gdje je E k, max kinetička energija izbijenog elektrona, a W izlazni rad. Formula se može i ovako napisati: c

Σχετικά έγγραφα
t t Za snagu vrijedi i sljedeća formula: W F s Sila kojom se čovjek pokreće iznosi: 1 v s

λ =. m = kg,

E 2? E = λ 1 = 10 µm = 10-5 m, λ 2 = 10 nm = 10-8 m,

Zadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5?

Zadatak 162 (Toon, tehnička škola) Proton prolazi dijelom prostora u kojem na njega djeluje homogeno magnetno polje.

2 m. Rad elastične sile opruge je jednak:

Reverzibilni procesi

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

Rješenje 141 Uočimo da je valna duljina čestice obrnuto razmjerna sa razlikom energijskih razina. h = E E n m h E E. m c

10.1. Bit Error Rate Test

A) da B) ne C) ovisi o predznaku naboja. E) ovisi o količini naboja. Rezultat: B.

Moguća i virtuelna pomjeranja

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

Elementi energetske elektronike

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

INSTRUMENTNE ANALITIČKE METODE I. seminar

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

U L U L U N U N. metoda

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Atomi i jezgre 1.1. Atomi i kvanti 1.2. Atomska jezgra λ = h p E = hf, E niži

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Periodičke izmjenične veličine

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

( ). Pritom je obavljeni rad motora: 2 2

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

Obrada signala

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

Operacije s matricama

OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA

Devizno tržište. Mart 2010 Ekonomski fakultet, Beograd Irena Janković

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

5. Karakteristične funkcije

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

( , 2. kolokvij)

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

Računarska grafika. Rasterizacija linije

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

2 k. Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

gdje je φ kut izmeñu smjera magnetnog polja i smjera struje, a B magnetna indukcija. sin B l

numeričkih deskriptivnih mera.

radni nerecenzirani materijal za predavanja

A N A L I S I S K U A L I T A S A I R D I K A L I M A N T A N S E L A T A N S E B A G A I B A H A N C A M P U R A N B E T O N

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

λ ν = metoda + = + = = =

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Spektar X-zraka. Atomska fizika

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

m m. 2 k x k x k m

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

IZVODI ZADACI (I deo)

Fizika 2. Auditorne vježbe 11. Kvatna priroda svjetlosti, Planckova hipoteza, fotoefekt, Comptonov efekt. Ivica Sorić

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

!"!# ""$ %%"" %$" &" %" "!'! " #$!

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Q = m c ( t t Neka je m 2 masa leda koja se tom toplinom može rastaliti. Tada vrijedi jednadžba: J m c t t 0. kg C

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Aritmetički i geometrijski niz

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

7 Algebarske jednadžbe

Ra smanjiti za 20%, ako je

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Fizika 2. Auditorne vježbe - 7. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Računarstvo. Elekromagnetski valovi. 15. travnja 2009.

18. listopada listopada / 13

2 2 t. Masa tijela je 50 kg. Vježba 001 Sila 300 N djeluje na neko tijelo 10 sekundi te ga pomakne 500 m. Kolika je masa tog tijela?

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Računarska grafika. Rasterizacija linije

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

Zadatci s dosadašnjih državnih matura poredani po nastavnom programu (više-manje svi, izdanje proljeće 2017.)

2 E m v = = s = a t, v = a t

Teorijske osnove informatike 1

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Dinamika krutog tijela. 14. dio

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Transcript:

