POBOLJŠANJE SLIKE U FREKVENCIJSKOM DOMENU

Σχετικά έγγραφα
3.1 Granična vrednost funkcije u tački

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Obrada signala

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.

5. Karakteristične funkcije

Teorijske osnove informatike 1

Elementi spektralne teorije matrica

VEŽBA 3 Obrada signala u frekvencijskom domenu metodom overlap-add

numeričkih deskriptivnih mera.

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Računarska grafika. Rasterizacija linije

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Kaskadna kompenzacija SAU

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Termovizijski sistemi MS1TS

IZVODI ZADACI (I deo)

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Zadatak 1 Dokazati da simetrala ugla u trouglu deli naspramnu stranu u odnosu susednih strana.

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Telekomunikacije. Filip Brqi - 2/ februar 2003.

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

18. listopada listopada / 13

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

f n z n, (2) F (z) = pri čemu se pretpostavlja da red u (2) konvergira bar za jednu konačnu vrednost kompleksne promenljive Z(f n ) = F (z).

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Mašinska vizija. Dr Nenad Jovičić tnt.etf.rs/~mv

5 Ispitivanje funkcija

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

OSNOVI AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA PROCESIMA. Vežba br. 6: Dinamika sistema u frekventnom domenu u MATLABu

DIGITALNA OBRADA SLIKE

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

( t) u( t) ( t) STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

7 Algebarske jednadžbe

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

Operacije s matricama

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Stabilnost i kauzalnost sistema

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Zadaci iz trigonometrije za seminar

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Matematika 1 { fiziqka hemija

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Spektralna analiza audio signala

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

11. PROMENA UČESTANOSTI ODABIRANJA

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

SIMULACIJA MREŽA U FREKVENCIJSKOM DOMENU

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

1. Pojam fazi skupa. 2. Pojam fazi skupa. 3. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici. 4. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

LINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM

1 Pojam funkcije. f(x)

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Transcript:

POBOLJŠANJE SLIKE U FREKVENCIJSKOM DOMENU POGLAVLJE 4

FURIJEOVA TRANSFORMACIJA Matematička prizma koja razlaže funkciju na različite komponente na osnovu frekvencija U slučaju slike koja je 2D prostorna predstava, koristi se dvodimenzionalna Furijeova transformacija, pomoću koje se dobija 2D spektar

2D DFT TRANSFORMACIJA Definicija 2D DFT transformacije F (u, v) = 1 MN MX 1 N X 1 MN x=0 y=0 j2π(ux/m +vy/n) f (x, y)e u =0, 1,...,M 1, v=0, 1,..., N 1 Definicija inverzne 2D DFT transformacije f (x, y) ) = X u=0 MX 1 N 1 X v=0 F (u, v)e j2π(ux/m ( +vy/n ) x =0, 1,...,M 1, y=0, 1,...,N 1

2D DFT TRANSFORMACIJA Amplitudski, fazni i spektar snage u 2D domenu F (u, v) = p R 2 (u, v)+i 2 (u, v) µ I(u, ( v) ) φ(u,v) ) =arctan R(u, v) P (u, v)= F (u, v) 2 = R 2 (u,v) +I 2 (u, v) Translacija spektra Jednosmerna komponenta u sredini slike spektra (M/2,N/2) F f (x, y)( 1) x+y = F (u M/2,v N/2) Veza između prostorne i frekvencijske rezolucije u = 1 M x, v = 1 N y

OSOBINE 2D DFT TRANSFORMACIJE

OSOBINE 2D DFT TRANSFORMACIJE

OSOBINE 2D DFT TRANSFORMACIJE

OSOBINE 2D DFT TRANSFORMACIJE

2D DFT TRANSFORMACIJA Veza širine impulsa u prostoru i širine spektra Širina impulsa po datoj koordinati slike obrnuto je proporcionalna širini spektra po toj koordinati Potpuna analogija sa 1D signalom i njegovim spektrom

2D SPEKTAR Spektar slike integrisanog kola U slici dominiraju ivice u pravcima od 45, pa shodno tome i u spektru postoje značajne dijagonalne komponente Beli oksid na mestu oštećenja prostire se po pravcu koji je blizak horizontalnom, dok je po vertikali veoma uzak U spektru se uočava nedostatak horizontalne komponente, dok je veritkalna malo zakošena i ima periodične nule

Osnovni koncept Digitalna Obrada Slike V.Crnojević 2008 FILTRIRANJE SLIKE U FREKVENCIJSKOM DOMENU F (u, v) =F [f (x, y)] G(u, v) =H(u, v)f (u, v) g(x, y) =F 1 [G(u, v)] Pred- i post-obrada obrada uključuju različite operacije: centriranje spektra, kropovanje slike na parnu dimenziju, transformaciju intenziteta slike, celobrojno zaokruživanje, itd.

