Elektromagnetizam. Elektromagnetizam. Elektromagnetizam. Elektromagnetizam

Σχετικά έγγραφα
Elektromagnetizam. Tehnička fizika 2 09/03/2018 Tehnološki fakultet

θ a ukupna fluks se onda dobija sabiranjem ovih elementarnih flukseva, tj. njihovim integraljenjem.

Test pitanja Statika fluida

l = l = 0, 2 m; l = 0,1 m; d = d = 10 cm; S = S = S = S = 5 cm Slika1.

ELEKTROMAGNETNA ZRAČENJA

FARADEJEV ZAKON ELEKTROMAGNETNE INDUKCIJE

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Magnetne pojave. Glava Magneti

MAGNETNE POJAVE STACIONARNO MAGNETNO POLJE POLJE

Istorijski pregled nauke o magnetima

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

ELEKTROMAGNETNA INDUKCIJA

Električne struje. Električne struje. Električne struje. Električne struje

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Računarska grafika. Rasterizacija linije

numeričkih deskriptivnih mera.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Induktivno spregnuta kola

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

RAD, SNAGA I ENERGIJA

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Elementi spektralne teorije matrica

5. Karakteristične funkcije

Operacije s matricama

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

MAŠINE JEDNOSMERNE STRUJE

7 Algebarske jednadžbe

konst. Električni otpor

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Reverzibilni procesi

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

ELEKTROMAGNETSKE POJAVE

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

10. STABILNOST KOSINA

OTPORNOST MATERIJALA

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Osnove elektrotehnike II parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

IZVODI ZADACI (I deo)

Skripta iz Osnova elektrotehnike. Energija u ESP za bilo koji dielektrik homogene strukture se izračunava preko relacije: 1. e V

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Silu trenja osećaju sva tela koja se nalaze u blizini Zemlje i zbog nje tela koja se puste padaju nadole. Ako pustimo telo da slobodno pada, ono će

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Sila i Njutnovi zakoni (podsetnik)

Električne struje. EE15 8a Elektricne struje kratko.pdf

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Matematika 1 { fiziqka hemija

Vremenski konstantne struje, teorijske osnove

Univerzitet u Banjoj Luci Elektrotehnički fakultet Katedra za opštu elektrotehniku

8.3 Magnetni fluks, Gaussov zakon za magnetna polja

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Magnetno polje u magneticima

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

18. listopada listopada / 13

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

AKTIVNI I REAKTIVNI OTPORI U KOLU NAIZMJENIČNE STRUJE

1.4 Tangenta i normala

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Kaskadna kompenzacija SAU

Regionalni centar iz prirodnih i tehničkih nauka u Vranju ELEKTRIČNA STRUJA U ČVRSTIM PROVODNICIMA AUTORI:

Zadatak 1. U temenima kvadrata stranice a (Sl.1) nalaze se mala tela istoimene količine 11. naelektrisanja Q 4 10

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Obrada signala

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Transcript:

(AP301-302) Magnetno polje dva pravolinijska provodnika (AP312-314) Magnetna indukcija (AP329-331) i samoindukcija (AP331-337) Prvi zapisi o magentizmu se nalaze još u starom veku: pronalazak rude gvožđa (magnetne rude) u Magneziji sa osobinama: privlači slične rude i gvozdene predmete; u obliku igle se uvek postavlja u pravcu sever-jug (N-). Pojava prvog kompasa oko 1000. godine. Žilbert je 1600. godine dao prvo racionalno objašnjenje ponašanja strelice kompasa: Zemlja je prirodni magnet sa magnetnim poljem koje je nagnuto pod uglom od 11.5 u odnosu na osu rotacije. Ersted je 1820. otkrio dejstvo električne struje na magnetnu iglu čime je otkrio postojanje magnetnog polja u okolini provodnika kroz koji protiče električna struja. Amper je 1820. pokazao da se dva paralelna provodnika: privlače ako kroz njih protiče struja istog smera; odbijaju ako kroz njih protiče struja različitog smera. N Magentni materijali imaju dva pola: severni (N) i južni (). stoimeni polovi se odbijaju, a raznoimeni se privlače. + + 1