Zadata (Maro, gnazja) Cezjev ploč obajao eletroagnet zračenje valne dljne 450 n. Kola je razla potenjala potrebna za zatavljanje eje eletrona z ploče? Izlazn rad za ezj zno ev. (Planova ontanta h 6.66 0-34 J, brzna vjetlot praznn 3 0 8 /, naboj eletrona e.60 0-9 C) Rješenje 450 n 4.5 0-7, W ev [.60 0-9 ] 3.04 0-9 J, h 6.66 0-34 J, 3 0 8 /, e.60 0-9 C, U? Fotoeletrčn čna pojava je zbjanja eletrona pooć vjetlot (eletroagnetog zračenja) z ovna. Kad foton energje E h f padn na ne ovn, on z određene vjete zbjaj eletrone z ovne. To je fotoeletrčn efet. Prto e energja fotona troš djelo na zbjanje eletrona z ovne, a djelo ta energja prelaz netč energj eletrona pa vrjed: E W + f E,ax, gdje je E, ax netča energja zbjenog eletrona, a W zlazn rad. Forla e ože ovao napat: h ν E + W, h E + W, gdje je h Planova ontanta, ν frevenja, E netča energja zbjenog eletrona, W zlazn rad, brzna vjetlot, valna dljna. Rad eletrčnog polja račna e po forl W Q U, gdje je Q naboj, U napon. Razla potenjala potrebna za zatavljanje eje eletrona z ploče ora bt tava da rad le eletrčnog polja bde jedna netčoj energj eletrona. Vježba E e U. E e U h e U + W e U + W h e U h W h E + W h W e U h W / U e e 8 3 0 34 9 6.66 0 J 3.04 0 J 7 4.5 0 0.757 V 0.76 V. 9.60 0 C Cezjev ploč obajao eletroagnet zračenje valne dljne 0.45 p. Kola je razla potenjala potrebna za zatavljanje eje eletrona z ploče? Izlazn rad za ezj zno ev. (Planova ontanta h 6.66 0-34 J, brzna vjetlot praznn 3 0 8 /, naboj eletrona e.60 0-9 C) Rezltat: 0.76 V.

Zadata (Frana, gnazja) Pr povećanj energje eletrona za 00 ev njegova valna dljna projen e dva pta. Kola je bla prvobtna valna dljna eletrona? (aa eletrona rovanj 9. 0-3 g, Planova ontanta h 6.66 0-34 J ) Rješenje E 00 ev [ 00.6 0-9 ] 3. 0-7 J,, pr povećanj energje valna dljna anjje e, 9. 0-3 g, h 6.66 0-34 J,? Eletronvolt (ev) je jedna za energj. Energj ev dobje četa nabjena t eletrčn naboje ao što ga a eletron (.6 0-9 C) ad prođe eletrčn polje razle potenjala V: 9 9 ev.6 0 C V.6 0 J. gdje je h Planova ontanta. De Brogle je teorj došao do zaljča da vaa četa oja e gba ora at valna vojtva. U lačnoj nerelatvtčoj fz ad brzne ale prea brzn vjetlot, netča energja čete E oja a valn dljn a jednaa je: h E, gdje je h Planova ontanta. Račnao valn dljn. h h h h E E E E E h h h h E E 4 4 h h h h 4 h h E E E 3 h 3 h 3 h 3 h E E / / E E E Vježba 3 h 3 h E E 34 3 0 6.66 0 J.5 0. 3 7 9. 0 g 3. 0 J Pr povećanj energje eletrona za 0. ev njegova valna dljna projen e dva pta. Kola je bla prvobtna valna dljna eletrona? (aa eletrona rovanj 9. 0-3 g, Planova ontanta h 6.66 0-34 J ) Rezltat: 0.76 V.

Zadata 3 (Atox, gnazja) Na ojoj b teperatr rednja energja terčog gbanja atoa bla jednaa energj fotona valne dljne 0.5 n? (Planova ontanta h 6.66 0-34 J, brzna vjetlot praznn 3 0 8 /, Boltzanova ontanta.38 0-3 J / K) Rješenje 3 0.5 n.5 0-0, h 6.66 0-34 J, 3 0 8 /,.38 0-3 J / K, T? Srednja netča energja čete razjerna je apoltnoj teperatr T: 3 E T, gdje je Boltzanova ontanta. Svjetlot valne dljne ože e etrat l aporbrat ao određen olčnaa energje, taozvan vanta energje. Sva vant l foton a energj (M. Plan) E h, gdje je h Planova ontanta, je brzna vjetlot. 3 E T vjet 3 3 h T h T h / T E E 3 3 E h 34 8 6.66 0 J 3 0 7 6.40 0 K. 0 3 J 3.5 0.38 0 K Vježba 3 Na ojoj b teperatr rednja energja terčog gbanja atoa bla jednaa energj fotona valne dljne 0.5 n? (Planova ontanta h 6.66 0-34 J, brzna vjetlot praznn 3 0 8 /, Boltzanova ontanta.38 0-3 J / K) Rezltat: 3.84 0 7 K. Zadata 4 (Atox, gnazja) Kol valn dljn ora at foton da onzra vodov ato oj e nalaz onovno tanj da prto zbačen eletron a netč energj 0 ev? (Planova ontanta h 6.66 0-34 J, brzna vjetlot praznn 3 0 8 / ) Rješenje 4 E 3.6 ev [ 3.6.60 0-9 ].8 0-8 J energja onzaje vodova atoa oj e nalaz onovno tanj, E 0 ev [ 0.60 0-9 ].60 0-8 J, h 6.66 0-34 J, 3 0 8 /,? Eletronvolt (ev) je jedna za energj. Energj ev dobje četa nabjena t eletrčn naboje ao što ga a eletron (.6 0-9 C) ad prođe eletrčn polje razle potenjala V: 9 9 ev.6 0 C V.6 0 J. gdje je h Planova ontanta. Svjetlot valne dljne ože e etrat l aporbrat ao određen olčnaa energje, taozvan vanta energje. Sva vant l foton a energj (M. Plan) E h, 3

