ZIDANE KONSTRUKCIJE PRIRUČNIK ZA INVESTITORE, PROJEKTANTE, NADZORNE INŽENJERE I IZVOĐAČE Pripremili: D. Aničić, T. Franko, S. Lu, I. Par Koričić, M. Zupčić Karlovac, 2009.
Nakladnici: Institut igh d.d., Zagreb Wienerberger Ilovac d.d., Karlovac Za nakladnike: Jure Radić Velimir Gojnić Recenzent: doc.dr.sc. Boris Trogrlić Lektor: Zinka Joh, prof. Korektor: XXXX Dizajn korica: Luminus Creative Tisak i uvez: XXXX CIP Katalogizacija u publikaciji XXXXXXXXXXXX XXXXXXXXXXXXXX XXXXXXXXXXXXXXXXXXXX XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX Copyright 2009., Wienerberger Ilovac, Karlovac Sva prava pridržana
S sadržaj predgovor 1 uvod 11 2 Zidni elementi Wienerberger 15 2.1 Općenito 15 2.2 Proizvodni program zidnih elemenata 15 2.3 Dopuštena odstupanja dimenzija 28 2.3.1 Dopušteno odstupanje srednje vrijednosti (T) 28 2.3.2 Raspon odstupanja (R) 29 2.4 Geometrijski podaci o zidnim elementima 30 2.4.1 Obujam svih šupljina 30 2.4.2 Obujam pojedine šupljine 30 2.4.3 Debljina vanjskih i unutarnjih stijenki 30 2.4.4 Kombinirana debljina vanjskih i unutarnjih stijenki 30 2.5 Obujamska masa 31 2.5.1 Bruto obujamska masa u suhom stanju 31 2.5.2 Neto obujamska masa u suhom stanju 31 2.5.3 Dopuštena odstupanja od obujamske mase 31 2.6 Tlačna čvrstoća 32 2.6.1 Tlačna čvrstoća u smjeru okomitom na horizontalne sljubnice 32 2.6.2 Tlačna čvrstoća u smjeru okomitom na vertikalne sljubnice 33 2.7 Toplinska svojstva 34 2.8 Trajnost 35 2.9 Vodoupojnost 35 3
2.10 Početna vodoupojnost 35 2.11 Sadržaj aktivnih topljivih soli 36 2.12 Kretanje vlage 36 2.13 Reakcija pri požaru 36 2.14 Paropropusnost 36 2.15 Početna posmična čvrstoća i čvrstoća prionjivosti 37 2.16 Sadržaj opasnih tvari 37 2.17 Označivanje zidnih elemenata 37 3 Mort opće namjene, tankoslojni mort i lagani mort 39 3.1 Općenito 39 3.2 Svojstva svježeg morta 40 3.2.1 Vrijeme ugradivosti 40 3.2.2 Sadržaj klorida 41 3.2.3 Udio pora (sadržaj zraka) 41 3.2.4 Omjer sastojaka 41 3.3 Svojstva očvrsnuloga morta 42 3.3.1 Tlačna čvrstoća 42 3.3.2 Čvrstoća prionjivosti 42 3.3.3 Vodoupojnost 42 3.3.4 Paropropusnost 42 3.3.5 Obujamska masa suhog očvrsnulog morta 43 3.3.6 Toplinska provodljivost 43 3.3.7 Trajnost 44 3.3.8 Dodatni zahtjevi za tankoslojni mort 44 3.3.9 Reakcija pri požaru 45 3.3.10 Miješanje morta na gradilištu 45 3.3.11 Označivanje morta 45 4 Ziđe izvedeno od zidnih elemenata Wienerberger i mortova značajke ziđa nužne za proračun nosivosti 47 4.1 Općenito 47 4.2 Tlačna čvrstoća ziđa u smjeru okomitom na horizontalne sljubnice 48 4.2.1 Tlačna čvrstoća ziđa određena ispitivanjem 48 4
4.2.2 Tlačna čvrstoća ziđa određena proračunom 49 4.3 Tlačna čvrstoća ziđa u smjeru okomitom na vertikalne sljubnice 51 4.3.1 Tlačna čvrstoća ziđa određena ispitivanjem 51 4.3.2 Tlačna čvrstoća ziđa određena proračunom 51 4.4 Posmična čvrstoća ziđa 52 4.4.1 Karakteristična posmična čvrstoća ziđa određena ispitivanjem 52 4.4.2 Karakteristična posmična čvrstoća ziđa određena proračunom 53 4.5 Vlačna čvrstoća ziđa 54 4.6 Čvrstoća na savijanje ziđa izvan ravnine 56 4.6.1 Čvrstoća na savijanje ziđa određena ispitivanjem 56 4.6.2 Čvrstoća na savijanje ziđa određena proračunom 58 4.7 Modul elastičnosti ziđa 58 4.7.1 Modul elastičnosti određen ispitivanjem 58 4.7.2 Modul elastičnosti određen proračunom 59 4.7.3 Dugotrajni modul elastičnosti 60 4.8 Modul posmika ziđa 60 4.8.1 Modul posmika određen ispitivanjem 60 4.8.2 Modul posmika određen proračunom 60 4.9 Otpornost zida (proračunska nosivost) pri djelovanju tlačne sile za različite rubne uvjete i vitkosti 61 4.10 Otpornost zida pri djelovanju posmične sile 64 4.11 Otpornost zida pri istodobnom djelovanju vertikalne i posmične sile 64 4.12 Omeđeno ziđe 64 5 Djelovanje potresa na zidane zgrade 67 5.1 Aktualno stanje normizacije i Tehnički propis za zidane konstrukcije 67 5.2 Načela i pravila projektiranja zidanih konstrukcija otpornih na potres 68 5.2.1 Općenito 68 5.2.2 Granično stanje nosivosti 68 5.2.3 Stanje ograničenog oštećenja 69 5.2.4 Oblikovanje 69 5
5.2.5 Djelovanje potresa 69 5.2.6 Kombinacija djelovanja potresa s drugim djelovanjima 72 5.3 Proračun potresnih sila 72 5.3.1 Vodeća načela projekta 72 5.3.2 Modeliranje konstrukcije 74 5.3.3 Potresne sile 74 5.4 Posebna pravila za zidane zgrade u potresnim područjima 75 5.5 Pravila za jednostavne zidane zgrade 79 5.6 Provjera otpornosti omeđenog zida 84 5.6.1 Načela 84 5.6.2 Proračun za istodobno djelovanje M i N 85 5.6.3 Proračun za djelovanje posmične sile slom klizanjem 86 5.6.4 Proračun za djelovanje posmične sile slom po kosoj pukotini 87 6 Pojedinosti oblikovanja ziđa i stropova 89 7 Nadvoji POROTHERM 95 7.1 Općenito 95 7.2 Dimenzije 95 7.3 Masa 100 7.4 Duljina nalijeganja 100 7.5 Odstupanja od objavljenih vrijednosti 100 7.6 Mehanička svojstva 101 7.6.1 Nosivost na savijanje i posmik 101 7.6.2 Progib 101 7.7 Trajnost 101 7.8 Prodor vode i ugradba 102 7.9 Toplinska svojstva 102 7.10 Otpornost na zamrzavanje i odmrzavanje 102 7.11 Otpornost na požar 102 7.12 Upijanje vode 103 7.13 Paropropusnost 103 7.14 Označivanje 103 7.15 Pojedinosti oblikovanja crteži 103 6
8 Predgotovljene stropne konstrukcije Wienerberger 105 8.1 Stropna konstrukcija Wienerberger 105 8.1.1 Općenito 105 8.1.2 Osnovni podaci upotrijebljeni u proračunu nosivosti stropova 107 8.1.3 Požarna otpornost i reakcija pri požaru 111 8.1.3.1 Općenito 111 8.1.3.2 Požarna otpornost stropnih sustava gredica i blokova 111 8.1.3.3 Akustička svojstva 114 8.1.3.4 Toplinska svojstva 115 8.1.3.5 Trajnost 115 8.1.3.6 Pojedinosti oblikovanja stropne konstrukcije 115 8.1.3.7 Pravila izvedbe stropa 117 8.2 Predgotovljene gredice Wienerberger 119 8.2.1 Općenito 119 8.2.2 Dopuštena odstupanja dimenzija 120 8.2.3 Mehanička otpornost 120 8.2.4 Ostala svojstva 121 8.2.5 Označivanje 121 8.3 Predgotovljeni ispunski blokovi 122 8.3.1 Općenito 122 8.3.2 Geometrijska svojstva 122 8.3.3 Dopuštena odstupanja dimenzija 122 8.3.4 Površinske značajke 122 8.3.5 Tlačna čvrstoća 123 8.3.6 Čvrstoća pri proboju savijanju 123 8.3.7 Ostala svojstva 123 8.3.8 Označivanje 124 8.4 Pomoćni elementi 125 9 Toplinski proračun zida, stropa i zidane zgrade 127 10 Tipski troškovnik za pojedine vrste radova 133 10.1 Nosivi zidovi 133 10.2 Pregradni zidovi 134 7
10.3 Stropni sustav 136 10.4 Nadvoji 137 10.5 Vertikalni serklaž 138 10.6 Zvučnoizolacijski zidni element 138 11 Normativi utroška materijala i rada 141 11.1 Nosivi zidovi 141 11.2 Vertikalni serklaži i zvučnoizolacijski zidni elementi 143 11.3 Pregradni zidovi 144 11.4 Strop 144 12 Upute za gradnju 12.1 Organizacija gradilišta 147 12.2 Pripremni radovi 147 12.3 Početak gradnje 147 12.4 Postavljanje horizontalne hidroizolacije 148 12.5 Izravnavajući sloj morta 149 12.6 Zidanje prvog reda 150 12.7 Priprema POROTHERM S i PLAN opeke 150 12.8 Zidanje POROTHERM S i PLAN opekom 151 12.9 Povezivanje vanjskih i unutarnjih nosivih zidova 154 12.10 Pregradni zidovi 154 12.11 Spojevi nosivih i pregradnih zidova 155 12.12 POROTHERM nadvoji 155 12.13 Stropni sustav POROTHERM 160 PRILOG A Nosivost vertikalno opterećenog ziđa A.0 Uvodni podaci 159 A.1.1 Slobodno oslonjeni stropovi 162 A.1.2 Kontinuirano oslonjeni stropovi i slobodno oslonjeni stropovi nosivi u dva smjera 167 A.1.3 Kontinuirani stropovi nosivi u dva smjera 173 A.1.4 Unutarnji zidovi 178 A.1.5 Vanjski zidovi najvišeg kata 184 8
P Predgovor Početkom 2009. godine Hrvatska je u svoj normizacijski sustav preuzela sve europske norme za proračun građevinskih konstrukcija, norme specifikacije građevnih proizvoda i norme za metode ispitivanja. Iako početak njihove primjene ovisi o uključivanju tih norma u odgovarajuće tehničke propise i o izradi i prihvaćanju nacionalnih dodataka, time je napokon definirana prilagodba hrvatskoga tehničkog zakonodavstva europskomu. Valja očekivati da će tijekom 2009. godine biti završene sve potrebne predradnje nužne i za formalno stupanje na snagu i početak primjene novog sustava norma i tehničkih propisa. Ovaj priručnik prvi je na hrvatskom jezičnom području kojim tvrtka Wienerberger Ilovac d.d. iz Karlovca želi svima zainteresiranim, a ponajprije investitorima, projektantima, nadzornim inženjerima i izvođačima, približiti sve podatke o svojim proizvodima koji su već danas potpuno usklađeni sa zahtjevima europskih norma. Time se uspostavlja nužna veza između proizvođača i korisnika s krajnjim ciljem stavljanja na tržište kvalitetnih proizvoda, usklađenih s očuvanjem okoliša, održivim razvojem i zadovoljavanjem potreba i želja kupaca. Svrha je priručnika čitatelju na jednom mjestu i u sažetom obliku prikazati fizikalnomehanička svojstva proizvoda iz proizvodnoga programa dostupnog na hrvatskom tržištu, investitorima predočiti mogućnosti gradnje opekom i proizvodima za zidanje, projektantima izložiti elemente nužne za projektiranje, oblikovanje pojedinosti i proračun konstrukcije, nadzornim inženjerima razjasniti pitanja s kojima će se susretati, a izvođačima predočiti postupke i pravilne izvedbe zidanih zgrada. 9
U knjizi su sustavno obrađene normirane značajke zidnih elemenata Wienerberger usporedbom sa zahtjevima i upućivanjem na odgovarajuće hrvatske odnosno europske norme. Prikazana su svojstva nekoliko vrsta mortova za izvođenje ziđa. Objašnjene su sve veličine nužne za proračune nosivosti zidanih zgrada s posebnim osvrtom na građenje zidanih zgrada u potresnim područjima. Posebna pozornost posvećena je sustavu stropnih konstrukcija Wienerberger koji je zbog svoje inovativnosti još uvijek jedinstven u nas. Za praktične potrebe projektiranja i izvođenja u knjizi su crteži s pojedinostima, tekstovi tipskih troškovničkih stavaka, normativi utroška materijala i rada te opsežne upute za gradnju s potrebnim crtežima i fotografijama. Knjiga sadržava i sažetke eksperimentalnih ispitivanja provedenih u Institutu građevinarstva Hrvatske u Zagrebu koji potvrđuju velike mogućnosti gradnje opekarskim proizvodima uz nužno ispunjavanje europskih odnosno hrvatskih zahtjeva za stalnom unutarnjom i vanjskom kontrolom kvalitete i ispunjavanje zahtjeva postavljenih pred projektanta, izvođača i krajnjeg korisnika. Ova je knjiga rezultat zajedničkih napora stručnjaka iz Wienerbergera (T. Franko i S. Lu) i Instituta IGH (D. Aničić, I. Par Koričić i M. Zupčić). Svima koji su pridonijeli objavljivanju ove knjige autori najljepše zahvaljuju. Autori: prof.dr.sc. D. Aničić dr.sc. S. Lu I. Par Koričić mr.sc. M. Zupčić Za Wienerberger Ilovac: T. Franko V. Gojnić 10
1 Uvod Ova knjiga sadržava iscrpne podatke potrebne investitorima, projektantima, nadzornim inženjerima i izvođačima koji grade opečne zidane zgrade s proizvodima sustava Wienerberger. Ona je rezultat višegodišnjih nastojanja tvrtke Wienerberger Ilovac, Karlovac da od proizvođača opečnih zidnih elemenata preraste u tvrtku koja na tržištu nudi cjelovit sustav gradnje zidanih zgrada koje ispunjavaju visoke zahtjeve suvremenoga komfornog i zdravog stanovanja, prihvatljivih troškova održavanja tijekom uporabnog vijeka, sigurnosti i uporabljivosti, požarne sigurnosti i drugih zahtjeva korisnika. Podaci navedeni u ovoj knjizi zasnivaju se na vlastitim istraživanjima svojstava proizvoda koja je proveo proizvođač a stalno ih provjeravaju ovlaštena akreditirana tijela (certifikacijska i nadzorna tijela te ispitni laboratoriji) sukladna sa zahtjevima hrvatskih odnosno europskih norma (HRN EN). Istraživanja mogućnosti sustava građenja zidanih zgrada Wienerbergerovim proizvodima provedena su analitičkim i eksperimentalnim metodama u centrali Wienerbergera u Beču i laboratorijima Instituta građevinarstva Hrvatske u Zagrebu tijekom prethodnih godina. Pritom su rabljene suvremene metode proračuna i eksperimentalnih ispitivanja zahtijevane europskim normama. Proizvodni program Wienerbergera obuhvaća cjeloviti sustav za gradnju suvremenih zidanih zgrada od opeke koji se na hrvatskom tržištu pojavljuje pod motom opeka za 21. stoljeće. Sustav zadovoljava sve zahtjeve europskih i hrvatskih norma za proizvode i projektiranje i zahtjeve hrvatskoga Tehničkog propisa za zidane konstrukcije (TPZK) ( Narodne novine 1/2007). 11
Kako će vrlo skoro u narednom razdoblju doći do zamjene europskih prednorma za projektiranje (nizova HRN ENV 1991 do HRN ENV 1999), koje su se primjenjivale u prijelaznom razdoblju, završnim tekstovima europskih norma (nizovima HRN EN 1990 do HRN EN 1999), očekuje se da će u skladu s tim normama brzo uskladiti i TPZK. Stoga je ovaj priručnik napisan tako da za projektiranje vrijedi od trenutka stupanja na snagu novog TPZKa. Podaci i odredbe koje se odnose na specifikacije proizvoda ostaju nepromijenjeni pa su u cijelosti odmah primjenjivi. Sustav opečnih zidanih zgrada Wienerberger sadržava četiri skupine proizvoda: zidne elemente, mortove, nadvoje i stropne konstrukcije. Zidni elementi proizvode se u širokoj paleti dimenzija predviđenih za izradu nosivih i nenosivih zidova izvedenih s mortom opće namjene, laganim mortom, tankoslojnim mortom ili specijalnim ljepilom. Zidni su elementi sukladni s normom HRN EN 7711 i zadovoljavaju svih 12 propisanih svojstava. Mortovi su sukladni s normom HRN EN 9982 i zadovoljavaju svih 12 propisanih svojstava. Nadvoji su predgotovljeni prednapeti proizvodi koji se dostavljaju spremni za ugradnju iznad otvora za prozore i vrata, a sukladni su s normom HRN EN 8462. Stropne konstrukcije sastoje se od predgotovljenih prednapetih stropnih gredica i opečnih ispunskih blokova iznad kojih se na gradilištu izvodi armiranobetonska tlačna ploča te povezuje serklažima. Strop je predviđen za uobičajena opterećenja u zgradama. Proizvodi su sukladni s normama HRN EN 150371 (stropne gredice) i HRN EN 150372 (ispunski blokovi), a proračun nosivosti u upotrebljivosti usklađen je se normom HRN EN 199211. Zidane zgrade projektirane i izgrađene u sustavu i s proizvodima Wienerberger te primjereno korištene i održavane ispunjavaju svih šest bitnih zahtjeva za građevine propisanih člankom 14. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ( Narodne novine 76/2007), Zakona o gradnji ( Narodne novine 175/2003 i 100/2004) i tehničkim propisima donesenim na osnovi tih zakona, s obzirom na 12
mehaničku otpornost i sigurnost sigurnost u slučaju požara higijenu, zdravlje i okoliš sigurnost pri uporabi zaštitu od buke uštedu energije i očuvanje topline, a time imaju i projektom predviđenu trajnost. 13
14
2 Zidni elementi Wienerberger 2.1 2.2 Općenito Zidni elementi proizvode se u skladu s normom HRN EN 7711:2008 koja u svom najnovijem izdanju obuhvaća elemente predviđene za izgradnju zidova mortom opće namjene i tankoslojnim mortom odnosno specijalnim adhezivom. Proizvodi se međusobno razlikuju u preciznosti izrade ploha za horizontalne sljubnice. Proizvodi predviđeni za zidanje mortom opće namjene na tržište dolaze u obliku u kojem su izišli iz peći a predviđena debljina morta je 12 mm. Proizvodi predviđeni za zidanje tankoslojnim mortom ili specijalnim adhezivom nakon vađenja iz peći izbruse se precizno na horizontalnim plohama i tako omogućuju uporabu morta ili adheziva debljine 13 mm. Proizvodni program zidnih elemenata Svi zidni elementi iz proizvodnog programa svrstani su u skupinu male obujamske mase (normirana oznaka LD, prema engl. low density) jer zadovoljavaju kriterij da im je obujamska masa u suhom stanju manja od 1000 kg/m3. Proizvodni asortiman sastoji se od proizvoda prikazanih u tablicama 2.1 do 2.3. Obzirom na preciznost izrade naliježućih ploha zidnih elemenata na horizontalnim sljubnicama ziđa svi zidni elementi proizvode se kao obični i kao precizno brušeni. Obični zidni elementi imaju naliježuće horizontalne plohe u okviru dopuštenih odstupanja od objavljenih dimenzija i predviđeni su za uporabu s mortovima opće namjene. Precizni brušeni zidni elementi imaju strojno izbrušene naliježuće horizontalne plohe u okviru dopuštenih odstupanja od objavljenih dimenzija i dodatno u okviru dopuštenih odstupanja za ravnost i planparalelnost naliježućih ploha i predviđeni su za uporabu s tankoslojnim mortovima. 15
tablica 2.1 Proizvodni program zidnih elemenata za nosive zidove ( obični i precizni zidni elementi) redni broj naziv i izgled proizvoda skupina proizvoda razred proizvodnje dimenzije dxšxv (mm) razred dopuštenih odstupanja razred raspona postotak šupljina (%) grupa prema HRN EN 199611 tlačna čvrstoća (N/mm 2 ) okomito bočno 1 POROTHERM 45 S P + E ld I 250 x 450 x 238 t1 r1 50 2b 10 2.5 2 porotherm 38 s plus ld I 250 x 380 x 238 t1 r1 46 2b 10 2.5 3 porotherm 30 s plus ld I 250 x 300 x 238 t1 r1 48 2b 10 2.5 4 porotherm 25 s p + e ld I 375 x 250 x 238 t1 r1 45 2b 10 2.5 5 porotherm 38 profi ld I 250 x 380 x 249 t1+ r1+ 55 2b 10 2.5 6 porotherm 30 profi ld I 250 x 300 x 249 t1+ r1+ 55 2b 10 2.5 napomena: Oznake S seizmik plus poboljšana toplinska svojstva profi precizno brušena opeka p + e patent + ekonomik 16
obujamska masa u suhom stanju (Kg/m 3 ) bruto neto razred odstupanja kretanje vlage (mm/m) čvrstoća prijanjanja (N/mm²)* sadržaj aktivnih topljivih soli eurorazred reakcije pri požaru upijanje vode koeficijent difuzije vodene pare (μ)** toplinska provodljivost (W/mK) trajnost na zamrzavanje / odmrzavanje masa (Kg) potrošnja opeke m²/ m³ utrošak morta 1/m² //1/m³ opterećenje za m² zida (kn/m²) 700.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 0.16 F0 19.4 16.0 35.6 57.0 126.0 3.50 720.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 0.139 F0 17.0 16.0 42.1 47.0 124.0 3.05 685.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 0.15 F0 12.2 16.0 53.3 38.0 127.0 2.22 700.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 0.18 F0 15.5 10.7 42.7 27.0 108.0 1.95 700.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 0.13 F0 17.6 16.0 42.1 4.0 10.5 2.88 700.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 0.15 F0 13.5 16.0 53.3 3.0 10.0 2.77 17
redni broj naziv i izgled proizvoda skupina proizvoda razred proizvodnje dimenzije dxšxv (mm) razred dopuštenih odstupanja razred raspona postotak šupljina (%) grupa prema HRN EN 199611 tlačna čvrstoća (N/mm 2 ) okomito bočno 7 porotherm 25 profi ld I 375 x 250 x 249 t1+ r1+ 55 2b 10 2.5 8 poroblok 9 ld I 250 x 290 x 238 t1 r1 55 2b 10 2.5 9 poroblok 6,5 ld I 190 x 290 x 238 t1 r1 55 2b 10 2.5 10 poroblok 7 ld I 250 x 290 x 190 t1 r1 61 3 10 2.5 11 poroblok 5,5 ld I 190 x 290 x 190 t1 r1 58 3 10 2.5 12 poroblok 4,5 ld I 190 x 250 x 190 t1 r1 58 3 10 2.5 napomena: Oznake S seizmik plus poboljšana toplinska svojstva profi precizno brušena opeka p + e patent + ekonomik 18
obujamska masa u suhom stanju (Kg/m 3 ) bruto neto razred odstupanja kretanje vlage (mm/m) čvrstoća prijanjanja (N/mm²)* sadržaj aktivnih topljivih soli eurorazred reakcije pri požaru upijanje vode koeficijent difuzije vodene pare (μ)** toplinska provodljivost (W/mK) trajnost na zamrzavanje / odmrzavanje masa (Kg) potrošnja opeke m²/ m³ utrošak morta 1/m² //1/m³ opterećenje za m² zida (kn/m²) 795.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 0.18 F0 18.6 10.5 42.0 2.5 10.00 1.99 580.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 0.33 F0 10.4 16,0 /13,8 53.3 28,0 /23,0 93.0 2,17 /1,85 700.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 0.33 F0 9.3 21,2 /13,8 66.7 32,0 /18,0 101.0 2,54 /1,70 695.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 0.36 F0 9.3 19,2 /16,7 64.0 30,0 /26,0 100.0 2,33 /2,02 700.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 0.36 F0 7.5 25,0 /16,7 82.0 38,0 /25,0 125.0 2,56 /1,70 700.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 0.33 F0 6.2 25,0 /20,0 96.2 37,0 /28,0 142.0 2,22 /1.74 19
tablica 2.2 proizvodni program zidnih elemenata za nenosive zidove ( obični i precizni zidni elementi) redni broj naziv i izgled proizvoda skupina proizvoda razred proizvodnje dimenzije dxšxv (mm) razred dopuštenih odstupanja razred raspona postotak šupljina (%) grupa prema HRN EN 199611 tlačna čvrstoća (N/mm 2 ) okomito bočno 1 porotherm 20 s p + e ld I 375 x 200 x 238 t1 r1 10 2.5 2 porotherm 20/50 s maxi ld I 500 x 200 x 238 t1 r1 10 2.5 3 porotherm 11,5 p+e ld I 500 x 115 x 238 t1 r1 10 2.5 4 porotherm 10 p + e ld I 500 x 100 x 238 t1 r1 10 2.5 5 porotherm 8 p + e ld I 500 x 80 x 238 t1 r1 10 2.5 6 porotherm 20 50 profi ld I 500 x 200 x 249 t1+ r1+ 10 2.5 napomena: Oznake S seizmik plus poboljšana toplinska svojstva profi precizno brušena opeka p + e patent + ekonomik 20
