SJAJ MINERALA JE OSOBINA KOJA ZAVISI OD KOLIĈINE REFLEKTOVANE SVETLOSTI SA POVRŠINE MINERALA GLATKE POVRŠINE REFLEKTUJU VEĆU KOLIĈINU SVETLOSTI PA IMAJU I VEĆU SJAJNOST MINERALA RAVNE POVRŠINE - REFLEKTUJU MANJU KOLIĈINU SVETLOSTI PA IMAJU MANJU SJAJNOST MINERALA. NERAVNE (HRAPAVE) POVRŠINE NEPRAVILNO RASIPAJU SVETLOST PA SU BEZ SJAJA
GRUBA PODELA SJAJNOSTI KOD MINERALA: -1. DIJAMANTSKI SJAJ (dijamant, sfalerit, kasiterit..) -2. MINERALE SA STAKLASTIM SJAJEM (kvarc, korund, granati ) - 3. MINERALE SA METALIĈNIM SJAJEM (galenit, pirit, antimonit..) - 4. MINERALE SA POLUMETALIĈNIM SJAJEM (hematit, cinabarit) - 5. SEDEFASTIM SJAJEM - 6. SVILASTIM SJAJEM - 7. MASNA SJAJNOST - 8. SMOLASTA SJAJNOST - 9. MAT SJAJNOST
DIJAMANTSKA SJAJNOST dijamant
STAKLASTA SJAJNOST beril gips
POLUMETALIĈNA SJAJNOST cinabarit augit
METALIĈNA SJAJNOST pirit getit Galenit Antimonit
SEDEFASTA SJAJNOST muskovit hlorit
SVILASTA SJAJNOST SVILAST SJAJ SVILAST SJAJ
MAT SJAJNOST kaolinit anortit
PROVIDNOST I PROZRAĈNOST MINERALA Providnost i prozraĉnost minerala zavisi od: 1. količine propuštene i 2. količine apsorbovane svetlosti kroz mineralnu masu Na osnovu toga minerali mogu biti: a) providni b) prozračni c) neprovidni vivijanit
Providnost minerala Minerali poseduju providnost ako propuštaju najveći deo svetlosti kroz mineralnu masu. Kako se prepoznaje providnost kod minerala? Kad se kroz mineralnu pločicu najmanje debljine jasno vidi predmet. (kvarc-gorski kristal, gips, islandski kalcit...) Tanka nit ispod minerala - gipsa vivijanit gips
Prozraĉnost minerala PROZRAĈNI SU MINERALI KOJI SVETLOST DELIMIĈNO PROPUŠTAJU, A DELIMIĈNO APSORBUJU. Prozračni minerali su svi oni ispod čije pločice se jasno NE vidi predmet već se smo naziru konture predmeta. (gips, beril...)
Neprovidnost minerala Neprovidnost minerala je osobina minerala da uopšte ne propušta svetlosne zrake kroz mineralnu masu (npr. magnetit, galenit, pirit...). hematit spinel pirit markasit
Mehaniĉke osobine minerala Mehaniĉke osobine: a) tvrdina b) cepljivost i prelom c) elastiĉnost i plastiĉnost TVRDINA MINERALA Tvrdina minerala je otpor koji mineral pruža prilikom paranja njegove površine. Tvrdina minerala zavisi isključivo od strukture minerala tipa i jaĉine hemijskih veza meċu atomima valentnosti katjona ne od hemijskog sastava
Najbolji primer: grafit C H = 1 dijamant C H = 10 Tvrdina minerala je merljiva osobina zbog čega se razlikuju: 1. apsolutna i 2. relativna tvrdina TVRDINA SE MOŢE ODREĐIVATI NA VIŠE NAĈINA NAJĈEŠĆE SE KORISTI MOSOVA SKALA TVRDINE (bazira na paranju površine minerala sa mineralom poznate tvrdine) Mosova skala se sastoji od 10 PRIRODNIH MINERALA (ETALONA) poreċanih po rasućoj tvrdini
