijedi još relacija paralelograma: p@v, w P V q p v ` w 2 ` v w 2 2 v 2 ` 2 w 2 q. Ona se dobije ovako: v ` w 2 ` v w 2 pv ` w v ` wq ` pv w v wq pv vq ` pv wq ` pw vq ` pw wq ` pv vq pv wq pw vq ` pw wq 2pv vq ` 2pw wq 2 v 2 ` 2 w 2. U svakom unitarnom prostoru V vrijedi: Schwarz-Cauchy-Bunjakovskijeva nejednakost. Za sve v, w P V je pv wq ď v w. Jednakost se postiže ako i samo ako su v i w kolinearni (tj. linearno zavisni). Zadatak 1. Da li postoji a P R takav da je sa ppx 1, x 2, x 3 q py 1, y 2, y 3 qq ax 1 y 1 ax 2 y 2 `x 3 y 3 definiran skalarni produkt na R 3? Zadatak 2. Zadatak 3. Koristeći scb-nejednakost, dokažite da vrijedi p a`b 2 q2 ď a2`b 2 2, @a, b P R. Neka je V unitarni prostor nad K polje R ili C. Za vektore x, y P V dokažite da vrijedi px yq 0 ô p@α P Kq p x ď x ` αy q. Zadatak 4. Neka za matricu A P M n pcq vrijedi AA A 2. Dokažite da je A hermitska matrica, tj. da vrijedi A A.

Zadatak 5. Provjerite jesu li sljedeći vektorski prostori unitarni uz sljedeća preslikavanja: (a) R 3 uz ppx 1, x 2, x 3 q py 1, y 2, y 3 qq sinpx 1 y 1 ` x 2 y 2 ` x 3 y 3 q (b) R 3 uz ppx 1, x 2, x 3 q py 1, y 2, y 3 qq x 1 y 2 ` x 2 y 1 ` x 3 y 3 (c) R uz px yq xy ` 2 (d) R 2 uz ppx 1, x 2 q py 1, y 2 qq x 2 1 ` y 2 1 Gram-Schmidtov postupak ortonormiranja. Neka je V konačno-dimenzionalan vektorski prostor, pa 1,..., a m q linearno nezavisan sistem vektora iz V. Definiramo vektore pe 1,..., e m q induktivno na sljedeći način: e 1 : a 1 a 1 b k`1 : a k`1 kř pa k`1 e j q e j, e k`1 : b k`1 k 1,..., m 1 b k`1 Tada je pe 1,..., e m q ortonormirani sistem vektora koji još ima svojstva: rte 1,..., e k us rta 1,..., a k us, za k 1,..., m pa k, e k q ě 0, za k 1,..., m Zadatak 6. Neka su f 1, f 2 i f 3 P Cpr0, 1s, Rq, f 1 ptq 1, f 2 ptq t, f 3 ptq t 2 za svaki t P r0, 1s. Ortonormirajte sistem pf 1, f 2, f 3 q. Zadatak 7. pv 1, v 2 q. Neka su v 1, v 2 P C 2 takvi da je v 1 1, v 2 2 i pv 1 v 2 q? 3. Ortonormirajte sistem Ako za S, T Ď V vrijedi p@v P Sqp@w P T qppv wq 0q, onda pišemo S K T i kažemo da su S i T med usobno ortogonalni. Za S Ď V definiramo skup S K : tv P V tvu K Su tv P V p@w P Sqppv wq 0qu koji zovemo ortogonalni komplement skupa S. Očigledno je S K S K. Propozicija. Neka je V konačno-dimenzionalni vektorski prostor, S Ď V, L ď V. Vrijedi: (a) S K rss K, t0u K V, V K t0u (b) pl K q K L, ps K q K rss (c) V L L K (kažemo da je V ortogonalna suma potprostora L i L K ) (d) dim L K dim V dim L

Zadatak 8. Neka je M r t p0, 0, 1, 1q, p1, 0, 1, 0qu s ď R 4. Nad ite jednu ortonormiranu bazu za M K uz standardni skalarni produkt na R 4. Teorem. Neka je V konačno-dimenzionalan vektorski prostor. (1) (Pitagorin poučak) Ako su a 1,..., a n u parovima ortogonalni, onda vrijedi a j 2 a j 2. (2) Ako je te 1,..., e n u Ď V ortonormiran skup, onda za svaki x P V vrijedi (Besselova nejednakost) px e j q 2 ď x 2. U slučaju da je te 1,..., e n u ortonormirana baza, vrijedi za svaki x P V (Parsevalova jednakost) px e j q 2 x 2. (3) (Teorem o najboljoj aproksimaciji) Neka je te 1,..., e n u Ď V ortonormiran skup. Za x P V ř označimo y 0 : n px e j qe j. Tada za svaki y P rte 1,..., e n us, y y 0 vrijedi x y 0 ă x y. Zadatak 9. Nad ite najbolju aproksimaciju matrice A r 4 2 1 2 s P M 2 pcq u potprostoru od M 2 pcq koji čine matrice traga 0. 