HIDROLOGIJA: PRIMERI PRORAČUNA BILANSA ODA U RETENZIONIM PROSTORIMA PRIMER 1 Akumulacija je namenjena za navodnjavanje poljoprivrednih površina. Za kulture zasađene na tim površinama tokom vegetacionog perioda potrebno je obezbediti količine vode date u tabeli 1. Tokom jedne godine poznat je dotok vode u akumulaciju (tabela ). Pod pretpostavkom da će se u akumulaciji vršiti godišnje izravnavanje voda, odrediti ukupnu površinu poljoprivrednog područja koje se može navodnjavati iz ove akumulacije. Proračunati promenu zapremine vode u akumulaciji i odrediti potrebnu zapreminu akumulacije. Odrediti nivogram u jezeru za razmatranu godinu ako je poznata kriva zapremine akumulacije (zavisnost između kote nivoa u jezeru i zapremine vode u jezeru), koja je data u tabeli. Tabela 1. Potrebne količine vode za navodnjavanje. ec I I II III IX sloj vode za navodnjavanje (mm) 1 6 1 8 Tabela. Srednji ečni dotoci u akumulaciju. ec I II III I I II III IX X XI XII dotok (m /s) 4.8 7.1 14.9 15.6 11.5 17.8 1. 7. 6.6 5.4 6. 16.7 Tabela. Kriva zapremine akumulacije. Z (m.n.m.) 445 45 46 47 48 488 49 498 5 58 (mil. m ).1 9 46 66 87 11 145 18 Rešenje Godišnje izravavanje voda u akumulaciji znači da je ukupna godišnja zapremina dotekle vode u akumulaciju jednaka ukupnoj zapremini vode koja se te godine troši na navodnjavanje. Na osnovu srednjih ečnih dotoka u akumulaciju (iz tabele ) određena je sumarna linija dotoka (tabela 4, četvrta kolona). Ukupna godišnja količina vode koja dolazi u akumulaciju iznosi 4.1 miliona m. Pri godišnjem izravnavanju voda to je i zapremina vode koja se može potrošiti na navodnjavanje. Kako je ukupan sloj vode koji treba obezbediti za biljke tokom godine jednak mm, sledi da se može navodnjavati površina od: A nav P nav nav 4.11 1 6 - m m 111.6 km Proračun ečne potrošnje vode za navodnjavanje i sumarne linije potrošnje prikazana je u tabeli 4 (kolone 5 i 6). Obe sumarne linije (dotoka i potrošnje) prikazane su na slici 1. 1
(miliona m ) srednji ečni dotok Tabela 4. Proračun sumarnih linija i zapremine vode u akumulaciji. ečna sumarna ečna sumarna zapremina vode u zapremina linija zapremina linija akumulaciji dotoka dotoka potrošnje potrošnje nivo vode u akumulaciji Q d Δ d d Δ p p ak = d p ak ' = + ak Z ec (m /s) (1 6 m ) (1 6 m ) (1 6 m ) (1 6 m ) (1 6 m ) (1 6 m ) (m.n.m.) (1) () () (4) (5) (6) (7) (8) (9) I 4.8 1.9 II 7.1 17. III 14.9 9.9 I 15.6 4.4 11.5.8 I 17.8 46.1 II 1. 5.4 III 7. 19.6 IX 6.6 17.1 X 5.4 14.5 XI 6. 15.6 XII 16.7 44.7 75. 49.14 1.9 1.9 87.9 49.18... 496.6 69.9 69.9 144.9 497.98 11.1 11.4 11.1 99. 174. 57.17.4 141. 44.5 96.6 171.6 56.8 66.8 187. 111.4 76. 151. 5.86 111.4.7.7. 75. 49.14 89.1 4. 11.8-69.6 5.4 457.78. 59. 4.1-74.7. 446.14 7.8 4.1-6. 14.7 467.8 89. 4.1-44.7. 476.46 4.1 4.1 75. 49.14 4 5 dotok potrosnja 5 15 1 5 1 4 5 6 7 8 9 1 11 1 ec Slika 1. Sumarne linije dotoka i potrošnje.