gdje je h Planova ontanta, je brzna vjetlot. Rad oj orao predat eletron da poveća voj netč energj napt etal nazvao zlazn rado W. On je jedna energj vezanja eletrona. Energja fotona jedn djelo troš e na olobađanje eletrona z etala (zlazn rad W, energja vezanja E n), a drg djelo pretvara netč energj zbačenog eletrona E. h W E. + U zadat je rječ o vodov ato oj e nalaz onovno tanj pa vrjed: h E + E E + E h E + E h / E + E 34 8 6.66 0 J 3 0 h 8 5.559 0 5.559 n. E 8 8 + E.8 0 J +.60 0 J Vježba 4 Kol valn dljn ora at foton da onzra vodov ato oj e nalaz onovno tanj da prto zbačen eletron a netč energj 0.0 ev? (Planova ontanta h 6.66 0-34 J, brzna vjetlot praznn 3 0 8 / ) Rezltat: 5.559 n. Zadata 5 (Nata, gnazja) Ploča od na obajana je fotona valne dljne 0 n. Ao je zlazn rad za n 4 ev, ola je aalna brzna fotoeletrona? (Planova ontanta h 6.66 0-34 J, aa eletrona 9. 0-3 g, brzna vjetlot praznn 3 0 8 / ) 5 5 5 5 A. 7.6 0 B. 5.7 0 C. 4. 0 D..7 0 Rješenje 5 0 n. 0-7, W 4 ev [ 4.60 0-9 ] 6.408 0-8 J, h 6.66 0-34 J, 9. 0-3 g, 3 0 8 /, v? Eletronvolt (ev) je jedna za energj. Energj ev dobje četa nabjena t eletrčn naboje ao što ga a eletron (.6 0-9 C) ad prođe eletrčn polje razle potenjala V: 9 9 ev.60 0 C V.60 0 J. Fotoeletrčn čna pojava je zbjanja eletrona pooć vjetlot (eletroagnetog zračenja) z ovna. Kad foton energje E h f padn na ne ovn, on z određene vjete zbjaj eletrone z ovne. To je fotoeletrčn čna. Prto e energja fotona troš djelo na zbjanje eletrona z ovne, a djelo ta energja prelaz netč energj eletrona pa vrjed: h W + v, gdje je h Planova ontanta, brzna vjetlot, valna dljna fotona, W zlazn rad, aa zbjenog eletrona, v aalna brzna zbjenog eletrona. h W v W v h v h W + + h W h W v h W / v v / 4

8 3 0 34 9 6.66 0 J 6.408 0 J h W 7. 0 5 v 7.6 0. 3 9. 0 g Odgovor je pod A. Vježba 5 Ploča od na obajana je fotona valne dljne 0. µ. Ao je zlazn rad za n 4 ev, ola je aalna brzna fotoeletrona? (Planova ontanta h 6.66 0-34 J, aa eletrona 9. 0-3 g, brzna vjetlot praznn 3 0 8 / ) 5 5 5 5 A. 7.6 0 B. 5.7 0 C. 4. 0 D..7 0 Rezltat: A. Zadata 6 (Nata, gnazja) Kolo fotona etra vae ende rado odašljač nage 0 W oj rad na valnoj dljn 00? (Planova ontanta h 6.66 0-34 J, brzna vjetlot praznn 3 0 8 / ) Rješenje 6 N? 3 9 7 33 A. 0 B. 3 0 C. 0 D. 3 0 t, P 0 W 0 4 W, 00, h 6.66 0-34 J, 3 0 8 /, Svjetlot valne dljne ože e etrat l aporbrat ao određen olčnaa energje, taozvan vanta energje. Sva vant l foton a energj (M. Plan) E h, gdje je h Planova ontanta, je brzna vjetlot, valna dljna fotona. Brzn rada zražavao nago. Snaga P jednaa je ojer rada W vreena t za oje je rad obavljen, tj. W P. t Snaga zvora jednaa je etranoj energj jedn vreena, tj. E P. t Bdć da e etra N fotona, za energj nag vrjed: E N h N h N h N h N h t P P P P / E t t t t h P t 4 P t 0 W 00 3 N 0. h 34 8 6.66 0 J 3 0 Odgovor je pod A. Vježba 6 Kolo fotona etra vae ende rado odašljač nage 0 W oj rad na valnoj dljn 0.? (Planova ontanta h 6.66 0-34 J, brzna vjetlot praznn 3 0 8 / ) 3 9 7 33 A. 0 B. 3 0 C. 0 D. 3 0 5