FILTRIRANJE SLIKE U FREKVENCIJSKOM DOMENU NF filtar VF filtar

VF filtar Digitalna Obrada Slike V.Crnojević 2008 FILTRIRANJE SLIKE U FREKVENCIJSKOM DOMENU Dodavanjem konstante koja je jednaka polovini visine karakteristike VF filtra dobija se slika u opsegu originalne U poređenju sa originalnom slikom, uočava se naglašenost detalja (VF komponente slike)

Notch filtar Ukida jednosmernu komponentu slike Ime je dobio po tome što karakteristika ima rupu u sredini Digitalna Obrada Slike V.Crnojević 2008 FILTRIRANJE SLIKE U FREKVENCIJSKOM DOMENU H(u, v) = ½ 0, (u, v) =(M/2,N/2) 1, (u, v) 6= (M/2,N/2) Negativne vrednosti nije moguće prikazati pa se kao najmanja vrednost slike uzima 0

VEZA IZMEĐU FILTRIRANJA U PROSTORNOM I FREKVENCIJSKOM DOMENU Za linearne filtre koji se modeluju konvolucijom važe uobičajene veze koje postoje i u 1D domenu 2D diskretna konvolucija definiše se slično kao i 1D f (x, y) h(x, y) F (u, v)h(u, v) f (x, y)h(x, y) F (u, v) H(u, v) f(x, y) h(x, y) = 1 MN MX 1 m=0 N 1 X n=0 f (m, n)h(x m, y n) U slučaju nelinearnih filtara ove se veze ne mogu uspostaviti, pa se samim tim ne može ni realizovati nelinearno filtriranje u frekvencijskom domenu

VEZA IZMEĐU FILTRIRANJA U PROSTORNOM I FREKVENCIJSKOM DOMENU NF i VF filtri Prelaskom u prostorni domen dobijaju se prozori slični onima koji su već definisani kod poboljšanja slike u prostornom domenu

VEZA IZMEĐU FILTRIRANJA U PROSTORNOM I FREKVENCIJSKOM DOMENU Projektovanje filtara u frekvencijskom domenu Intuitivno je lakše definisati parametre filtra (gabarite) Neke filtre koji su trivijalni u frekvencijskom domenu, gotovo je nemoguće definisati ih u prostornom Nakon projektovanja filtra u frekvencijskom domenu, uvek je moguće preći u prostorni pronalaženjem impulsnog odziva (maske) filtra na osnovu inverzne 2D DFT Relizacija filtara u frekvencijskom domenu Zahvaljujući postojanju brze Furijeove transformacije FFT, već za relativno male dimenzije slike M i N, složenost realizacije filtra u frekvencijskom domenu postaje manja nego u prostornom U 1D slučaju č već ć za veličinu 32 FFT metoda filtriranja i postaje brža nego prostorna

FILTRIRANJE SLIKE U FREKVENCIJSKOM DOMENU Projektovanje filtara u frekvencijskom domenu Razmatraju se tri tipa filtra Idealni Batervortov (Butterworth) Gausov Najoštriju j karakteristiku ima idealni, a najblažu Gausov U zavisnosti od reda, Batervortov može biti bliži idealnom ili Gausovom filtru Karakteristike svih filtara definišu se preko Euklidskog rastojanja D(u,v) od centra frekvencijske ravni sa koordinatama (u,v)=(m/2,n/2) D(u,v) = q (u M/2) 2 +(v N/2) 2

UBLAŽAVANJE SLIKE U FREKVENCIJSKOM DOMENU Idealni NF filtar Komponente spektra unutar kruga poluprečnika D 0 ostaju nepromenjene, dok se ostale eliminišu ½ 1, D(u,v) D0 H(u, v) = 0, D(u,v) >D 0