Z (m.n.m.) (miliona m ) Promena zapremine vode u akumulaciji po ecima određena je oduzmanjem odgovarajućih ordinata sumarne linije dotoka i potrošnje (tabela 4, kolona 7). Kako su se u nekim ecima pojavile negativne zapremine vode u akumulaciji, što ukazuje da je potrošnja u tim ecima veća od dotoka, postavlja se zahtev da se na početku godine u akumulaciji mora nalaziti početna zapremina od bar 75 miliona m, što odgovara najvećem manjku vode (u septembru razmatrane godine). Sa zahtevanom početnom zapreminom, korigovana promena zapremine vode u akumulaciji prikazana je u pretposlednjoj koloni tabele 4 i na slici. Potrebna zapremina akumulacije jednaka je najvećoj zapremini vode u akumulaciji tokom razmatrane godine i iznosi: potr = 174. 1 6 m Korišćenjem krive zapremine akumulacije (slika ) određen je i nivogram u akumulaciji za razmatranu godinu (poslednja kolona u tabeli 4 i slika 4). 15 proračun korekcija 1 5-5 -1 1 4 5 6 7 8 9 1 11 1 ec Slika. Proračunate promene zapremine vode u akumulaciji i "korekcija" sa zahtevanom početnom zapreminom od 75 miliona m. 5 51 5 49 48 47 46 45 44 5 1 15 (miliona m ) Slika. Kriva zapremine akumulacije.
Z (m.n.m.) 5 51 5 49 48 47 46 45 44 1 4 5 6 7 8 9 1 11 1 ec Slika 4. Nivogram u akumulaciji. PRIMER Sliv jednog gradskog potoka sastoji se od dva dela (slika 1). Uzvodni deo sliva nije urbanizovan i na njemu je potok u prirodnom stanju. Nizvodni deo sliva je urbanizovan i izgrađen je sistem kišne kanalizacije. Približno na polovini dužine potoka nalazi se zahvatna građevina pomoću koje je potok uveden u kanalizacioni sistem. Kao mera zaštite od plavljenja kišnim vodama na slivu, predviđa se izgradnja retenzije za ublažavanje talasa velikih voda na tu uvođenja potoka u kanalizaciju. Sračunat je hidrogram oticaja sa uzvodnog dela sliva povratnog perioda 1 godina, koji predstavlja ulazni hidrogram za retenziju (tabela 1). URBANIZOANA ZONA kolektor retenzija zahvatna gradjevina potok NEURBANIZ OANO Slika 1. Skica sliva. 4
Tabela 1. Hidrogram oticaja sa uzvodnog dela sliva t (min) 5 1 15 5 5 4 45 5 55 6 65 7 75 Q (L/s) 19 95 8 1 195 181 965 74 171 99 71 58 49 9 Maksimalni kapacitet kolektora u koji se potok uvodi iznosi 5 L/s. Pretpostavlja se da se tokom prolaska poplavnog talasa iz retenzije uvek ispušta maksimalni mogući protok. Odrediti potrebnu zapreminu retenzije pod prepostavkom da: a) pre nailaska poplavnog talasa u retenziji se nalazi zapremina od 5 m vode, b) pre nailaska poplavnog talasa u retenziji nema vode. Rešenje Ulaz u retenziju predstavlja zadati hidrogram oticaja sa uzvodnog dela sliva, dok je izlaz iz retenzije definisan maksimalnim kapacitetom nizvodnog kolektora od 5 L/s. Proračun bilansa vode u retenziji sprovešće se u vremenskim intervalima od 5 minuta, s obzirom da je ulazni hidrogram zadat na taj način. Ulazni hidrogram je grafički prikazan na slici. 