gdje je φ kut izmeñu smjera magnetnog polja i smjera struje, a B magnetna indukcija. sin B l

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "gdje je φ kut izmeñu smjera magnetnog polja i smjera struje, a B magnetna indukcija. sin B l"

Transcript

1 Zadatak 4 (ony, trukovna škola) Kroz horzontalno položen štap duljne. m prolaz elektrčna truja. Štap e nalaz u horzontalnom magnetnom polju od.8 koje a mjerom truje zatvara kut od 3. Sla kojom polje djeluje na štap zno.4 N. Kolka je jakot truje koja prolaz štapom? A. A B. A C. 3 A D. 4 A ješenje 4 l =. m, B =.8, φ = 3, F =.4 N, =? Sla kojom magnetno polje djeluje na vodč duljne l trujom jakot može e odredt z zraza F = B l nϕ, gdje je φ kut zmeñu mjera magnetnog polja mjera truje, a B magnetna ndukcja. F.4 N F = B l nϕ F = B l nϕ / = = = 3 A. B l nϕ B l nϕ.8. m n 3 Odgovor je pod C. Vježba 4 Kroz horzontalno položen štap duljne.4 m prolaz elektrčna truja. Štap e nalaz u horzontalnom magnetnom polju od.8 koje a mjerom truje zatvara kut od 3. Sla kojom polje djeluje na štap zno.48 N. Kolka je jakot truje koja prolaz štapom? ezultat: C. A. A B. A C. 3 A D. 4 A Zadatak 4 (no, elektrotehnčka škola) Vodč duljne 5 cm unutarnjeg otpora 6.5 Ω gba e brznom v u homogenom magnetnom polju ndukcje. Odredte kojom e brznom v mora gbat da b jakot truje u vodču znola.4 A. Vektor brzne vodča okomt je na vektor magnetnog polja B. ješenje 4 l = 5 cm =.5 m, = 6.5 Ω, B =, =.4 A, φ = 9, v =? Za mnoge vodče jakot truje kroz njh pr talnoj temperatur razmjerna je naponu na njhovm krajevma. a e čnjenca nazva Ohmovm zakonom. =. množak otpora trošla jakot elektrčne truje koja njme prolaz nazvamo padom napona na tom trošlu. =. Ako e u magnetnom polju magnetne ndukcje B gba vodč duljne l brznom v, kojega mjer čn kut φ vektorom magnetne ndukcje, onda e zno nducranog napona može odredt zrazom = B l v nϕ. Buduć da vodčem duljne l otpora teče truja jakot, njegova brzna v zno: = B l v n ϕ metoda B l v n ϕ = B l v nϕ = / = komparacje B l nϕ.4 A 6.5 Ω m v = = n 9 = = 5. B l nϕ.5 m n 9 = Vježba 4 Vodč duljne 5 cm unutarnjeg otpora 6.5 Ω gba e brznom v u homogenom magnetnom polju ndukcje 4. Odredte kojom e brznom v mora gbat da b jakot truje u vodču znola.8 A. Vektor brzne vodča okomt je na vektor magnetnog polja B.