obujamska masa u suhom stanju (Kg/m 3 ) bruto neto razred odstupanja kretanje vlage (mm/m) čvrstoća prijanjanja (N/mm²)* sadržaj aktivnih topljivih soli eurorazred reakcije pri požaru upijanje vode koeficijent difuzije vodene pare (μ)** toplinska provodljivost (W/mK) trajnost na zamrzavanje / odmrzavanje masa (Kg) potrošnja opeke m²/ m³ utrošak morta 1/m² //1/m³ opterećenje za m² zida (kn/m²) 650.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 0.33 F0 9.2 10.7 53.0 23.0 114.6 1.68 620.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 0.33 F0 12.2 8.0 42.0 18.0 94.5 1.48 800.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 F0 7.0 8.0 69.6 6.0 52.2 0.98 830.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 F0 6.1 8.0 80.0 5.5 55.0 0.88 860.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 F0 4.9 8.0 100.0 4.5 56.3 0.78 861.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 0.256 F0 20.9 8.0 40.0 2.0 10.0 1.70 21
redni broj naziv i izgled proizvoda skupina proizvoda razred proizvodnje dimenzije dxšxv (mm) razred dopuštenih odstupanja razred raspona postotak šupljina (%) grupa prema HRN EN 199611 tlačna čvrstoća (N/mm 2 ) okomito bočno 7 porotherm 17 50 profi ld I 500 x 170 x 249 t1+ r1+ 10 2.5 8 porotherm 12 50 profi ld I 500 x 120 x 249 t1+ r1+ 10 2.5 9 porotherm 10 50 profi ld I 500 x 100 x 249 t1+ r1+ 10 2.5 10 forati 12 ld I 500 x 120 x 250 t1 r1 10 2.5 11 forati 10 ld I 500 x 100 x 250 t1 r1 10 2.5 12 forati 8 ld I 500 x 80 x 250 t1 r1 10 2.5 napomena: Oznake S seizmik plus poboljšana toplinska svojstva profi precizno brušena opeka p + e patent + ekonomik 22
obujamska masa u suhom stanju (Kg/m 3 ) bruto neto razred odstupanja kretanje vlage (mm/m) čvrstoća prijanjanja (N/mm²)* sadržaj aktivnih topljivih soli eurorazred reakcije pri požaru upijanje vode koeficijent difuzije vodene pare (μ)** toplinska provodljivost (W/mK) trajnost na zamrzavanje / odmrzavanje masa (Kg) potrošnja opeke m²/ m³ utrošak morta 1/m² //1/m³ opterećenje za m² zida (kn/m²) 861.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 0.29 F0 18.3 8.0 47.1 2.0 11.8 1.49 747.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 F0 11.2 8.0 66.7 1.0 8.3 0.91 744.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 F0 9.3 8.0 80.0 1.0 10.0 0.76 560.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 F0 8.5 7.5 7.0 0.76 560.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 F0 6.8 7.5 5.8 0.61 600.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 F0 6.0 7.5 4.7 0.53 23
redni broj naziv i izgled proizvoda skupina proizvoda razred proizvodnje dimenzije dxšxv (mm) razred dopuštenih odstupanja razred raspona postotak šupljina (%) grupa prema HRN EN 199611 tlačna čvrstoća (N/mm 2 ) okomito bočno 13 forati 6 ld I 500 x 60 x 250 t1 r1 10 2.5 14 tavelloni 10 ld I 1000 x 60 x 250 t1 r1 10 2.5 15 tavelle 3 ld I 500 x 30 x 250 t1 r1 10 2.5 16 pregradna opeka 11,5 19 ld I 500 x 115 x 190 t1 r1 10 2.5 17 pregradna opeka 10 19 ld I 500 x 100 x 190 t1 r1 10 2.5 18 pregradna opeka 8 19 ld I 500 x 80 x 190 t1 r1 10 2.5 napomena: Oznake S seizmik plus poboljšana toplinska svojstva profi precizno brušena opeka p + e patent + ekonomik 24
obujamska masa u suhom stanju (Kg/m 3 ) bruto neto razred odstupanja kretanje vlage (mm/m) čvrstoća prijanjanja (N/mm²)* sadržaj aktivnih topljivih soli eurorazred reakcije pri požaru upijanje vode koeficijent difuzije vodene pare (μ)** toplinska provodljivost (W/mK) trajnost na zamrzavanje / odmrzavanje masa (Kg) potrošnja opeke m²/ m³ utrošak morta 1/m² //1/m³ opterećenje za m² zida (kn/m²) 735.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 F0 5.3 7.5 3.6 0.46 547.0 d1 (10%) s0 a2 5/10 F0 8.2 4.0 880.0 d1 (10%) s0 a1 5/10 F0 9.0 10.0 8.0 1.04 825.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 F0 7.8 10.0 7.0 0.91 815.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 F0 7.8 10.0 7.0 0.91 910.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 0.256 F0 7.2 10.0 6.0 0.83 25
tablica 2.3 proizvodni program pomoćnih zidnih elemenata ( obični i precizni zidni elementi) redni broj naziv i izgled proizvoda skupina proizvoda razred proizvodnje dimenzije dxšxv (mm) razred dopuštenih odstupanja razred raspona postotak šupljina (%) grupa prema HRN EN 199611 tlačna čvrstoća (N/mm 2 ) okomito bočno 1 porotherm 38 s p + e 1/2 + 1/2 ld I 380 x (125 x 125) x 238 t1 r1 10 2.5 2 porotherm 30 s p + e 1/2 + 1/2 ld I 300 x (125 x 125) x 238 t1 r1 10 2.5 3 zvučno izolacijska opeka ld I 250 x 375 x 238 t1 r1 10 2.5 4 betonski kut 25 ld I 250 x 380 x 238 10 2.5 5 betonski kut 30 ld I 294 x 420 x 238 10 2.5 6 betonski kut 25 profi ld I 250 x 380 x 248 10 2.5 7 betonski kut 30 profi ld I 295 x 420 x 248 10 2.5 napomena: 26 Oznake S seizmik plus poboljšana toplinska svojstva profi precizno brušena opeka p + e patent + ekonomik
obujamska masa u suhom stanju (Kg/m 3 ) bruto neto razred odstupanja kretanje vlage (mm/m) čvrstoća prijanjanja (N/mm²)* sadržaj aktivnih topljivih soli eurorazred reakcije pri požaru upijanje vode koeficijent difuzije vodene pare (μ)** toplinska provodljivost (W/mK) trajnost na zamrzavanje / odmrzavanje masa (Kg) potrošnja opeke m²/ m³ utrošak morta 1/m² //1/m³ opterećenje za m² zida (kn/m²) 724.2 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 F0 17.3 741.3 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 F0 13.9 567.5 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 F0 13.3 10.7 42.7 150.0 598.6 4.12 640.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 F0 15.2 694.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 F0 21.5 790.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 F0 18.8 726.0 d1 (10%) 0.15 s0 a1 5/10 F0 22.5 27
2.3 Dopuštena odstupanja dimenzija Proizvodne (tzv. radne) dimenzije proizvoda navedene su u tablicama 2.1 do 2.3. Proizvodi predviđeni za zidanje mortom opće namjene (M5 i M10) ili laganim mortom (LM5) proizvode se u skladu s normom HRN EN 7711 i svrstani su u razred dopuštenih odstupanja T1 a najveći raspon odstupanja je R2. Proizvodi predviđeni za zidanje u tankoslojnom mortu (TM10) ili ljepilu DRYFIX. extra (proizvođač WIENERBERGER) proizvode se u skladu s točkom 5.2.1.2 norme HRN EN 7711 pri čemu osim ispunjenja kriterija iz prethodnoga stavka moraju zadovoljiti i ove uvjete: maksimalan otklon od ravnosti jednog horizontalnog lica iznosi do 1,0 mm maksimalan otklon od planparalelnosti dvaju horizontalnih lica iznosi do 1,0 mm. 2.3.1 Dopušteno odstupanje srednje vrijednosti (T) Ako se opečni zidni elementi uzorkuju iz pošiljke u skladu s dodatkom A norme HRN EN 7721 i ispituju u skladu s normom HRN EN 77216 primjenom postupka mjerenja navedenog u normi HRN EN 7711, razlika svih dimenzija između objavljene vrijednosti i srednje vrijednosti izvedene iz mjerenja ispitnih uzoraka ne smije biti veća od objavljene vrijednosti zaokružene na cijeli mm. Za obične zidne elemente vrijedi objavljena vrijednost: T1: ± 0,40 x (dimenzija radne veličine) 0,5 mm ili 3 mm, ovisno o tome što je veće. Primjer: Za objavljenu visinu zidnog elementa h=238 mm srednja vrijednost dopuštenog odstupanja smije iznositi: a) ± 0,40 x 238 0,5 = ± 6,2 mm, zaokruženo 6 mm b) ± 3 mm, što je mjerodavna vrijednost. 28
Za precizno brušene zidne elemente vrijedi objavljena vrijednost: T1+: ± 0,40 (dimenzija radne veličine) 0,5 mm ili 3 mm za duljinu i širinu, ovisno o tome što je veće ± 0,05 (dimenzije radne veličine) 0,5 mm ili 1 mm za visinu, ovisno o tome što je veće. Primjer: Za objavljenu visinu zidnog elementa h=249 mm srednja vrijednost dopuštenog odstupanja smije iznositi: a) ± 0,05 x 249 0,5 = ± 0,79 mm, zaokruženo 1 mm b) ± 1 mm, pa je mjerodavna vrijednost ± 1 mm. 2.3.2 Raspon odstupanja (R) Najveći raspon dane dimenzije (tj. razlika između najveće i najmanje određene dimenzije na pojedinom elementu) koji se smije naći u ispitnom uzorku, ako je raspon objavljen i ako su opečni zidni elementi uzorkovani iz pošiljke u skladu s dodatkom A te ispitani u skladu s normom EN 77216 primjenom postupka mjerenja navedenog u normi uz zaokruženje na cijeli mm, smije iznositi: za obične zidne elemente: R2: 0,3 x (dimenzije radne veličine) 0,5 mm. Primjer: Za objavljenu visinu zidnog elementa h=238 mm najveći raspon dane dimenzije smije iznositi: 0,3 x 238 0,5 = 4,6 mm, zaokruženo na 5 mm. za precizno brušene zidne elemente: R2+: 0,3 x (dimenzije radne veličine) 0,5 mm za duljinu i širinu i 1,0 mm za visinu. Primjer: za objavljenu visinu zidnog elementa h=249 mm najveći raspon dane dimenzije smije iznositi: 0,3 x 249 0,5 = 4,7 mm, zaokruženo na 5 mm za duljinu i širinu a 1,0 mm za visinu. Za visinu je mjerodavna vrijednost R2+ = 1 mm. 29
2.4 Geometrijski podaci o zidnim elementima Oblici zidnih elemenata naznačeni su u tablicama 2.1 do 2.3. Podrobni podaci o obliku i dimenzijama svakog proizvoda mogu se naći na internetskoj stranici www.wienerberger.hr. 2.4.1 Obujam svih šupljina Svi zidni elementi svrstani su u skupinu 2 zidnih elemenata navedenih u tablici 3.1 norme HRN EN 199611, Projektiranje zidanih konstrukcija, jer sadržavaju > 25 % i 55 % vertikalnih šupljina u odnosu na ukupni bruto obujam elementa. Određivanje obujma šupljina provodi se u skladu s normom HRN EN 7723. 2.4.2 Obujam pojedine šupljine Svi zidni elementi svrstani su u skupinu 2 zidnih elemenata navedenih u tablici 3.1 norme HRN EN 199611 Projektiranje zidanih konstrukcija jer je svaka pojedinačna šupljina manja od 2 % od ukupnog bruto obujma elementa a rukohvati ne iznose više od 12,5 % ukupnog bruto obujma elementa. 2.4.3 Debljina vanjskih i unutarnjih stijenki Debljine vanjskih i unutarnjih stijenki zidnih elemenata zadovoljavaju kriterij za skupinu 2 zidnih elemenata iz tablice 3.1 norme HRN EN 199611, Projektiranje zidanih konstrukcija, jer su debljine vanjskih stijenki 8 mm unutarnjih stijenki 5 mm. 2.4.4 Kombinirana debljina vanjskih i unutarnjih stijenki Kombinirana debljina vanjskih i unutarnjih stijenki zidnih elemenata zadovoljava kriterij za skupinu 2 zidnih elemenata iz tablice 3.1 norme HRN EN 199611, Projektiranje zidanih konstrukcija, jer iznosi 16 % ukupne širine ili duljine zidnog elementa. 30
Napomena: Kombinirana debljina vanjskih i unutarnjih stijenki prema normi HRN EN 771 1 zbroj je debljina vanjskih i unutarnjih stijenki od jednog lica ili čela zidnog elementa do suprotnog lica ili čela duž bilo kojeg puta, kroz oblikovane šupljine, koji daje najmanju vrijednost izraženu kao postotak širine ili duljine elementa. 2.5 2.5.1. Obujamska masa Bruto obujamska masa u suhom stanju Bruto obujamska masa zidnih elemenata omjer je mase zidnog elementa u suhom stanju i njegova bruto obujma. Ona se za proizvodni program iz tablica 2.1 do 2.3 nalazi u rasponu od 650 do 850 kg/m³. Podaci za pojedine proizvode mogu se naći na internetskoj stranici www.wienerberger.hr. 2.5.2. Neto obujamska masa u suhom stanju Neto obujamska masa zidnih elemenata omjer je mase zidnog elementa u suhom stanju i njegova neto obujma (obujma opečnog materijala). Ona se za proizvodni program iz tablica 2.1 do 2.3 nalazi u rasponu od 1500 do 1600 kg/m³. Podaci za pojedine proizvode mogu se naći na internetskoj stranici www.wienerberger.hr. 2.5.3. Dopuštena odstupanja od obujamske mase Dopušteno odstupanje od vrijednosti objavljene bruto i neto obujamske mase zidnih elemenata iznosi 10 % pa se proizvodi svrstavaju u razred D1. Kad su opečni zidni elementi uzorkovani iz pošiljke u skladu s dodatkom A norme HRN EN 7711 i ispitani u skladu s normom HRN EN 77213, ne smije se srednja vrijednost bruto ili neto obujamske mase u suhom stanju, dobivena mjerenjem ispitnih uzoraka razlikovati za više od 10 % od objavljene vrijednosti. 31
2.6 2.6.1 Tlačna čvrstoća Tlačna čvrstoća u smjeru okomitom na horizontalne sljubnice Objavljena srednja vrijednost tlačne čvrstoće zidnih elemenata u smjeru okomitom na horizontalne sljubnice je f = 12 N/mm². Nijedna pojedinačna vrijednost tlačne čvrstoće ispitnih uzoraka nije manja od 80 % objavljene vrijednosti. Objavljena karakteristična vrijednost tlačne čvrstoće zidnih elemenata je f k,b = 10,0 N/mm2. Karakteristična vrijednost tlačne čvrstoće određuje se statističkom obradom velikog broja rezultata ispitivanja uz zadovoljenje uvjeta da je 95 % rezultata veće od iskazane karakteristične vrijednosti. Objavljivanje karakteristične tlačne čvrstoće omogućuje svrstavanje zidnih elemenata u I. kategoriju proizvoda navedenu u tablici ZA.2 norme HRN EN 7711. To ujedno zahtijeva provedbu sustava potvrđivanja sukladnosti 2+ određenog člankom 28. Pravilnika o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označivanju građevnih proizvoda ( Narodne novine 1/2005), odgovarajući certifikat o tvorničkoj kontroli proizvodnje i izjavu o sukladnosti proizvođača kojom se to potvrđuje. Na osnovi valjano potvrđene I. kategorije proizvodnje zidnih elemenata projektant smije u proračunu rabiti primjereno manju vrijednost parcijalnog koeficijenta sigurnosti za materijal određenu u točki 2.4.3 norme HRN EN 199611 odnosno pripadajućem Nacionalnom dodatku HRN EN 199611/NA. Tlačna čvrstoća zidnog elementa ispituje se u skladu s normom HRN EN 7721. Napomena: Za proračun granične otpornosti (nosivosti) zida izvedenog od zidnih elemenata i morta opterećenog vertikalnim opterećenjem nužno je poznavati normaliziranu tlačnu čvrstoću zidnog elementa f b. Normalizirana tlačna čvrstoća zidnog elementa f b jest stvarna tlačna čvrstoća zidnog elementa f utvrđena ispitivanjem ispitnog uzorka, prethodno kondicioniranog u sobnim uvjetima (T 15 C, RH 32
65 %), korigirana množenjem faktorom oblika δ kojim se čvrstoća svodi na tlačnu čvrstoću zidnog elementa širine 100 mm, visine 100 mm i proizvoljne duljine: f b = f δ (N/mm 2 ). (2.1) Vrijednosti faktora oblika δ dane su u tablici 2.4. tablica 2.4 faktor oblika δ za ispitne dimenzije ispitnog uzorka Visina 1) mm Širina u mm 50 100 150 200 250 200 1,45 1,35 1,25 1,15 1,10 250 1,55 1,45 1,35 1,25 1,15 napomena 1: Dopuštena je linearna interpolacija susjednih vrijednosti napomena 2: Ispuštene su vrijednosti za visine < 200 mm 1) Visina nakon obrade naliježuće površine Ako su opečni zidni elementi uzorkovani iz pošiljke u skladu s dodatkom A norme HRN EN 7711 i ispitani u skladu s normom HRN EN 7721 uz pripremu površine opisane u točki 7.2.4 norme HRN EN 7721:2000 te njegovani u skladu s točkom 7.3.2 norme HRN EN 7721:2000, srednja vrijednost tlačne čvrstoće specificiranog broja opečnih zidnih elemenata iz pošiljke ne smije biti manja od objavljene tlačne čvrstoće. Ovaj se zahtjev ne odnosi nužno na posebno oblikovane i pomoćne zidne elemente. 2.6.2 Tlačna čvrstoća u smjeru okomitom na vertikalne sljubnice Objavljena srednja vrijednost tlačne čvrstoće zidnog elementa za smjer djelovanja tlačne sile okomito na vertikalnu sljubnicu iznosi f h = 2 N/mm². 33
2.7 Toplinska svojstva Toplinska svojstva zidnih elemenata mogu se odrediti na tri načina: a) Toplinska svojstva zidnih elemenata objavljuju se na osnovi tabličnih vrijednosti utvrđenih u normi HRN EN 1745. b) Toplinska svojstva zidnih elemenata objavljuju se na osnovi podataka utvrđenih ispitivanjima u skladu s normom HRN EN 1745. c) Toplinska svojstva zidnih elemenata objavljuju se na osnovi proračuna. U tablici 2.5 navedene su vrijednosti toplinske provodljivosti λ 10,dry (P=50 %) u W / (m K) određene na osnovi proračunskog postupka u normi HRN EN 1745. tablica 2.5 Toplinska provodljivost zidnih elemenata utvrđena proračunom u skladu s normom HRN EN 1745 redni broj zidni element Toplinska provodljivost λ10,dry (P=50 %) W/(m K) nosivi zidovi 1 porotherm 38 s plus 0,139 2 porotherm 30 s plus 0,145 3 porotherm 25 s p + e 0,18 4 porotherm 38 profi 0,13 5 porotherm 30 profi 0,14 6 porotherm 25 profi 0,18 nenosivi zidovi 7 porotherm 11,5 p + e porotherm 11,5 profi 0,33 8 porotherm 10 p + e i porotherm 10 profi 0,33 9 porotherm 8 p + e i porotherm 8 profi 0,33 Napomena: Za pomoćne elemente mogu se uzeti vrijednosti odgovarajućih elemenata iste debljine. Vrijednosti iz tablica potrebno je provjeriti na www.wienerberger.hr. 34
2.8 Trajnost Ako se izvode vanjski zidovi građevine, svi zidni elementi predviđeni su kao potpuno zaštićeni od prodora vode i djelovanja ciklusa zamrzavanja i odmrzavanja slojem vanjske žbuke odgovarajuće debljine i svojstava, oblogom ili pročeljnim elementima od različitih materijala. Ako se izvode unutarnji zidovi, zidni su elementi potpuno zaštićeni od prodora vode. Stoga se za njih ne postavljaju posebni zahtjevi koji se odnose na trajnost pri djelovanju ciklusa zamrzavanja i odmrzavanja. Zidni se elementi razvrstavaju u razred otpornosti na zamrzavanje odmrzavanje F0 (pasivna izloženost) u skladu s normom HRN EN 7711. Projektant je obvezan razmotriti uvjete izloženosti te prema prilikama na mjestu uporabe zidnih elemenata donijeti odluku o odgovarajućoj zaštiti. 2.9 Vodoupojnost Obzirom na predviđenu namjenu u okolišu zaštićenom od atmosferskih utjecaja na zidne se elemente ne postavljaju posebni zahtjevi u pogledu vodoupojnosti. Posebnu pozornost nužno je obratiti činjenici da je neožbukano ziđe izloženo povećanom riziku oštećenja zbog djelovanja atmosferilija. Opširnije vidi u poglavlju Upute za gradnju. 2.10 Početna vodoupojnost Početna vodoupojnost zidnih elemenata bitna je za postizanje zahtijevane prionjivosti morta i zidnog elementa, a prionjivost je nužna za postizanje dobre posmične i vlačne čvrstoće te čvrstoće na savijanje nosivih i nenosivih zidova pri djelovanju prolaznih i izvanrednih djelovanja. Opširnije o postizanju potrebne vlažnosti zidnih elemenata u trenutku gradnje radi postizanja zahtijevane prionjivosti vidi u poglavlju Upute za gradnju. Svojstvo početne vodoupojnosti zidnih elemenata nije određeno. 35
2.11 Sadržaj aktivnih topljivih soli Sukladno predviđenoj namjeni u zaštićenom okolišu za zidne se elemente ne postavljaju posebni zahtjevi s obzirom na sadržaj aktivnih topljivih soli. Stoga se razvrstavaju u razred S0 u skladu s normom HRN EN 7725. Kako zidni elementi ipak sadržavaju određenu količinu topljivih soli, nužno ih je zaštititi od djelovanja atmosferilija, posebno kiše i snijega od trenutka izrade, tijekom skladištenja, ugradnje, sve do zaštite žbukom ili na koji drugi način. Opširnije vidi u poglavlju Upute za gradnju. 2.12 Kretanje vlage Sukladno predviđenoj namjeni u zaštićenom okolišu za zidne se elemente ne postavljaju posebni zahtjevi s obzirom na kretanje vlage koje se određuje metodom ispitivanja danom u normi HRN EN 77219. 2.13 Reakcija pri požaru Zidni elementi nosivih i nenosivih zidova podliježu požarnim zahtjevima. Reakcija pri požaru određuje se ispitivanjem u skladu s normom HRN EN 135011 Zidni se elementi razvrstavaju u požarni razred A1 bez ispitivanja jer sadržavaju 1,0 % u masi ili obujmu homogeno raspoređenih organskih materijala. Ta je odredba zasnovana na Odluci Europske komisije broj 96/603/EZ koja je dopunjena Odlukom Europske komisije broj 2000/605/EZ po kojoj se negorivi zidni elementi s manje od 1,0% (u masi ili obujmu, zavisno o tome što je nepovoljnije) homogeno raspoređenih organskih materijala svrstavaju u požarni razred A1 bez ispitivanja. 2.14 Paropropusnost Za zidne elemente predviđene za uporabu u vanjskim elementima zgrade paropropu 36
snost izražena koeficijentom difuzije vodene pare određena je iz tabličnih vrijednosti u normi EN 1745 (tablica A.1) i iznosi μ = 5/10. Prva brojka (5) označuje koeficijent difuzije za smjer kretanja vodene pare izvana prema unutra, a druga brojka (10) za smjer kretanja iznutra prema van. 2.15 Početna posmična čvrstoća i čvrstoća prionljivosti Početna posmična čvrstoća i čvrstoća prionjivosti zidnog elementa i morta određuju se ispitivanjima ili proračunom. Pojedinosti su prikazane u točki 5.4. 2.16 Sadržaj opasnih tvari Proizvodi ne sadržavaju opasne tvari. 2.17 Označivanje zidnih elemenata Označivanje pojedinih zidnih elemenata i podaci o njihovim svojstvima mogu se naći u tehničkim listovima proizvoda na internetskoj stranici Wienerbergera www.wienerberger.hr. Na slici 2.1 prikazan je jedan primjer označivanja s tehničkom uputom. 37
slika 2.1. primjer označivanja zidnih elemenata 38
