2. Rotacija krutog tijela. Kinematika krutog tijela. 11. dio. Kinematika krutog tijela. 1. Translacija krutog tijela. a) Krivocrtna b) Pravocrtna

Σχετικά έγγραφα
Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

Zadatak: Kolika je obodna brzina toka A koja se giba po kružnici promjera 240 cm s 60 okreta u minuti?

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12.

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

GIBANJE (m h) giba miruje giba giba miruje miruje h 1000 :1000 h 1 h h :1000 1

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

18. listopada listopada / 13

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

Veliine u mehanici. Rad, snaga i energija. Dinamika. Meunarodni sustav mjere (SI) 1. Skalari. 2. Vektori - poetak. 12. dio. 1. Skalari. 2.

α =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10.

( ) p a. poklopac. Rješenje:

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

met la disposition du public, via de la documentation technique dont les rιfιrences, marques et logos, sont

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Dinamika krutog tijela. 14. dio

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

m i N 1 F i = j i F ij + F x

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

2.6 Nepravi integrali

Kaskadna kompenzacija SAU

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

VAŽNO. Posmino naprezanje τ

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

J. Brnić & G. Turkalj: Nauka o čvrstoći I, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2004.

ibemo Kazakhstan Republic of Kazakhstan, West Kazakhstan Oblast, Aksai, Pramzone, BKKS office complex Phone: ; Fax:

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

ZASTORI SUNSET CURTAIN Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

2.7 Primjene odredenih integrala

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja MATEMATIKA

( ) 2. određuje se izrazom S = 4 π

Chapter 1 Fundamentals in Elasticity

Errata (Includes critical corrections only for the 1 st & 2 nd reprint)

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Operacije s matricama

a C 1 ( ) = = = m.

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

7 Algebarske jednadžbe

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ FIZIKE 2012/2013 Srednje škole 1. skupina. Zadatak 1 (10bodova)

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

M p f(p, q) = (p + q) O(1)

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Παρασκευή 1 Νοεμβρίου 2013 Ασκηση 1. Λύση. Παρατήρηση. Ασκηση 2. Λύση.

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

Levizja ne dy dhe tre dimensione

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

!!" #7 $39 %" (07) ..,..,.. $ 39. ) :. :, «(», «%», «%», «%» «%». & ,. ). & :..,. '.. ( () #*. );..,..'. + (# ).

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

Π Ο Λ Ι Τ Ι Κ Α Κ Α Ι Σ Τ Ρ Α Τ Ι Ω Τ Ι Κ Α Γ Ε Γ Ο Ν Ο Τ Α

, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.

6.642 Continuum Electromechanics

Prostorni spojeni sistemi

m 1, m 2 F 12, F 21 F12 = F 21

jqa=mêççìåíë=^âíáéåöéëéääëåü~ñí= =p~~êäêωåâéå= =déêã~åó

P l+1 (cosa) P l 1 (cosa) 2δ l,0 1

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

➆t r r 3 r st 40 Ω r t st 20 V t s. 3 t st U = U = U t s s t I = I + I

T : g r i l l b a r t a s o s Α Γ Ί Α Σ Σ Ο Φ Ί Α Σ 3, Δ Ρ Α Μ Α. Δ ι α ν ο μ έ ς κ α τ ο ί κ ο ν : 1 2 : 0 0 έ ω ς 0 1 : 0 0 π μ

ΑΝΑΛΥΣΗ ΙΙ- ΠΟΛΙΤΙΚΟΙ ΜΗΧΑΝΙΚΟΙ ΦΥΛΛΑΔΙΟ 2/2012

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Proračun potrebne glavne snage rezanja i glavnog strojnog vremena obrade

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

Transcript:

Kod kruog ijel udljeosu bilo kojih diju ok ijel osje ijekom gibj epromijeje. Kiemik kruog ijel 11. dio Kiemik gibj: ) kruog šp b) krue ploe c) kruog ijel. Rzlikujemo: ) slobodo ijelo b) eslobodo ijelo 1 Slobodo gibje kruog ijel Priudo gibje kruog ijel moguos gibj ogrie je jskim ezm. Kiemik kruog ijel Gibje mehizm sus ssljeih od iše meusobo ezih kruih ijel. 1. Trslcij. Rocij Riski mehizmi kod kojih se si loi gibju u rim prlelim s jedom epomiom, refereom riom. Kriocr Procr 3 4 1. Trslcij kruog ijel ) Kriocr b) Procr. Rocij kruog ijel ) oko epomie osi b) oko reue osi c) oko epomie oke O slobode osi 5 6 1