2 ezultat: 5 m/. Zadatak 43 (no, elektrotehnčka škola) Vodč duljne l unutarnjeg otpora.5 Ω gba e brznom m/ u homogenom magnetnom polju ndukcje.5. Odredte duljnu vodča, ako jakot truje u njemu zno.4 A. Vektor brzne vodča okomt je na vektor magnetnog polja B. ješenje 43 =.5 Ω, v = m/, B =.5, =.4 A, φ = 9, l =? Za mnoge vodče jakot truje kroz njh pr talnoj temperatur razmjerna je naponu na njhovm krajevma. a e čnjenca nazva Ohmovm zakonom. =. množak otpora trošla jakot elektrčne truje koja njme prolaz nazvamo padom napona na tom trošlu. =. Ako e u magnetnom polju magnetne ndukcje B gba vodč duljne l brznom v, kojega mjer čn kut φ vektorom magnetne ndukcje, onda e zno nducranog napona može odredt zrazom ačunamo duljnu vodča: = B l v nϕ. = B l v n ϕ metoda B l v n ϕ = B l v nϕ = / = komparacje B v nϕ A.5 Ω l = = n 9 = = =. m = cm. B v nϕ m.5 n 9 Vježba 43 Vodč duljne l unutarnjeg otpora.5 Ω gba e brznom m/ u homogenom magnetnom polju ndukcje.5. Odredte duljnu vodča, ako jakot truje u njemu zno A. Vektor brzne vodča okomt je na vektor magnetnog polja B. ezultat: cm. Zadatak 44 (van, trukovna škola) Okomto na magnetno polje B =. lež vodč kojm prolaz truja A. Kolko je dug vodč ako na njega djeluje la.4 N? ješenje 44 α = 9, B =., = A, F =.4 N, l =? Sla na vodč kojm teče elektrčna truja u magnetnom polju nazva e Amperova la. Ona je okomta na vodč, tj. na truju na magnetno polje. zno le je: F = B l nα, gdje je kut α kut zmeñu mjera magnetnog polja žce kojom prolaz truja. ačunamo duljnu vodča. F F = B l nα F= B l n α / l= = B n α B n α.4 N = =. m = cm.. A n 9

3 Vježba 44 Okomto na magnetno polje B =.4 lež vodč kojm prolaz truja A. Kolko je dug vodč ako na njega djeluje la.8 N? ezultat: cm. Zadatak 45 (Ante, tehnčka škola) Bekonačno dugm vodčem, prkazanm na lc, teče elektrčna truja =.5 A. Kolko je magnetno polje u točk? r =.5 m ješenje 45 =.5 A, r =.5 m, H =? Magnetno polje u redštu kružnog vodča (prtena) polumjera r kojm prolaz elektrčna truja zno: H =. r Buduć da je zadana polovca kružnog vodča, magnetno polje u točk bt će upola manje od magnetnog polja za cjel kružn vodč (prten). H = H.5 A A H = H.5. r = = = 4 r 4.5 m m H = r Vježba 45 Bekonačno dugm vodčem, prkazanm na lc, teče elektrčna truja = A. Kolko je magnetno polje u točk? r = m ezultat:.5 A/m. Zadatak 46 (Mary, gmnazja) Dvama paralelnm vodčma razmaknutm 6 cm teku truje = 3 A, = A. ravnn th vodča odred udaljenot lnja na kojma je H =, ako u truje jednakog mjera. ješenje 46 a = 6 cm =.6 m, = 3 A, = A, H =, x =? Magnetno polje na udaljenot r od vodča kojm teče truja dano je formulom H =. π r Magnetno polje ravnog vodča kojm teče truja prkazujemo magnetnm lncama koje maju oblk koncentrčnh kružnca a redštem u o vodča, a leže u ravnn okomtoj na vodč. Smjer polja odreñen je mjerom tangenta na lncu u vakoj točk polja. Smjer magnetnog polja odreñujemo pravlom dene ruke: 3

4 Obuhvatmo l žcu kojom prolaz truja dlanom dene ruke tako da palac pokazuje mjer truje, tada će avjen prt pokazvat mjer magnetnog polja. Struja ma mjer od na ulaz u ravnnu crtnje. a Struja ma mjer prema nama zlaz z ravnne crtnje x a - x Kada u truje jednakog mjera lnja duž koje je H = nalaz e zmeñu vodča na udaljenot x od prvog vodča. Vektor maju jednak zno, a uprotan mjer. H = H + H H + H = H = H. H = uvjet Zato je: H = H = = / π x ( a x) π x π a x π x π a x ( ) ( ) ( ) ( ) a x = x x = a x x = a x x + x = a a ( + ) x = a ( + ) x = a / x = = A.6 m = =.45 m = 45 cm. 3 A + A daljenot od prvog vodča je 45 cm. Vježba 46 Dvama paralelnm vodčma razmaknutm 6 cm teku truje = 6 A, = A. ravnn th vodča odred udaljenot lnja na kojma je H =, ako u truje jednakog mjera. ezultat: 45 cm. Zadatak 47 (Mary, gmnazja) Dvama paralelnm vodčma razmaknutm 6 cm teku truje = 3 A, = A. ravnn th vodča odred udaljenot lnja na kojma je H =, ako truja teče u uprotnom mjeru. ješenje 47 a = 6 cm =.6 m, = 3 A, = A, H =, d =? Magnetno polje na udaljenot r od vodča kojm teče truja dano je formulom 4