5 Q (L/s) 15 1 5 5 1 15 5 5 4 45 5 55 6 65 7 75 8 t (min) Slika. Ulazni hidrogram u retenziju. Zapremina vode koja ulazi u retenziju u jednom vremenskom intervalu jednaka je: u, j t ji Q( t Q( t) dt t j 1 j1 ) Q( t j ) t Q j, sr t Zapremina vode koja ističe iz retenzije u jednom vremenskom intervalu zavisi od toga da li na početku razmatranog intervala u retenziji ima dovoljno vode da u nizvodni kolektor ističe maksimalni protok od 5 L/s. Ukoliko bi izlaz iz retenzije bio jednak maksimalnom kapacitetu nizvodnog kolektora, zapremina izlaza u jednom trenutku bi bila: i, j Qnizv t 5 5 6 s m l s U suprotnom, iz retenzije može da istekne samo onoliko vode koliko se nalazi u retenzji na početku razmatranog vremenskog intervala. 5
a) Pre nailaska talasa u retenziji ima 5 m U tabeli prikazan je proračun bilansa voda u retenziji kada njena početna zapremina iznosi 5 m. U koloni određeni su srednji protoci koji ulaze u retenziju Q j,sr. U koloni proračunate su zapremine ulaza u retenziju po vremenskim intervalima, dok je u koloni 4 određena sumarna linija dotoka u retenziju. U koloni 6 data je sumarna linija isticanja iz retenzije, dok je u koloni 7 određena razlika ordinata sumarne linije ulaza i izlaza. U koloni 8 izračunata je zapremina vode u retenziji pri čemu je uzeto je u obzir da početna zapremina iznosi 5 m. Na slici prikazane su sumarne linije ulaza i izlaza, dok je na slici 4 data promena zapremine vode u retenziji. Potrebna zapremina retenzije je najveća zapremina vode koju retenzija treba da primi, a to je 119. m. Na osnovu toga usvaja se potrebna zapremina akumulacije: potr 1 m Tabela. Proračun bilansa voda u retenziji za slučaj (a) kada u retenziji pre nailaska poplavnog talasa postoji 5 m vode. ulaz izlaz stanje t Q Q sr Δ u u Δ i i u i ret (min) (L/s) (L/s) (m ) (m ) (m ) (m ) (m ) (m ) (1) () () (4) (5) (6) (7) (8) 5 9.5.85 5 19.85-1.15 147.85 57. 17.1 1 95 19.95 1-19.5 59.95 1.5 6.45 15 8 8.4 15-4.6 15.4 669..7 1 81.1 4-18.9 111.1 149. 447. 5 195 78.1 55.1 45.1 188. 564. 181 19.1 6 66.1 91.1 187.5 416.5 5 965 178.5 75 97.5 1.5 669.5.85 4 74 199. 84 169. 119. 7.5 81.75 45 171 199.95 945 145.95 195.95 15. 4.5 5 99 1.45 981.45 11.45 85. 5.5 55 71 56.95 1155 91.95 1151.95 64.5 19.5 6 58 76. 16 816. 166. 5.5 16.5 65 49 9.5 165 77.5 977.5 44. 1. 7 9.55 147 65.55 885.55 4.5 1.5 75 115.9 1575 54.9 79.9 6
ret (m ) (m ) 5 ulaz izlaz 15 1 5 5 1 15 5 5 4 45 5 55 6 65 7 75 8 t (min) Slika. Sumarne linije ulaza i izlaza u retenziji. 14 1 1 8 6 4 - -4 bez poč. zapr. sa poč. zapr. 5 1 15 5 5 4 45 5 55 6 65 7 75 8 t (min) Slika 4. Stanje zapremine vode u retenziji. b) Pre nailaska talasa retenzija je prazna U ovom slučaju proračun je prikazan u tabeli. Prvi deo tabele koji definiše ulaz u retenziju (kolone 1-4) je isti kao u prethodnom slučaju. U koloni 5 su date zapremine isticanja iz retenzije gde se u prva tri vremenska koraka vodilo računa da je dotok manji od kapaciteta nizvidnog kolektora, pa je izlaz jednak ulazu. U narednim koracima dotok je veći od kapaciteta nizvodnog kolektora, pa zapremina izlaza nadalje uvek ista, tj. iznosi m. U koloni 7 određena je razlika ordinata sumarne linije ulaza i izlaza. S obzirom da je početna zapremina jednaka nuli, zapremina vode u retenziji u koloni 8 jednaka je vrednostima iz kolone 7. Na slici 5 prikazane su sumarne linije ulaza i izlaza, dok je na slici 6 data promena zapremine vode u retenziji. Maksimalna zapremina retenzije u ovom slučaju iznosi 1.8 m. 7