MOSOVA SKALA TVRDINE TVRDINA PO MOSU MINERAL Apsolutna tvrdina po Vikersu 1 TALK Para se noktom 2.4 (4000X) 2 GIPS Para se noktom 36 (279X) 3 KALCIT Para se noţem 109 (92X) 4 FLUORIT Para se noţem 189 (53X) 5 APATIT Para se noţem 536 (18X) 6 ORTOKLAS Para staklo 795 (12X) 7 KVARC Para staklo 1120 (9X) 8 TOPAZ Seĉe staklo 1427 (7X) 9 KORUND Seĉe staklo 2060 (5X) 10 DIJAMANT Seĉe staklo 10060
Mosova skala relativne tvrdine 1, 2 paraju se noktom 6 i 7 paraju staklo 3, 4 i 5 paraju se metalnim predmetom 8, 9 i 10 seku staklo 1. talk 2. gips 3. kalcit 4. fluorit 5. apatit 6. feldspat 7. kvarc 8. topaz 9. korund 10. dijamant
CEPLJIVOST I PRELOM MINERALA CEPLJIVOST je sposobnost minerala da puca duţ odreċenih pravaca i pritom se dobijaju ravne, glatke površine CEPLJIVOST SE JAVLJA SAMO KOD KRISTALA CEPLJIVOST predstavlja pravce u kristalu gde su meċuatomske sile najslabije cepljivost je uvek paralelna postojećim ili mogućim pljosnima na kristalu minerali mogu imati jednu, dve ili tri ravni cepljivosti
Ukoliko mineral puca tako da su odlomci nepravilni govorimo o prelomu. kod minerala sa dobro izraţenom cepljivošću prelom se teško dobija kod minerala sa slabo izraţenom cepljivošću dominantan je prelom
PODELA CEPLJIVOSTI PO STEPENU SAVRŠENSTVA vrlo savršena cepljivost kristal se sa lakoćom cepa na tanke listiće (liskuni, hlorit). Tada je teško dobiti prelom u drigim pravcima. savršena cepljivost lagani udar je dovoljan da se kristal polomi na niz sitnijih delova koji su po izgledu istovetni sa poĉetnom kristalnom individuom (kalcit, galenit, halit, fluorit). Prelom u drugim pravcima teţe se dobija
VRLO SAVRŠENA CEPLJIVOST SAVRŠENA CEPLJIVOST MUSKOVIT GALENIT
VRLO SAVRŠENA CEPLJIVOST MUSKOVIT
MUSKOVIT VRLO SAVRŠENA CEPLJIVOST
SAVRŠENA CEPLJIVOST - KALCIT
SAVRŠENA CEPLJIVOST FLUORIT
SAVRŠENA CEPLJIVOST - FLUORIT
jasna (potpuna) cepljivost pored površina cepljivosti zapaţaju se i prelomne površine (feldspati, hornblenda). ALBIT nesavršena (nepotpuna cepljivost) - cepljivost se teško zapaţa, dominiraju prelomne površine (apatit, samorodni sumpor). SUMPOR nejasna (slabo izraţena) minerali bez ceplivosti sa jasnoizraţenim prelomom (kvarc, korund, magnetit). KVARC
PRELOM Prelom (prelomna površina) se javlja kod: a) amorfnih minerala i b) minerala sa slabom cepljivošću VRSTE PRELOMA 1. RAVAN 2. NERAVAN 3. IVERAST 4. ŠKOLJKAST
ŠKOLJKAST PRELOM
Elasticnost I plasticnost minerala Elasticnost je osobina minerala da se pod dejstvom sile deformise a po prestanku dejstva sile vraca se u svoj prvobitni oblik (tj. polozaj). Ova promena moze da se odvija do odredene granice a Ta granica se naziva GRANICOM ELASTICNOSTI. Plasticnost je osobina minerala da se pod dejstvom sile savija a po prestanku dejstva sile se ne vraca u prvobitni polozaj. Minerali koji nemaju ni plasticnost ni elasticnost su krti I brzo pucaju.