3 Mort opće namjene, tankoslojni mort i lagani mort 3.1. Općenito Za zidanje ziđa s običnim zidnim elementima Wienerberger prikladni su tvornički proizvedeni vapnenocementni mortovi opće namjene M5 i M10. Osim morta Wienerberger mogu se rabiti i drugi tvornički proizvedeni mortovi opće namjene koji imaju fizikalnomehanička i kemijska svojstva jednaka Wienerbergerovu mortu. Za zidanje ziđa običnim zidnim elementima Wienerberger prikladan je Wienerbergerov lagani mort LM5 poboljšanih toplinskih svojstava. Zbog nemogućnosti pravilne kontrole svojstava, ne preporučuje se izrada mortova opće namjene i laganih mortova na gradilištu. Za zidanje ziđa preciznim zidnim elementima Wienerberger prikladan je tvornički proizveden Wienerbergerov tankoslojni mort TM10 i poliuretanski adheziv DRY FIX.extra. Osim tankoslojnog morta Wienerberger mogu se rabiti i drugi tvornički proizvedeni tankoslojni mortovi koji imaju fizikalnomehanička i kemijska svojstva jednaka Wienerbergerovu mortu. Mort se upotrebljava za zidanje nosivih zidova i stupova te nenosivih (pregradnih) zidova u ožbukanom ziđu zidanih konstrukcija zgrada. Za mort opće namjene i lagani mort normom se propisuju svojstva svježega morta (vrijeme ugradnje, sadržaj klorida, udio pora i obujamska masa) nužna za pravilnu ugradnju, svojstva očvrsnuloga morta (tlačna čvrstoća, čvrstoća prionjivosti i obujam 39
ska masa) nužna za postizanje predviđenih svojstava ziđa, a za tankoslojni mort još i dodatna svojstva koja se odnose na veličinu zrna agregata i vrijeme obradivosti. Svojstva poliuretanskog adheziva nisu propisana normom. 3.2 3.2.1 Svojstva svježeg morta Vrijeme ugradivosti Vrijeme ugradivosti morta opće namjene, laganog morta i tankoslojnog morta nalazi se u podacima o objavljenim vrijednostima proizvođača morta. Vrijeme ugradivosti poliuretanskog adheziva je od 5 do 10 minuta. Nakon upotrebe bocu treba zatvoriti te očistiti pištolj za nanošenje. DRYFIX.extra moguće je rabiti i naknadno. Na slici 3.1 prikazani su tehnički podaci tog proizvoda. Proizvod: DRYFIX.extra Sadržaj doze: 750 ml Temperatura obrade: 5 C do +35 C Temperatura sadržaja doze: min. 10 C (idealno + 20 C do +25 C) Postojanost na temperaturi: od 40 C do + 0 C Vrijeme ugradivosti uz temperaturu od 18 C i relativnu vlažnost od 60 %: oko 510 min Kapacitet odvlaživanja (uz 18 C i 60 % RH): nakon oko 20 minuta (Ø3 cm) Obujamska masa: 16 18 kg/m³ Toplinska provodljivost: 0,036 W/mK Reakcija pri požaru: B2 Izdašnost za debljine zida od 17 do 50 cm: oko 5 m² zid/doza Izdašnost za debljine zida od 10 do 12 cm: oko 10 m² zid/doza slika 3.1 tehnički podaci DRYFIX.extra 40
3.2.2 Sadržaj klorida Sadržaj klorida u mortu opće namjene, laganom mortu i tankoslojnom mortu može se ustanoviti iz objavljenih podataka proizvođača. DRYFIX.extra ne sadržava kloride. Ako je uzorkovanje obavljeno iz pošiljke u skladu s normom HRN EN 10152, a ispitivanje provedeno u skladu s normom HRN EN 101517 primjenom postupka određivanja sadržaja klorida topljivih u vodi ili primjenom proračuna zasnovanog na mjerenju sadržaja iona klora u sastojcima morta, sadržaj klorida ne smije biti veći od objavljene vrijednosti. 3.2.3 Udio pora (sadržaj zraka) Udio pora u mortu opće namjene, laganom mortu i tankoslojnom mortu može se utvrditi iz objavljenih podataka proizvođača. Ako je uzorkovanje obavljeno iz pošiljke u skladu s normom HRN EN 10152 a ispitivanje provedeno u skladu s normom HRN EN 10157, udio pora (sadržaj zraka) mora biti unutar objavljenog raspona. 3.2.4 Omjer sastojaka Mortovi M5 i M10 sastoje se od vapna, cementa, agregata i dodataka. Omjer sastojaka morta može se ustanoviti iz objavljenih podataka proizvođača. Mort LM5 sastoji se od vapna, cementa, laganog agregata i dodataka. Omjer sastojaka morta može se ustanoviti iz objavljenih podataka proizvođača. Mort TM10 sastoji se od vapna, cementa, agregata i dodataka. Omjer sastojaka morta može se ustanoviti iz objavljenih podataka proizvođača. Sastav DRYFIX.extra zaštićen je patentom. 41
3.3 3.3.1 Svojstva očvrsnuloga morta Tlačna čvrstoća Tlačna čvrstoća mortova u N/mm²odgovara njihovoj oznaci (M5, M10, LM5, TM10). Tlačna čvrstoća određuje se kao srednja vrijednost rezultata ispitivanja. Sadržaj vapna proračunat kao kalcijev hidroksid Ca(OH) 2 obično je veći od 50% ukupne mase veziva. Točne podatke treba potražiti u objavljenim podacima proizvođača. Ako je mort uzorkovan iz pošiljke u skladu s normom HRN EN 10152 i ispitan u skladu s normom HRN EN 101511, tlačna čvrstoća morta ne smije biti manja od objavljene tlačne čvrstoće. 3.3.2 Čvrstoća prionjivosti Početna posmična čvrstoća i čvrstoća prionjivosti zidnog elementa i morta određuju se ispitivanjima ili proračunom. Pojedinosti su prikazane u točki 4.4. 3.3.3 Vodoupojnost S obzirom na to da je ziđe zaštićeno od izravnog utjecaja atmosferilija to svojstvo morta se ne određuje. 3.3.4 Paropropusnost Paropropusnost morta opće namjene M5: μ = 15/35. Paropropusnost morta opće namjene M10: μ = 15/35. Paropropusnost laganog morta LM5: μ = 5/20. Paropropusnost tankoslojnog morta TM10: μ = 5/20. Paropropusnost poliuretanskog adheziva: μ = 60/60. Paropropusnost je određena u skladu s normom EN 1745:2001 (tablica A.12), u kojoj su navedene vrijednosti koeficijenta difuzije vodene pare za mort predviđen za upotrebu u vanjskim elementima. 42
3.3.5 Obujamska masa suhoga očvrsnulog morta Obujamska masa suhoga očvrsnulog morta opće namjene iznosi 1700 1900 kg/m³. Obujamska masa suhoga očvrsnulog laganog morta iznosi 700 kg/m³. Obujamska masa suhoga očvrsnulog tankoslojnog morta iznosi 1500 kg/m³. Obujamska masa suhoga očvrsnulog poliuretanskog adheziva morta iznosi 30 kg/m³. Ako je mort uzorkovan iz pošiljke u skladu s normom HRN EN 10152 i ispitan u skladu s normom HRN EN 101510, obujamska masa mora biti u objavljenom rasponu vrijednosti. 3.3.6 Toplinska provodljivost Toplinska provodljivost morta opće namjene utvrđena ispitivanjem prema podatku proizvođača (Baumit): λ 10,dry = 0,80 W / (m K) za P = 50%. Toplinska provodljivost laganog morta utvrđena ispitivanjem prema podatku proizvođača (Baumit) λ 10,dry = 0,19 W / (m K) za P = 50%. Toplinska provodljivost tankoslojnog morta utvrđena ispitivanjem prema podatku proizvođača (Baumit): λ 10,dry = 0,47 W / (m K) za P = 50%. Toplinska provodljivost poliuretanskog adheziva DRYFIX.extra u skladu s podacima u normi HRN EN 13165: λ = 0,036 W/(m K). Ako je mort za ziđe uzorkovan iz pošiljke u skladu s normom HRN EN 10152 i ispitan u skladu s normom HRN EN 1745, toplinska provodljivost mora biti manja od objavljene vrijednosti. Za poliuretanski adheziv primjenjuju se odredbe norme HRN EN 13165. 43
3.3.7 Trajnost Ako se mort rabi u vanjskim zidovima građevine, svi zidni elementi i mort za zidanje predviđeni su kao potpuno zaštićeni od prodora vode i djelovanja ciklusa zamrzavanja i odmrzavanja slojem vanjske žbuke odgovarajuće debljine i svojstava, oblogom ili pročeljnim elementima od različitih materijala. Ako se izvode kao unutarnji zidovi, zidni su elementi i mort za zidanje potpuno zaštićeni od prodora vode. Stoga se za njih ne postavljaju posebni zahtjevi koji se odnose na trajnost pri djelovanju ciklusa zamrzavanja i odmrzavanja. Mort za zidanje razvrstava se u razred otpornosti na zamrzavanje odmrzavanje F0 (pasivna izloženost) u skladu s normom HRN EN 7711. 3.3.8 Dodatni zahtjevi za tankoslojni mort Za zidanje nosivih i nenosivih zidova rabe se isključivo precizno brušeni zidni elementi oznake PROFI i tankoslojni mort oznake TM10. Veličina zrna agregata ne smije biti veća od 2 mm. Ako je mort uzorkovan iz pošiljke u skladu s normom HRN EN 10152 i ispitan u skladu s normom HRN EN 10151 veličina zrna agregata mora biti jednaka ili manja od objavljene vrijednosti. Vrijeme obradivosti tankoslojnog morta nalazi se u podacima o objavljenim vrijednostima proizvođača morta. Ako je mort uzorkovan iz pošiljke u skladu s normom HRN EN 10152 i ispitan u skladu s normom HRN EN 10159, vrijeme obradivosti mora biti dulje od objavljene vrijednosti. 44
3.3.9 Reakcija pri požaru Mort podliježe požarnim zahtjevima. Reakcija pri požaru određuje se ispitivanjem ziđa u skladu s normom HRN EN 135011. Mort se razvrstava u požarni razred A1 bez ispitivanja jer sadržava 1,0 % u masi ili obujmu homogeno raspoređenih organskih materijala. Ova je odredba zasnovana na Odluci Europske komisije broj 96/603/EZ koja je dopunjena Odlukom Europske komisije broj 2000/605/EZ po kojoj se negorivi mort s manje od 1,0% (u masi ili obujmu, zavisno o tome što je nepovoljnije) homogeno raspoređenih organskih materijala svrstava u požarni razred A1 bez ispitivanja. 3.3.10 Miješanje morta na gradilištu Vrijeme miješanja mjeri se od trenutka kad su dodani svi sastojci. Podrobnije o miješanju i potrebnoj opremi vidi u poglavlju Upute za gradnju. 3.3.11 Označivanje morta Označivanje pojedinih mortova i podaci o njihovim svojstvima mogu se naći u tehničkim listovima i/ili na internetskim stranicama proizvođača. 45
46
4 Ziđe izvedeno od zidnih elemenata Wienerberger i mortova značajke ziđa nužne za proračun nosivosti 4.1. Općenito Pri projektiranju zidanih zgrada projektant konstrukcije mora u proračunu rabiti normirane značajke ziđa koje se određuju ispitivanjem u skladu s normama niza HRN EN 1052, kako je prikazano u ovom poglavlju, ili normirane značajke ziđa određene proračunom, kako su određene u normi HRN EN 199611. Wienerberger je proveo opsežna laboratorijska ispitivanja tlačne čvrstoće ziđa izvedenog od zidnih elemenata iz vlastitoga proizvodnog programa s mortom opće namjene (M5, M10), laganim mortom (LM5), tankoslojnim mortom (TM10) i poliuretanskim adhezivom DRYFIX.extra. Ako projektant predviđa uporabu upravo tih proizvoda za izradu ziđa, preporučuje se uporaba vrijednosti određenih ispitivanjima. Ako projektantu nisu unaprijed poznati proizvodi kojima će se zidana zgrada graditi, preporučuje se uporaba vrijednost određenih proračunom. Proračunske vrijednosti zasnovane su na formulama danim u normi HRN EN 199611 a formule su navedene u nastavku. U projektu je potrebno navesti jesu li upotrijebljene vrijednosti zasnovane na ispitivanjima ili vrijednosti određene proračunom. U projektu zidane zgrade za proračun nosivosti i uporabljivosti potrebno je poznavati sljedeće značajke ziđa: 47
karakterističnu tlačnu čvrstoću u smjeru okomitom na horizontalne sljubnice, f k karakterističnu tlačnu čvrstoću u smjeru okomitom na vertikalne sljubnice karakterističnu početnu posmičnu čvrstoću i čvrstoću prianjanja, f vko karakterističnu vlačnu čvrstoću, f t karakterističnu čvrstoću pri savijanju izvan ravnine, f x1 i f x2 modul elastičnosti, E modul posmika, G. 4.2 4.2.1 Tlačna čvrstoća ziđa u smjeru okomitom na horizontalne sljubnice Tlačna čvrstoća ziđa određena ispitivanjem Tlačna čvrstoća ispitnog uzorka ziđa i određuje se iz formule f i = F i,max / A i (N/mm²) (4.1) gdje je: F i,max A i najveća tlačna sila u trenutku sloma ispitnog uzorka i ploština poprečnog presjeka zida i okomita na smjer djelovanja tlačne sile. Srednja vrijednost tlačne čvrstoće za n ispitnih uzoraka (n 3) proračuna se iz izraza n f sr = f i / n (4.2) i=1 a zatim se karakteristična vrijednost tlačne čvrstoće odredi iz izraza f k = f sr /1,2 ili (4.3) f k = f i,min (4.4) a mjerodavna je manja vrijednost. 48
Ako je n 5 treba proračunati 5 postotnu fraktilu zasnovanu na razini pouzdanosti od 95 %. Karakteristične tlačne čvrstoće određene ispitivanjem za Wienerbergerovo ziđe navedene su u tablici 4.1. Sve vrijednosti odnose se na uvjete u kojima nema izvijanja i nema posebnog pridržavanja zida po rubovima. tablica 4.1 Karakteristične tlačne čvrstoće ziđa u smjeru okomitom na horizontalne sljubnice vrsta ziđa ziđe izvedeno od običnih zidnih elemenata s f b =10 N/mm² i morta opće namjene M5 morta opće namjene M10 f k ( N/mm²) ziđe izvedeno od zidnih elemenata i laganoga morta LM5 2,8 ziđe izvedeno od preciznih brušenih zidnih elemenata Porotherm 30 i tankoslojnog morta TM10 1) 3,8 2) 4,25 3) ziđe izvedeno od preciznih brušenih zidnih elemenata Porotherm 30 i DRYFIX.extra 1) 2,6 2) 1) Ispitivanja provedena u IGH. 2) Vertikalne sljubnice neispunjene mortom. 3) Horizontalne i vertikalne sljubnice ispunjene mortom. 4,0 4,9 4.2.2 Tlačna čvrstoća ziđa određena proračunom U skladu s normom HRN EN 199611 karakteristična tlačna čvrstoća ziđa izrađenog od zidnih elemenata s vertikalnim šupljinama svrstanim u skupinu 2 i morta opće namjene M5 ili M10 određuje se iz izraza: f k = 0,45 f b 0,7 f m 0,3 (N/mm²) (4.5) gdje je: f b f m normalizirana srednja tlačna čvrstoća zidnog elementa u N/mm² nazivna tlačna čvrstoća morta u N/mm². 49
Primjer: Za objavljenu vrijednost f = 12 N/mm² je f b = 13,6 N/mm² i uz f m = 5 N/mm² dobiva se f k = 4,5 N/mm². Primjer: Za objavljenu vrijednost f = 12 N/mm² je f b = 13,6 N/mm² i uz f m = 10 N/mm² dobiva se f k = 5,6 N/mm². U skladu s normom HRN EN 199611 karakteristična tlačna čvrstoća ziđa izrađenog od zidnih elemenata s vertikalnim šupljinama svrstanih u skupinu 2 i laganog morta LM5 (s obujamskom masom 600 ρ d 800 kg/m 3 ) određuje se iz izraza: f k = 0,25 f b 0,7 f m 0,3 (N/mm²). (4.6) Primjer: Za objavljenu vrijednost f b = 13,6 N/mm² i f m = 5 N/mm² dobiva se f k = 2,5 N/mm². U skladu s normom HRN EN 199611 karakteristična tlačna čvrstoća ziđa izrađenog od zidnih elemenata s vertikalnim šupljinama svrstanim u skupinu 2 i tankoslojnog morta TM10 određuje se iz izraza: f k = 0,70 f b 0,7 (N/mm²) (4.7) Primjer: Za objavljenu vrijednost f b =13,6 N/mm² dobiva se f k =4,4 N/mm² Tlačna čvrstoća ziđa izrađenog od zidnih elemenata s vertikalnim šupljinama svrstanim u skupinu 2 i poliuretanskog adheziva nije obuhvaćena normom HRN EN 199611. Ako se, međutim, u formulu (4.7) uvrsti rezultat ispitivanja iz tablice 4.1 tj. f k =2,6 N/mm, dobiva se jednadžba f k = 0,42 f b 0,7 (N/mm²) (4.8) koja se može primijeniti za određivanje karakteristične tlačne čvrstoće ziđa izrađenog s poliuretanskim adhezivom. 50
4.3 4.3.1 Tlačna čvrstoća ziđa u smjeru okomitom na vertikalne sljubnice Tlačna čvrstoća ziđa određena ispitivanjem Tlačna čvrstoća ispitnog uzorka ziđa određuje se kako je opisano u točki 4.2.1. Rezultati ispitivanja zasad ne postoje. 4.3.2 Tlačna čvrstoća ziđa određena proračunom U skladu s normom HRN EN 199611 karakteristična tlačna čvrstoća ziđa izrađenog od zidnih elemenata s vertikalnim šupljinama svrstanim u skupinu 2 i morta opće namjene M5 i M10 u smjeru okomitom na vertikalne sljubnice određuje se iz izraza: f k = 0,50 x 0,45 f bh 0,7 f m 0,3 (4.9) gdje je: f bh f m normalizirana srednja tlačna čvrstoća zidnog elementa u smjeru okomitom na vertikalnu sljubnicu u N/mm² nazivna tlačna čvrstoća morta u N/mm². Primjer: Za f b = 2,0 N/mm² i normaliziranu vrijednost f bh = 1,13 x 2,0 = 2,26 N/mm² uz f m = 10 N/mm² dobiva se f k = 0,79 N/mm². U skladu s normom HRN EN 199611 karakteristična tlačna čvrstoća ziđa izrađenog od zidnih elemenata s vertikalnim šupljinama svrstanim u skupinu 2 i laganog morta LM5 u smjeru okomitom na vertikalne sljubnice određuje se iz izraza: f k = 0,50 x 0,25 f bh 0,7 f m 0,3 (4.10) U skladu s normom HRN EN 199611 karakteristična tlačna čvrstoća ziđa izrađenog od zidnih elemenata s vertikalnim šupljinama svrstanim u skupinu 2 i tankoslojnog morta TM10 u smjeru okomitom na vertikalne sljubnice određuje se iz izraza: f k = 0,50 x 0,70 f bh 0,7 (N/mm²) (4.11) 51
Primjer: Za f bh = 2,26 N/mm²dobiva se f k = 0,62 N/mm. Tlačna čvrstoća ziđa izrađenog od zidnih elemenata s vertikalnim šupljinama svrstanim u skupinu 2 i poliuretanskog adheziva nije obuhvaćena normom HRN EN 199611. Analogno formuli (4.8) može se izvesti izraz f k = 0,50 x 0,42 f bh 0,7 (N/mm²) (4.12) 4.4 Posmična čvrstoća ziđa Početna posmična čvrstoća i čvrstoća prionjivosti zidnih elemenata i morta određuju se kao karakteristične vrijednosti a mogu se odrediti na dva načina: a) na osnovi rezultata ispitivanja kao karakteristična vrijednost početne posmične čvrstoće f vko, i utvrđenog kuta trenja tanα te normalnog opterećenja σ 0 b) primjenom proračunskih vrijednosti navedenih u normi HRN EN 199811 ili u odgovarajućem nacionalnom dodatku. 4.4.1 Karakteristična posmična čvrstoća ziđa određena ispitivanjem Objavljena vrijednost karakteristične početne posmične čvrstoće i čvrstoće prionjivosti određena ispitivanjima određuje se iz formule: f vk = f vko + tanα k x σ 0 N/mm² (4.13) gdje je: f vko karakteristična početna posmična čvrstoća pri σ 0 = 0 tanα k karakteristična vrijednost koeficijenta trenja utvrđena ispitivanjima normalno naprezanje ziđa u razmatranoj horizontalnoj sljubnici. σ 0 Za prionjivost običnih zidnih elemenata Wienerberger i morta opće namjene i laganog morta nema eksperimentalnih podataka pa se mogu primijeniti vrijednosti određene proračunom iz točke 4.4.2. 52
Napomena: Formula 4.14 ne postoji. Za prionjivost precizno brušenog zidnog elementa i poliuretanskog adheziva DRYFIX. extra uz ispunjene samo horizontalne sljubnice dobiveno je: f vk = 0,28 + 0,275 x σ 0 (N/mm²). (4.15) 4.4.2 Karakteristična posmična čvrstoća ziđa određena proračunom Karakteristična početna posmična čvrstoća ziđa f vko određuje se iz tabličnih vrijednosti danih u normi HRN EN 199611 i iznosi f vko = 0,20 N/mm² za mort M5 f vko = 0,30 N/mm² za mort M10 f vko = 0,15 N/mm²za mort LM5 f vko = 0,30 N/mm² za mort TM10. Karakteristična posmična čvrstoća ziđa f vk određuje se zatim, uz uvjet da se sve sljubnice smatraju potpuno ispunjene mortom (uključuje i vertikalne sljubnice s mortnim džepom ispunjene najmanje 40 % širine zidnog elementa), iz izraza f vk = f vko + 0,4 σ d, (4.16) ali ne veće od 0,065 f b, ili f vlt, gdje je: f vko f vlt σ d f b karakteristična početna posmična čvrstoća pri nultom tlačnom naprezanju granična vrijednost za f vk ako je određena u nacionalnom dodatku proračunsko tlačno naprezanje okomito na smjer posmika u elementu na promatranoj razini, uzimajući odgovarajuću kombinaciju opterećenja utemeljenu na prosječnom vertikalnom naprezanju na tlačnoj duljini zida koja osigurava posmičnu otpornost normalizirana tlačna čvrstoća zidnih elemenata za smjer djelovanja opterećenja na ispitne uzorke koje je okomito na naliježuću površinu (13,6 N/mm 2 ). 53
Ako vertikalne sljubnice nisu ispunjene mortom, ali su lica susjednih zidnih elemenata priljubljena jedno uz drugo, karakteristična posmična čvrstoća ziđa određuje se iz izraza f vk = 0,5 f vko + 0,4 σ d, (4.17) ali ne veće od 0,045 f b, ili f vlt. Čvrstoću prionjivosti potrebno je odrediti za ziđe na koje se postavljaju konstrukcijski zahtjevi, tj. za nosivo ziđe. Karakteristična početna posmična čvrstoća zidnog elementa u kombinaciji s određenom vrstom morta specificiranog u skladu s normom HRN EN 9982 objavljuje se na osnovi ispitivanja opečnih zidnih elemenata uzorkovanih iz pošiljke u skladu s dodatkom A norme HRN EN 7711 a ispitanih u skladu s normama HRN EN 10523 ili HRN EN 10524. Karakteristična početna posmična čvrstoća i kut trenja tanα ne smiju biti manji od objavljene vrijednosti. Posmična čvrstoća služi za provjeru nosivosti zida opterećenog horizontalnom silom u vlastitoj ravnini uz pretpostavku da do sloma, nakon dostizanja čvrstoće prionjivosti, dolazi klizanjem po jednoj od horizontalnih sljubnica. 4.5 Vlačna čvrstoća ziđa Europska norma EN 199611 ne predviđa određivanje vlačne čvrstoće ziđa a ne postoji ni europska norma za metodu ispitivanja tog svojstva. Nacionalni dodatak toj normi, dokument HRN EN 199611:2008/NA:2009 navodi da se vlačna čvrstoća može odrediti ispitivanjem. Vlačna čvrstoća ziđa (potrebna za proračun na djelovanje potresnog opterećenja) određuje se na osnovi provedenog ispitivanja iz formule Turnšeka i Čačoviča (1970.) koja je u Hrvatskoj u uporabi gotovo 40 godina: f t = σ 0 + [(1,5 τr ) 2 + (σ 0 /2) 2 ] 0,5 (4.18) 2 54
gdje je: σ 0 = N d / A w (4.19) T R = H u / A w (4.20) σ 0 T R normalno naprezanje zida za odgovarajuću proračunsku situaciju posmično naprezanje u trenutku vlačnog sloma ispitnog uzorka zida uz otvaranje jedne ili više dijagonalnih pukotina uz istodobno konstantno vertikalno opterećenje zida koje daje normalno naprezanje σ 0 i horizontalnu silu pri vrhu zida H u N d proračunska vrijednost vertikalne sile (uz γ S = 1,0) H u horizontalna sila u trenutku sloma zida ploština poprečnog presjeka zida (A w = l x t). A w Transformacijom izraza (4.18) dobiva se granična vrijednost posmičnog naprezanja: T R = f t [ 1 + ( σ 0 / f t ) ] 0,5 (4.21) 1,5 odnosno ako se iz više ispitivanja iz vrijednosti f t statističkom obradom podataka ili inženjerskom procjenom utvrdi karakteristična vrijednost vlačne čvrstoće f tk može se odrediti proračunska vrijednost posmične otpornosti zida f T Rd = tk [ 1 + ( σ0 γ M / f tk ) ] 0,5 (4.22) 1,5 γ M a proračunska nosivost na horizontalnu silu dobiva se iz izraza H Rd = T Rd A w, (4.22a) gdje je: f td = f tk / γ M (4.23) 55