(m ) 5 ulaz izlaz 15 1 5 5 1 15 5 5 4 45 5 55 6 65 7 75 8 t (min) Slika 5. Sumarne linije ulaza i izlaza u retenziji. Tabela. Proračun bilansa voda u retenziji za slučaj (b) kada je retenzija prazna pre nailaska poplavnog talasa. ulaz izlaz stanje t Q Q sr Δ u u Δ i i u i ret (min) (L/s) (L/s) (m ) (m ) (m ) (m ) (m ) (m ) (1) () () (4) (5) (6) (7) (8) 9.5.85.85 5 19.85.85 57. 17.1 17.1 1 95 19.95 19.95 1.5 6.45 6.45 15 8 8.4 8.4 669..7 1 81.1 185.4 95.7 95.7 149. 447. 5 195 78.1 9.4 47.7 47.7 188. 564. 181 19.1 95.4 896.7 896.7 187.5 416.5 5 965 178.5 5.4 17.95 17.95 669.5.85 4 74 199. 65.4 1.8 1.8 7.5 81.75 45 171 199.95 71.4 18.55 18.55 15. 4.5 5 99 1.45 815.4 116.5 116.5 85. 5.5 55 71 56.95 9.4 116.55 116.55 64.5 19.5 6 58 76. 15.4.9.9 5.5 16.5 65 49 9.5 11.4 961.95 961.95 44. 1. 7 9.55 15.4 87.15 87.15 4.5 1.5 75 115.9 14.4 775.5 775.5 8
ret (m ) 14 1 1 8 6 4 5 1 15 5 5 4 45 5 55 6 65 7 75 8 t (min) Slika 6. Stanje zapremine vode u retenziji. PRIMER Za potrebe vodosnabdevanja jednog naselja od 7 stanovnika izgrađen je rezervoar u koji se voda crpi iz obližnje reke sa konstantnim protokom. Dnevne potrebe tog naselja za vodom definisane su normom potrošnje od L/stan/dan i koeficijentima neravnomernosti potrošnje datim u tabeli 1. Ako se pretpostavi da će se u rezervoaru vršiti dnevno izravnavanje voda, odrediti potrebnu zapreminu rezervoara. Tabela 1. Koeficijenti neravnomernosti dnevne potrošnje vode. period (h) 5 5 15 15 19 19 1 1 4 koeficijent neravnomernosti potrošnje K n.1 1.6 1. 1.. Rešenje Na osnovu broja stanovnika i zahtevane norme potrošnje, potrebna količina vode za dnevno snabdevanje vodom ovog naselja iznosi: dn l 7 stan 54 m stan dan Prosečna dnevna potrošnja je tada: Q sr T dn dn 54 6.5 4 6 l/s Kako se zahteva da se u rezervoaru vrši dnevno izravavanje voda, to znači da je tokom dana potrebno zahvatiti iz reke i dovesti u rezervoar količinu vode jednaku dnevnoj potrošnji, dakle dn = 54 m. Ako se voda iz reke crpi sa konstantnim protokom, to takođe znači da se crpi protok jednak srednjoj dnevnoj potrošnji od Q sr = 6.5 L/s. Na slici 1 prikazani su hidrogrami potrošnje i ulaza u rezervoar. 9
Q (l/s) 1 1 8 6 4 potrosnja ulaz u rezervoar 4 6 8 1 1 14 16 18 4 t (h) Slika 1. Hidrogrami potrošnje i ulaza u rezervoar. Uzimajući u obzir dnevnu neravnomernost potrošnje, u koloni tabele određeni su protoci potrošnje, a u koloni 4 zapremine potrošnje u pojedinim periodima tokom dana. U koloni 5 sračunata je sumarna linija potrošnje. U koloni 6 određene su zapremine vode koje se u pojedinim intervalima crpe iz reke i uvode u rezervoar, kao: u Q sr t U koloni 7 određena je sumarna linija ulaza u rezervoar, a u koloni 8 određene su zapremine vode u rezervoaru tokom dana oduzimanjem ordinata sumarne linije potrošnje od ordinata sumarne linije ulaza. Kako se javljaju negativne zapremine u rezervoaru, potrebno je zahtevati da se u časova u rezervoaru nalazi početna zapremina od 47.5 m. Uz ovaj zahtev, u koloni 9 su korigovane zapremine vode u rezervoaru. Iz ovih rezultata vidi se da će se u 5 časova u rezervoaru naći maksimalna količina vode od 1485 m, pa se usvaja potrebna zapremina rezervoara: potr 15 m Tabela. Proračun bilansa vode u rezervoaru za dnevno izravnavanje potrošnje. potrošnja ulaz stanje t (h) Δt (h) K n Q p (L/s) Δ p (m ) p (m ) Δ u (m ) u (m ) rez (m ) ' rez (m ) (1) () () (4) (5) (6) (7) (8) (9) 47.5 5.1 6.5 11.5 115 5 11.5 115 11.5 1485. 