IDEALNI NF FILTAR Spektar originalne slike sa koncentričnim krugovima Poluprečnik kruga / procenat snage 5/92.0, 15/94.6, 30/96.4, 80/98.0, 230/99.5 Orignalna slika (gore levo) i slike filtrirane idealnim NF filtrima sa datim graničnim učestanostima Efekti idealnog NF filtra u prostornom domenu: - Ublažavanje slike (smoothing) - Zvonjava (ringing)

IDEALNI NF FILTAR Ublažavanje i zvonjava Impulsni odziv idealnog NF filtra je oblika (sin x)/x, Primer 1 (gore) Prenosna karakteristika idealnog NF filtra poluprečnika p D 0 =5, 2D impulsni odziv i njegov poprečni presek Primer 2 (dole) Crna podloga sa 5 belih izolovanih piksela Rezultat filtriranja idealnim NF filtrom - 2D slika i njen dijagonalni presek

UBLAŽAVANJE SLIKE U FREKVENCIJSKOM DOMENU Batervortov NF filtar Nagib prenosne karakteristike filtra zavisi od reda filtra n Kada n, teži idealnom NF filtru 1 H(u, v) = 1+[D(u, v)/d 0 ] 2n

BATERVORTOV NF FILTAR Rezultati ti filtriranja i za n=2 Originalna slika (gore levo) Granične učestanosti D 0 kao u slučaju idealnog NF filtra: 5, 15, 30, 80, 230 Zamućenost (blur) opada sa porastom granične učestanosti Zvonjava (ringing) nije uočljiva ni u jednom slučaju razlog gje mala strmina karakteristike Batervortovog filtra drugog reda

BATERVORTOV NF FILTAR Uticaj reda Batervortovog filtra na zvonjavu Impulsni odzivi filtra za četiri različite vrednosti reda n=1,2,5,20 pri istoj graničnoj učestanosti D 0

Gausov NF filtar Digitalna Obrada Slike V.Crnojević 2008 UBLAŽAVANJE SLIKE U FREKVENCIJSKOM DOMENU Impulsni odziv filtra sa Gausovom prenosnom karakteristikom takođe ima oblik Gausove krive Efekat zvonjave nikada se ne javlja kod Gausovog filtra H(u, v) =e D2 (u,v)/2σ 2 = e D2 (u,v)/2d 0 2

GAUSOV NF FILTAR Rezultati ti filtriranjai Originalna slika (gore levo) Granične učestanosti D 0 kao u slučaju idealnog i Batervortovog NF filtra: 5, 15, 30, 80, 230 Sigurno nema zvonjave jer impulsni odziv Gausovog filtra nema oscilatorni karakter Manji efekat ublažavanja nego Batervortov filtar (primer 15) zbog manje strmine prenosne karakteristike

UBLAŽAVANJE SLIKE U FREKVENCIJSKOM DOMENU Poređenje filtara: idealni, Batervortov, Gausov

UBLAŽAVANJE SLIKE U FREKVENCIJSKOM DOMENU Primeri ublažavanja slike OCR Skenirani ili kopirani dokumenti sadrže karaktere koji su nepovezani, što otežava automatsko prepoznavanje teksta Ublažavanjem slike Gausovim filtrom sa graničnom učestanošću D 0 =80 karakteri u tekstu postaju povezani

UBLAŽAVANJE SLIKE U FREKVENCIJSKOM DOMENU Primeri ublažavanja slike kozmetika Ublažavanjem slike Gausovim filtrom sa D 0 =100 tj. D 0 =80 uklanjaju se bore oko očiju

UBLAŽAVANJE SLIKE U FREKVENCIJSKOM DOMENU Primeri ublažavanja slike VHRR Radio slika dela meksičkog zaliva i Floride, gde je usled prirode skeniranja došlo do pojave horizontalnih linija Ublažavanje slike Gausovim filtrom sa D 0 =30 smanjuje izraženost linija i omogućava dalju obradu slike Gausov filtar sa D 0 =10 uklanja sitne objekte u slici

VF filtri Tri tipa filtara: Idealni Batervortov t Gausov Dobijaju se inverzijom ij karakteristika NF filtara H VF (u, v)=1 H NF (u, v) Digitalna Obrada Slike V.Crnojević 2008 IZOŠTRAVANJE SLIKE U FREKVENCIJSKOM DOMENU