4.2 Linearni operatori na unitarnim prostorima Teorem. (Riesz) Teorem. Za svaki funkcional f P V 1 postoji jedinstveni vektor a P V takav da je fpvq pv aq, @v P V. Za svaki A P LpV, W q postoji jedinstveni A P LpW, V q takav da je pav wq W pv A wq V, @v P V, @w P W. Operator A zovemo adjungiranim operatorom operatora A. Propozicija. Pridruživanje A ÞÑ A ima svojstva: (a) bijektivno je LpV, W q Ñ LpW, V q (b) antilinearno je, tj. pαa ` βbq αa ` βb za A, B P LpV, W q (c) pabq B A, za B P LpV, W q, A P LpW, Uq (d) pa q A, za A P LpV, W q (e) pa q 1 pa 1 q, za A P LpV, W q bijekciju (f) I V I V

Propozicija. Ako su peq, pfq redom ortonomirane baze vektorskih prostora V, W te A P LpV, W q, onda vrijedi: A pe, fq papf, eqq papf, eqq τ. Zadatak 1. Na prostoru P 2 realnih polinoma stupnja ď 2 uz skalarni produkt pp qq ş 1 ppxqqpxq dx 0 promotrimo linearni funkcional S, Sp 1pp1q 1 2 6 p1 p1q` 1 24 p2 p1q. Odredite s P P 2 takav da je Sp pp sq za svaki p P P 2. Propozicija. Za svaki A P LpV, W q vrijedi V KerA ImA i W KerA ImA. Zadatak za DZ. Neka je V konačno-dimenzionalan vektorski prostor i A P LpV q. Dokažite da vrijedi ImpAA q ImA. Zadatak 2. Nad ite adjungirani operator operatora A P LpC 2 q, Apx 1, x 2 q p2x 1, ix 1 x 2 q. Definicija. Neka je V konačno-dimenzionalan vektorski prostor. Operator A P LpV q je hermitski ako vrijedi A A, antihermitski ako vrijedi A A, unitaran ako vrijedi AA A A I, tj. A 1 A, normalan ako vrijedi AA A A. Analogno definiramo hermitsku matricu, antihermitsku matricu, unitarnu matricu i normalnu matricu. Napomena. Operator je hermitski ako i samo ako u nekoj (pa onda i u svakoj) ortonormiranoj bazi ima hermitsku matricu. Analogna tvrdnja vrijedi i za antihermitski operator, unitaran operator i normalan operator. Zadatak 3. Neka je V konačno-dimenzionalan vektorski prostor nad C. (a) Dokažite da za svaki A P LpV q postoje jedinstveni hermitski operatori H, K P LpV q takvi da je A H ` ik. (b) Dokažite da je A P LpV q normalan ako i samo ako H i K iz gornjeg prikaza med usobno komutiraju. Zadatak 4. Napišite operator A P LpC 2 q, Apx 1, x 2 q p2x 1, ix 1 x 2 q u obliku H ` ik, gdje su H, K P LpC 2 q hermitski operatori. Zadatak 5. Neka je P n prostor kompleksnih polinoma stupnja ď n uz skalarni produkt pf gq ş 1 0 fptqgptq dt. Je li operator deriviranja D : P n Ñ P n, Df f 1 hermitski operator? Neka je V konačno-dimenzionalan vektorski prostor i M ď V. Vrijedi V M M K, tj. svaki vektor x P V ima jedinstven zapis oblika x a ` b, a P M, b P M K. Operator P P LpV q definiran s P x : a zove se ortogonalni projektor (ili hermitski projektor). Propozicija. Neka je V konačno-dimenzionalan vektorski prostor i P P LpV q. Operator P je ortogonalni projektor ako i samo ako vrijedi P 2 P P.