1 1.6 1. 6 5 15 71.5 75-7.5 15. 4 1. 6.5 9 9 19 461.5 475-7.5 15. 1. 81.5 585 45 1 5197.5 475-47.5.. 18.75.5 675 4 54. 54 47.5 1
PRIMER 4 Akumulacija se koristi za proizvodnju hidroenergije. Tokom jedne godine eksploatacije, mereni su dotok vode u jezero, nivo vode u jezeru, padavine i isparavanje na površinu jezera. Ovi podaci su dati u tabeli 1. Pribranska hidroelektrana radi sa koeficijentom korisnog dejstva od.9 i sa prosečnom kotom donje vode od 8 m.n.m. Utvrđena je kriva površine jezera (zavisnost kote nivoa vode u jezeru i površine jezera), koja je prikazana u tabeli. Potrebno je odrediti prosečne protoke po ecima sa kojima je radila hidroelektrana. Odrediti i ukupnu količinu proizvedene električne energije. Tabela 1. Osmotreni podaci o dotoku, nivou jezera, padavinama i isparavanju (* kota nivoa vode u jezeru na početku januara). nivo u jezeru srednji ečni dotok na kraju eca ečne padavine ečno isparavanje ec Q d (m /s) Z (m.n.m.) P (mm) E (mm) 855.* I 1.5 845. 44 II 15.7 85. 8 III.4 861.6 5 I 1.7 87. 67 45 16.9 874.6 18 75 I 11.4 878.6 84 95 II 8. 881. 9 18 III 4.8 88. 78 IX 4.6 88.6 58 11 X 8.4 878.8 8 55 XI 11.6 871. 77 XII 14.8 859. 68 Tabela. Kriva površine jezera. Z (m.n.m.) 84 85 86 87 88 89 A jezera (km )..4 4.5 5.9 6.7 7. Rešenje Bilansna jednačina za akumulaciono jezero u jednom ecu glasi: dotok + padavine isparavanje potrošnja = promena zapremine vode u jezeru U gornjoj jednačini nepoznata je potrošnja vode iz akumulacije za hidroelektranu, dok se ostale veličine mogu odrediti na osnovu izmerenih podataka. Mesečne zapremine dotoka u akumulaciju računaju se na osnovu srednjih ečnih dotoka: d Q d T 11
Mesečne zapremine padavina i isparavanja određuju se na osnovu ečnog sloja padavina tj. isparavanja i prosečne ečne površine jezera: P E P A E A sr, sr, Prosečna ečna površina jezera je srednja vrednost površina na početku i na kraju eca: A sr, A( Z poc ) A( Z kraj ) Da bi se odredila promena zapremine vode u jezeru, najpre se mora konstruisati kriva zapremine akumulacije (zavisnost kote nivoa vode u jezeru i zapremine vode u akumulaciji) na osnovu krive površine akumulacije. Ovaj proračun je sproveden u tabeli, pri čemu su zapremine računate samo iznad najniže kote nivoa u jezeru od 84 m.n.m. Najpre se određuje deo zapremine između dve kote Δ, a zatim ukupna zapremina do te kote jez. Tabela. Proračun krive zapremine akumulacije. Z (m.n.m.) 84 85 86 87 88 89 A jez (km )..4 4.5 5.9 6.7 7. Δ (1 6 m ) 8.5 9.5 5 6 7 jez (1 6 m ) 8.5 68 1 18 5 U tabeli 4 izvršen je proračun elemenata bilansa u akumulaciji po ecima. Proračun zapremine dotekle vode ( d ) po ecima dat je u koloni. Na osnovu osmotrenih kota nivoa vode u akumulaciji na početku godine i na kraju svakog eca, a uz