. Rocij kruog ijel c) Rocij kruog ijel oko epomie oke O ) oko epomie osi b) oko reue osi 7 Gibje zrk - sfero gibje ω r i ω p imju isi smjer rocije 8 c) Rocij kruog ijel oko epomie oke O 1. Trslcijsko gibje Gibje Zemlje oko Suc rerogrd precesij duži 1 1 kos. ω r i ω p imju supro smjer rocije 9 10 d() 0 r r + d() d( ) d(r ) d(r ) d() + slijedi : slijedi : 1. Trslcijsko gibje Se oke kruog ijel pri rslcijskom gibju opisuju kogruee puje i imju u skom reuku reme jedke brzie i ubrzj po prcu, smjeru i iezieu. Dooljo je pozi zko gibj smo jede oke ijel. Kruž rslcij je poseb sluj kriocre rslcije rzi : Ubrzje: 11 1

Duži C izodi. gibje Duži izodi.. gibje Primjer rslcijskog gibj: Gibje klip u beziskom ili dizel-mooru Gibje go rom dijelu pu 13 14. Rocijsko gibje ) oko epomie osi b) oko reue osi ) Rocijsko gibje oko epomie osi gibj zupik, remeic, zmšjk, kružih pil id. Zko rocijskog gibj: ϕ ϕ () 15 Rocij oko epomie osi Gibje ijel pri kojemu se oke ijel duž osi rocije osju epomie. Se osle oke ijel opisuju kružice oko epomie osi u rim okomiim os rocije i s središem oj osi. 16 Sredj ku brzi: ω sr ϕ 1 s Treu ku brzi: Ku brzi ω Prem kuoj brzii ω rzlikujemo slijede gibj: Promjeljio ω f () Jedoliko ω kos. (Smjer: Prilo dese ruke) ω lim( ω sr 0 ϕ dϕ ) lim 0 17 18 3

Promjelji rocij: Sredje kuo ubrzje: Kuo ubrzje: Kuo ubrzje ε ω εsr ω dω ε lim εsr lim 0 0 d 1 s Slujei rocijskih gibj: 1. ε >0 jedoliko ubrzo gibje (dω ε. >0). ε <0 jedoliko usporeo gibje (dω ε. <0) 3. ε 0 ω kos. jedoliko gibje (dω ε. 0) 19 0 1. Jedoliko ubrzo rocijsko gibje Vekori ω i ε isog su smjer. Jedoliko usporeo rocijsko gibje Vekori ω i ε suproi su po smjeru Kuo ubrzje : ε > 0; ε kos. Kuo ubrzje: ε < 0; ε kos. Ku brzi : ω ω + ε 0 Ku brzi : ω ω ε 0 Zko gibj : 1 ϕ ϕ0 + ω0 + ε Zko gibj : 1 ϕ ϕ0 + ω0 ε 1 3. Jedoliko rocijsko gibje roj okre u miui Kuoubrzje: Ku brzi: Zko gibj: ε 0 ω kos. ϕ ϕ0 + ω Vez izmeu kue brzie ω (1/s ili rd/s) i broj okre ijel (okr./mi): π ω 60 3 4 4

rzi ok ijel pri rociji Obod brzi Obode brzie ok ijel proporciole su jihoim udljeosim od osi rocije. ds r dϕ ds dϕ r r ω rr ω ω 5 6 Ubrzje ok ijel pri rociji Kompoee ubrzj: d r ε r ω gα Iezie ubrzj: ε ω Odredie krker rocijskog gibj kruog ijel oko epomie osi: ) ε 5 rd/s b) ε 0 c) ω 150 (rd/s) + r ε + ω 4 7 d) ω 0. (rd/s) 8 Primjer 1: Vrilo elekromoor okree se kosim brojem okrej 1400 okr./mi. ko promjer ril izosi 100 mm odredie: ) kuu brziu ril (ω?) b) obodu brziu oke obodu ril (?) c) ubrzje oke obodu ril (?). Zdo: 1400 okr./mi. d 100 mm; r d/50 mm0,050 m Zdo: 1400 okr./mi. d 100 mm; r d/ 50 mm 0,050 m Rješeje: π π 1400 ) ω 147 rd / s 60 60 b) r ω 0,05 147 7,35 m/s c) jedoliko gibje + r ε 0 ( r ω) r ω r r 1080 m / s ε 0 0,05 147 1080 m / s 9 30 5