5 H =. π r Magnetno polje ravnog vodča kojm teče truja prkazujemo magnetnm lncama koje maju oblk koncentrčnh kružnca a redštem u o vodča, a leže u ravnn okomtoj na vodč. Smjer polja odreñen je mjerom tangenta na lncu u vakoj točk polja. Smjer magnetnog polja odreñujemo pravlom dene ruke: Obuhvatmo l žcu kojom prolaz truja dlanom dene ruke tako da palac pokazuje mjer truje, tada će avjen prt pokazvat mjer magnetnog polja. Struja ma mjer od na ulaz u ravnnu crtnje. a a + x Struja ma mjer prema nama zlaz z ravnne crtnje x Kada u truje uprotnog mjera lnja duž koje je H = nalaz e zvan vodča na udaljenot x od drugog vodča. Vektor maju jednak zno, a uprotan mjer. H = H + H H + H = H = H. H = uvjet Zato je: H = H = = / π x ( a + x) π a + x π x π a + x π x ( ) ( ) ( ) x = a + x x = a + x x x = a a ( ) x = a ( ) x = a / x = = A.6 m = =.3 m = 3 cm. 3 A A daljenot od prvog vodča je d = a + x = 6 cm + 3 cm = 9 cm. Vježba 47 Dvama paralelnm vodčma razmaknutm 6 cm teku truje = 6 A, = A. ravnn th vodča odred udaljenot lnja na kojma je H =, ako truja teče u uprotnom mjeru. ezultat: 9 cm. 5

6 Zadatak 48 (va, rednja škola) Kolkom brznom e mora gbat vodč dug.5 m u Zemljnom magnetkom polju da b e na krajevma vodča nducrao jednak napon kao u zavojnc 6 zavoja u kojoj je brzna promjene magnetkog toka 3 mwb/? (ndukcja Zemljnog magnetkog polja je 5-5 ) ješenje 48 mwb Wb l =.5 m, N = 6, = 3 =.3, B Z = 5-5, v =? t Napon koj e nducra u zavojnc N zavoja razmjeran je brzn promjene magnetkog toka. nducran napon u zavojnc ma vrjednot = N. t Znak mnu u tom zrazu možemo zotavt jer na zanma amo velčna napona, a ne njegov mjer. Ako e u magnetkom polju magnetke ndukcje B gba vodč duljne l brznom v, kojega mjer čn kut φ vektorom magnetke ndukcje, onda e zno nducranog napona može odredt zrazom = B l v nϕ. Ako je φ = 9, dobje e = B l v. Buduć da z uvjeta zadatka nducran napon moraju bt jednak, ljed: = B l v = B l v = N B l v = N / t t B l = N t Wb N 6.3 m km v = t = = 4 = 4. B l m Vježba 48 Kolkom brznom e mora gbat vodč dug.5 m u Zemljnom magnetkom polju da b e na krajevma vodča nducrao jednak napon kao u zavojnc zavoja u kojoj je brzna promjene magnetkog toka 3 mwb/? (ndukcja Zemljnog magnetkog polja je 5-5 ) ezultat: 4 km/. Zadatak 49 (Amr, onovna škola) Na vodoravne tračnce a razmakom 6 cm potavljen je poprečno bakren valjak mae.5 kg. Odredte truju koju treba putt kroz valjak da b e počeo gbat. račnce valjak nalaze e u okomtom magnetkom polju B =.5, a faktor trenja valjka o tračnce je µ =.. (g = 9.8 m/ ) ješenje 49 l = 6 cm =.6 m, m =.5 kg, φ = 9, B =.5, µ =., g = 9.8 m/, =? Sla kojom magnetko polje djeluje na vodč duljne l trujom može e odredt z zraza F = B l nϕ, gdje je φ kut zmeñu mjera magnetnog polja mjera truje, a B magnetna ndukcja. Ako je φ prav kut, φ = 9, vrjed: F = B l. Slu kojom Zemlja prvlač va tjela nazvamo lom težom. Pod djelovanjem le teže va tjela padaju na Zemlju l prtšću na njeznu površnu. Akceleracja kojom tjela padaju na Zemlju nazva e akceleracjom lobodnog pada. Prema drugom Newtonovom poučku G = m g, 6