OSTALE OSOBINE MINERALA 1. Specifiĉna masa 2. Magnetne osobine minerala 3. Fiziološke osobine SPECIFIĈNA MASA Specifiĉna masa je MASA JEDINIĈNE ZAPREMINE. Izraţava se formulom: = m / V = kg/m3
Specifiĉna masa je neimenovan broj koji pokazuje odnos mase minerala i mase iste zapremine vode na +4 0 C. Specifiĉna masa minerala zavisi od: 1. strukture i 2. hemijskog sastava minerala
UTICAJ STRUKTURE NA SPECIFIĈNU MASU MINERALA POLIMORFNI MINERALI (oni minerali koji se javljaju u više oblika) Hemijski sastav C Mineral Kristalna sistema Specifiĉna masa (g/cm 3 ) Dijamant Grafit Teseralna Heksagonalna 3.52 2.23 FeS 2 Pirit Teseralna 5.00 Markasit Rombiĉna 4.85 CaCO 3 Kalcit Romboedarska 2.71 Aragonit Rombiĉna 2.95
UTICAJ HEMIJSKOG SASTAVA NA SPECIFIĈNU MASU MINERALA Grupa sulfata (rombiĉni) MINERAL HEMIJSKI SASTAV ATOMSKA MASA KATJONA Specifiĉna masa (g/cm 3 ) Anhidrit CaSO 4 40.08 2.98 Celestin SrSO 4 87.63 3.97 Barit BaSO 4 137.36 4.50 Anglezit PbSO 4 207.21 6.40
PODELA MINERALA PO SPECIFIĈNOJ MASI VRLO TEŠKI > 6 g/cm3 (Pt, Au, Ag ) TEŠKI MINERALI = 4-6 g/cm3 (rudni minerali) MINERALI SREDNJE TEŢINE = 2-4 g/cm3 (petrogeni minerali) LAKI = 1-2 g/cm3 (organska jedinjenja)
MAGNETNE OSOBINE MINERALA MAGNETNE OSOBINE ZAVISE 1. od sadrţaja Fe u mineralu i 2. tipa hemijske veze. FEROMAGNETIĈNI PRIRODNO MAGNETIĈNI (magnetit, pirotin) PARAMAGNETIĈNI JAKO ELEKTROMAGNETNO POLJE IH PRIVLAĈI ( biotit, granati..). DIJAMAGNETIĈNI MAGNETNO POLJE IH NE PRIVLAĈI, ODBIJA IH (kvarc, feldspati, kalcit )
FIZIOLOŠKE OSOBINE MINERALA UKUS imaju minerali koji su rastvorni u vodi (halit NaCl). MIRIS pri raspadanju sulfida (vodonik sulfid) - minerali As (pri žarenju miris belog luka) OPIP je osećaj koji površina minerala izaziva prilikom dodira - MASTAN grafit, talk - HLADAN minerali dobri provodnici toplote
MORFOLOŠKE OSOBINE Morfološke osobine minerala govore nam o spoljašnjem obliku minerala. Minerali se u prirodi javljaju kao: - kristali i - kao amorfni minerali Kristali nastaju iz rstopa ili rastvora i u toku njihovog rasta joni ili atomi se pravilno rasporeďuju obrazujući KRISTALNU REŠETKU. Pravilan raspored atoma daje pravilan spoljašnji oblik.
GRANIĈNI ELEMENTI KRISTALA Taj pravilan spoljašnji oblik ogleda se : 1. u ravnim i glatkim površinama pljosni kristala. 2. u pravim ivicama koje nastaju sučeljvanjem pljosni 3. i u rogljevima koji nastaju sučeljavanjem 3 ili više pljosni pljosni ivice rogljevi
PLJOSNI su ravne površine kojima su kristali ograničeni sa svih strana. Oblik: različit: četvorougaoni, trougaoni, trapezast... IVICE predstavljaju granične pravolinijske elemente koji nastaju sučeljavanjem dveju pljosni. Dužina: različita: kraće, duže... ROGLJEVI su granični elementi kristala koji se formiraju na dodirima najmanje triju ivica i graničnih pljosni. Nastaju od: tri, četiri, šest...pljosni Ovi elementi (pljosni ivice i rogljevi) nazivaju se jednim imenom GRANIČNI ELEMENTI KRISTALA, jer ograničavaju (odvajaju) kristal od sredine u kojoj nastaje ili je nastao.