VF FILTRI Impulsni odzivi: idealni, Batervortov, Gausov Batervortov je prelaz između idealnog i Gausovog filtra

IDEALNI VF FILTAR Prenosna karakteristika H(u, v) = ½ 0, D(u,v) D0 1, D(u,v) >D 0 Rezultati filtriranja idealnim VF filtrom sa graničnim učestanostima D 0 =15, 30, 80 Zvonjava je veoma izražena (ivice velikog a su spojene)

BATERVORTOV VF FILTAR Prenosna karakteristika H(u, v) = 1 1+[D 0 /D(u, v)] 2n Rezultati filtriranja Batervortovim VF filtrom drugog reda (n=2) sa graničnim učestanostima D 0 =15, 30, 80 Mnogo bolji rezultati nego u slučaju idealnog VF filtra

GAUSOV VF FILTAR Prenosna karakteristika H(u, v) =1 e D2 (u,v)/2d 0 2 Rezultati filtriranja Gausovim VF filtrom sa graničnim učestanostima D 0 =15, 30, 80 Dobijaju se najbolji rezultati (stomak malih slova a )

IZOŠTRAVANJE SLIKE U FREKVENCIJSKOM DOMENU Laplasijan u frekvencijskom domenu F F d n f (x) dx n = (ju) n F (u), 2 f (x, y) + 2 f (x, y) =(ju) 2 F (u, v)+(j v) 2 F (u, v), x 2 y 2 F 2 f (x, y) = (u 2 + v 2 )F (u, v), H(u,v) ( ) = (u( 2 + v 2 ), i H(u, v) = h(u M/2) 2 +(v N/2) 2

IZOŠTRAVANJE SLIKE U FREKVENCIJSKOM DOMENU Laplasijan 3D i 2D frekvencijska karakteristika Laplasijana 2D prostorna karakteristika Laplasijana i uvećan centralni detalj 1D odziv i odgovarajuća 2D maska

Laplasijan u frekvencijskom domenu Digitalna Obrada Slike V.Crnojević 2008 Severni pol Meseca Slika nakon filtriranja Laplasijanom i slika preskalirana u cilju prikaza Konačna slika u kojoj su detalji mnogo oštriji Rezultat je isti kao i onaj dobijen preko Laplasijana u prostornom domenu IZOŠTRAVANJE SLIKE U FREKVENCIJSKOM DOMENU

IZOŠTRAVANJE SLIKE U FREKVENCIJSKOM DOMENU Unsharp masking u frekvencijskom domenu f s (x,y) = F s (u, v) = c 1 c f (x, y) f (x, y), 2c 1 2c 1 c 1 c F (u, v) 2c 1 2c 1 F NF(u, v) = cf(u, v) (1 c)h NF(u, v)f (u, v), 2c 1 H s (u, v) = F s(u, v) F (u, v) = c H NF(u, v)+ch NF (u, v) 2c 1 = c 1+1 H NF(u, v)+c [1 1+H NF (u,v)] 2c 1 2c 1+H VF(u, v) ch VF (u, v) =, 2c 1 H s (u, v) = 1+ 1 c 2c 1 H VF(u, v)

IZOŠTRAVANJE SLIKE U FREKVENCIJSKOM DOMENU Naglašavanje visokih učestanosti (high-frequency emphasis) Linearna kombinacija originalne i VF filtrirane slike ističe detalje u slici - slično kao unsharp masking Rentgenski snimak grudnog koša (zamućena slika) Rezultat filtriranja VF Batervortovim filtrom reda n=2 sa D 0 koje je 5% visine slike Rezultat linearne kombinacije originalne i VF slike (0,5 originalna i 2 VF) Ista slika nakon ekvalizacije histograma

ZAKLJUČAK 2D DFT transformacija 2D spektar NF i VF filtri za filtriranje slike Veza između filtriranja u prostornom i frekvencijskom domenu Poboljšanje slike u frekvencijskom domenu Idealni filtar, Batervortov filtar, Gausov filtar Ublažavanje slike u f-domenu NF filtar Izoštravanje slike u f-domenu VF filtar Laplasijan u f-domenu Unsharp masking u f-domenu