Zadatak 6. Neka je V konačno-dimenzionalan vektorski prostor i neka su P 1, P 2 P LpV q ortogonalni projektori. Uz koje uvjete na P 1 i P 2 je operator P 1 P 2 ortogonalni projektor? Na koji potprostor u tom slučaju on projicira prostor V? Zadatak za DZ. Neka je V konačno-dimenzionalan vektorski prostor i neka su P 1, P 2 P LpV q ortogonalni projektori. Uz koje uvjete na P 1 i P 2 je operator P 1 ` P 2 ortogonalni projektor? Na koji potprostor u tom slučaju on projicira prostor V? 4.3 Unitarni operatori Unitarne operatore možemo okarakterizirati na nekoliko načina. Teorem. Neka je V konačno-dimenzionalan vektorski prostor i A P LpV q. Ekvivalentno je: (a) A je unitaran (b) A A I (ili A A I) (c) p@v, w P V q ppav Awq pv wqq, tj. A čuva skalarni produkt (d) p@v P V qp Av v q, tj. A čuva normu (e) za svaku ortonormiranu bazu pe 1,..., e n q od V je pae 1,..., Ae n q opet ortonormirana baza od V (f) postoji ortonormirana baza pe 1,..., e n q od V takva da je pae 1,..., Ae n q ortonormirana baza od V Zadatak 1. Neka je V konačno-dimenzionalan vektorski prostor. Dokažite: ako su A, B P LpV q unitarni operatori takvi da je operator A ` B takod er unitaran, onda je AB unitaran operator za koji vrijedi pab q 3 I. Zadatak 2. Dokažite: ako je A unitaran operator takav da je A ` I takod er unitaran, onda je A 3 I. Zadatak za DZ. Na unitarnom prostoru R 3 zadan je operator Apx 1, x 2, x 3 q p 3x 5 1 4x 5 3, 4x 5 1` 3x 5 3, x 2 q. Provjerite je li operator A unitaran i odredite A 1. 4.4 Normalni operatori Teorem. (a) A je normalan Neka je V konačno-dimenzionalan vektorski prostor i A P LpV q. Ekvivalentno je: (b) p@v, w P V q ppa v A wq pav Awqq (c) p@v P V qp A v Av q Ako je V kompleksan vektorski prostor, onda vrijedi i: (d) postoji ortonormirana baza od V u kojoj A ima dijagonalnu matricu.