Linije magnetnog polja izviru iz severnog magnetnog pola, a završavaju na južnom magnetnom polu. što su linije gušće to je polje intenzivnije; uvek su zatvorene, nikad se ne seku. N Oko provodnika kroz koji teče struja formira se magnetno polje. Magentno polje je oblik fizičkog stanja koje se u okolnom prostoru, manifestuje magnetnom silom, kojom polje dejstvuje na drugo nenamagnetisano telo uneto u to polje. Jačina magnetskog polja je vektorska veličina. ntenzitet u okolini provodnika konačne dužine zavisi od: jačine struje u provodniku, rastojanja od provodinika, i dužine provodnika. H = (sinφ 1 + sinφ 2 ) 4πr Za beskonačno dug provodnik: uglovi φ 1 i φ 2 imaju vrednost od 90 ; A H = 2πr m jačina polja zavisi samo od jačine struje i normalnog rastojanja tačke do tog provodnika; jedinica je amper po metru. Linije magentnog polja su koncentrične kružnice. Pravac linija magnetnog polja određuje pravac vektora jačine magnetnog polja. mer linija magnetnog polja određuje se pravilom desne ruke: provodnik se obuhvati desnom rukom tako da struja teče u smeru ispruženog palca; vrhovi savijenih prstoju pokazuju smer linija magnetnog polja. H H 2

U praksi se često sreće provodnik u obliku namotaja koji se naziva solenoid. Jačina polja zavisi od jačine struje i broja namotaja po jedinici dužine. n n l l ukupan broj namotaja u solenoidu H = n = l l dužina solenoida mer magnetnih linija se određuje pravilom desne ruke: struja teče prema vrhovima prstiju savijene ruke; ispruženi palac pokazuje smer magnetnih linija. N Magnetni fluks je merilo magnetizma nekog materijala, odnosno osobine materijala da deluje privlačnom ili odbojnom silom na druge materijale. Zavisi od jačine magnetnog polja i određuje broj magnetnih linija kroz neku površinu koja se oslanja na zatvorenu konturu. Za solenoid magnetni fluks je srazmeran jačini struje koja teče kroz namotaje. Φ = H = n Dejstvo magnetnih polja dva pravolinijska provodnika Amper je eksperimentalno pokazao da se dva provodnika kroz koji teče struja uzajamno privlače ili odbijaju ako su blizu. privlače se ako su im smerovi struje iste; odbijaju se ako su im smerovi struje različiti. 3

Dejstvo magnetnih polja dva pravolinijska provodnika Privlačenje ili odbijanje provodnika je posledica uzajamnog dejstva magnetnih polja koja se formiraju oko provodnika. Na provodnike deluju magnetne sile kao posledica magnetnog polja. Pravac sile se određuje pravilom desne ruke: prsti se uvijaju tako da pravac struje rotira ka vektoru jačine polja; palac pokazuje smer sile. truja r r r F = xb Polje ila Dejstvo magnetnih polja dva pravolinijska provodnika ile privlačenja i odbijanja su brojno jednake ali su suprotnog smera. ile su srazmerne jačinama struja u oba provodnika, dužini provodnika, a obrnuto srazmerne njihovom rastojanju. μ 1 l = μ 2π r F 2 H 1 H 1 F 1 1 2 F 1 F 1 2 2 H 2 r F 2 magnetna permeabilnost ili koeficijent magnetne propustljivosti H 2 r Magnetna indukcija Veličina koja definiše broj magnentnih linija kroz jedinicu površine naziva se gustina magnetnog fluksa ili magnetna indukcija. Magentna idukcija je srazmerna jačini magentnog polja: r r B = μh [ T] Koeficijent magnetne propustljivosti daje odnos magnetne idukcije i jačine magentnog polja: B μ = H Za vazduh: r r 7 B = H μ = 4π 10 [ H/m] 0 μ 0 0 Magnetna indukcija Koristi se često relativna vrednost koeficijenta magnetne propustljivosti: B μh μ r r μ = = = B = μ0μrh T B μ H r [ ] 0 0 μ0 Jedinica za magnetnu indukciju je Tesla (T): Tesla je magnetna indukcija homogenog magnetnog polja, koje dejstvuje silom od 1N na pravolinijski provodnik dužine 1m, kada stoji normalno na pravac polja, a kroz provodnik teče struja od 1A. F = Bl 4