Rezltat: A. Zadata 7 (Marjana, atranta) Deterj e prozvod nlearno reator tao da e bobardra vod brz netrona. Prto e olobađa γ foton. Izračnajte energj olobođenog γ fotona. ( p.00776, d j.03553 [.03553.66 0-7 ] 3.3449798 0-7 g, 3 0 8 /, E v? A.. MeV B. 3 ev C. MeV D..6 GeV E. 8 GeV Rješenje 7 p.00776 [.00776.66 0-7 ].670786 0-7 g, n.008665 [.008665.66 0-7 ].6743839 0-7 g, d j.03553 [.03553.66 0-7 ] 3.3449798 0-7 g, 3 0 8 /, E v?.66 0-7 g, Eletronvolt (ev) je jedna za energj. Energj ev dobje četa nabjena t eletrčn naboje ao što ga a eletron (.6 0-9 C) ad prođe eletrčn polje razle potenjala V: 9 9 ev.60 0 C V.60 0 J. Defet ae je razla aa protona p netrona n ae jezgre j, a za jezgr neog eleenta ože e napat relajo Z p + N n j, gdje je Z broj protona jezgr, N broj netrona jezgr. Energja vezanja E v atoe jezgre jednaa je ( ) Ev Ev Z p + N n j, gdje je brzna vjetlot praznn. Ao ae prethodnoj relaj zražene ato jednaa ae, onda e energja vezanja dobje MeV porabo relaje ( ) 93.5 MeV Ev Z p + N n j. Deterj je teš vod čja je jezgra građena od jednog protona (Z ) jednog netrona (N ), a nj oržje jedan eletron..nača Z ( j ) ( j ) Ev Z p + N n Ev p + n N 7 7 7 8 (.670786 0 g +.6743839 0 g 3.3449798 0 g ) 3 0 3 3 9 6 3.56767 0 J 3.56767 0 :.60 0.3 0 ev. MeV. Odgovor je pod A..nača MeV Z ( j ) 93.5 ( j ) MeV Ev Z p + N n Ev p + n 93.5 N (.00776 +.008665.03553 ) 93.5 MeV 6

(.00776 +.008665.03553) 93.5 MeV MeV (.00776 +.008665.03553) 93.5 (.00776 +.008665.03553) 93.5 MeV Odgovor je pod A. Vježba 7 Nea zadata! Rezltat: Zadata 8 (Ante, rednja šola). MeV. Jedna banana proječno adržava 400 g alja od čega je 0.07% radoatvn zotop 40 9 K. Vrjee polrapada toga zotopa je 4.07 0 6, a olarna aa 39.96 g / ol. Kola je atvnot beerela radoatvnoga zora z jedne banane? (Avogadrova ontanta N A 6.0 0 3 ol - ) Rješenje 8 400 g 4 0-4 g, p 0.07% 0.0007, T / 4.07 0 6, M 39.96 g / ol 0.03996 g / ol, N A 6.0 0 3 ol -, A? Atvnot je broj atoa oj e rapadne jednoj end: ln A N, T / gdje je T / vrjee polrapada, N 0 broj prtnh, nerapadnth atoa. Ao je N 0 broj četa a tvar tada je N, N A M gdje je N A Avogadrova ontanta, M olarna aa. Stot do neog broja nazva e potota. Pše e ao razloa nazvno 00. Potota p je broj jedna oj e za od 00 jedna nee velčne. Na prjer, 9 8 4.5 547 p 9 %, 8 %, 4.5 %, 547 %, p %. 00 00 00 00 00 Kao e račna ''... p% od x...''? p x. 00 N N / N N N N M N M A M A A A ln A N ln ln ln T M A A N A N A N / T T / T / / ln p p A N T M A / 4 ln 0.0007 4 0 g 3 6.0 0.4 Bq. 6 4.07 0 g ol 0.03996 ol 7

Vježba 8 Odor! Rezltat: 8