f td γ M proračunska vrijednost vlačne čvrstoće ziđa parcijalni koeficijent za materijal (npr. γ M,a =(2/3) γ M = (2/3) 2,0=1,33 ali ne manji od 1,5 za izvanrednu proračunsku situaciju, vidi t. 9.6 norme HRN EN 19981). Primjer: Za f tk = 0,3 N/mm 2, σ 0 = 0,3 N/mm 2 i γ M =1,5 dobiva se iz formule (4.22) T Rd = 0,21 N/mm 2 a za σ 0 = 1,0 N/mm 2 T Rd = 0,33 N/mm 2. 4.6 4.6.1 Čvrstoća na savijanje ziđa izvan ravnine Čvrstoća na savijanje ziđa određena ispitivanjem Određuje se čvrstoća na savijanje u skladu s normom HRN EN 10522 kad do sloma dolazi u ravnini usporednoj s horizontalnim sljubnicama morta, f xk1, i čvrstoća na savijanje kad do sloma dolazi u ravnini okomitoj na horizontalne sljubnice morta f xk2 (vidi sliku 4.1). Kad se to svojstvo određuje ispitivanjem, potrebno je ispitati po pet ili više ispitnih uzoraka opterećenih na svaki od načina prikazanih na slici 4.1. Zatim se iz postignute sile sloma određuje čvrstoća na savijanje za svaki od ispitnih uzoraka i i za svaki od smjerova iz izraza: f xi = 3 F i,max (l 1 l 2 ) (N/mm 2 ) (4.24) 2 b t u 2 f yi = 3 F i,max (l 1 l 2 ) (N/mm 2 ) (4.25) 2 b 2 t u Oznake su pokazane na slici 4.1. 56
slika 4.1 dvije mogućnosti savijanja zida izvan ravnine zida Nakon toga se za svaki smjer proračuna srednja vrijednost čvrstoće na savijanje f mean iz koje slijedi karakteristična čvrstoća na savijanje ziđa f xk1 iz jednog od izraza: a) f xk1 = f mean,x / 1,5 za pet ispitnih uzoraka b) f x1, f x2, f x3,... f xn, za više od pet ispitnih uzoraka proračunaju se prvo vrijednosti y 1, y 2, y 3,... y n, iz y 1 = log 10 f x1 itd.... i y mean iz y mean =Σ y n /n. Tada je y c = y mean k s, gdje je: s standardna devijacija za n log vrijednosti k funkcija od n navedena u tablici 4.2 n broj ispitnih uzoraka 57
tablica 4.2 veza broja ispitnih uzoraka n i faktora k n k 6 2,18 7 2,08 8 2,01 9 1,96 10 1,92 Zatim se proračuna karakteristična čvrstoća na savijanje iz izraza: f xk1 = anti log 10 (y c ) (N/mm 2 ). Isto se ponovi za smjer y i odredi f xk2. Kako za proizvode Wienerbergera podaci o čvrstoći na savijanje ziđa izvan ravnine određenih ispitivanjem zasada ne postoje, primjenjuju se proračunske vrijednosti svojstava materijala navedene u točki 4.6.2. 4.6.2 Čvrstoća na savijanje ziđa određena proračunom Čvrstoća na savijanje ziđa određuje se iz podataka navedenih u normi HRN EN 199611 (preporučene vrijednosti), odnosno iz Nacionalnog dodatka HRN EN 1991 11:2005/NA:2009. Numeričke vrijednosti karakterističnih čvrstoća navedene su u tablici 5.3 4.7 4.7.1 Modul elastičnosti ziđa Modul elastičnosti određen ispitivanjem Modul elastičnosti E i ispitnoga uzorka i određuje se tijekom tlačnog ispitivanja zida u skladu s normom HRN EN 10521 kao kratkotrajni sekantni modul iz srednjih 58
tablica 4.3. karakteristična čvrstoća na savijanje ziđa izvan ravnine zidni element mort f xk1 ( N/mm²) (slika 4.1 lijevo) f xk2 ( N/mm²) (slika 4.1 desno) M5 0,10 0,40 m10 0,10 0,40 opečni lm5 0,10 0,40 tm10 drvfix.extra 0,15 nema podataka 0,15 nema podataka vrijednosti relativnih deformacija u smjeru djelovanja tlačne sile, mjerenih na četiri mjerna mjesta i očitanih pri naprezanju jednakom jednoj trećini najvećega dosegnutog naprezanja E i = F i,max / (3 ε i A i ) (N/mm2 ) (4.26) gdje je: F i,max ε i A i najveća tlačna sila tj. sila pri slomu ispitnog uzorka i srednja vrijednost relativne deformacije pri naprezanju σ i = F i,max /3A i ploština poprečnog presjeka ispitnog uzorka 4.7.2. Zatim se modul elastičnosti E zida odredi kao srednja vrijednost modula pojedinih ispitnih uzoraka. Modul elastičnosti određen proračunom Modul elastičnosti određuje se proračunom iz izraza danog u normi HRN EN 1996 11 odnosno odgovarajućem nacionalnom dodatku: E = 1000 f k (N/mm 2 ) (4.27) gdje je f k karakteristična tlačna čvrstoća zida. 59
4.7.3 Dugotrajni modul elastičnosti Dugotrajni modul elastičnosti dobiva se iz kratkotrajnog modula umanjenog za učinke puzanja: E longterm = E / (1 + Φ ) (4.28) gdje je: Φ konačna vrijednost koeficijenta puzanja. Može se uzeti Φ = 0,5 do 1,5. 4.8 4.8.1 Modul posmika ziđa Modul posmika određen ispitivanjem Modul posmika određuje se zasad nenormiranim ispitivanjem s ciljem utvrđivanja njegove vrijednosti za proračun potresne otpornosti ziđa. Na osnovi mnogobrojnih rezultata ispitivanja može se u izvanrednoj proračunskoj situaciji (djelovanje potresa) uzeti: G = 0,16 E (N/mm 2 ). (4.29) 4.8.2 Modul posmika određen proračunom Modul posmika uzima se u skladu s normom HRN EN 199611 s 40 % vrijednosti kratkotrajnog modula elastičnosti E za stalne i prolazne proračunske situacije: G = 0,4 E (N/mm 2 ). (4.30) Ova vrijednost ne odnosi se na modul posmika za izvanrednu proračunsku situaciju (proračun na djelovanje potresa). U takvoj proračunskoj situaciji treba upotrijebiti izraz (4.29). 60
4.9 Otpornost zida (proračunska nosivost) pri djelovanju tlačne sile za različite rubne uvjete i vitkosti Za zgradu kao cjelinu moraju biti zadovoljeni uvjeti iz 5. poglavlja norme HRN EN 199611 za stalne i prolazne proračunske situacije i iz norme HRN EN 19981 za izvanrednu proračunsku situaciju (potres). Za proračun graničnog stanja nosivosti ziđa treba ispuniti uvjete iz 6. poglavlja norme HRN EN 199611. Ovdje se navode dijelovi bitni za proračun ziđa izgrađenog od zidnih elemenata iz proizvodnog programa Wienerbergera i odgovarajućih mortova. Za određene pojedinosti treba pogledati normu. Otpornost ziđa na vertikalno opterećenje ovisi o geometrijskim svojstvima zida, učinku ekscentričnosti i svojstvima materijala ziđa. U graničnom stanju nosivosti proračunska vrijednost vertikalnog opterećenja koje djeluje na ziđe N Ed mora biti manja ili jednaka proračunskoj vrijednosti otpornosti ziđa na vertikalno opterećenje N Rd tako da je zadovoljen uvjet: N Ed N Rd (kn). (4.31) Proračunska otpornost na vertikalno opterećenje jednoslojnog zida po jedinici duljine, N Rd, dana je izrazom: N Rd = Φ t f d (kn/m). (4.32) gdje je: Φ koeficijent smanjenja nosivosti Φ i na vrhu ili u podnožju zida, ili Φ m, na sredini zida kojim se uzimaju u obzir učinci vitkosti i ekscentričnosti opterećenja t debljina zida f d proračunska tlačna čvrstoća ziđa, f d = f k /γ M. Vrijednost faktora smanjenja nosivosti za vitkost i ekscentričnost određuje se iz izraza navedenih u nastavku. 61
(a) Na vrhu ili u podnožju zida (Φ i ) Φ i = 1 2 e i / t (4.33) gdje je: t e i debljina zida. ekscentričnost na vrhu ili u podnožju zida proračunata iz izraza e i = M id /N id + e he + e init 0,05 t. (4.34) M id N id e he e init proračunski moment savijanja na vrhu ili u podnožju zida koji proizlazi iz ekscentričnosti opterećenja stropa na osloncu proračunsko vertikalno opterećenje na vrhu ili u podnožju zida ekscentričnost na vrhu ili u podnožju zida a proizlazi iz horizontalnih opterećenja (npr. vjetar) početna ekscentričnost. (b) Na sredini visine zida Φ m Primjenom pojednostavnjenih općih načela danih u normi HRN EN 199611 faktor smanjenja unutar srednje visine zida Φ m smije se odrediti iz izraza Φ m = A 1 e a (4.35) gdje je: e baza prirodnog logaritma a = u 2 /2 A 1 = 1 2 e mk / t u = (h ef / t) 1,67 (4.36) 23 37 e mk / t 62
e mk = e m + e k 0,05 t e m = M md / N md + e hm ± e init gdje je: e mk e m M md N md e hm e init h ef t e k Φ ekscentričnost u sredini visine zida ekscentričnost zbog opterećenja proračunska vrijednost najvećeg momenta savijanja na sredini visine zida koji proizlazi iz momenata na vrhu i u podnožju zida uključujući i sva ekscentrična opterećenja na licu zida (npr. na konzolama) proračunsko vertikalno opterećenje u sredini visine zida, uključujući i sva ekscentrična opterećenje na licu zida (npr. na konzolama) ekscentričnost na sredini visine koja proizlazi iz horizontalnih opterećenja (npr. vjetra) početna ekscentričnost proračunska visina zavisna o uvjetima pridržanosti ili ukrućenja debljina zida ekscentričnost od puzanja, proračunata iz izraza e k = 0,002 Φ (h ef / t) (t e m )0,5. Za vitkost λ c 15 je e k = 0 konačna vrijednost koeficijent puzanja. Proračunska otpornost zida pri djelovanju tlačne sile može se odrediti osim na opisani ( točni ) način i u skladu s normom HRN EN 19963 pojednostavnjenim proračunskim metodama navedenim u 4. točki te norme. Za primjenu projednostavnjenih proračunskih metoda moraju biti ispunjeni neki uvjeti detaljno navedeni u toj normi koji su u uobičajenoj stambenoj zidanoj zgradi uglavnom uvijek ispunjeni (visina zgrade, raspon stropova, svijetla visina kata, veličina promjenjivih djelovanja, postojanje horizontalnih serklaža, kontinuitet zidova po visini itd.). Primjenom pojednostavljenih metoda proračunate su vrijednosti proračunske otpornosti vertikalno opterećenih zidova za različite rubne uvjete, tri različite debljine zida i pet vrsta mortova, uz parcijalni koeficijent sigurnosti za materijal γ M =2,0, što odgovara I. kategoriji kontrole proizvoda. Proračuni su provedeni uz pretpostavku normalizirane tlačne čvrstoće zidnih elemenata f b,n = 1,13 N/mm2 što odgovara srednjoj vrijednosti 63
tlačne čvrstoće f b =1,0 N/mm 2. Te su vrijednosti tablično prikazane u prilogu A i mogu poslužiti projektantu za brzo određivanje nosivosti odabranog zida. 4.10 Otpornost zida pri djelovanju posmične sile U graničnom stanju nosivosti proračunska vrijednost posmične (poprečne) sile koja djeluju na zid V Ed mora biti manja ili jednaka proračunskoj otpornosti zida na posmičnu silu V Rd, tako da je zadovoljen uvjet: V Ed V Rd (kn). (4.37) Proračunska otpornost na posmičnu silu određena je izrazom: V Rd = f vd t l c (kn) (4.38) gdje je: f vd t l c proračunska posmična čvrstoća ziđa, dobivena iz točke 4.4, jednadžbe (4.16) ili (4.17) za prosječno vertikalno naprezanje tlačno opterećenog dijela zida; f vd = f vk /γ M debljina zida duljina tlačno opterećenog dijela zida, zanemarujući sve vlačno naprezane dijelove zida. 4.11 Otpornost zida pri istodobnom djelovanju vertikalne i posmične sile Takvo djelovanje tipično je za izvanrednu proračunsku situaciju, tj. za djelovanje stalnog opterećenja i potresa. Više o djelovanju potresa na zidane zgrade i proračunu vidi u poglavlju 5. Proračunska otpornost određuje se iz jednadžbi (4.22) i (4.22a). 4.12 Omeđeno ziđe Omeđeno ziđe je ziđe pojačano vertikalnim i horizontalnim serklažima. Vertikalni serklaži nisu vertikalno opterećeni elementi (osim vlastitom težinom). Omeđeno ziđe nosi vertikalno opterećenje prema istim načelima kao nearmirano ziđe. Kod opterećenja horizontalnim 64
opterećenjem vertikalni serklaži pridonose ponajprije povećanju duktilnosti ziđa, a zatim i povećanju otpornosti na djelovanje poprečne sile i momenta savijanja u ravnini zida. Pri određivanju proračunske otpornosti presjeka za djelovanje momenta savijanja u tlačnom se području smije pretpostaviti blok tlačnog naprezanja koji se zasniva samo na tlačnoj čvrstoći ziđa. Tlačnu armaturu i beton serklaža u tlačnom području treba zanemariti. Vlačna armatura serklaža smije se uzeti u obzir pa se otpornost tako opterećenog sklopa proračunava prema načelima koja vrijede za armirani beton uz fizikalnomehanička svojstva ziđa (tlačna čvrstoća). Pri određivanju proračunske otpornosti presjeka za djelovanje posmične (poprečne) sile otpornost na posmik treba odrediti kao zbroj posmične otpornosti ziđa i posmične otpornosti betona omeđujućih elemenata (dvaju vertikalnih serklaža). U proračunu doprinosa posmične otpornosti ziđa koriste se pravila za nearmirano ziđe izloženo posmičnom opterećenju (formula 4.37), uzimajući u obzir duljinu ziđa l c. U proračunu doprinosa posmične otpornosti betona vrijede pravila dana u normi HRN EN 199211. Armaturu omeđujućih elemenata ne treba uzeti u obzir. Posmična otpornost omeđenog ziđa stoga iznosi V Rd, mc = V Rd,m + V Rd,c (4.39) gdje je: V Rd,m = V Rd, proračunska posmična otpornost zida (formula (4.38)) V Rd,c proračunska posmična otpornost dvaju vertikalnih serklaža. Prema točki 6.2.2 norme HRN EN 199211 V Rd,c proračunava se iz izraza V Rd,c = 2 A c (v min + k 1 σ cp ) (4.40) gdje je: A c ploština poprečnog presjeka jednog vertikalnog serklaža v min = 0,035 k 3/2 1/2 f ck k 1 = 0,15 65
σ cp = N Ed /A c k = 1 + (200/d) 0,5 2,0 uz d u mm (d = 160, 200 ili 300 mm, vidi tablicu 4.4) f ck karakteristična tlačna čvrstoća betona vertikalnog serklaža. Kako se izraz k 1 σ cp u formuli (4.40) može zanemariti jer je vertikalni serklaž neznatno opterećen vertikalnim opterećenjem pa je σ cp 0, dobiva se V Rd,c = 2 A c v min (4.41) Napomena: Vrijednosti u formulama (4.40) i (4.41) već sadržavaju parcijalni koeficijent za otpornost betona γ M. Vrijednost v min proračunata je za uobičajene dimenzije poprečnih presjeka vertikalnih serklaža i razrede tlačne čvrstoće betona u tablici 4.4. tablica 4.4 vrijednosti v min u N/mm 2 za uobičajene dimenzije poprečnih presjeka i razrede betona vertikalnih serklaža dimenzije poprečnog presjeka vertikalnog serklaža Ac u mm x mm c20/25 razred tlačne čvrstoće betona c25/30 v min (N/mm 2 ) c30/37 160 x 160 0,44 0,50 0,54 200 x 200 0,44 0,50 0,54 300 x 300 0,38 0,43 0,47 66
5 djelovanje potresa na zidane ograde 5.1. Aktualno stanje normizacije i Tehnički propis za zidane konstrukcije U trenutku pisanja ove publikacije na snazi je Tehnički propis za zidane konstrukcije, TPZK, ( Narodne novine 1/2007) na osnovi kojega su eurokodovi nizova ENV (europske prednorme) uvedene u hrvatsku regulativu kao norme označene oznakom HRN ENV XXXX. Uz njih postoje i parametri određeni na nacionalnoj razini kao okvirne vrijednosti za one vrijednosti za koje je to tim prednormama bilo predviđeno. Kako su s danom 1. 1. 2009. u hrvatskom normizacijskom sustavu prihvaćene završne verzije tih norma (nizovi HRN EN) u engleskom izvorniku i kako se očekuje da one izmjenom TPZKa stupe u obveznu primjenu najkasnije do 2010., u ovoj će se publikaciji prikazi zasnivati na nizovima HRN EN XXXX. U istom se roku očekuje i dovršetak rada i objava norma nacionalnih dodataka (engl. National Annex NA) s oznakom HRN EN XXXX/NA koji će sadržavati nacionalno određene parametre. Tada će, na primjer, norma za projektiranje zidanih konstrukcija imati oznaku HRN EN 199611:2008, a norma nacionalni dodatak HRN EN 199611/NA:2009. 67
5.2 5.2.1 Načela i pravila projektiranja zidanih konstrukcija otpornih na potres Općenito Načela i pravila projektiranja zidanih konstrukcija neovisno o potresnom području navedena su u normama niza HRN EN 1996 i ovdje se ne navode. Načela i pravila projektiranja zgrada otpornih na potres navedena u normi HRN EN 19981 ovdje se navode u mjeri nužnoj za projektiranje i proračun zidanih zgrada. Svrha je tih načela i pravila da se u slučaju potresa zaštite ljudski životi (ispunjenje zahtjeva ne smije doći do rušenja ), ograniči šteta (ispunjenje zahtjeva ograničenog oštećenja) i da konstrukcije bitne za civilnu zaštitu ostanu u funkciji. Osim općih pretpostavki u normi HRN EN 1990:2002, točka 1.3, primjenjuju se i sljedeće: pretpostavlja se da tijekom faze građenja ili tijekom daljnje uporabe konstrukcije neće doći do promjene konstrukcije. Načela i pravila provode se provjerom graničnih stanja nosivosti i graničnih stanja oštećenja. Granična stanja nosivosti su stanja povezana s rušenjem ili drugim oblicima konstrukcijskoga sloma koja mogu ugroziti sigurnosti ljudi. Granična stanja oštećenja su stanja povezana s oštećenjem nakon kojeg specificirani uporabni zahtjevi više nisu ispunjeni. Samo za zidane zgrade postoje posebna pravila za jednostavne zidane zgrade, a navedena su u točki 7. Smatra se da za takve zgrade usklađenost s tim pravilima znači zadovoljenje osnovnih zahtjeva norme EN 19981 bez provjeravanja sigurnosti proračunom. 5.2.2 Granično stanje nosivosti Konstrukcija kao cjelina mora biti provjerena kako bi se osiguralo da je pri proračunskom potresnom djelovanju stabilna. U obzir se moraju uzeti stabilnost na prevrtanje i stabilnost na klizanje. Mora se, zatim, provjeriti da elementi temelja i temeljno tlo mogu preuzeti unutarnje sile nastale odzivom konstrukcije iznad temelja bez znatnih trajnih deformiranja. Također se mora provjeriti da pri proračunskom potresnom 68
djelovanju ponašanje nekonstrukcijskih elemenata ne predstavlja rizik za osobe i da nema nepovoljan učinak na odziv konstrukcijskih elemenata. 5.2.3 Stanje ograničenog oštećenja Zadovoljenjem uvjeta ograničenog deformiranja mora se osigurati prikladan stupanj pouzdanosti na neprihvatljivo oštećenje. 5.2.4 Oblikovanje Koliko je god moguće, konstrukcije trebaju imati jednostavne i pravilne oblike u tlocrtu i po visini. Ako je nužno, to se može postići podjelom konstrukcije razdjelnicama na dinamički neovisne jedinice. Zbog osiguravanja općega duktilnog ponašanja i trošenja energije krhki se slom ili prerano stvaranje nestabilnih mehanizama mora izbjeći. 5.2.5 Djelovanje potresa Potresna opasnost za građevine određuje se utvrđivanjem proračunskih horizontalnih ubrzanja zavisnih o potresnom području. Područje Hrvatske podijeljeno je danas valjanom seizmološkom kartom na nekoliko područja označenih brojevima 6, 7, 8 i 9 koja se razlikuju po vrijednosti referentnoga horizontalnog ubrzanja. Nova seizmološka karta Hrvatske je u izradi. Do njezina stupanja na snagu primjenjuju se odredbe Nacionalnog dokumenta za primjenu norme HRN ENV 199811. Potresnim područjima dodijeljena su ova proračunska horizontalna ubrzanja: područje 6 0,05g područje 7 0,10g područje 8 0,20g područje 9 0,30g 69
Čakovec Varaždin 7 Ljubljana Rijeka 8 8 Karlovac 8 9 Zagreb 8 Sisak Koprivnica Bjelovar 8 7 9 7 Požega 8 8 Osijek Vukovar Vinkovci Pula Slavonski Brod 7 7 Banja Luka 6 Zadar 6 7 Šibenik 8 Sarajevo 8 Split 9 Mostar 9 slika 5.1 potresna područja hrvatske prema sadašnjoj seizmološkoj karti Potresno djelovanje (vidi točku 6.3) u horizontalnom smjeru određuje se iz proračunskog spektra odziva koji je dan izrazima: 70
0 T T B : S d (T) = a g S [ 2 + T ( 2,5 2 )] (5.1) 3 T B q 3 T B T T C : S d (T) = a g S 2,5 / q (5.2) gdje je: a g γ I S T T B T C S d (T) q proračunsko ubrzanje temeljenog tla tipa A: a g = a gr γ I faktor važnosti građevine; razredu važnosti II. (obične zgrade) odgovara faktor važnosti γ I =1,0 faktor tla period oscilacija linearnog sustava s jednim stupnjem slobode donja granica perioda na horizontalnom dijelu spektralnog ubrzanja gornja granica perioda na horizontalnom dijelu spektralnog ubrzanja ordinata proračunskog spektra faktor ponašanja. Period T je procijenjeni period oscilacija zgrade koji se za potrebe proračuna može odrediti po jednostavnoj formuli T = 0,05 N (s) (5.3) gdje je N broj katova iznad krute temeljne konstrukcije. Dopušteno je period procijeniti i po drugim empirijskim formulama navedenim u normi HRN EN 19981. U tablici 6.1 dane su vrijednosti parametara iz formula (5.1) i (5.2) za dva tipa spektara. Tip 1 rabi se za vrlo jake potrese magnitude M s 5,5 odnosno za a gr 2 m/s 2 a tip 2 za ostale potrese magnitude M s < 5,5 odnosno za a gr < 2 m/s 2. Navedene su vrijednosti primjenjive za zidane zgrade. Razredba temeljnih tala dana je u tablici 3.1 norme HRN EN 19981. Faktor ponašanja q kojim se u obzir uzima sposobnost trošenja potresne energije i neelastičnog ponašanja nosive konstrukcije definiran je u Nacionalnom dodatku 71
HRN EN 19981/NA:2009. On iznosi za nearmirano ziđe q=2,0 a za omeđeno ziđe q=2,5. tablica 5.1 vrijednosti parametara u formulama (5.1) i (5.2) tip temeljnog tla spektar tipa I; M s 5,5 (vrlo jaki potresi) spektar tipa 2; M s < 5,5 (ostali potresi) s t b (s) t c (s) s t b (s) t c (s) a 1,0 0,15 0,4 1,0 0,05 0,25 b 1,2 0,15 0,5 1,35 0,05 0,25 c 1,15 0,20 0,6 1,5 0,10 0,25 d 1,35 0,20 0,8 1,8 0,10 0,30 e 1,4 0,15 0,5 1,6 0,05 0,25 5.2.6 Kombinacija potresnog djelovanja s drugim djelovanjima Potresno djelovanje određuje se iz izraza G k,j + ψ 2,i Q k,i (5.4) gdje je: G k,j ψ E,i stalno djelovanje (bez parcijalnog koeficijenta!) koeficijent kombinacije za promjenjivo djelovanje i za nazovistalno promjenjivo djelovanje koji za obične zidane zgrade iznosi ψ 2,i = φ ψ 21 = 0,5 x 0,3 = 0,15. 5.3 5.3.1 Proračun potresnih sila Vodeća načela projekta U fazi idejnog projekta zgrada mora zadovoljiti načela: jednostavnost konstrukcije jednoličnost, simetrija i prekobrojnost elemenata (redundantnost) 72