Magnetna indukcija Kod elektromagneta magnetni fluks se definiše kao proizvod magentne indukcije i površine elektromagneta normalno postavljene na linije sile: Φ = B Wb [ ] Jedinica za magnetni fluks je veber: Veber je magnetni fluks koji prolazi kroz kvadratni metar normalno postavljene površine na pravac magnetnog polja, čija je indukcija 1T. θ B cos θ Φ = B cos θ je pojava da se u provodniku stvara EM kada se isti kreće u magnetnom polju. Promena magentnog fluksa u zatvorenom kolu idukuje struju. Pojavu indukovanih struja prvi je otkrio Faradej 1831. godine. ndukovana EM je veća ukoliko je brže kretanje. G EM koja generiše struju srazmerna je brzini promene magnetnog fluksa - osnovni zakon elektromagnetne indukcije (Faradejev zakon): Znak "-" se objašnjava Lencovim praviom: U zatvorenom provodniku se indukuje struja takvog smera da se svojim magnetnim poljem suprostavlja uzročniku. Ako je zatvoreni provodnik sastavljen iz više namotaja (n) onda je se EM svih namotaja sabira: d n Φ 5

Nalazi široku primenu kog generatora struje. amoindukcija. EM se indukuje u provodniku ako dolazi do promene magentnog fluksa. EM se može indukovati i u samom solenoidu ako kroz njega teče promenljiva struja koja dovodi do promene magnetnog fluksa. ndukovana EM ima suprotan smer od napona u kolu. Naziva se EM samoindukcije. amoindukcija. Za solenoid kroz koji teče promenljiva struja fluks je: Φ = H = ni = Li EM samoindukcije: di = L EM samoindukcije srazmerna je brzini promene jačine struje u kolu. Koeficijent srazmernosti L predstavlja induktivnost kalema (koeficijent samoindukcije): zavisi od broja namotaja solenoida po jedinici dužine i površine namoraja; brojno je jednaka EM samoindukcije koju prouzrokuje promena jačine struje od 1A za jednu sekundu. amoindukcija. = L Jedinica za induktivnost je Henri. kalem ima induktivnost od 1H ako se u njemu indukuje EM samoindukcije od 1V, kada se jačina struje jednoliko menja za 1A u 1s. Za kolo sa slike: pri uključivanju strujnog kola prvo se pali sijalica 1 a zatim sijalica 2; javlja se EM samoindukcije sa smerom koji je suprotan naponu u kolu; pri isključenju kasnije se gasi sijalica 2; EM indukcije i napon imaju isti smer pa struja još kratko vreme teče. di 6

Test pitanja - kolokvijum 1. Amepov zakon. Dva paralelna provodnika kroz koje protiče električna struja se privlače ako kroz njih protiče struja istog smera; odbijaju ako kroz njih protiče struja različitog smera. 2. Magnetno polje. Magentno polje je oblik fizičkog stanja koje se u okolnom prostoru, manifestuje magnetnom silom, kojom polje dejstvuje na drugo nenamagnetisano telo uneto u to polje. 3. Jačina magnetnog polja za beskonačan provodnik. Jačina polja zavisi samo od jačine struje i normalnog rastojanja tačke do tog provodnika. A H = 2πr m Test pitanja - kolokvijum 4. mer linija magnetnog polja. Određuje se pravilom desne ruke: provodnik se obuhvati desnom rukom tako da struja teče u smeru ispruženog palca; vrhovi savijenih prstoju pokazuju smer linija magnetnog polja. 5. Magnetni fluks. Magnetni fluks je merilo magnetizma nekog materijala, odnosno osobine materijala da deluje privlačnom ili odbojnom silom na druge materijale. Φ = H 6. Magnetna indukcija. Veličina koja definiše broj magnentnih linija kroz jedinicu površine naziva se gustina magnetnog fluksa ili magnetna indukcija. r r B = μh [ T] Test pitanja - kolokvijum 7.. je pojava da se u provodniku stvara EM kada se isti kreće u magnetnom polju. 8. Faradejev zakon. EM koja generiše struju srazmerna je brzini promene magnetnog fluksa 7