pomoć krive površine akumulacije, u kolonama 4 i 5 određene su površine jezera na početku godine i na kraju svakog eca A jez i prosečna površina jezera za svaki ec A sr,, da bi se sračunale ečne zapremine usled padavina ( P ) i isparavanja ( E ) sa površine jezera u kolonama 7 i 9. Na osnovu osmotrenih kota nivoa vode u akumulaciji na početku godine i na kraju svakog eca, a uz pomoć krive zapremine akumulacije, u koloni 11 određene su zapremine jezera na početku godine i na kraju svakog eca jez. Zatim su u koloni 1 određeni priraštaji zapremine Δ jez po ecima. Postavljanjem bilansne jednačine za svaki ec određuje se ečna zapremina vode koja se zahvata za rad hidroelektrane ( ): d P E jez d P E jez Ove zapremine određene su u koloni 1 tabele 4. Srednji ečni protoci sa kojima je radila hidroelektrana tada su jednaki (kolona 14 u tabeli 4): Q T Energija koju proizvede hidroelektrana tokom jednog eca jednaka je: E, N T g H Q T g H 1
gde je N prosečna snaga turbina u ecu, koeficijent korisnog dejstva turbina, gustina vode, g gravitaciono ubrzanje, H prosečni pad vode u ecu, Q srednji ečni protok ka turbinama, odnosno ečna zapremina vode koju troši hidroelektrana. Prosečni pad u ecu je razlika prosečne kote nivoa vode u akumulaciji tokom eca i kote nivoa donje vode (Z dv = 8 mnm): H Z sr, Z dv Z poc Z kraj Z dv U koloni 15 tabele 4 određene su prosečne ečne kote nivoa vode u jezeru, a u koloni 16 prosečan ečni pad. Konačno je u koloni 17 sračunata proizvedena energija po ecima. Na primer, za ec januar se dobija: E, jan g H kg.9 1 m 9.86 1 1 m 9.81 5 m 67.6 1 s kg m s 9.86 1 1 6 m J 8.91 Ukupna energija koju je proizvela hidroelektrana tokom godine tada je jednaka zbiru ečnih proizvodnji energije i iznosi: 6 kwh E, god 6.851 6 kwh 1
Tabela 4. Proračun elemenata bilansa po ecima. dotok površina jezera padavine isparavanje ec Q d (m /s) d (1 6 m ) Z (m.n.m.) A jez (km ) A sr, (km ) P (mm) P (1 6 m ) E (mm) E (1 6 m ) (1) () () (4) (5) (6) (7) (8) (9) 855..95 I 1.5.48 845..85.4 44.15. II 15.7 7.98 85..7.9 8.1. III.4 6. 861.6 4.74 4.7 5.. I 1.7 56.5 87. 5.9 5.1 67.6 45.4 16.9 45.6 874.6 6.68 6.84 18.66 75.46 I 11.4 9.55 878.6 6.588 6.48 84.54 95.61 II 8. 1.4 881. 6.76 6.674 9.61 18 1. III 4.8 1.86 88. 6.88 6.799 78.5 1.6 IX 4.6 11.9 88.6 6.76 6.787 58.9 11.75 X 8.4.5 878.8 6.64 6.67 8.5 55.7 XI 11.6.7 871. 5.996 6. 77.49. XII 14.8 9.64 859. 4.9 5.19 68.5. Tabela 4 (nastavak). Proračun elemenata bilansa po ecima. zapremina vode u jezeru rad hidroelektrane Z jez Δ jez Q Z sr, H E, ec (m.n.m.) (1 6 m ) (1 6 m ) (1 6 m ) (m /s) (m.n.m.) (m) (1 6 kwh) (1) (11) (1) (1) (14) (15) (16) (17) 855. 48.5 I 845. 14.5-4. 67.6 5.5 85. 5. 8.9 II 85. 4.5 6.1 1.1 4.96 849. 49. 1.44 III 861.6 76. 5.97 4.5 9.5 857. 57..48 I 87. 1. 4.68 1.68 4.89 865.8 65.8.47 874.6 148.98 8.98 16.49 6.16 87. 7..9 I 878.6 174.18 5. 4.8 1.65 876.6 76.6.84 II 881. 19. 15.8 5. 1.87 879.8 79.8.98 III 88. 199.1 9.1.9 1.9 881.65 81.65.586 IX 88.6 187. -11.9.47 9.5 881.45 81.45 4.688 X 878.8 175.44-11.76 4.4 1.85 879.7 79.7 6.79 XI 871. 17.56-47.88 78.4.6 875. 75. 14.47 XII 859. 64.5-6.51 1.5 8.64 865.1 65.1 16.55 14