Sk ok ijel i gib se u rii prleloj s ekom epomiom (refereom) riom Π 0. Risko ili plro gibje kruog ijel 1 1 31 3 Se oke okomici opisuju ideie meusobo prlele puje i u skom reuku imju jedke ekore brzi i ubrzj Položj presjek S u rii Oxy može se odredii ko je poz položj eke oke presjek S i ku Risko gibje kruog ijel možemo sesi prouje gibj krue figure.j. presjek S u rii. 33 34 Položj presjek S u rii Oxy može se odredii ko je poz položj eke oke presjek S i ku Gibje re krue figure S u rii odreeo je jeddžbm: To su ujedo kiemske jeddžbe riskog gibj kruog ijel: x x() y y() ϕ ϕ () kos. x y x() y() ϕ ϕ () 35 36 6

Sko gibje presjek S može se rzložii : ) rslcijsko gibje i b) rocijsko gibje oko oke proizoljo odbrog pol (ili oko oke ) 37 38 Odreije puj ok ijel Tok (x ; y ) Tok (x; y ) Jeddžbe gibj oke : r x i + y j Odreije brzi ok ijel r r + r x x y y + d cos( ϕ + α) + d si( ϕ + α) 39 r x i + y j d r d r d r + 40 Odreije brzi ok ijel r d d r d r + d r d r + + ω + ω 41 4 7

+ + ω Teorem o projekcijm brzi Orogole projekcije ekor brzi spojicu ok i meusobo su jedke. N ' ' kos. rzi oke kruog ijel kod riskog gibj jedk je ekorskom zbroju brzie oke i brzie oke pri rociji ijel oko oke - pol. 43 N ω PN 44 ' ' cos α ω P cos α ω PN cosβ ω P cosβ ω PN N N Korljje O P + OP rzie: O ω PO ω r ω P ω r C ω PC ω r Pr ojekcije spojicu OC ' cos 45 ' ω r ω r ' C ω r 45 Tok P reui pol brzi P 0 46 Treui pol brzi P i - pozo Treui pol brzi je ok P u presjeku S kruog ijel ij je brzi u odreeom reuku jedk uli. P Z odreije reuog pol brzi P porebo je pozi prce i smjeroe brzi bilo kojih diju ok kruog ijel koje se lze presjeku S pr. i P 0 P 47 Treui pol P lzi se u sjecišu okomic poueih brzie i (sjecišu prc i b) 48 8

rzi bilo koje oke kruog ijel koj leži u presjeku S jedk je jeoj obodoj brzii pri rociji oko reuog pol brzi P. rzie pojediih ok ijel proporciole su jihoim udljeosim od reuog pol brzi. ω P P ω P ω P P 0 P P + P + P P P 49 50 Odreije brzi ok ijel pomou reuog pol P Zdo: Iezie i prc brzie i smo prc Z odreije brzie bilo koje oke kruog ijel presjeku S porebo je pozi iezie i prc brzie jede oke i prc brzie druge oke ijel. ω ω Trži se iezie? P ω 51 P ω ω P 5 Slujei odreij reuog pol brzi Treu rslcij: Treui pol: C C? PC ω r ω ω r P 53 P P 0 54 9

Primjer riskog gibj kruog ijel: Korljje bez klizj ljksog ijel po poršii drugog ijel Trslcij + Rocij Korljje - reui pol Korljje rocij oko reue osi 55 56 Ubrzje ok ijel r r + r d r r d r d + + d r d r + 57 58 Podsjeik: Ubrzje ok kod kružog gibj Kompoee ubrzj: d r ε r ω ε gα ω Ubrzje oke pri rociji ijel oko pol : + Tgecijl kompoe ubrzj: ( r ) ε Norml kompoe ubrzj: Iezie ubrzj: + r 4 ε + ω 59 ω 60 10

ε gα ω 4 ( ) + ( ) ε + ω Ubrz rocij Uspore rocij + Ubrz rocij 61 6 Primjer 1: Šp dužie m izodi plro gibje. U jedom reuku brzi oke zr s osi šp ku od 30 i izosi 5 m/s. U isom reuku brzi oke zr s osi šp ku od 60. Odredie: ) izos brzie oke (grfiki i liiki) b) položj reuog pol P (grfiki) c) kuu brziu ω. )? - grfiki ( je okomio spojicu ) b) Treui pol P 63 64 )? Teorem o jedkosi projekcij brzi c) ω? cos30 cos60 3 5 cos30 8,66 1 cos60 (m /s) 65 P si30 0,5 1 (m) 5 P ω ω P 1 5 (1/s) Dom zd: Odredie brziu središ šp oke C (grfiki i liiki). 66 11