otpornost i krutost u dva smjera otpornost i krutost na torziju kruta dijafragma u razini kata prikladnost temelja. Jednostavnost konstrukcije karakterizira postojanje jasnih i izravnih putova prijenosa potresnih sila, jer je modeliranje, proračun, dimenzioniranje, oblikovanje pojedinosti i građenje jednostavnih konstrukcija podložno mnogo manjoj nesigurnosti ponašanja pri potresu. Jednoličnost u tlocrtu znači ravnomjernu raspodjelu konstrukcijskih elemenata koja omogućuje jednoliku raspodjelu djelovanja na te elemente. Jednoličnost po visini zgrade osigurava izbjegavanje koncentracije naprezanja i velikih zahtjeva za duktilnošću koji mogu prouzročiti prerano rušenje. Svi nosivi sustavi koji preuzimaju bočna opterećenja moraju se bez prekida protezati od temelja do vrha zgrade ili do određenog dijela ukupne visine. Bliskost položaja središta masa i središta otpornosti i krutosti eliminiraju ekscentričnosti masa i krutosti koji uzrokuju proračunom teško kontrolirane torzijske učinke. Horizontalno gibanje u potresu dvosmjerna je pojava pa stoga zgrada mora biti izgrađena tako da se odupre horizontalnim djelovanjima iz svakog smjera. Zbog toga konstrukcijski elementi trebaju biti raspoređeni u tlocrtno ortogonalnim smjerovima kako bi se osigurale slične značajke otpornosti i krutosti u oba glavna smjera. U zgradama stropovi imaju vrlo bitnu ulogu u općem ponašanju konstrukcije pri potresu. Oni djeluju kao horizontalne dijafragme koje prikupljaju i prenose inercijske sile na vertikalne konstrukcijske elemente i osiguravaju da ti sustavi djeluju zajedno pri preuzimanju horizontalnoga potresnog djelovanja. Zbog toga stropovi trebaju imati dovoljnu krutost u vlastitoj ravnini zbog raspodjele horizontalnih inercijskih sila na vertikalne konstrukcijske elemente u skladu s pretpostavkama proračuna. Temelji zidane zgrade moraju biti izvedeni od armiranog betona i moraju imati krutost koja osigurava zgradi jednoličnu potresnu uzbudu. 73
Ako navedeni kriteriji vodećih načela projekta nisu ispunjeni, ili postoji sumnja jesu li zadovoljeni, podrobnija pravila i upute treba potražiti u točki 4.2.3 norme HRN EN 19981. 5.3.2 Modeliranje konstrukcije Model zgrade mora odgovarajuće predstavljati raspodjelu krutosti i masa ako su pri razmatranomu potresnom djelovanju svi značajni oblici deformiranja i inercijske sile ispravno uzete u obzir. Nosiva se konstrukcija smije promatrati kao određen broj sustava koji preuzimaju vertikalna i horizontalna opterećenja povezanih horizontalnim dijafragmama. Za zgrade koje su u skladu s kriterijima za pravilnost u tlocrtu proračun se smije provesti primjenom dvaju ravninskih modela, po jedan za svaki glavni smjer. Kako bi se u obzir uzele nesigurnosti u položaju masa i prostorne promjene potresnog gibanja, smatra se da je proračunato središte masa na svakom stropu i pomaknuto iz svoga nazivnog položaja u svakom smjeru za slučajnu ekscentričnost (slučajni torzijski učinak): e ai = ± 0,05 L i (5.5) gdje je: e ai L i slučajna ekscentričnost mase i od svojeg nazivnog položaja uzeta na svim stropovima u istom smjeru dimenzija stropa okomito na smjer potresnog djelovanja. 5.3.3 Potresne sile Učinci potresa i drugih djelovanja obuhvaćenih proračunskom potresnom situacijom određuju se na osnovi linearnoelastičnog ponašanja konstrukcije. Referentna metoda određivanja potresnih učinaka modalni je proračun primjenom spektra odziva uz primjenu linearnoelastičnog modela konstrukcije koje se pojednostavnjeno naziva metodom proračuna bočnih sila. 74
Potresna poprečna sila u podnožju zgrade, F b, za svaki horizontalni smjer u kojem se zgrada proračunava određuje se iz izraza: F b = S d (T 1 ) m (5.6) gdje je: S d (T) T m ordinata proračunskog spektra za period T osnovni period vibracija zgrade pri bočnom gibanju i u promatranom smjeru ukupna masa zgrade iznad temelja ili iznad gornjeg ruba krutog podruma proračunana u skladu s formulom (5.4). Ako se osnovni oblik vibracija približno prikaže horizontalnim pomacima koji se po visini linearno povećavaju, mogu se horizontalne sile u razini pojedinog kata F i odrediti prema formuli: gdje je: z i, z j F i = F b z i m i (5.7) z j m j visina masa m i, m j iznad razine potresnog djelovanja (temelja ili gornjeg ruba krutog podruma). Horizontalne sile F i određene u skladu s formulom (5.6) raspodjeljuju se na sustav koji preuzima bočno opterećenje uz pretpostavku stropova krutih u vlastitoj ravnini. Torzija se u obzir uzima na način određen normom HRN EN 19981. 5.4 Posebna pravila za zidane zgrade u potresnim područjima Normalizirana tlačna čvrstoća zidnih elemenata određena u skladu s normom HRN EN 7721 ne treba biti manja od: za opterećenje okomito na horizontalnu sljubnicu f b,min za opterećenje okomito na vertikalnu sljubnicu f bh,min. 75
U Nacionalnom dodatku HRN EN 19981/NA:2009 za opečne zidne elemente određeno je f b,min = 5 N/mm 2 i f bh,min = 2 N/mm 2. Za mort se zahtijeva najmanja čvrstoća f m,min. U Nacionalnom dodatku za opečne zidne elemente određeno je f m,min =5 N/mm 2 za nearmirano i omeđeno ziđe i f m,min =10 N/mm 2 za armirano ziđe. Povezivanje vertikalnih sljubnica zidnih elemenata moguće je na tri načina: a) sljubnice su potpuno ispunjene mortom b) sljubnice su neispunjene c) sljubnice su neispunjene ali postoji mehaničko zahvaćanje između zidnih elemenata. Nacionalnim dodatkom u potresnim je područjima dopušten samo način a) koji obuhvaća i vertikalne sljubnice koje su ispunjene mortom najmanje 40 % ploštine i imaju mortni džep pa se svrstavaju u potpuno ispunjene sljubnice. Zavisno o tipu ziđa koje se rabi za potresno otporne elemente, zidane zgrade razvrstavaju se u jedan od ovih tipova gradnje: a) gradnja nearmiranim ziđem b) gradnja omeđenim ziđem (vertikalni i horizontalni serklaži) c) gradnja armiranim ziđem. Gradnja zgrada nearmiranim ziđem u nekim je potresnim područjima ograničena. Kriteriji su definirani u Nacionalnom dodatku HRN EN 19981/NA:2009. U tablici 5.2 navedeni su za tipove gradnje a) do c) rasponi dopuštenih graničnih vrijednosti faktora ponašanja q. Proračun modela konstrukcije mora predstavljati svojstva krutosti cijelog sustava. Krutost konstrukcijskih elemenata mora se odrediti uzimajući u obzir deformiranja zbog savijanja i posmika. U proračunu se smije uzeti elastična krutost neraspucanog stanja ili, čemu se daje prednost i što je realnije, krutost 76
za raspucalo stanje kako bi se bolje približio nagib prve grane bilinearnog modela sila deformiranje konstrukcijskog elementa. Ako svojstva krutosti nisu točno određivana, smije se krutost pri savijanju i posmiku za raspucalo stanje uzeti kao polovina elastične krutosti neraspucaloga bruto presjeka. tablica 5.2 tipovi gradnje i rasponi vrijednosti faktora ponašanja q tip gradnje nearmirano ziđe u skladu samo s normom hrn en 1996 (samo za slučajeve male seizmičnosti nearmirano ziđe u skladu s normom hrn en 19981:2008 faktor ponašanja q prema hrn en 19981:2008 faktor ponašanja q prema nacionalnom dodatku hrn en 19981/na:2009 *) 1,5 1,5 2,5 2,0 omeđeno ziđe 2,0 3,0 2,5 armirano ziđe 2,5 3,0 2,5 *) Mora biti zasnovan na eksperimentalnim provjerama. Ukupna poprečna sila u podnožju zgrade dobivena linearnim proračunom smije se preraspodijeliti među zidovima uz uvjet: a) da je zadovoljena opća ravnoteža (tj. postignuta je ista ukupna poprečna sila u podnožju i isti položaj rezultante sila) b) da poprečna sila ni u kojem zidu nije smanjena za više od 25 % i da nije povećana za više od 33 %, i c) da su u obzir uzete posljedice preraspodjele na dijafragme. Za geometrijske odnose nosivih zidova u tablici 5.3 dane su preporučene vrijednosti prema normi EN 19981. U Nacionalnom dodatku (dokument u pripremi) smiju se ustanoviti druge vrijednosti. 77
tablica 5.3 preporučeni geometrijski zahtjevi za nosive zidove Tip ziđa t ef,min (mm) (h ef / tef ) max (l/h) min Nearmirano ziđe 240 12 0,4 Omeđeno ziđe 240 15 0,3 Armirano ziđe 240 15 nema ograničenja Upotrijebljeni simboli imaju sljedeće značenje: t ef debljina zida (vidi normu HRN EN 199611:2008) h ef proračunska visina zida (vidi normu HRN EN 199611:2008) h veća svijetla visina otvora uz zid l duljina zida Zgrade koje se grade od nearmiranog ziđa moraju imati horizontalne serklaže u razini stropnih konstrukcija. Serklaži moraju biti armirani u skladu s normom najmanje s 200 mm 2 (4Φ8 mm), no preporučuje se odabrati najmanje 4Φ10 mm. Zgrade koje se grade s omeđenim ziđem moraju imati međusobno povezane i usidrene horizontalne i vertikalne serklaže. Serklaži se izvode nakon izrade ziđa. Poprečni presjek serklaža ne smije biti manji od 15 x 15 cm. Uzdužna armatura serklaža omeđenog ziđa treba imati presjek najmanje 300 mm 2 (4Φ10 mm), ali ne više od 0,01 A c, gdje je A c ploština poprečnog presjeka betona. Najmanja količina spona je Φ5/150 mm. Za armiranje rabi se čelik B500B ili B500C. Armatura se preklapa na duljini 60Φ. Vertikalni serklaži postavljaju se: na slobodnim rubovima svakog nosivog zidnog elementa s obje strane svakog otvora u zidu čija je ploština veća od 1,5 m 2 1) 1) Ovu odredbu norme HRN EN 19981 o vertikalnim serklažima može se tumačiti ovako: a) Ako je ploština otvora u zidu između dvaju vertikalnih serklaža manja od 1,5 m 2 veličina otvora se zanemaruje, a zid smatra omeđenim tim vertikalnim serklažima. b) Ako je ploština otvora u zidu veća od 1,5 m 2 i ako su oko otvora postavljeni vertikalni serklaži, puni zid između dvaju vertikalnih serklaža a ispred i iza otvora smatra se omeđenim. c) Ako oko otvora ploštine veće od 1,5 m 2 nema vertikalnih serklaža, taj se zid smatra neomeđenim. Kako će u slučaju c) u jednoj zgradi biti omeđenih i neomeđenih zidova projektant mora odlučiti kojim će faktorom ponašanja q proračunati zgradu. Nije moguće pojedinim zidovima dodijeliti različite faktore ponašanja q jer se oni odnose na zgradu kao cjelinu. Moguće je, međutim, za svaki glavni smjer djelovanja potresa odrediti različite faktore ponašanja. 78
ako je nužno da se u zidu ne premaši razmak od 5 m između omeđujućih elemenata na presjecištima nosivih zidova, kad god su omeđujući elementi postavljeni prema navedenim pravilima na razmaku većem od 1,5 m. Za zidane zgrade zahtijeva se provjera sigurnosti na rušenje, osim za zgrade koje zadovoljavaju pravila za jednostavne zidane zgrade. Za granično stanje nosivosti i za potresnu proračunsku situaciju treba upotrijebiti parcijalni koeficijent γ m,a =(2/3) γ m ali ne manje od 1,5 za ziđe i γ s =1,0 za čelik. Vrijednost γ m dana je u normi HRN EN 199611 i iznosi za zidne elemente kategorije I. γ m =2,0. 5.5 Pravila za jednostavne zidane zgrade Zgrade koje pripadaju razredima važnosti I. ili II. i koje ispunjavaju prethodno navedene uvjete (tj. točke 9.2 i 9.5 norme HRN EN 19981) smiju se razvrstati u jednostavne zidane zgrade ako ispunjavaju još uvjete navedene u nastavku. Za takve zgrade nije obvezna izričita provjera sigurnosti (statički proračun). Tlocrtni raspored zgrade treba ispuniti sljedeće uvjete: a) tlocrt treba biti približno pravokutan b) omjer duljine kraće i dulje strane zgrade u tlocrtu ne treba biti manji 1:4. c) ploština uvučenih dijelova pravokutnog oblika ne treba biti veća od 15 % ukupne ploštine stropa iznad promatrane razine. Nosivi zidovi zgrade trebaju ispuniti sljedeće uvjete: a) zgrada treba biti ukrućena nosivim zidovima raspoređenim u tlocrtu gotovo simetrično u dva ortogonalna smjera 79
b) treba postaviti najmanje po dva usporedna zida u dva okomita smjera a duljina svakog zida treba biti veća od 30% duljine zgrade u promatranom smjeru c) razmak između tih zidova treba biti veći od 75% duljine zgrade u drugom smjeru barem za zidove jednoga smjera d) nosivi zidovi trebaju nositi najmanje 75% vertikalnih opterećenja e) nosivi zidovi trebaju biti neprekinuti od vrha do podnožja zgrade. U oba horizontalna smjera razlika masa i razlika ploština presjeka nosivih zidova susjednih katova treba biti ograničena maksimalnim vrijednostima Δ mass,max = 20% i Δ A,max = 20 %. U nearmiranom ziđu zidovi jednoga smjera trebaju biti povezani sa zidovima ortogonalnoga smjera na najvećem razmaku od 7 m. Ovisno o umnošku a g S, za lokaciju i tip gradnje ograničuje se dopušteni broj katova iznad temeljnog tla, n, a u oba ortogonalna smjera treba predvidjeti zidove čija je najmanja ploština presjeka u svakom smjeru A min. Najmanja ploština presjeka zidova izražena je kao najmanji postotak p A,min ukupne ploštine stropa po katu. Napomena: U Nacionalnom dodatku HRN EN 19981/NA smiju se ustanoviti vrijednosti dodijeljene za dopušteni broj katova n i najmanji postotak ploštine presjeka zidova p A,min. Te vrijednosti, ako se slijedi odgovarajuća tablica u normi EN 19981, nisu vezane s određenom vrstom zidnih elemenata (od 6 mogućih), vrstom morta (od mnogo mogućih) pa stoga ni različitim čvrstoćama zidnih elemenata, mortova i ziđa. Također ni parcijalni koeficijent sigurnosti za materijal u toj tablici nije jednoznačno definiran. Mogućnosti gradnje ziđem sustava Wienerberger sa zidnim elementima tlačne čvrstoće 10 N/mm 2 i različitim vrstama mortova (M10, TM10, M5 i LM5) prikazane su tablicama 5.4a, 5.4b i 5.4c. Tablice mogu poslužiti za brzu orijentaciju projektantu pri odabiru nosivog sustava bez proračuna. Za odstupanja od uvjeta 80
navedenih u ovoj točki koji su obvezni za jednostavnu zidanu zgradu i podataka navedenih u napomenama tablica nužan je proračun na djelovanje potresa. tablica 5.4a Dopušteni broj n katova i najmanja ploština poprečnog presjeka ziđa p A,min u svakom smjeru, određena presjekom kroz otvore kao postotak bruto tlocrtne ploštine kata Zidni element M10, mort M10 ili TM10 nearmirano ili omeđeno nearmirano omeđeno nearmirano omeđeno a g =0,05 a g =0,10 a g =0,20 a g =0,30 s d (T) = a g s x (2,5/q) Broj katova n 0,075 0,15 0,30 0,24 0,45 0,36 1 2,0 2,0 2,0 2,0 3,5 3,0 2 2,0 2,0 2,0 2,0 6,5 3,0 3 2,0 2,0 3,5 2,0 5,0 4 2,0 2,0 6,5 3,5 6,5 5 2,0 2,0 6,5 Napomena 1: Prizemlje se broji kao kat. Ne broji se prostor ispod krova a iznad punog kata. Napomena 2: Za tip B temeljnog tla S=1,2 Za nearmirano ziđe q=2,0 pa je S d (T) = 1,5 a g Za omeđeno ziđe q=2,5 pa je S d (T) = 1,2 a g Napomena 3: Faktor važnosti zgrade γ I = 1,0 Napomena 4: Parcijalni koeficijent sigurnosti za materijal γ M = 2,0 za stalno i promjenjivo opterećenje a γ M = 1,5 za izvanredno (potresno) opterećenje. Napomena 5: Normalizirana tlačna čvrstoća zidnog elementa fb = 11,3 N/mm 2, tlačna čvrstoća morta opće namjene M10 ili tankoslojnog morta T M 10 f m = 10 N/mm 2 81
tablica 5.4b Dopušteni broj n katova i najmanja ploština poprečnog presjeka ziđa p A,min u svakom smjeru, određena presjekom kroz otvore kao postotak bruto tlocrtne ploštine kata Zidni element M10, mort M5 nearmirano ili omeđeno nearmirano omeđeno nearmirano omeđeno a g =0,05 a g =0,10 a g =0,20 a g =0,30 s d (T) = a g s x (2,5/q) Broj katova n 0,075 0,15 0,30 0,24 0,45 0,36 1 2,0 2,0 2,0 2,0 6,5 5,0 2 2,0 2,0 2,0 2,0 6,5 3 2,0 2,0 5,0 3,5 4 2,0 2,0 6,5 5,0 5 2,0 2,0 6,5 Napomena 1: Prizemlje se broji kao kat. Ne broji se prostor ispod krova a iznad punog kata. Napomena 2: Za tip B temeljnog tla S=1,2 Za nearmirano ziđe q=2,0 pa je S d (T) = 1,5 a g Za omeđeno ziđe q=2,5 pa je S d (T) = 1,2 a g Napomena 3: Faktor važnosti zgrade γ I = 1,0 Napomena 4: Parcijalni koeficijent sigurnosti za materijal γ M = 2,0 za stalno i promjenjivo opterećenje a γ M = 1,5 za izvanredno (potresno) opterećenje. Napomena 5: Normalizirana tlačna čvrstoća zidnog elementa fb = 11,3 N/mm 2, tlačna čvrstoća morta opće namjene M10 ili tankoslojnog morta T M 10 f m = 10 N/mm 2 82
tablica 5.4c Dopušteni broj n katova i najmanja ploština poprečnog presjeka ziđa p A,min u svakom smjeru, određena presjekom kroz otvore kao postotak bruto tlocrtne ploštine kata Zidni element M10, lagani mort M5 nearmirano ili omeđeno nearmirano omeđeno nearmirano omeđeno a g =0,05 a g =0,10 a g =0,20 a g =0,30 s d (T) = a g s x (2,5/q) Broj katova n 0,075 0,15 0,30 0,24 0,45 0,36 1 2,0 2,0 3,5 2,0 6,5 5,0 2 2,0 2,0 6,5 2,0 6,5 3 2,0 2,0 3,5 4 2,0 2,0 5,0 5 2,0 2,0 6,5 Napomena 1: Prizemlje se broji kao kat. Ne broji se prostor ispod krova a iznad punog kata. Napomena 2: Za tip B temeljnog tla S=1,2 Za nearmirano ziđe q=2,0 pa je S d (T) = 1,5 a g Za omeđeno ziđe q=2,5 pa je S d (T) = 1,2 a g Napomena 3: Faktor važnosti zgrade γ I = 1,0 Napomena 4: Parcijalni koeficijent sigurnosti za materijal γ M = 2,0 za stalno i promjenjivo opterećenje a γ M = 1,5 za izvanredno (potresno) opterećenje. Napomena 5: Normalizirana tlačna čvrstoća zidnog elementa fb = 11,3 N/mm 2, tlačna čvrstoća morta opće namjene M10 ili tankoslojnog morta T M 10 f m = 10 N/mm 2 83
5.6 5.6.1 Provjera otpornosti omeđenog zida Načela Nakon što se ukupna potresna sila raspodijeli po visini zgrade, potrebno je potresne sile raspodijeliti na pojedine nosive zidove. Raspodjela se provodi srazmjerno elastičnim bočnim krutostima koje su proračunate kao recipročne vrijednosti horizontalnih pomaka prouzročenih deformiranjima zbog savijanja i posmika pri jediničnoj sili pri vrhu zida (promatrajući svaki kat posebno) i uzimajući u obzir torzijske učinke. Za svaki zid potrebno je poznavati i pripadajuće vertikalno opterećenje. Za omeđeno ziđe primjenjuju se neke odredbe norme HRN EN 199211, Projektiranje betonskih konstrukcija i odredbe norme HRN EN 199611, Projektiranje zidanih konstrukcija. Omeđeni je zid opterećen uzdužnom silom N Sd, momentom savijanja M Sd i poprečnom (posmičnom) silom V Sd. Potrebno je dokazati da je za istodobno djelovanje uzdužne sile i momenta savijanja N Sd N Rd i M Sd M Rd te da je za poprečnu silu V Sd V Rd. U skladu s točkom 6.9.2(1) norme HRN EN 199611 pri određivanju proračunske vrijednosti otpornosti presjeka na moment savijanja u tlačnom se području smije pretpostaviti blok tlačnog naprezanja koji se zasniva samo na tlačnoj čvrstoći ziđa. Tlačnu armaturu vertikalnog serklaža treba zanemariti, a vlačna se nosivost armature uzima u obzir. U skladu s točkom 6.9.2(2) prethodno spomenute norme kod provjere omeđenih elemenata ziđa izloženih posmiku otpornost na posmik treba uzeti kao zbroj posmičnih otpornosti ziđa i betona omeđujućih elemenata. U proračunu posmične otpornosti ziđa treba rabiti pravila za nearmirano ziđe izloženo posmičnom opterećenju, uzimajući u obzir duljinu tlačno opterećenog dijela ziđa l c. Dopušteno je uzeti l c =l 0 tj. cijelu duljinu zida između serklaža. Armaturu omeđujućih elemenata ne treba uzeti u obzir. 84
5.6.2 Proračun za istodobno djelovanje M i N U zidu već postoji normalno naprezanje od gravitacijskog stalnog opterećenja (uz γ s = 1,0) σ d = N d / t l 0 (5.8) Ako je proračunska tlačna čvrstoća zida za potresnu proračunsku situaciju (uz γ M =1,5) f d = f k /γ M = N Rd / t l 0 (5.9) tada za preuzimanje momenta savijanja parom sila (tlačno napregnut rub zida vlačno napregnuta armatura serklaža) na tlačnom rubu zida preostaje kapacitet nosivosti za uzdužnu silu jednak N = N Rd N d =[(f k /γ M ) t x σ d t x] = [(f k /γ M ) σ d ] t x (5.10) gdje se uzima x = 0,1 l 0 (duljina tlačnog područja zida). Otpornost takvog kombiniranog presjeka za moment savijanja manja je od vrijednosti: a) M Rd,m = N z (5.11) i b) M Rd,s = A s f yd z (5.12) gdje je: z = l 0 + d/2 l 0 d A s krak unutarnjih sila duljina zida između vertikalnih serklaža visina presjeka vertikalnog serklaža ploština presjeka svih uzdužnih šipki vertikalnog serklaža 85
f yd = f y proračunska granica popuštanja armature vertikalnog serklaža za potresnu proračunsku situaciju Primjer: Za f k = 3,6 N/mm 2, γ M =1,5, σ d =0,3 N/mm 2, t=300 mm, l 0 =4000 mm dobiva se N = [3,6/1,5 0,3] 300. 0,1. 4000 = 252 kn. Za serklaž 160x160 mm iznosi z = 4000 + 80 = 4080 mm; A s = 314 mm 2 ; f yd =500 N/mm 2 M Rd,m = 252. 4,08 = 1028 knm M Rd,s = 314. 500. 4080 = 641 knm Kako je M Rds < M Rd,m mjerodavna je manja vrijednost otpornosti armature. 5.6.3 Proračun za djelovanje posmične sile slom klizanjem Pojedinosti proračuna pokazane su u točki 4.11. Proračunska je otpornost: V Rd, mc = V Rd,m + V Rd,c (5.13) gdje je: V Rd,m = V Rd proračunska posmična otpornost zida (formula (4.38)) V Rd,c proračunska posmična otpornost dvaju vertikalnih serklaža. V Rd,m = f vd t l 0 = [(f vko + 0,4 σ d )/γ M ] t l 0 (kn) (5.14) Primjer: Za uobičajeni zid u M10, sa f vko =0,3 N/mm 2, σ d =0,3 N/mm 2, debljine t=300 mm i duljine l 0 =4000 mm te γ M =1,5 dobiva se V Rd,m = [(0,3 + 0,4. 0,3)/1,5] 300. 4000 = 336 kn Kako je pokazano u točki 4.11 može se uzeti da je V Rd,c = 2 A c v min te da je prosječna vrijednost (tablica 4.4) v min =0,5 N/mm 2. Tada je doprinos dvaju vertikalnih serklaža posmičnoj nosivosti jednak V Rd,c =A c (N) uz A c u mm 2. Za uobičajeni presjek vertikalnog serklaža 160x160 mm (uz primjenu zidnog elementa za serklaž) dobiva se V Rd,c =25,6 kn. Tada je ukupna proračunska otpornost 86