Zadatak 1. Neka je operator A P LpC 3 q zadan sa Apx 1, x 2, x 3 q p3x 1 ` 2x 2 ` 4x 3, 2x 1 ` 2x 3, 4x 1 ` 2x 2 ` 3x 3 q. Ako postoji, odredite ortonormiranu bazu za C 3 u kojoj A ima dijagonalni prikaz. Teorem. Neka je V konačno-dimenzionalan vektorski prostor nad C. Ako je A familija normalnih operatora koji med usobno komutiraju, onda postoji ortonormirana baza prostora V u kojoj svi operatori iz A imaju dijagonalnu matricu. Zadatak 2. Dokažite: Neka je V konačno-dimenzionalan vektorski prostor i A P LpV q normalan operator. (a) A je hermitski ô σpaq Ď R (b) A je antihermitski ô σpaq Ď ir (c) A je unitaran ô σpaq Ď S 1 tλ P C λ 1u. Zadatak 3. Na kompleksnom konačno-dimenzionalnom vektorskom prostoru dan je normalan operator A za koji vrijedi A 5 ` A 3 A 2 I 0. Dokažite da A mora biti unitaran. Zadatak 4. Neka je V konačno-dimenzionalan kompleksni vektorski prostor i A P LpV q. Dokažite: A je normalan operator ako i samo ako postoji unitaran operator U P LpV q takav da je A UA. 4.5 Hermitski i pozitivni operatori Teorem. Neka je V konačno-dimenzionalan vektorski prostor (nad R ili C). Ako je A familija hermitskih operatora na V koji med usobno komutiraju, onda postoji ortonormirana baza prostora V u kojoj svi operatori iz A imaju (realne) dijagonalne matrice. Definicija. Neka je V konačno-dimenzionalan vektorski prostor. Operator A P LpV q je pozitivan ako je A A i vrijedi p@v P V q ppav vq ě 0q. Tada pišemo A ě 0. Operator A P LpV q je strogo pozitivan ako je A A i vrijedi p@v P V zt0uq ppav vq ą 0q. Tada pišemo A ą 0. Propozicija. vrijedi: Neka je V konačno-dimenzionalan vektorski prostor i A P LpV q hermitski operator. Tada (a) A je pozitivan ô σpaq Ď r0, `8y (b) A je strogo pozitivan ô σpaq Ď x0, `8y Teorem. (O pozitivnom drugom korijenu) Neka je V konačno-dimenzionalan vektorski prostor. Za svaki A P LpV q, A ě 0 postoji jedinstveni B P LpV q, B ě 0 takav da je B 2 A. (Kažemo da je B pozitivni drugi korijen operatora A i pišemo B? A.) Štoviše, imamo da vrijedi p@t P LpV qqpat T A ô BT T Bq.

Teorem. (O polarnoj formi) Neka je V konačno-dimenzionalan vektorski prostor. Za svaki A P LpV q postoje unitarni operatori U 1, U 2 P LpV q i pozitivni operatori P 1, P 2 P LpV q takvi da je A P 1 U 1 U 2 P 2. Operatori P 1, P 2 su jednoznačno odred eni s A, a ako je operator A regularan, onda su jednoznačno odred eni i operatori U 1, U 2. Zadatak 1. Neka je V konačno-dimenzionalan vektorski prostor i A P LpV q. Dokažite: ako vrijedi A A AA ě 0, onda je A normalan. Zadatak 2. Neka je V konačno-dimenzionalan vektorski prostor nad C. Neka su A, B P LpV q, A ą 0 takvi da vrijedi AB ` iba 0. Dokažite da je B 0. Zadatak 3. Neka je P pozitivan operator na konačno-dimenzionalnom unitarnom vektorskom prostoru koji zadovoljava jednakost P 10 ` 2P 4 3I 0. Dokažite da je P I. Zadatak 4. Neka je V konačno-dimenzionalan vektorski prostor i neka su A, B P LpV q takvi da je Av Bv za svaki v P V. Dokažite da postoji unitaran operator U takav da je B UA. Zadatak 5. Operator A P LpR 2 q zadan je formulom Apx, yq p2x ` 3y, 3x ` 5yq. Dokažite da je A pozitivan operator i odredite njegov pozitivni drugi korijen? A. 4.6 Dodatni zadaci Zadatak 1. Koliko najviše elemenata može imati spektar unitarnog operatora U P LpC 2006 q takvog da je operator U I takod er unitaran? Zadatak 2. Neka je A linearan operator na konačno-dimenzionalnom unitarnom prostoru V. Dokažite: ako vrijedi A x Ax za svaki x P V, onda je A normalan. Zadatak 3. Neka je V konačno-dimenzionalan unitarni prostor i H P LpV q hermitski operator. Neka je λ 0 najmanja svojstvena vrijednost operatora H. Dokažite: λ 0 px xq ď phx xq za sve x P V. Zadatak 4. Neka je H P M n pcq hermitska matrica i pretpostavimo da su B, C P M n pcq hermitske matrice takve da je B 3 H C 3. Dokažite da je B C. L A TEX-irala: Martina Stojić martina.stojic@gmail.com http://web.math.hr/~stojic prosinac 2014. i siječanj 2015.