RASTERSKI SUSTAVI dr.sc. Maja Strgar Kurečić
SADRŽAJ PREDAVANJA Princip višebojne reprodukcije Vrste rastera Konvencionalni raster (AM) Linijatura rastera Kutevi rastera Moiré Stohastički raster (FM) Hibridni raster
Princip višebojne reprodukcije Višebojna višetonska slika sastoji se od milijuna različitih boja i tonova. Kako ju reproducirati u tisku? U kolor fotografiji boje su dobivene fotokemijskim procesima (kontinuirani ton). Različiti tonovi i boje u tisku se simuliraju uz pomoć rasterskih elemenata.
Princip višebojne reprodukcije Teoretski, sve se boje mogu postići korištenjem tri procesne boje: C, M i Y (suptraktivna sinteza).
Princip višebojne reprodukcije No praktično, u tisku se dodaje crna boja da se poveća kontrast.
Princip višebojne reprodukcije... još jedan primjer.
Princip višebojne reprodukcije Veličina rasterskog elementa može se izraziti kao: postotak pokrivenosti površine RTV (raster tonska vrijednost), ili preko integralne gustoće zacrnjenja D i D i = log [S/(S S a )] S ukupna površina S a pokrivena površina Raster tonska vrijednost
Princip višebojne reprodukcije Tamniji tonovi na otisku postižu se većom pokrivenošću površine rasterskim elementima.
Princip višebojne reprodukcije Različite boje na otisku postižu se miješanjem rasterskih elemenata u određenim postotcima procesnih boja.
Princip višebojne reprodukcije
Vrste rastera Osnovne dvije vrste rastera: 1. KONVENCIONALNI RASTERI (AM amplitudno modulirani) 2. STOHASTIČKI RASTERI (FM frekventno modulirani) Danas je u porastu i upotreba tkz. HIBRIDNIH RASTERA. Primjer: Večernji list se tiska sa AM rasterom, a Jutarnji list sa FM rasterom! Zadatak: Pogledajte sa povečalom neki isti oglas u jednim i drugim novinama i usporedite otiske!
Vrste rastera Konvencionalni raster (AM) Stohastički raster (FM) Hibridni raster (AM FM)
Vrste rastera Modulira se veličina rasterskih elemenata, dok je razmak između njih uvijek konstantan (ovisi o linijaturi). Veličina rasterskih elemenata je jednaka (cca 20 mikrona), a modulira se njihova frekvencija. Kombinacija AM i FM rastera. FM se koristi za 0 10% i 90 100% rastertonskih vrijednosti, a za ostatak se koristi AM raster.
Vrste rastera Konvencionalni raster (AM) Pokrivenost površine RTV Moiré problem! Rozeta
Konvencionalni raster (AM) vs. stohastički raster (FM) AM FM AM FM
Konvencionalni raster (AM) vs. stohastički raster (FM)
Konvencionalni raster (AM) vs. stohastički raster (FM) FM AM
Stohastički raster prednosti i mane Prednosti: dobra reprodukcija finih detalja, linija i sitnije tipografije, nema problema sa rasterskim kutevima i pojavom moaré uzorka, manji utrošak bojila brže sušenje, može se postići veći opseg boja na otisku, konzistentnija reprodukcija boja. Mane: problem prirasta rastertonskih vrijednosti (najveći je u području srednjih tonova kod rastertonskih vrijednosti između 40 60%) što uzrokuje lošiju reprodukciju tonskih prijelaza u srednjim tonovima, zahtjeva kvalitetan papir (premazani), tehnički zahtjevna tehnika tisak sa FM rasterom ne tolerira greške! (zahtjeva se velika preciznost pripreme i osvjetljavanja ploča radi male točke cca 10 20 mikrona potrebni su termalni osvjetljivaći ploča).
Linijatura AM rastera Finoća amplitudno moduliranog rastera ovisi o linijaturi rastera. Linijatura je definirana gustoćom rasterskih linija, odnosno brojem linija po inču (lpi) ili centimetru (l/cm). Linijatura AM rastera ili finoća rastriranja ovisi o namjeni reprodukcije, tehnici tiska te o papiru i boji koja će se koristiti. o o o Grubi raster do 30 l/cm Srednje fini 30 60 l/cm Fini raster iznad 60 l/cm
Linijatura AM rastera
Linijatura FM rastera (?) Kod FM rastera nema linijature kao kod AM rastera, jer je razmak između rasterskih elemenata različit, stoga finoća FM rastera ne ovisi o linijaturi, već ovisi o veličini rasterskog elementa. Ako je rasterski element okruglog oblika, što je najčešći primjer, linijatura se definira promjerom rasterskog elementa u mikrometrima (μm).
Kutevi rastera i moiré Jedan od najvećih problema kod amplitudnog rastriranja je vidljivi uzorak koji može nastati na reprodukciji i predstavlja tehničko ograničenje procesa a naziva se moiré. Do moiré a dolazi ukoliko nisu pravilno podešeni kutevi rastera na pojedinim separacijama. Zato se svaka boja podešava pod određeni kut da bi smanjili negativni učinak moiré a.
Kutevi rastera i moiré Nepravilno postavljanje kuteva rastera na izvadcima (separacijama) uzrokuje interferenciju, tzv. Moiré. Za jednobojne slike rasterska struktura ima najmanju vidljivost ako se rotira za 45. Oko je istrenirano da vidi horizontalne i vertikalne linije i ima manju osjetljivost za dijagonale. Zato se izvadak za crnu boju stavlja pod 45
Kutevi rastera i moiré moiré
Kutevi rastera i moiré Pravilno podešeni kutevi rastera