V Rd,mc = V Rd,m + V Rd,c = 336 + 25,6 = 362 kn. Lako je uočiti da doprinos betonskih elemenata nije značajan. 5.6.4. Proračun za djelovanje posmične sile slom po kosoj pukotini Proračunska otpornost je V Rd,m,x = A w τ Rd (5.15) f τ Rd = tk [ 1 + ( σ0 γ M / f tk ) ]0,5 (5.16) 1,5 γ M gdje je: A w ploština poprečnog presjeka zida (A w = t. l 0 ) σ 0 = N d / A w f td = f tk /γ M proračunska vrijednost vlačne čvrstoće ziđa γ M =1,5 parcijalni koeficijent za materijal. Primjer: Za f tk =0,3 N/mm 2, σ 0 = 0,3 N/mm 2 i γ M =1,5 dobiva se iz formule (4.22) τ Rd =0,21 N/mm 2. Kako je A w =300.4000=1200000 mm 2 dobiva se V Rd,m,x =1200000.0,21 = 252 kn S obzirom na to da je V Rd,m,x < V Rd,mc, tj. 252 kn < 362 kn, slom će nastupiti po kosoj pukotini. Ispitivanjima provedenim 2007. i 2008. u IGHu utvrđena je otpornost ziđa od zidnih elemenata Wienerberger opterećenih stalnim vertikalnim i izmjenično promjenjivim horizontalnim opterećenjem pri vrhu zida, uz raspucavanje po kosim pukotinama, a dobiveni su ovi rezultati: a) zid od zidnih elemenata f b =12 N/mm 2, dimenzija 250x300x238 mm (POROT HERM 30 S PLUS) s mortnim džepom, u mortu opće namjene M10 (f m =10 N/mm 2 ), 87
srednja vrijednost triju rezultata ispitivanja po formuli Turnšeka i Čačoviča za vertikalno naprezanje σ d =0,485 do 1,242 N/mm 2 : f t = 0,305 N/mm 2 b) zid od zidnih elemenata f b =10 N/mm 2, dimenzija 250x300x249 mm, (PO ROTHERM 30 PLAN) bez mortnog džepa, u tankoslojnom mortu TM10 (f m =10 N/mm 2 ), s ispunjenim samo horizontalnim sljubnicama, srednja vrijednost triju rezultata ispitivanja po formuli Turnšeka i Čačoviča za vertikalno naprezanje σ d =1,24 N/mm 2 : f t = 0,322 N/mm 2 c) zid od zidnih elemenata f b =10 N/mm 2, dimenzija 250x300x249 mm, (POROT HERM 30 PLAN) bez mortnog džepa, u adhezivu DRYFIX.extra, s ispunjenim samo horizontalnim sljubnicama, srednja vrijednost triju rezultata ispitivanja po formuli Turnšeka i Čačoviča za vertikalno naprezanje σ d =1,13 N/mm 2 : f t = 0,256 N/mm 2. 88
6 Pojedinosti oblikovanja ziđa i stropova U ovom poglavlju prikazane su tipične pojedinosti izvedbe i oblikovanja nosivog i nenosivog opečnog ziđa i stropova sa svrhom da projektantu pomognu pri izradi izvedbenog projekta, a izvođaču, koji zgradu izvodi na osnovi glavnog projekta, pri ispravnom oblikovanju pojedinosti. VEZNA ARMATURA ARMATURA TLAČNE PLOČE VEZNA ARMATURA DONJE STRANE OPLATA GREDICE PODUPORA slika 6.1 Spoj opečnih stropova na armiranobetonskoj gredi manjeg presjeka 89
VEZNA ARMATURA ARMATURA TLAČNE PLOČE GREDICE UZDUŽNA ARMATURA DOBIVENA STATIČKIM PRORAČUNOM VILICE KOLIČINA DOBIVENA STATIČKIM PRORAČUNOM slika 6.2 Spoj opečnih stropova na armiranobetonskoj gredi većeg presjeka 11,5 cm Ø8 i=min 80 cm armatura tlačne ploče (r131 ili q131) serklaž 16 cm 6 cm 22 cm horizontalni serklaž min 12 cm mort m10 gredica 6,5 cm 45, 38 i 30 cm slika 6.3 Spoj opečni strop horizontalni serklaž na opečnom zidu 90
ARMATURA TLAČNE ARMATURA serklaža vezna armatura podložna porotherm gredica porotherm podupora slika 6.4 Spoj opečni strop horizontalni serklaž na betonskom zidu vezna spona vlačna armatura ARMATURA TLAČNE vlačna armatura (l = 3 x duljina) nosač žbuke i termo porotherm tlačna armatura slika 6.5 Spoj balkonske konzole i opečnoga stropa 91
slika 6.6 Vertikalni serklaž u zidu debljine 38 cm slika 6.7 Vertikalni serklaž u zidu debljine 30 cm 92
slika 6.8 Spajanje pregradnih zidova slika 6.9 Spajanje pregradnih zidova slika 6.10 Spoj pregradnog zida s podom i stropom 93
94
7 Nadvoji POROTHERM 7.1 općenito Opečni nadvoji POROTHERM predgotovljeni su elementi koji se sastoje od opečnih kanalica, betona i armature. Izrađuju se u četiri oblika i dimenzije poprečnog presjeka, a predviđeni su za premoštenje svijetlih otvora od 0,75 do 3,00 m. Proizvode se u koracima po 0,25 m. U ugrađenom stanju djeluju kao spregnuti elementi koji se sastoje od nadvoja i dijela ziđa izvedenog iznad njih. Odlikuje ih usklađenost sa sustavom gradnje POROTHERM, zahtijevana nosivost, mala težina, lakoća gradnje i stalna visoka kvaliteta. Nadvoji se proizvode i izrađuju na gradilištu sukladno s normom HRN EN 8452 i objavljenim značajkama proizvoda. Sastavni dijelovi predgotovljenog nadvoja sukladni su s odgovarajućim normama za čelik za armiranje, čelik za prednapinjanje, beton i opeku. 7.2 dimenzije Dimenzije poprečnih presjeka nadvoja prikazane su na slikama 7.1 do 7.4. Proizvodne duljine iznose od 1,00 m do 3,25 m u koracima po 0,25 m. 95
slika 7.1 Dimenzije poprečnih presjeka nadvoja tipa A slika 7.2. Dimenzije poprečnih presjeka nadvoja tipa b 96
slika 7.3 Dimenzije poprečnih presjeka nadvoja tipa c slika 7.4 Dimenzije poprečnih presjeka nadvoja tipa d 97
tablica 7.1 Osnovni podaci o nadvojima tipa A (slika 7.1) tip nadvoja nosive gredice: broj komada x širina x visina mm zidni element porotherm 25 komada širina nadvoja mm visina nadvoja mm a0 0 65 a1 1 315 2 x 120 x 65 250 a2 2 565 a3 3 815 a4 4 1065 Proizvodne duljine u cm: 100, 125, 150, 175, 200, 225, 250, 275, 300, 325 Svijetli otvor u cm: 75, 100, 125, 150, 175, 200, 225, 250, 275, 300 nosivost za sve svijetle otvore vlastita težina Armatura u jednoj gredici: 4 ø 2,5 mm Čelik za prednapinjanje: f p,0,1 / f u = 1800/2000 N/mm2 Vlastita težina gredice: 15 kg/m 1 Vlastita težina zidnog elementa: 13,0 kg Srednja tlačna čvrstoća zidnog elementa u horizontalnom smjeru f bk,h = 2,0 N/mm² Mort u vertikalnim i horizontalnim sljubnicama M5: srednja tlačna čvrstoća f m = 5,0 N/mm² Žbuka: vanjska i unutarnja, cementnovapnena, dvoslojna, ukupne debljine 20 mm. tablica 7.2 Osnovni podaci o nadvojima tipa b (slika 7.2) tip nadvoja nosive gredice: broj komada x širina x visina mm zidni element porotherm 25 komada širina nadvoja mm visina nadvoja mm b0 0 65 b1 1 315 3 x 100 x 65 300 b2 2 565 b3 3 815 b4 4 1065 Proizvodne duljine u cm: 100, 125, 150, 175, 200, 225, 250, 275, 300, 325 Svijetli otvor u cm: 75, 100, 125, 150, 175, 200, 225, 250, 275, 300 nosivost za sve svijetle otvore vlastita težina Armatura u jednoj gredici: 4 ø 2,5 mm Čelik za prednapinjanje: f p,0,1 / f u = 1800/2000 N/mm2 Vlastita težina gredice: 15 kg/m 1 Vlastita težina zidnog elementa: 13,0 kg Srednja tlačna čvrstoća zidnog elementa u horizontalnom smjeru f bk,h = 2,0 N/mm² Mort u vertikalnim i horizontalnim sljubnicama M5: srednja tlačna čvrstoća f m = 5,0 N/mm² Žbuka: vanjska i unutarnja, cementnovapnena, dvoslojna, ukupne debljine 20 mm. 98
tablica 7.3 Osnovni podaci o nadvojima tipa c (slika 7.3) tip nadvoja nosive gredice: broj komada x širina x visina mm zidni element porotherm 25 komada širina nadvoja mm visina nadvoja mm c0 0 120 c1 4 x 65 x 120 1 370 (gredice 260 c2 oslonjene 2 620 c3 na užu stranicu) 3 870 c4 4 1120 Proizvodne duljine u cm: 100, 125, 150, 175, 200, 225, 250, 275, 300, 325 Svijetli otvor u cm: 75, 100, 125, 150, 175, 200, 225, 250, 275, 300 Armatura u jednoj gredici: 4 ø 2,5 mm Čelik za prednapinjanje: f p,0,1 / f u = 1800/2000 N/mm2 Vlastita težina gredice: 15 kg/m 1 Vlastita težina zidnog elementa: 16,7 kg Srednja tlačna čvrstoća zidnog elementa u horizontalnom smjeru f bk,h = 2,0 N/mm² Mort u vertikalnim i horizontalnim sljubnicama M5: srednja tlačna čvrstoća f m = 5,0 N/mm² Žbuka: vanjska i unutarnja, cementnovapnena, dvoslojna, ukupne debljine 20 mm. nosivost za sve svijetle otvore vlastita težina tablica 7.4 Osnovni podaci o nadvojima tipa d (slika 7.4) tip nadvoja nosive gredice: broj komada x širina x visina mm zidni element porotherm 25 komada širina nadvoja mm visina nadvoja mm d0 0 238 d1 1 490 3 x 80 x 238 250 d2 (gredice oslonjene 2 740 na užu stranicu) 3 d3 990 d4 4 124 Proizvodne duljine u cm: 100, 125, 150, 175, 200, 225, 250, 275, 300, 325 Svijetli otvor u cm: 75, 100, 125, 150, 175, 200, 225, 250, 275, 300 Vlačna armatura u jednoj gredici: 1 ø 6 mm za duljine 100 i 125 cm 1 ø 8 mm za duljinu 150 cm 1 ø 10 mm za duljinu 175 cm 1 ø 12 mm za duljine 200 i 225 cm 1 ø 14 mm za duljine 250, 275, 300 i 325 cm Čelik: B600B N/mm² Vlastita težina gredice: 39 kg/m 1 Vlastita težina zidnog elementa: 16,7 kg Srednja tlačna čvrstoća zidnog elementa u horizontalnom smjeru f bk,h = 2,0 N/mm² Mort u vertikalnim i horizontalnim sljubnicama M5: srednja tlačna čvrstoća f m = 5,0 N/mm² Žbuka: vanjska i unutarnja, cementnovapnena, dvoslojna, ukupne debljine 20 mm. nosivost za sve svijetle otvore vlastita težina 99
7.3 masa Masa nadvoja prikazana je u tablicama 7.1 do 7.4. Odstupanja od objavljenih vrijednosti nisu veća od 10 %. 7.4 Duljina nalijeganja Duljina nalijeganja nadvoja na zid je 125 mm. Zbog toga je uvijek duljina proizvoda za 250 mm veća od svijetlog otvora koji se premošćuje. 7.5 Odstupanja od objavljenih vrijednosti Dopuštena odstupanja od objavljenih vrijednosti i predviđenoga oblika ili presjeka ne smiju premašiti vrijednosti u tablici 7.5, ako je uzorkovanje obavljeno u skladu s točkom 8 i mjereno prema metodi u normi HRN EN 84611. tablica 7.5 Odstupanja od objavljenih vrijednosti dimenzije duljina širina i visina Ravnost ili nadvišenje (horizontalna i vertikalna zakrivljenost) Nadvišenje predgotovljenog dijela spregnutog nadvoja dopušteno odstupanje ± 15 mm ± 5 mm 0,5% duljine ali ne više od 10 mm u odnosu na potreban oblik 0,7% duljine u odnosu na potreban oblik 100
7.6 7.6.1 Mehanička svojstva Nosivost na savijanje i posmik Nadvoji su predviđeni samo za nošenje opterećenja vlastitom težinom. Svaki od oblika zadovoljava zahtijevanu nosivost na savijanje i posmik sa zidnim elementima izvedenim iznad nadvoja kako je to prikazano na slikama 7.1 do 7.4. U slučaju oslanjanja stropne konstrukcije na mjestu iznad otvora koji je premošćen nadvojem nužno je postaviti drugi nosivi element koji će takvo opterećenje preuzeti. Redovito je to moguće izvesti pomoću horizontalnog serklaža u razini stropne konstrukcije koji se nad otvorom, po potrebi, dodatno armira. Ako je ispitni uzorak nadvoja uzet u skladu s točkom 8 i ispitan u skladu s metodom iz norme HRN EN 8469 njegova nosivost na savijanje mora biti jednaka ili veća od objavljene vrijednosti a nijedna vrijednost opterećenja pri slomu savijanjem ne smije biti manja od 90 % objavljene nosivosti. Ako je ispitni uzorak nadvoja uzet u skladu s točkom 8 i ispitan u skladu s metodom iz norme HRN EN 8469 njegova posmična nosivost mora biti veća ili jednaka 50 postotnoj vrijednosti objavljene nosivosti, a nijedna vrijednost opterećenja pri slomu poprečnom silom ne smije biti manja od 45 % objavljene vrijednosti. 7.6.2 Progib Nadvoji u svom konačnom obliku, tj. sa zidnim elementima spregnutim s njima ispunjavaju kriterije ograničenja progiba pa ni u kojem slučaju nije premašena vrijednost od 1/200 proračunskog raspona. 7.7 Trajnost Predviđeno je da se nadvoji rabe u zaštićenom ziđu kojeg su sastavni dio. Zaštita od atmosferilija i korozije postiže se žbukom, oblaganjem ili drugim prikladnim načinima. Time se zaštićuje opečni i betonski dio nadvoja i armatura. 101
7.8 Prodor vode i ugradnja Rizik od prodora vode između nadvoja i ziđa i nadvoja i prozora ili vrata eliminira se cjelovitim zatvaranjem svih vertikalnih i horizontalnih sljubnica zidnih elemenata te na mjestima nalijeganja nadvoja, a na spojevima s prozorima ili vratima brtvljenjem poliuretanskom pjenom ili drugim sredstvima koje predviđa proizvođač prozora i vrata. Oštećeni nadvoji ne smiju se ugraditi. Nadvoj treba položiti u mort i poravnati po duljini i širini nadvoja. Daljnje pojedinosti o izvedbi, podupiranju i njezi navedene su u poglavlju Upute za gradnju. 7.9 Toplinska svojstva Toplinska svojstva nadvoja određena su iz norme HRN EN 1745 i proračunom. Toplinska provodljivost λ navedena je u tablici 7.6. tablica 7.6 Toplinska provodljivost nadvoja λ u W/(m K) tip a tip b tip c tip d 0,449 0,89 0,649 0,649 7.10 Otpornost na zamrzavanje i odmrzavanje Predviđeno je da se nadvoji ugrađuju u zaštićenom ziđu. Stoga se ne postavlja zahtjev na otpornost na zamrzavanje i odmrzavanje i objavljuje razred otpornosti F0. 7.11 Otpornost na požar Otpornost nadvoja na požar nije određena. 102
7.12 Upijanje vode Nadvoji su predviđeni za uporabu u zaštićenom ziđu. Stoga za njih to svojstvo nije određeno. 7.13 Paropropusnost Svojstvo paropropusnosti nadvoja nije određeno. 7.14 Označivanje Podrobni podaci o nadvoju mogu se naći u tehničkom listu koji sadržava podatke prema zahtjevu norme HRN EN 8452. Vidi internetsku stranicu Wienerbergera www.wienerberger.hr. 7.15 Pojedinosti oblikovanja crteži Na slici 7.5 prikazani su oblici nadvoja tipova A do D. tipovi a i c tip b tip d slika 7.5 Oblici nadvoja tipova A do D 103
104
8 Predgotovljene stropne konstrukcije Wienerberger 8.1. 8.1.1 Stropna konstrukcija Wienerberger općenito Osnovni elementi stropnog sustava POROTHERM (SPOG) prednapete su opečne gredice (POG) POROTHERM i opečni ispunski blok (IB) POROTHERM 60. Dva elementa koji ih nadopunjuju i čine cjelovit sustav jesu: a) POROTHERM serklaž pomoćni element i idealno rješenje za toplinsku izolaciju stropne konstrukcije koji ujedno služi kao izgubljena oplata u fazi izvođenja horizontalnog serklaža stropa i b) POROTHERM podložak izgubljena oplata za izvedbu poprečnog betonskog rebra za ukrućenje koje se izvodi za raspone stropa veće od 3,0 m. Nosivost stropnog sustava POROTHERM određena je statičkim proračunom i ispitivanjima provedenim u IGH Zagreb. U skladu s revidiranim statičkim proračunom i provedenim ispitivanjima IGH je izdao Tehničko dopuštenje za uporabu prednapetih gredica u stropnom sustavu POROTHERM koje ispunjavaju zahtjeve u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti kao svojstva bitnog za građevinu. Osni razmak gredica od 60 cm uz visinu stropa od 22 cm omogućuje veću brzinu gradnje i manje troškove jer se ugrađuje manje gredica po m² stropa u odnosu na klasičnu izvedbu sličnog stropa i uobičajeni osni razmak od 50 cm, a postižu zadovoljavajuća ostala svojstva (požarna otpornost, toplinska i zvučna izolacija). Postavljanjem opečih ispunskih blokova između POROTHERM gredica nije potrebno izvoditi oplatu za betoniranje tlačne ploče, postavljanjem POROTHERM serklažnog elementa nije potrebna oplata horizontalnog serklaža, a postavljanjem POROTHERM podloška nije potrebna oplata za betoniranje poprečnog rebra za ukrućenje. 105
Stropna konstrukcija može se izvesti s jednostrukim i dvostrukim gredicama. Sustav s dvostrukim gredicama ima povećan nosivost a prikladan je za preuzimanje opterećenja pregradnih zidova postavljenih u smjeru raspona. Na slici 8.1 prikazan je aksonometrijski prikaz dvaju stropova a na slikama 8.2 i 8.3 karakteristični poprečni presjeci. slika 8.1 Aksonometrijski prikaz stropova s jednostrukim i dvostrukim gredicama slika 8.2 Poprečni presjek stropa razmak gredica 60 cm 106
slika 8.3 Poprečni presjek stropa s dvostrukim gredicama 8.1.2 Osnovni podaci upotrijebljeni u proračunu nosivosti stropova Proračun nosivosti načinjen je uz pretpostavke u skladu s normom HRN ENV 199211, Projektiranje betonskih konstrukcija. Strop je proračunat kao slobodno oslonjeni nosač. Opečna prednapeta gredica Wienerberger Koeszeg, Mađarska: poprečni presjek gredica b/h = 120/65 mm čelik za prednapinjanje Φ2,5 mm, 1800/2000 N/mm² čelik za armiranje B600/700A Φ4,2 mm (stremeni) broj žica u gredici promjenjiv od 6 (POG6) do 19 (POG19) vlastita težina gredice g 1 = 16 kg/m 1 Ispunski element POROTHERM 60: dimenzije: duljina okomito na raspon stropa 5150 mm, duljina u smjeru raspona stropa 250 mm, visina 160 mm vlastita težina g 2 = 15,0 kg/kom Element je razvrstan u nenosive elemente u skladu s normom HRN EN 15037 1. Beton gredice C40/50, f ck = 40 N/mm², f ctk,0,05 =2,5 N/mm², γ c =2400 kg/m³ Beton izveden na gradilištu C20/25, f ck =20 N/mm², f ctk,0,05=1,5 N/mm², γ c =2500 kg/m³ 107
Parcijalni koeficijenti sigurnosti za materijale beton γ c =1,5 čelik za prednapinjanje γ s =1,15 čelik za armiranje γ s =1,15 Parcijalni koeficijenti sigurnosti za djelovanja stalno djelovanje γ G =1,35 promjenjivo djelovanje γ Q =1,5 Proračunsko djelovanje: q Sd = 1,35 (g 3x + g 4 ) + 1,50 Q k Vlastita težina stropa g 31 = 292 kg/m² za strop s osnim razmakom gredica 60 cm g 32 = 350 kg/m² za strop s dvostrukim gredicama s osnim razmakom od 72 cm. Dodatno stalno opterećenje (plafonska žbuka, podni estrih, podovi, lagani pregradni zidovi od gipsanih ploča) g 4 = 200 kg/m² Uporabno opterećenje Q k : Q k,min = 1,5 kn/m², Q k,max = 5,0 kn/m² Proizvodne duljine gredica L od 250 cm do 675 cm Svijetli otvori L 0 = L 2x12,5 = L 25 od 225 cm do 650 cm. Proračunski rasponi L r = L 0 + (1/3) x 12,5 x 2 = L 17 od 233 cm do 608 cm. Tablica 8.1 prikazuje nosivost stropova za proračunske raspone L r od 2,58 m do 6,08 m, uporabno opterećenje Q u kn/m² i tipove gredica POG 6 do POG 19. 108
tablica 8.1 Nosivost stropova s razmakom gredica od 60 cm tip gredice *) svijetli otvor l 0 (m) proračunski raspon l r (m) duljina gredice l (m) otpornost m rd (knm/m²) proračunsko djelovanje q sd (knm/m²) najveće uporabno opterećenje q k (knm/m²) **) pog 6 2,50 2,58 2,75 14,22 15,08 5,0 pog 6 2,75 2,83 3,00 14,22 12,64 4,0 pog 7 3,00 3,08 3,25 16,59 12,57 4,0 pog 8 3,25 3,33 3,50 18,95 12,38 3,5 pog 9 3,50 3,58 3,75 21,32 12,13 3,5 pog 10 3,75 3,83 4,00 23,71 11,89 3,5 pog 12 4,00 4,08 4,25 28,44 12,60 4,0 pog 13 4,25 4,33 4,50 30,81 12,17 3,5 pog 14 4,50 4,58 4,75 33,17 11,76 3,5 pog 16 4,75 4,83 5,00 37,92 12,13 3,5 pog 17 5,00 5,08 5,25 40,29 11,69 3,0 pog 17 5,25 5,33 5,50 40,29 10,66 2,5 pog 19 5,50 5,58 5,75 45,03 10,90 2,5 pog 19 5,75 6,83 6,00 45,03 10,00 2,0 pog 19 6,00 6,08 6,25 45,03 9,22 1,5 *) Broj označuje broj žica promjera 2,5 mm u gredici **) zaokruženo na 0,5 kn/m². Dodatno stalno opterećenje uzeto je g 4 = 2,0 kn/m² Tablica 8.2 prikazuje najveće proračunske raspone stropova s dvostrukim gredicama za uobičajeno opterećenje stambenih zgrada. Tablica 8.3 prikazuje nosivost stropova s dvostrukim gredicama za uporabna opterećenja u rasponu od 1,5 do 5,0 kn/m². 109
tablica 8.2 Najveći proračunski rasponi stropa s dvostrukim gredicama za stambene zgrade tip gredice najveći proračunski rasponi za stambene zgrade *) (vlastita težina + dodatno stalno opterećenje 2,9 kn/m² + uporabno opterećenje 2,0 kn/m² pog 6 pog 7 pog 8 pog 9 svijetli otvor l 0 (m) 3,50 3,75 4,00 4,25 5,00 5,25 5,50 5,75 5,75 6,00 6,50 proračunski raspon l r (m) 3,58 3,83 4,08 4,33 5,08 5,33 5,58 5,83 5,83 6,08 6,58 duljina gredice l(m) 3,75 4,00 4,25 4,50 5,25 5,50 5,75 5,75 6,00 6,25 6,75 *) nisu uključeni pregradni zidovi u smjeru raspona stropa osim laganih zidova od gipsanih ploča pog 10 pog 12 pog 13 pog 14 pog 16 pog 17 pog 19 tablica 8.3 nosivost stropova s dvostrukim gredicama za uporabna opterećenja q svijetli otvor l 0 (m) tip gredice proračunski raspon l r (m) duljina gredice l(m) pog 6 pog 7 pog 8 pog 9 pog 10 pog 12 pog 13 pog 14 pog 16 pog 17 vlastita težina + dodatno stalno opterećenje na 2,0 kn/m² + uporabno opterećenje q kn/m² 3,00 3,08 3,25 5,06 3,25 3,33 3,50 3,61 5,06 3,50 3,58 3,75 2,46 3,71 4,96 3,75 3,83 4,00 1,52 2,26 3,71 4,73 4,00 4,08 4,25 1,72 2,68 3,58 4,60 4,25 4,33 4,50 1,82 2,62 3,53 5,25 4,50 4,58 4,75 1,82 2,63 4,16 4,87 4,75 4,83 5,00 1,87 3,24 3,88 4,57 5,00 5,08 5,25 2,45 3,03 3,65 4,85 5,25 5,33 5,50 1,77 2,30 2,86 3,96 4,55 5,65 5,50 5,58 5,75 1,67 2,18 3,18 3,72 4,72 5,75 5,83 6,00 1,58 2,49 2,99 3,91 6,00 6,08 6,25 1,89 2,35 3,19 6,25 6,33 6,50 1,79 2,56 6,50 6,58 6,75 2,00 pog 19 110