ELEMENTI SIMETRIJE KRISTALA Pored graniĉnih elemenata kristala koji oslikavju (pokazuju) spoljašnji oblik postoje i ELEMENTI SIMETRIJE koji oslikavaju (pokazuju) pravilnost unutrašnje graċe kristala. Elementi simetrije kristala su: 1. osa simetrije (L) 2. ravan simetrije (P) 3. centar simetrije (C)
Ose simetrije: c (z) - a (- x) - b (- y) b (y) a (x) - z (- c)
Osa simetrije je zamišljena prava linija oko koje rotacijom za 360 0 dolazi do ponavljanja istih graniĉnih elemenata. Zavisno od broja ponavljanja graniĉnih elemenata razlikuju se ose 2 0, 3 0, 4 0 i 6 0. 1. Glavne ose Δ 2. sporedne ose L
Ravni simetrije Ravan simetrije je zamišljena ravan koja deli kristal na dve potpuno Identične polovine a koje se odnose jedna prema drugoj kao predmet i njegov lik u ogledalu. ravan simetrije
Ceantar simetrije Centar simetrije je zamišljena tačka ukristalu oko koje su granični elementi RasporeĎeni tako da leže na istoj pravoj liniji koja prolazi kroz tu tačku i nalaze Se na istim rastojanjima od nje. Dejstvo centra simetrije se ogleda (zapaža) pojavljivanjem paralelnih pljosni. centar simetrije
Na osnovu elemenata simetrije - broja - duzine kristalografskih osa - uglova koje kristalografske ose medusobno zaklapaju -Moguce je postojanje 7 kristalnih sistema: - 1. teseralna sistema 3 4 4L 3 6L 2 C 3 6P - 2. tetragonalna sistema 4 4L 2 C 4P - 3. rombicna sistema 3L 2 C 3P - 4. monoklinicna sistema L 2 C P - 5. triklinicna sistema C - 6. heksagonalna sistema 6 6L 2 C 6P - 7. romboedarska sistema 3 3L 2 C 3P
TROOSNI KRISTALNI SISTEMI a -a O a a a a a -a
Ĉetvoroosni kristalni sistemi c z a 3 -a 1 2 -a 2 3 1 a 2 y a 1 -a 3 -c X +c -u +a 3 -a 1 -a 2 +a 1 -a 3 +a 2 -c
Troosni kristalni sistemi kristalni sistem kristalografska formula simetrijska formula osnovni poliedar teseralni a = b = c = = = 90 o 3 4 4L 3 6L 2 C 6P a a a tetragonalni a = b c = = = 90 o 4 4L 2 C 4P c a a rombični a b c = = = 90 o 3L 2 C 3P c a b monoklinični a b c L 2 C P = 90 o a c b triklinični a b c 90 o C c a b
Ĉetvoroosni kristalni sistemi kristalni sistem kristalografska formula simetrijska formula osnovni poliedar heksagonalni a 1 = a 2 = a 3 c = =90 o = 120 o 6 6L 2 C 6P romboedarski a 1 = a 2 = a 3 c = =90 o = 120 o 3 3L 2 C 3P
Bliţnjenje minerala Pravilno srastanje dva ili više kristala, jedne te iste mineralne vrste, po tačno odreďenim kristalografskim zakonima, naziva se bližnjenjem minerala Bliţnjenje moţe da bude: 1. Dodirno bližnjenje 2. Prodorno bližnjenje
Dodirno bližnjenje Prodorno bližnjenje
Prodorno bliţnjenje minerala Prodorno bližnjenje pod uglom od 90 o Prodorno bližnjenje pod uglom od 60 o (120 o )