7 gdje je G la teža, m maa tjela g akceleracja lobodnog pada koja je za va tjela na tome mjetu na Zemlj jednaka. ežna tjela jet la kojom tjelo zbog Zemljna prvlačenja djeluje na horzontalnu podlogu l ovje. Za lučaj kad tjelo podloga, odnono ovje, mruju l e gbaju jednolko po pravcu obzrom na Zemlju, težna tjela je velčnom jednaka l teže. renje je la koja e javlja kad e neko tjelo gba površnom nekoga drugog tjela l kad e tek počnje gbat. renje ma mjer uprotan mjeru gbanja može e zračunat pomoću zraza Ftr = µ F N, gdje je F tr trenje, µ faktor trenja, F N velčna okomte komponente le kojom tjelo djeluje na podlogu po kojoj e gba. Na vodoravnoj površn la trenja za tjelo težne G zno: Ftr = µ G Ftr = µ m g. Prv Newtonov poučak Ako na tjelo ne djeluje nkakva la l je rezultanta vh la jednaka nul, tjelo mruje l e gba jednolko po pravcu. Zato kažemo da je tjelo tromo. Onovno je vojtvo magnetkog polja njegova poobnot djelovanja nekom lom na vodč kojm teče truja. Da b e valjak počeo gbat po tračncama mora la kojom okomto magnetko polje djeluje na njega, po znou bt jednako l trenja zmeñu valjka tračnca. F = Ftr B l = µ G B l = µ m g B l = µ m g / B l m..5 kg 9.8 µ m g = = = 6.35 A. B l.5.6 m Vježba 49 Na vodoravne tračnce a razmakom 6 cm potavljen je poprečno bakren valjak mae.8 kg. Odredte truju koju treba putt kroz valjak da b e počeo gbat. račnce valjak nalaze e u okomtom magnetkom polju B =.8, a faktor trenja valjka o tračnce je µ =.. (g = 9.8 m/ ) ezultat: 6.35 A. Zadatak 5 (va, rednja škola) Metalna petlja pomaknuta je u. ekunde z područja magnetkog toka 3 mwb u područje gdje je magnetk tok mwb. Kolk je nducran napon? A. 5 V B. V C. 5 V D. V ješenje 5 t =., Φ = 3 mwb =.3 Wb, Φ = mwb =. Wb, ε nd =? Faradayev zakon elektromagnetke ndukcje nducran elektromotorn napon ε nd razmjeran je brzn promjene magnetkog toka. t Φ Φ ε = ε =. nd t nd t t Φ Φ. Wb.3 Wb ε = ε = = = 5 V. nd t nd t. Odgovor je pod C. Vježba 5 Metalna petlja pomaknuta je u. ekund z područja magnetkog toka 3 mwb u područje gdje je magnetk tok mwb. Kolk je nducran napon? ezultat: A. A. 3 V B. V C. V D. 5 V 7