Osim za granično stanje nosivosti provjera je provedena i za granično stanje uporabljivosti. Stropne konstrukcije imaju konačnu vrijednost progiba u dopuštenim granicama. 8.1.3 Požarna otpornost i reakcija pri požaru Požarna otpornost i reakcija pri požaru stropa određuje se u skladu s dodatkom K norme HRN EN 150371. 8.1.3.1 Općenito Sastavni dijelovi stropnog sustava gredica i blokova moraju biti takvi da je požarna otpornost gotovoga stropnog sustava (nosivost i/ili vrijednost sloma u požaru) u skladu s vremenskim zahtjevom propisanim protupožarnim propisima, uzimajući u obzir predviđenu namjenu stropa. Štoviše, sastavni dijelovi ne smiju uzrokovati niti pridonositi širenju požara. Ponašanje materijala pri požaru ispituje se i razredba određuje u skladu s normom HRN EN 135011. 8.1.3.2 Požarna otpornost stropnih sustava gredica i blokova Požarna otpornost stropnog sustava gredica i blokova određuje se ispitivanjem, proračunom ili iz tabličnih podataka. Ispitivanje i kriteriji vrednovanja rezultata ispitivanja ovdje se ne navode. Proračun požarne otpornosti provodi se u skladu s normom HRN EN 199212 pri čemu nije nužna provjera posmične otpornosti. Razdjelna funkcija stropa smatra se ispunjenom ako je tlačna ploča stropa armirana mrežom. Ako se zahtijeva požarna otpornost od 15 min, stropni sustav smatra se punom pločom. Ako se zahtijeva požarna otpornost od 30 min i 60 min, provodi se proračun temperature u donjem dijelu gredice (armaturi) za ispunske blokove visine 15 cm u dva koraka: 111
prvi korak: uzima se da donji dio bloka ostaje netaknut tijekom 30 minuta. Kod proračuna prvih 30 minuta blok se smatra šupljom pločom drugi korak: nakon 30 minuta u proračun se uzima u obzir ostatak bloka (vidi sliku 8.4). slika 8.4 Preostali dio ispunskoga bloka (šrafirano) Stropni sustavi gredica i blokova sa zaštitnim slojem dovoljne debljine na donjoj strani, e > e s smatraju se punim pločama čija je debljina jednaka ukupnoj debljini stropnog sustava (ali rabeći njezinu stvarnu težinu za proračun sila i momenata), uključujući debljinu zaštite (s njezinim toplinskim svojstvima) ili istovrijednu debljinu betona (vidi sliku 8.5). 112
slika 8.5 Istovrijedna debljina betona Uvrštavanje u određeni razred požarne otpornosti postiže se dodatnom zaštitom dodatkom odgovarajućih zaštitnih materijala koji dobro prianjanju na konstrukciju koju štite. Sustavi koji prianjaju ili su pričvršćeni moraju biti obuhvaćeni zaključcima odgovarajućih ispitivanja. Njihova se svojstva izražavaju istovrijednom debljinom betona. Pojedinosti su navedene u dodatku K norme HRN EN 150371. Tablični podatak za određivanje požarne otpornosti preuzet je iz dodatka K norme HRN EN 150371. Razred požarne otpornosti definiran je uz ispunjenje triju kriterija: mehaničke čvrstoće očuvanjem nosivosti tijekom određenog vremena (R) toplinske izolacije srednjom temperaturom od 140 C i najvećom temperaturom od 180 C na licu koje nije izloženo požaru (I) očuvanja cjelovitosti u požaru i nepostojanjem gorivih plinova u blizini lica izloženog požaru (E). Tablično određen razred požarne otpornosti stropa Wienerberger prema normi 113
HRN EN 150371 za strop neožbukan na donjem licu iznosi REI 30. Veća požarna otpornost može se postići dodatkom gipsane žbuke ili kojega drugog zaštitnog sloja na donjoj plohi stropa. 8.1.3.3 Akustička svojstva U skladu s dodatkom L norme HRN EN 150371 zvučna izolacija izvedenog stropa može se, kao zamjena za ispitivanje, procijeniti. Izolacija zračnog zvuka može se procijeniti iz mase na jedinicu ploštine iz izraza: R w = 40 log (M R ) 56 + (3/8) (M R / h t ) (8.1) gdje je: (db) M R h t masa stropa u kg/m² visina stropa u cm. Za M R = 550 kg/m² i h t = 22 cm dobiva se R w = 109,6 56 + 9,4 = 63 db. Izolacija udarnog zvuka može se procijeniti iz mase na jedinicu ploštine iz izraza za strop sa šupljim blokovima od opeke: L Nw = 170 35 log(m eq ) (db) (8.2) gdje je: M R masa stropa u kg/m² M eq istovrijedna masa stropa u kg/m² M eq = M R M r pri čemu je M r = 80 (h/h) 114
h H visina šupljeg bloka u cm ukupna visina stropa u cm. Za: M r = 80 (16/22) = 58 kg/m²; M eq = 550 58 = 492 kg/m² L Nw = 170 35 log (492) = 76 db. 8.1.3.4 toplinska svojstva Toplinska svojstva stropa određuju se u skladu s Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (Narodne novine 79/05). 8.1.3.5 Trajnost S obzirom na upotrijebljene sastavne materijale, projektom predviđeni način i kvalitetu izvedbe, način upotrebe i uobičajene uvjete održavanja, trajnost stropne konstrukcije jednaka je projektiranom uporabnom vijeku zgrade. 8.1.3.6 Pojedinosti oblikovanja stropne konstrukcije Na slikama 8.6 do 8.8 prikazane su pojedinosti izvedbe stropne konstrukcije i povezivanja sa ziđem. 115
slika 8.6 Aksonometrijski prikaz stropne konstrukcije i veza sa ziđem slika 8.7 Aksonometrijski prikaz stropa uz dimnjak 116
slika 8.8 Prikaz zidane zgrade izgrađene Wienerbergerovim proizvodima 8.1.3.7 Pravila izvedbe stropa Nadvišenje gredica u fazi gradnje U fazi gradnje potrebno je izvesti nadvišenje gradice i to: za raspon do 3,0 m 1,0 cm za raspon do 4,0 m 1,3 cm za raspon do 5,0 m 1,7 cm za raspon do 6,0 m 2,0 cm 117
slika 8.9 Prikaz nadvišenja gredica u fazi gradnje POROTHERM gredice potrebno je podupirati tako da one prije betoniranja tlačne ploče u polovini raspona imaju nadvišenje L r /300. Podupiranje se provodi sustavom podupirača koji se postavljaju na uobičajenom razmaku od 150 cm ali nikada ne većem od 175 cm. Podupiranje treba planirati tako da se podupirači postave ispod POROTHERM podložaka, jer oni, zbog toga što moraju zadovoljiti samo funkciju izgubljene oplate, imaju manju nosivost od ispunskih blokova POROTHERM 60. Podupirači se smiju ukloniti kad beton dostigne predviđenu tlačnu čvrstoću, ali ne prije nego što prođe 21 dan nakon betoniranja. Poprečno rebro za ukrućenje Za raspone veće od 3,00 m stropni sustav treba ukrutiti poprečnim rebrom za ukrućenje. Betonsko rebro formira se iznad POROTHERM podložaka te armira uzdužnom rebrastom armaturom 4Ø10 mm i sponama Ø8/25 cm. POROTHERM podložak element je koji upotpunjuje POROTHERM sustav, a upotrebljava se umjesto oplate za betoniranje poprečnog rebra za ukrućenje. Osim visine, koja iznosi 10 cm, ostale dimenzije istovjetne su dimenzijama stropnog bloka POROTHERM 60. 118
Prije betoniranja tlačne ploče potrebno je spone podići do kuta od 45 s horizontalom kako bi one mogle preuzeti svoju funkciju u nošenju poprečnih sila. Spone se zbog jednostavnijeg transporta dostavljaju polegnute. Za vezu između stropne konstrukcije i horizontalnog serklaža predviđa se vezna armatura po obodu stropa koja se sidri u strop i serklaž najmanje rebrastom armaturom 1Ø8 mm po svakoj gredici. Duljina šipke koja zadire u betonsku ploču iznosi najmanje 80 cm. slika 8.10 Prikaz poprečnog rebra za ukrućenje 8.2 8.2.1 Predgotovljene gredice Wienerberger Općenito Predgotovljene prednapete gredice iz proizvodnje Wienerberger Koeszeg, Mađarska, proizvode se od opečnih kanalica, mikrobetona, čelika za prednapinjanje i čelika za armiranje. Poprečni presjek gredica je b/h=120/65 mm. Gredice se proizvode visokoindustrijaliziranim postupkom uz tvorničku kontrolu kvalitete proizvođača i stalni nadzor, ocjenjivanje i certificiranje tvorničke kontrole proizvodnje što provodi treća strana. Geometrijski podaci i podaci o svojstvima materijala navedeni su u točki 8.1. Gredice se proizvode u skladu s normom HRN EN 150372. 119
Gredice su predviđene za uporabu u stropnim sustavima koji nisu izloženi zamoru materijala a nisu predviđene za prometne ili parkirališne plohe laganih vozila prometnog razreda F prema normi EN 199111. Gredice se mogu rabiti za stropne sustave u potresnim područjima jer ispunjavaju posebne zahtjeve predviđene normom HRN EN 19981. Sastavni proizvodi (beton i njegovi sastojci, čelik, opečna kanalica) od kojih se gredice izrađuju odgovaraju normama proizvoda koji se na njih odnose. Na izvedbu se primjenjuju odgovarajuće točke norme HRN EN 13369. 8.2.2 Dopuštena odstupanja dimenzija Dopušteno odstupanje za nazivnu duljinu gredice iznosi ± 25 mm. Dopušteno odstupanje za širinu i visinu gredice iznosi ± 1 mm. Dopušteno odstupanje nadvišenja između istovjetnih gredica iz iste isporuke ne smije biti veće od 1/250 dijela njihove duljine. Dopušteno odstupanje od predviđenog položaja prednapete žice u smjeru visine gredice ne smije biti veće od ± 3 mm. 8.2.3 Mehanička otpornost U prolaznim situacijama (rukovanje, skladištenje, prijevoz, prijenos, montaža) gredice se moraju zaštititi od oštećenja. Od proizvođača do skladišta ili do naručitelja gredice se prenose na paletama omotane metalnom vrpcom za pakiranje. Na odlagalištu se polažu na dva oslonca postavljena uz krajeve gredica.na gradilištu se prenose ručno do mjesta ugradnje. Gredice se ugrađuju u skladu s tehničkom specifikacijom. Podupiru se podupiračima čiji razmak ne prelazi 1,5 m. Pojedinosti su navedene u 12. poglavlju Upute za gradnju. Nosivost gredica provjerena je za stanje montaže a za stanje uporabe u okviru proračuna stropne konstrukcije. 120
8.2.4 Ostala svojstva Na požarnu otpornost, reakciju pri požaru, akustička svojstva, toplinska svojstva i trajnost primjenjuju se odredbe koje vrijede za gotovi strop. 8.2.5 Označivanje Pri isporuci gredica na paleti može se odrediti njihova istovjetnost i sljedivost s obzirom na mjesto proizvodnje i datum (na gredici, naljepnici, paleti ili otpremnici). Za tu svrhu gredice imaju oznaku koja je jednaka oznaci na otpremnim dokumentima (slika 8.11). Šifra 322038350 znači: 322 radni dan pogona proizvođača u tekućoj godini 0 8 godina proizvodnje 2008. 3 proizvodna smjena 350 duljina gredice u cm. slika 8.11 Označivanje gredica na paleti 121
8.3 8.3.1 Predgotovljeni ispunski blokovi Općenito Predgotovljeni opečni ispunski blokovi proizvode se u skladu s normom HRN EN 150372 i predviđeni su za ispunske elemente gredica proizvedenih u skladu s normom HRN EN 150371. Blokovi pripadaju skupini nenosivih blokova tj. u gotovom stropnom sustavu nemaju nosivu ulogu. Njihova je jedina nosiva uloga u funkciji oplate pri izvedbi stropa. 8.3.2 Geometrijska svojstva Ispunski blok oblikovan je tako da odgovara osnom razmaku gredica od 600 mm i ukupnoj visini stropne konstrukcije od 220 mm. Nazivne dimenzije bloka su: duljina (okomito na raspon stropa) 515 mm širina (u smjeru raspona stropa) 250 mm visina 160 mm debljina stijenke 6 mm. 8.3.3 Dopuštena odstupanja dimenzija Dopuštena odstupanja dimenzija jesu: ± 4 mm za duljinu ± 5 mm za širinu ± 3 mm za visinu ± 1 mm za debljinu stijenke. 8.3.4 Površinske značajke Površinski izgled blokova ispituje se vizualno. Blokovi pri isporuci ne smiju imati pukotine ili odlomljene dijelove veće od navedenih u nastavku. Blokovi s pukotinama ili nedostacima koji mogu štetno utjecati na njihova mehanička svojstva odbacuju se. Kriteriji prihvaćanja su sljedeći: 122
najviše tri okrnjena mjesta do 25 mm za bridove i vrhove jedna vanjska pukotina ako je manja od 2/3 duljine s gornje strane jedna unutarnja pukotina u smjeru raspona stropa < 0,5 mm jedna pukotina duljine do 1/3 okomito na raspon stropa. 8.3.5 Tlačna čvrstoća Tlačna čvrstoća bloka normom se ne propisuje. Proizvođač objavljuje da srednja tlačna čvrstoća bloka u smjeru šupljina iznosi f 5 N/mm² proračunata na bruto ploštinu bloka. 8.3.6 Čvrstoća pri proboju savijanju S obzirom na čvrstoću pri proboju savijanju blok se razvrstava u razred čvrstoće A (nenosivi blok) i ima karakterističnu čvrstoću na proboj savijanje određenu s 5 postotnom fraktilom P k 1,5 kn, određenu postupkom u skladu s normom HRN EN 150372. Nijedan pojedinačni rezultat ne smije biti manji od 80 % karakteristične čvrstoće na proboj savijanje. Objavljena vrijednost čvrstoće pri proboju savijanju iznosi P k = 3,0 kn. 8.3.7 Ostala svojstva Na požarnu otpornost, reakciju pri požaru, akustička i toplinska svojstva primjenjuju se odredbe koje vrijede za gotovi strop. Svojstvo širenja opečnih blokova zbog vlage nije određeno jer su blokovi predviđeni za uporabu u zaštićenom okolišu. Ispitivanje energije loma opečnih blokova nije određeno. 123
8.3.8 Označivanje Svaka isporuka blokova može se lako identificirati i utvrditi sljedivost s obzirom na vrijeme i mjesto proizvodnje (na bloku, naljepnici, paleti ili otpremnici). Time je osigurana veza s odgovarajućim zapisima koje zahtijeva norma (slika 8.12). slika 8.12 Označivanje ispunskih blokova na paleti 124
8.4 Pomoćni elementi POROTHERM podložak za poprečno rebro služi kao izgubljena oplata kod izvođenja poprečnog rebra za ukrućenje stropa. POROTHERM serklaž pomoćni element za horizontalni serklaž s dodatnom toplinskom izolacijom omogućuje lako izvođenje stropova bez postavljanja i podupiranja oplate te bez postavljanja dodatne toplinske izolacije. Na slici 8.13 prikazana su oba pomoćna elementa. slika 8.13 POROTHERM podložak i POROTHERM serklaž 125
126
9 Toplinski proračun zida, stropa i zidane zgrade Stanovanje je jedna od elementarnih ljudskih potreba. Zaštita od vjetra i vanjskih nepogoda egzistencijalno je pitanje svakoga od nas. No, suvremeni dom ne smije pružati samo uslugu krova nad glavom danas stambena zgrada mora ispunjavati i mnoge građevinske i ekološke zahtjeve. Kuća, čovjek i priroda moraju se međusobno nadopunjavati i skladno funkcionirati. POROTHERM opeka omogućuje prije svega da klima u vašem domu bude ugodna i bez štetnih utjecaja, kako bismo na taj način ostvarili zdrav i kvalitetan način življenja te trajnu vrijednost za naraštaje. Kod gradnje nove kuće bitno je već u idejnoj fazi u suradnji s projektantom predvidjeti sve što je potrebno da se dobije kvalitetna, optimalna energijski učinkovita kuća: analizirati lokaciju, orijentaciju te oblik kuće; primijeniti sve važeće propise i norme (toplinska zaštita, zvučna izolacija,...) definirati konstrukcijska rješenja iskoristiti toplinske dobitke od sunca i zaštititi se od pretjeranog osunčavanja rabiti energijski učinkovit sustav grijanja, hlađenja i ventilacije te ga kombinirati s obnovljivim izvorima energije. Energijski i ekološki održivo graditeljstvo teži: 127
smanjenju gubitka topline iz zgrade gradnjom proizvodima koji imaju izvrsna toplinska svojstva kao, npr. POROTHERM prilikom projektiranja treba uzeti u obzir povoljan odnos oplošja i volumena zgrade povećati toplinske dobitke u zgradi povoljnom orijentacijom zgrade i korištenjem sunčane energije rabiti obnovljive izvore energije u zgradama (biomasa, toplinske pumpe, sunce, vjetar i dr.) povećati energijsku učinkovitost termoenergetskih sustava. Toplinskoizolacijska svojstva zidova iskazuju se toplinskom provodljivošću λ toplinskom propusnošću U (prema Tehničkom propisu: koeficijentom prolaska topline). Što su te vrijednosti manje, to su bolja izolacijska svojstva zidova. U Institutu građevinarstva Hrvatske u Zagrebu ispitana su toplinska svojstva zidova POROTHERM. Zahtjevi za zgrade grijane na temperaturu 18 C ili višu Stambena zgrada za koju je grijanje predviđeno na temperaturu 18 C ili višu mora biti projektirana i izgrađena tako da godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade, Q H,nd [kwh/(m² a)], ovisno o faktoru oblika zgrade, f 0, nije veća od vrijednosti: za f 0 0,20 Q H,nd = 51,31 kwh/(m² a) za 0,20<f 0 < 1,05 Q H,nd = (41,03 + 51,41 f 0 ) kwh/(m² a) za f 0 1,05 Q H,nd = 95,01 kw h/(m² a). Stambena zgrada mora biti projektirana i izgrađena tako da koeficijent transmisijskoga toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade, H tr,adj = H tr,adj /A [W/(m² K)], ovisno o faktoru oblika zgrade, f 0, nije veći od vrijednosti utvrđene jednadžbom: H tr,adj = 0,45 + 0,15/f 0 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest > 3 C, odnosno H tr,adj = 0,30 + 0,15/f 0 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka naj 128
hladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest 3 C. Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade, Q H,nd (kwh/a), izračunava se u skladu s normom HRN EN ISO 13790:2008, metoda proračuna po mjesecima. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline, U [W/(m²K)], građevnih dijelova novih zgrada. redni broj Θ e,mj, min >3 C U [W/(m² K)] građevni dio Θi 18 C 12 C < Θi < 18 C Θ e,mj, min 3 C Θ e,mj, min >3 C Θ e,mj, min 3 C 1 vanjski zidovi 0,60 0,45 0,75 0,75 2 prozori, balkonska vrata, krovni prozori 3 ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora, stropovi prema tavanu 1,80 1,80 3,00 3,00 0,40 0,30 0,50 0,40 Zbog porozne mikrostrukture te strukture šupljina proizvodi POROTHERM posjeduju iznimna termoizolacijska svojstva. U svim klimatskim područjima uz pravilan odabir ostalih materijala jednoslojni zidovi građeni od POROTHERM opeka velikog formata zadovoljavaju Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama. 129
rezultati proračuna koeficijenta prolaska topline u za zidove Nosivi zidovi Rb. Materijal sloja (u smjeru toplinskog toka) d[m] λ[w/mk] R[m 2 K/W] 1. gipsana žbuka 0,02 0,43 0,047 2. porotherm 38 s profi 0,38 0,13 2,923 3. toplinsko izolacijska žbuka 0,05 0,08 0,625 4. silikatna žbuka 0,003 0,9 0,003 Proračunati U C [W/m 2 /K] 0,27 Dopušteni U[W/m 2 /K] 0,45 Ocjena građevnog dijela u pogledu koeficijenta prolaska topline U zadovoljava Rb. Materijal sloja (u smjeru toplinskog toka) d[m] λ[w/mk] R[m 2 K/W] 1. gipsana žbuka 0,02 0,43 0,047 2. porotherm 45 s p+e zidan top. mortom 0,45 0,16 2,813 3. toplinsko izolacijska žbuka 0,05 0,08 0,625 4. silikatna žbuka 0,003 0,9 0,003 Proračunati U C [W/m 2 /K] 0,27 Dopušteni U[W/m 2 /K] 0,45 Ocjena građevnog dijela u pogledu koeficijenta prolaska topline U zadovoljava Rb. Materijal sloja (u smjeru toplinskog toka) d[m] λ[w/mk] R[m 2 K/W] 1. gipsana žbuka 0,02 0,43 0,047 2. porotherm 30 s profi 0,3 0,14 2,143 3. toplinsko izolacijska žbuka 0,05 0,08 0,625 4. silikatna žbuka 0,003 0,9 0,003 Proračunati U C [W/m 2 /K] 0,33 Dopušteni U[W/m 2 /K] 0,45 Ocjena građevnog dijela u pogledu koeficijenta prolaska topline U zadovoljava Rb. Materijal sloja (u smjeru toplinskog toka) d[m] λ[w/mk] R[m 2 K/W] 1. gipsana žbuka 0,02 0,43 0,047 2. porotherm 25 profi 0,25 0,2 1,250 3. toplinsko izolacijska žbuka 0,05 0,08 0,625 4. silikatna žbuka 0,003 0,9 0,003 Proračunati U C [W/m 2 /K] 0,48 Dopušteni U[W/m 2 /K] 0,6 Ocjena građevnog dijela u pogledu koeficijenta prolaska topline U zadovoljava 130
rezultati proračuna koeficijenta prolaska topline u za krovište i stropove kosi krov Rb. Materijal sloja (u smjeru toplinskog toka) d[m] λ[w/mk] R[m 2 K/W] 1. gipsana žbuka 0,02 0,43 0,047 2. porotherm strop 0,16 0,33 0,485 3. aluminijska folija 0,05 mm 0,00005 0,00001 4. armirani beton 0,003 0,9 0,003 5. tervol ddp 0,06 0,039 3,59 6. polimerna hidroizolacijska traka na bazi vae 0,002 0,14 0,011 Proračunati U C [W/m 2 /K] 0,23 Dopušteni U[W/m 2 /K] 0,30 Ocjena građevnog dijela u pogledu koeficijenta prolaska topline U zadovoljava strop Rb. Materijal sloja (u smjeru toplinskog toka) d[m] λ[w/mk] R[m 2 K/W] 1. drvo 0,022 0,43 0,147 2. cementni estrih 0,05 1,6 0,031 3. polietilen 0.25mm 0,00025 0,00001 4. Okipor eps t 22/20 0,03 0,043 0,465 5. armirani beton 0,06 2,6 0,023 6. porotherm strop 0,16 0,33 0,485 7. gipsana žbuka 0,02 0,43 0,047 Proračunati U C [W/m 2 /K] 0,59 Dopušteni U[W/m 2 /K] 0,80 Ocjena građevnog dijela u pogledu koeficijenta prolaska topline U zadovoljava 131
132
10 Tipski troškovnik za pojedine vrste radova 10.1 Nosivi zidovi POROTHERM S Zidanje opečnih nosivih zidova debljine 38 cm uporabom porozirane opeke, dimenzije 25x38x23,8 cm i laganog morta (LM). Toplinska provodljivost λ opečnog zida debljine 38 cm s upotrebom laganog morta iznosi 0,12 W/mK (zidni element npr. POROTHERM 38 S PLUS i mort npr. POROTHERM LM5). U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela. količina: m 3 Zidanje opečnih nosivih zidova debljine 30 cm uporabom porozirane opeke, dimenzije 25x30x23,8 cm i laganog morta (LM). Toplinska provodljivost λ opečnog zida debljine 30 cm s upotrebom laganog morta iznosi 0,145 W/mK (zidni element npr. POROTHERM 30 S PLUS i mort npr. POROTHERM LM5). U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela. količina: m 3 Zidanje opečnih nosivih zidova debljine 25 cm uporabom porozirane opeke, dimenzije 37,5x25x23,8 cm i laganog morta (LM). Toplinska provodljivost λ opečnog zida debljine 25 cm s upotrebom laganog morta iznosi 0,25 W/mK (zidni element npr. POROTHERM 25S P+E i mort npr. POROTHERM LM5). U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela. količina: m 3 133
