Usitnjavanje. usitnjavanje. mljevenje

Σχετικά έγγραφα
TEHNOLOŠKE OPERACIJE. Predavanje 5

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

1.4 Tangenta i normala

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

numeričkih deskriptivnih mera.

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Elementi spektralne teorije matrica

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Računarska grafika. Rasterizacija linije

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

18. listopada listopada / 13

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

9. ZADATAK ZUPČANI PRIJENOS (dimenzioniranje i sile u ozubljenju)

radni nerecenzirani materijal za predavanja

( , 2. kolokvij)

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

zastori sunset curtain Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Računarska grafika. Rasterizacija linije

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Obrada signala

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

ZASTORI SUNSET CURTAIN Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

7 Algebarske jednadžbe

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

( ) Φ = Hɺ Hɺ. 1. zadatak

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

Metoda najmanjih kvadrata

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Aritmetički i geometrijski niz

Transcript:

Usitjavaje usitjavaje Sjeckaje Drobljeje Mljeveje Drobljeje Grubo drobljeje: Čeljuse i Kouse drobilice0,1m 0,3-0,5 do 0,15-0,1m 0,3-0,5 do 0,15-0,1m Sredje i fio drobljejedrobilice a valjke, zvoaste drobilice, žrvjevi i čekičari 0,1 0,15-0,1do 0,03-0,4m 2 mljeveje tlak treje Jedostavo Složeo udar smik 3 Mliski kameovi,mliovi sa valjcima, mliovi sa kuglama, cetrifugali mliovi, čekičari sa uutarjim klasirajem, mliovi a struju eergiju fluida Koloidi mliovi smicaji, vibracioo-tari i kavitacioi 4 Rittigerovo pravilo Rad koji se troši a usitjavaje je proporcioala povećaju površie čestica krute tvari radja potreba za usitjavaje čestica povećava se s povećajem stupja usitjeosti Stupaj usitjavaja čestica krute tvari: η =d= iz /d ul η(eta) d iz - karakterističa lieara dimezija čestica prije, d ul ako suitjavaja η =2 čestica oblika kocke čiji se brid smaji a pola,, 3 a jedu trćiu itd. Povećaje površia čestica: A r =Kd ul2 (η-1) Za kocku K=6, ovisi o obliku čestice Rad koji se troši a usitjavaje: W = wa r = wkd ul2 (η-1) 5 6 1

Kickovo pravilo Rad koji se troši a usitjavaje krute čestice raste po aritmetičkoj progresiji a stupaj usitjavaja po geometrijskoj progresiji iz čega slijedi da je rad proporcioala logaritmu stupja usitjavaja W=K logη Strojevi za mljeveje Grubo Sredje io Mliski valjci, mliski kameovi, čekićari, dezitegratori, dismembratori, kugliči mliovi, vibracioi mliovi, struji mliovi Koloidi mliovi: smiči i, smičo o-tari i kavitacioi 7 8 mliski valjci Jeda ili dva para željezih valjaka Kućište iz ljevaog željeza Valjci-sito zrato ljevao željezo koje je s vajske strae duboko kaljeo d=0,25 m; L 0,6,0,8,1,1,25,1,5 Valjci se okreću jeda u odosu a drugog u suprotom smjeru Dopremi valjci pogo dobivaju od gorje osovie glavog valjka Aspiracija 0,057 0, 0095 m 3 /s Krupljeje i mljeveje okrajaka gorji =6 1/s Prijeosi omjer 2,5 Usitjavaje gorji =3,6 1/s i prijeosi omjer 1,5 9 10 žrvaj mliski kamea Dvije kruže ploče (kame) U zazoru između ploča rotira tvar koja se melje Prema položaju rade površie je podjela a: Žrvjeve kod kojih je rada površia položea horizotalo Žrvjeve kod kojih je rada površia položea vertikalo 11 12 2

Žrvjeve kod kojih je rada površia položea horizotalo- gorji kame rotira a doji miruje (kame gorjak) ili gorj miruje a doji se okreće Kame gorjak se primjejuje pri izmeljavaju, a kame dojak pri ljušteju Jeda od kameova je obješe a tri vijka a kućište pomoću vijaka se regulira razmak između kameova Mliski kameovi prirodi ili umjeti kameovi Prirodi: bazalt, tralit, porfir, grait, kremeasto kameje, slatkovodi kvarc Umjeti- iz brusih kamečića ili u mješavii s lomljeim kvarcom 13 14 Na dodiroj površii mliskih kameova urezuju se brazde O obliku brazda ovisi ači rada i kvaliteta mliva Brazde oblik srpa, pravca, brazde s stalim kutem rezaja i logaritamske Broj brazda važa za ispravo mljeveje Kut rezaja brazde važa pri mljeveju Krupljeje brazde rave liije (a) Izmeljavaje olučea leđa(b) Krupije mlivo-oblik trokuta(c9 Oštrica jedog kamea ailazi a oštricu drugog Brazde imaju oštricu i leđa Učiak kamea ovisi o dubii brazde, broju brazde, i broju okretaja mliskog kamea Broj okretaja 3,3 4,2 1/s Saga pri mljeveju žitarica 2,2-9 kw 15 16 čekićar Kućište uutar koga je horizotalo vratilo u kome se okreću radi elemeti Radi elemeti-čeki ekići su slobodo pomičo pričvr vršćei svorjacima a kruže ploče ili bubaj Na dojem dijelu kućišta je perforiraa ploča =42-75 1/s Oboda brzia 8-60 m/s 17 18 3

dezitegratori Pricip udara Kućište u kome rotiraju u suprotom smjeru dvije kruže ploče Na pločama su učvršćei u kocetričim krugovima palci Palci jede ploče prolaze između palaca druge Oboda brzia 20-40 m/s Koača dimezija čestica ovisi o razmaku između palaca posljedjeg ploče reda i broju okretaja Usitjava maksimalo do 40 puta 19 20 Dismembrator Isti kao dezitegrator samo što je jeda ploča epokreta Kugliči mli Bubaj rotira i uutar jega su kugle Tvar se uvodi kroz osi dio bubja Kugle melju udarom i trejem Bok bubja u obliku sita Kotiuirao Usitjava dovrlo malih dimezija 21 22 Koloidi mliovi Krute čestice iz suspezije do 10-7 m Velika sila rezaja koja astaje pri velikom broju okretaja radog elemeta Homogeizacija suspezija- voćih i povrtih sokova, dobivaje mlijeka iz mliječog praha, emulzija itd Kousi rotor i stator Broj okretaja rotora 16,7-333 1/s Oboda brzia 36-125 m/s Promjer 0,125-0,38 m 23 24 4

Razmak između rotora i statora je 0,025 mm Rotaciom rotora u priključku astaje potlak uslijed čega se kapljevia usisava Kapljevia i čestice prolaze između statora i rotora i usitjavaju se Brzia strujaja kapljevie je ajveća u osi Uz rotor brzia čestica jedaka brzii rotora Uz stator brzia je gotovo ula U sloju između rotora i statora astaje gradijet i tagecijalo aprezaje-usijavaje čestica Struji mliovi Eergija potreba a usitjavaje krutih čestica se predaje struji zraka, pregrijae pare ili iertog plia koji se uvodi iz sapice brziom zvuka ili brziom većom od brzie zvuka 25 26 5