POROTHERM PLAN Zidanje opečnih nosivih zidova debljine 38 cm uporabom porozirane opeke, dimenzije 25x38x24,9 cm i tankoslojnog morta (TM10). Toplinska provodljivost λ opečnog zida debljine 38 cm s upotrebom tankoslojnog morta iznosi 0,12 W/mK (zidni element npr. POROTHERM 38 PROFI i mort npr. POROTHERM tankoslojni mort TM10). U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela. količina: m 3 Zidanje opečnih nosivih zidova debljine 30 cm uporabom porozirane opeke, dimenzije 25x30x24,9 cm i tankoslojnog morta (TM10). Toplinska provodljivost λ opečnog zida debljine 30 cm s upotrebom tankoslojnog morta iznosi 0,14 W/mK (zidni element npr. POROTHERM 30 PROFI i mort npr. POROTHERM tankoslojni mort TM10). U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela. količina: m 3 Zidanje opečnih nosivih zidova debljine 25 cm uporabom porozirane opeke, dimenzije 37,5x25x24,9 cm i tankoslojnog morta (TM10). Toplinska provodljivost λ opečnog zida debljine 25 cm s upotrebom tankoslojnog morta iznosi 0,18 W/mK (zidni element blok npr. POROTHERM 25 PROFI i mort npr. POROTHERM tankoslojni mort TM10). U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela. količina: m 3 10.2. Pregradni zidovi POROTHERM S Zidanje pregradnih opečnih zidova debljine 20 cm opekom dimenzije 37,5x20x23,8cm (zidni element npr. POROTHERM 20 S P+E). U cijenu je uključen sav rad i materijal. količina: m 2 Zidanje pregradnih opečnih zidova debljine 20 cm opekom dimenzije 50x20x23,8cm (zidni element npr. POROTHERM 20/50 S MAXI).U cijenu je uključen sav rad i materijal. količina: m 2 134
Zidanje pregradnih opečnih zidova debljine 11,5 cm opekom dimenzije 50x11,5x23,8cm zidni element npr. POROTHERM 11,5 P+E). U cijenu je uključen sav rad i materijal. količina: m 2 Zidanje pregradnih opečnih zidova debljine 10 cm opekom dimenzije 50x10x23,8cm (zidni element npr. POROTHERM 10 P+E). U cijenu je uključen sav rad i materijal. količina: m 2 Zidanje pregradnih opečnih zidova debljine 8 cm opekom dimenzije 50x8x23,8 cm (zidni element npr. POROTHERM 8 P+E). U cijenu je uključen sav rad i materijal. količina: m 2 Oblaganje betonskih ili opečnih zidova opečnim blokom debljine 8 cm, uključujući sidrenje u nosivom zidu (zidni element npr. POROTHERM 8 P+E).U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela. količina: m 2 Oblaganje betonskih ili opečnih kutova zidnim elementom POROTHERM 8 P+E, uključujući sidrenje. U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela. količina: m 2 POROTHERM PLAN Zidanje pregradnih opečnih zidova debljine 20 cm zidnim elementom dimenzije 40x20x24,9 cm (zidni element npr. POROTHERM 2040 PROFI). U cijenu je uključen sav rad i materijal. količina: m 2 Zidanje pregradnih opečnih zidova debljine 17 cm zidnim elementom dimenzije 50x17x24,9 cm (zidni element npr. POROTHERM 1750 PROFI). U cijenu je uključen sav rad i materijal. količina: m 2 135
Zidanje pregradnih opečnih zidova debljine 12 cm zidnim elementom dimenzije 50x12x24,9 cm (zidni element npr. POROTHERM 1250 PROFI). U cijenu je uključen sav rad i materijal. količina: m 2 Zidanje pregradnih opečnih zidova debljine 10 cm zidnim elementom dimenzije 50x10x24,9 cm (zidni element npr. POROTHERM 1050 PROFI). U cijenu je uključen sav rad i materijal. količina: m 2 Zidanje pregradnih opečnih zidova debljine 8 cm zidnim elementom dimenzije 50x8x24,9 cm (zidni element npr. POROTHERM 850 PROFI). U cijenu je uključen sav rad i materijal. količina: m 2 10.3 Stropni sustav Polaganje POROTHERM STROPNIH GREDICA duljine do 5,00 m, postavljanje POROTHERM ispunskih blokova između gredica te armiranje i betoniranje tlačne ploče debljine 6 cm. U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela, podupirači i sl. količina: m 2 Polaganje POROTHERM STROPNIH GREDICA duljine od 5,25 m do 6,75 m, postavljanje POROTHERM ispunskih blokova između gredica te armiranje i betoniranje tlačne ploče debljine 6 cm. U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela, podupirači i sl. količina: m 2 Zidanje po obodu ploče POROTHERM HORIZONTALNIM SERKLAŽOM, dimenzije 14x33x20 cm. Obodni zidni element služi kao oplata i kao izolacija horizontalnog protupotresnog serklaža. U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela. količina: m 1 136
10.4 Nadvoji Dobava i ugradnja PREDNAPETIH OPEČNIH NADVOJA POROTHERM dimenzije 12x6,5 cm, duljine do 2,50 m. U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela. količina: m 1 Dobava i ugradnja PREDNAPETIH OPEČNIH NADVOJA POROTHERM dimenzije 12x6,5 cm, duljine od 2,75 m do 3,00 m. U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela. količina: m 1 Dobava i ugradnja PREDNAPETIH OPEČNIH NADVOJA POROTHERM dimenzije 10x8,5 cm, duljine do 2,50 m. U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela. količina: m 1 Dobava i ugradnja PREDNAPETIH OPEČNIH NADVOJA POROTHERM dimenzije 10x8,5 cm, duljine od 2,75 m do 3,25 m. U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela. količina: m 1 Dobava i ugradnja PREDNAPETIH OPEČNIH NADVOJA POROTHERM dimenzije 8x23,8 cm, duljine do 2,50 m. U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela. količina: m 1 Dobava i ugradnja PREDNAPETIH OPEČNIH NADVOJA POROTHERM dimenzije 8x23,8 cm, duljine do 2,75 m do 3,00 m. U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela. količina: m 1 137
10.5 Vertikalni serklaž Zidanje vertikalnih protupotresnih zidnih veza betonskim kutom 30 i postavljanje toplinske izolacije (tipa heraklit, stiropor ili mineralna vuna) ovisno o debljini zida. Element je dimenzije 42x29,5x23,8 cm. U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela. količina: m 1 Zidanje vertikalnih protupotresnih zidnih veza kutom od opeke 25 ili betonskim kutom 25 te postavljanje toplinske izolacije (tipa heraklit, stiropor ili mineralna vuna) debljine ovisno o debljini zida. Element je dimenzije 38x25x23,8 cm. U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela. količina: m 1 10.6 Zvučnoizolacijski zidni element POROTHERM S Zidanje nosivog zida debljine 25 cm ZVUČNOIZOLACIJSKIM ZIDNIM ELE MENTOM POROTHERM koji se puni betonom ili teškim mortom, za dostizanje propisane zvučne izolacije od 54 db. Element je dimenzije 37,5x25x23,8 cm. (Rupe se moraju potpuno zapuniti kako bi se spriječilo slabljenje zvučne izolacije. Predviđeni materijal za punjenje je beton ili teški mort obujamske mase najmanje 1880 kg/m 3 ). U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela. količina: m 3 POROTHERM PLAN Zidanje nosivog zida debljine 25 cm ZVUČNOIZOLACIJSKIM ZIDNIM ELEMENTOM POROTHERM 2538 SBZ PLAN koji se puni betonom ili teškim mortom za dostizanje propisane zvučne izolacije od 62 db. Element je dimenzije 37,5x25x24,9 cm. (Rupe se moraju potpuno zapuniti kako bi se spriječilo slabljenje zvučne izolacije. Predviđeni materijal za punjenje je beton ili teški mort obujamske mase najmanje 1880 kg/m3). U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela. količina: m 3 138
Zidanje nosivog zida debljine 25 cm ZVUČNOIZOLACIJSKIM ZIDNIM ELEMENTOM POROTHERM 2550 SBZ PLAN koji se puni betonom ili teškim mortom za dostizanje propisane zvučne izolacije od 62 db. Element je dimenzije 50x25x24,9 cm. (Rupe se moraju potpuno zapuniti kako bi se spriječilo slabljenje zvučne izolacije. Predviđeni materijal za punjenje je beton ili teški mort obujamske mase najmanje 1880 kg/m3). U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela. količina: m 3 Zidanje nosivog zida debljine 25 cm ZVUČNO IZOLACIJSKIM ZIDNIM ELEMENTOM POROTHERM 2040 SBZ PLAN koji se puni betonom ili teškim mortom za dostizanje propisane zvučne izolacije od 60 db. Element je dimenzije 40x20x24,9 cm. (Rupe se moraju potpuno zapuniti kako bi se spriječilo slabljenje zvučne izolacije. Predviđeni materijal za punjenje je beton ili teški mort obujamske mase najmanje 1880 kg/m 3 ). U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela. količina: m 3 139
140
11 normativi utroška materijala i rada 11.1 Nosivi zidovi zidanje nosivog zida porotherm materijal rad opis stavke j.mj. blok mort kv pkv ukupno kom l sati sati sati zidanje nosivog zida deblj. 38 cm sa porotherm 38 s plus zidanje nosivog zida deblj. 30 cm sa porotherm 30 s plus zidanje nosivog zida deblj. 25 cm sa porotherm 25 s p+e plus m 2 16 47 0,76 0,17 0,93 m 2 16 38 0,59 0,13 0,72 m 2 10,7 27 0,48 0,11 0,59 zidanje nosivog zida porotherm zidanje u tankoslojnom ljepilu materijal rad opis stavke j.mj. blok mort kv pkv ukupno kom l sati sati sati zidanje nosivog zida deblj. 38 cm sa porotherm 38 profi zidanje nosivog zida deblj. 30 cm sa porotherm 30 profi zidanje nosivog zida deblj. 25 cm sa porotherm 25 profi m 2 16 4 0,43 0,14 0,57 m 2 16 3 0,35 0,11 0,46 m 2 10,5 2,6 0,30 0,10 0,40 141
zidanje nosivog zida porotherm profi zidanje u drvfix extra materijal rad opis stavke j.mj. blok pu kv pkv ukupno kom ml sati sati sati zidanje nosivog zida deblj. 38 cm sa porotherm 38 profi zidanje nosivog zida deblj. 30 cm sa porotherm 30 profi zidanje nosivog zida deblj. 25 cm sa porotherm 25 profi m 2 16 150 0,32 0,11 0,43 m 2 16 150 0,26 0,08 0,35 m 2 10,5 150 0,23 0,08 0,30 zidanje nosivog zida poroblok materijal rad opis stavke j.mj. blok mort kv pkv ukupno kom l sati sati sati zidanje nosivog zida deblj. 29 cm sa poroblok 9 zidanje nosivog zida deblj. 25 cm sa poroblok 9 zidanje nosivog zida deblj. 29 cm sa poroblok 6,5 m 2 16 28 0,68 0,29 0,97 m 2 13,8 23 0,58 0,25 0,83 m 2 21,1 32 0,71 0,30 1,01 zidanje nosivog zida klasični format materijal rad opis stavke j.mj. blok mort kv pkv ukupno kom l sati sati sati zidanje nosivog zida deblj. 29 cm sa 29 x 19 x 19 zidanje nosivog zida deblj. 25 cm sa 25 x 19 x 19 m 2 25 38 1,03 0,34 1,37 m 2 25 37 0,88 0,30 1,18 142
11.2 vertikalni serklaži i zvučnoizolacijski zidni elementi zidanje porotherm pomoćni elementi materijal rad opis stavke j.mj. blok mort kv pkv ukupno kom l sati sati sati zidanje vertikalnog serklaža 30 x 38 x 23,8 zidanje vertikalnog serklaža 25 x 38 x 23,8 zidanje vertikalnog serklaža 30 x 38 x 23,8 profi zidanje vertikalnog serklaža 25 x 38 x 23,8 profi zidanje porotherm profi sbz 2550 zidanje porotherm profi sbz 2538 zidanje zvučno izolacijskom opekom m 2 4,00 6,00 0,30 0,10 0,40 m 2 4,00 5,00 0,20 0,10 0,30 m 2 4,00 2,00 0,15 0,10 0,25 m 2 4,00 2,00 0,15 0,10 0,25 m 2 8,00 2,50 0,30 0,07 0,37 m 2 10,50 2,00 0,30 0,10 0,40 m 2 43,00 610,00 4,10 2,95 7,05 Napomena porotherm plan sbz može se koristiti kao zvučno izolacijska opeka i kao opeka za vertiklani serklaž 143
11.2 pregradni zidovi zidanje nosivog zida porotherm materijal rad opis stavke j.mj. blok mort kv pkv ukupno kom l sati sati sati zidanje pregradnog zida deblj. 20 cm sa porotherm 20 s p+e zidanje pregradnog zida deblj. 20 cm sa porotherm 20/50 s maxi zidanje pregradnog zida deblj. 11,5 cm sa porotherm 11,5 p+e zidanje pregradnog zida deblj. 10 cm sa porotherm 10 p+e zidanje pregradnog zida deblj. 8 cm sa porotherm 8 p+e m 2 10,7 23 0,48 0,11 0,59 m 2 8 18 0,34 0,14 0,48 m 2 8 6 0,33 0,07 0,40 m 2 8 5,5 0,33 0,07 0,40 m 2 8 4,5 0,33 0,07 0,40 zidanje nosivog zida porotherm zidanje u tankoslojnom ljepilu materijal rad opis stavke j.mj. blok mort kv pkv ukupno kom l sati sati sati zidanje pregradnog zida deblj. 20 cm sa porotherm 2030 profi zidanje pregradnog zida deblj. 17 cm sa porotherm 1750 zidanje pregradnog zida deblj. 12 cm sa porotherm 1250 profi zidanje pregradnog zida deblj. 10 cm sa porotherm 1050 profi m 2 10,5 2 0,30 0,10 0,40 m 2 8 2 0,30 0,07 0,37 m 2 8 1 0,30 0,07 0,37 m 2 8 0,8 0,30 0,07 0,37 144
zidanje nosivog zida porotherm zidanje u drvfix.extra materijal rad opis stavke j.mj. blok pu kv pkv ukupno kom ml sati sati sati zidanje pregradnog zida deblj. 20 cm sa porotherm 2030 plan zidanje pregradnog zida deblj. 17 cm sa porotherm 1750 zidanje pregradnog zida deblj. 12 cm sa porotherm 1250 plan zidanje pregradnog zida deblj. 10 cm sa porotherm 1050 plan m 2 10,5 150 0,23 0,08 0,30 m 2 8 150 0,23 0,05 0,28 m 2 8 75 0,23 0,05 0,28 m 2 8 75 0,23 0,05 0,28 zidanje pregradnog zida zid 19 cm materijal rad opis stavke j.mj. blok mort kv pkv ukupno kom l sati sati sati zidanje pregradnog zida deblj. 19 cm sa poroblok 6,5 zidanje pregradnog zida deblj. 19 cm sa blokom 25 x 19 x 19 zidanje pregradnog zida deblj. 19 cm sa blokom 29 x 19 x 19 m 2 13,8 18 0,47 0,20 0,67 m 2 20 28 0,67 0,23 0,90 m 2 16,7 25 0,58 0,23 0,91 145
11.3 nadvoj ugradnja porotherm nadvoja materijal rad opis stavke j.mj. nadvoj mort kv pkv ukupno m 2 l sati sati sati porotherm nadvoj 0,75m do 2,5m porotherm nadvoj 2,5m do 8,00 m m 1 16 3 0,16 0,08 0,24 m 1 16 2 0,59 0,13 0,72 11.4 strop ugradnja porotherm nadvoja materijal rad opis stavke j.mj. porotherm serklaž gredica ispuna podložak armatura beton mort kv pkv ukupno kom m kom sati kg m 3 l sati sati sati porotherm ravni strop s tlačnom pločom d=6cm gredice do 5,0m m 2 1,67 po projektu gredice od 5,25m m 2 1,67 po projektu 1 2,5 0,076 5 0,46 1,76 2,22 2,5 0,076 5 0,54 1,84 2,22 zidanje s porotherm serklažom po vanjskom rubu ploče m 1 3 20 0,15 0,05 0,20 146
12 upute za gradnju 12.1 Organizacija gradilišta Prije početka građenja potrebno je gradilište planski organizirati, a to znači osigurati ga potrebnim materijalom, pomoćnim uređajima te pravilno rasporediti mjesta za strojeve, radna mjesta, materijal i prema građevinskom zemljištu izraditi organizacijsku shemu gradilišta. 12.2 Pripremni radovi Prije početka radova potrebno je geodetski snimiti teren i izraditi elaborat iskolčenja. U prisutnosti nadzornog inženjera odrediti relativnu visinsku kotu ± 0,00 m, iskolčiti zgradu, te provjeriti kolidiraju li trase postojećih instalacijskih vodova na gradilištu i u blizini s iskopom ili radnim prostorom potrebne mehanizacije. Prije početka zemljanih radova, teren treba očistiti od šiblja i korova ili stabala do 10 cm promjera (ako to smeta postavljanju zgrade ili organizaciji gradilišta). Poslije površinskog uređenja i eventualnog otkopa prilazi se obilježavanju 147
temelja buduće građevine te iskolčavanju glavnih kontura. Kod većih i složenijih zgrada treba prema obilježenim konturama izraditi nanosnu skelu s koje će se izvesti obilježavanje temelja. Planiranje dna širokog iskopa i iskopa za temelje izvodi se s točnošću od ± 3 cm, a iskop se priprema u prisutnosti nadzornog inženjera. Iskop na određenu dubinu završava se neposredno prije početka izvedbe temelja, da se ležajna ploha temelja ne bi razmočila. Dno iskopa odnosno temelja mora se nalaziti na nosivom tlu bez obzira na projektiranu dubinu temeljenja. 12.3 Početak gradnje Iskop građevne jame radi se strojno. Dno jame mora biti veće od samog tlocrta buduće građevine kako bi se osigurao prostor za rad (oko 50 cm više od vanjske strane zida podruma). Vanjski zidovi građevine mogu se označiti užetom, a potom se prilazi iskopu tračnih temelja strojem. Širine iskopa za pojedine temelje zidova izvode se prema projektu, a dno iskopa potrebno je visinski ručno isplanirati tako da na dnu iskopa nema rastresite zemlje, a po potrebi se ugrađuje podložni sloj betona. Svi betonski i armiranobetonski radovi moraju se izvesti solidno i stručno prema normi HRN ENV 136701 i pravilima dobrog zanata. Čvrstoća betona određena je projektom konstrukcije. Betoniranje armiranobetonskih temelja zidova u zemlji i dijelom izvan zemlje izvodi se betonom prema projektu. Između temelja nasipa se i nabije tamponski sloj od kamenog materijala 050 mm u sloju debljine 20 cm. Nabija se vibronabijačem (žabom). Nakon izvedbe tamponskog sloja betonira se donja armiranobetonska podloga prema projektu. Izvodi se preko gornjih rubova temelja u jednoj cjelini. Gornja površina treba biti zaribana tako da odgovara uvjetima za polaganje hidroizolacije. Prije betoniranja podloge potrebno je postaviti instalacije. Cijevi treba polagati na pješčanu podlogu i u nagibu (najmanje 3 %). 148
12.4 Postavljanje horizontalne hidoroizolacije Nakon izrade temelja i podne ploče, potrebno je postaviti horizontalnu hidroizolaciju da zidovi ne povlače vlagu iz zemlje. To je vrlo bitno, jer se tako sprječava skupocjeno naknadno saniranje vlažnih zidova. Hidroizolacija se najprije postavlja preko temelja ispod zidova tako da je prema unutarnjoj strani šira za oko 15 cm od zida za kasniji preklop s izolacijom poda. 12.5 Izravnavajući sloj morta Nakon postavljanja hidroizolacije potrebno je označiti položaj i debljinu zidova prema projektu. Prije podizanja zida potrebno je izravnati podlogu. Polazeći od najviše točke za prvu horizontalnu sljubnicu opeke postavlja se izravnavajući sloj morta debljine oko min. 1,5 cm. Dobro je rabiti uređaj za izravnavanje (specijalno za brušenu opeku Nivelliermax) koji omogućuje milimetarski točno skidanje slojeva morta mjernom letvom. Za izravnavajući sloj morta preporučujemo uporabu predgotovljenog POROTHERM laganog morta LM5. 149
12.6 Zidanje prvog reda Prva horizontalna sljubnica postavlja se na još vlažni sloj izravnjavajućeg morta. Vrlo je bitno s najvećom pozornošću izvesti egzaktno postavljanje prve horizontalne sljubnice na ravnu površinu, zatim ispitati ravnost površine te je eventualno korigirati pomoću 34 m dugačke aluminijske letve. Opeke se slažu jedna do druge sustavom pero utor. 12.7 Priprema POROTHERM S i PLAN opeke Prije samog zidanja opeku je potrebno dobro navlažiti i očistiti od prašine kako bi se ostvarila bolja veza između vezivnog sredstva i opeke. Prije ugradnje opeku je potrebno dobro namočiti. Najbolje ju je polijevati u paleti nekoliko minuta vodom iz cijevi za polijevanje, a nakon toga ostaviti 10 minuta da se ocijedi. Polijeva se da tijekom zidanja opeka ne bi povukla vlagu iz morta i tako oslabila njegova vezna svojstva. Za polijevanje opeke nije dopuštena uporaba morske ili nečiste vode. 150
12.8 Zidanje POROTHERM S i PLAN opeke POROTHERM S opeka Lagani mort nanosimo na horizontalnu sljubnicu po cijeloj širini zidnog elementa, a vertikalnu sljubnicu zapunimo tako da mortom ispunimo mortni džep koji nastaje spajanjem dviju opeka. POROTHERM PLAN opeka Tankoslojni mort nanosimo na horizontalnu sljubnicu po cijeloj širini zidnog elementa specijalnim valjkom za zidanje tankoslojnim mortom. Debljina tankoslojnog morta je između 13 mm. Uštede na mortu za prosječnu obiteljsku kuću su oko 10.000 litara u usporedbi s mortom opće namjene. Poliuretanski adheziv DRYFIX.extra prije upotrebe treba protresti otprilike 20 puta (prije svake upotrebe) te patronu postaviti na adapter pištolja. Zatim treba odviti regulacijski vijak i pritisnuti na otponac min. 2 s (kako bi se cijev pištolja napunila, pustiti neka ljepilo kratko iscuri van). Izlazak ljepila regulira se otponcem. Na niveliranu sljubnicu postavlja se prvi red opeke, a zatim se na njega nanose paralelno dva traka ljepila promjera oko 3 cm i na razmaku od 5 cm od ruba opeke. Kod debljine zidova od 10 i 12 cm nanosi se samo jedan trak adheziva. Zidanjem DRYFIX.extra ostvaruju se uštede u brzini gradnje od oko 40 %, a potpuno su izbjegnuti toplinski mostovi na mjestu sljubnica. 151
Zidanje se kod svih tih sustava gradnje nastavlja normalnim zidarskim vezom s minimalnim preklapanjem od 30 %, a opeka se postavlja jedna do druge i spaja spojem pero utor. Tijekom zidanja ravnost površina kontrolira se zidarskom libelom uz upotrebu gumenog čekića. Visinu zida treba kontrolirati letvom na kojoj su označene vrijednosti visinskog rastera od 25 cm i poravnavati gumenim čekićem. Duljinski raster treba kontrolirati letvom na kojoj je označen duljinski raster od 12,5 cm. Zimi se ne smije zidati kada su temperature ispod 5 C osim kada se kao vezivo upotrebljava DRYFIX.extra kada je dopušteno zidanje do temperature od 5 C. Za izvođenje vertikalnih serklaža preporučujemo betonski kut koji služi umjesto oplate kod betoniranja. Prije betoniranja vertikalnih serklaža donji dio treba očistiti od morta. Da bi se izbjegla pojava toplinskog mosta potrebno je element za vertikalni serklaž dodatno izolirati. Za tu svrhu može se s vanjske strane kutnog elementa postaviti lagani mort ili izolacijski materijali kao što su mineralna vuna ili stiropor. Jedno od rješenja je staviti toplinsku izolaciju uz element za vertikalni serklaž, a s vanjske strane obzidati opekom, na primjer s POROTHERM 8. Za bolje povezivanje zidova preko kutova i učvršćenja obloge serklaža preporučujemo armiranje šipkom 1Φ6 mm u svakoj drugoj horizontalnoj sljubnici. Vertikalni serklaži armiraju se minimalnom armaturom 4Φ10 mm, spone Φ6/25 cm, uz preklop vertikalne armature u stupu minimalno 80 cm za sljedeći kat. 152