8 Zadatak 5 (M, rednja škola) Na feromagnetk prten namotano je 5 zavoja. Struja =. A koja teče prtenom manj e na =. A u vremenu t =.4. Prtom e nducra napon 3 V. Odredte nduktvnot prtena promjenu magnetkog toka. ješenje 5 N = 5, =. A, =. A, t =.4, = 3 V, =?, =? Napon koj e nducra u zavojnc N zavoja razmjeran je brzn promjene magnetkog toka. t = N. t Znak mnu označava da nducran napon daje nducranu truju takva mjera da njezno magnetko polje natoj ponštt promjenu magnetkog toka koja ju je prozvela. nducran napon amondukcje razmjeran je brznom promjene jakot truje. t =, t gdje je nduktvnot zavojnce koja ov o njeznom oblku, velčn te vojtvu redtvu koje je punjava. Buduć da računamo amo zno velčna, znak mnu u zrazma možemo zotavt. nduktvnot prtena je: t t t.4 = = / = = = 3 V =.6 H. t t. A. A Promjena magnetkog toka zno: t t.4 3 = N = N / = 3 V.4 Wb.4 Wb.4 mwb. t t N = = = = N 5 Vježba 5 Na feromagnetk prten namotano je 5 zavoja. Struja =.4 A koja teče prtenom manj e na =. A u vremenu t =.. Prtom e nducra napon 6 V. Odredte nduktvnot prtena. ezultat: =.6 H, =.4 mwb. Zadatak 5 (Mle, rednja škola) Zavojnca nduktvteta.5 H kondenzator erjk u pojen na zvor zmjenčnoga napona frekvencje 6 Hz. zračunajte kapactet kondenzatora ako je njegov kapactvn otpor jednak nduktvnom otporu zavojnce. ješenje 5 =.5 H, ν = 6 Hz, C =? Kružna frekvencja ω računa e po formul gdje je ν frekvencja. ω = π ν, krugu zmjenčne truje om omkog, javlja e: nduktvn otpor: = ω = π ν kapactvn otpor: C = C =. C ω C π ν Buduć da je kapactvn otpor jednak nduktvnom, ljed: 8

9 C = = ω = ω / C ω = C ω C ω = C ω C ω kružna frekvencja C ω = / C = C = = ω ω ω = π ν 5 = =.8 F..5 H π 6 C ( π ν ) Vježba 5 Zavojnca nduktvteta.5 H kondenzator erjk u pojen na zvor zmjenčnoga napona frekvencje 6 Hz. zračunajte kapactet kondenzatora ako je njegov kapactvn otpor jednak nduktvnom otporu zavojnce. ezultat:.4-5 F. Zadatak 53 (Dor, rednja škola) trajn krug atoj e od zavojnce nduktvteta mh pločatog kondenzatora kojemu u ploče, vaka ploštne 5 cm, razmaknute mm. Meñu pločama je zrak. Kolka je rezonantna frekvencja kruga? (elektrčna permtvnot za vakuum, delektrčnot praznne ε = C /(N m )) ješenje 53 = mh = - H, S = 5 cm = 5-3 m, d = mm = -3 m, ε = C /(N m ), ν =? Kapactet pločatog kondenzatora upravno je razmjeran ploštn S jedne ploče, a obrnuto razmjeran udaljenot zmeñu ploča S C = εr ε, d gdje je ε r relatvna permtvnot redtva, ε delektrčnot praznne. Kada je meñu pločama zrak vrjed formula: S C = ε. d Elektrčn ttrajn krug (C krug) je krug u kojem e nalaz veza kondenzatora zavojnce. Promjena napona jakot truje u ttrajnom krugu poljedca je odgovarajućh promjena zmeñu elektrčnog magnetkog polja. Frekvencja ovog ttranja ov o kapactetu kondenzatora nduktvtetu zavojnce te zno (homponova formula) ν =. π C porabom formula za kapactet pločatog kondenzatora homponove formule zračunat ćemo rezonantnu frekvencju. S C = ε d ν = ν = ν = S π S π S ν = π ε ε ε π C d d d 9

10 3 d m 5 ν = = =.69 Hz. π ε S π C H 5 m N m Vježba 53 trajn krug atoj e od zavojnce nduktvteta mh pločatog kondenzatora kojemu u ploče, vaka ploštne cm, razmaknute mm. Meñu pločama je zrak. Kolka je rezonantna frekvencja kruga? ezultat:.69 5 Hz. Zadatak 54 (Zlatko, trukovna škola) Magnet e zvlač z zavojnce 4 zavoja tako da rednja brzna promjene magnetkog toka kroz jedan zavoj zno mwb/. Kolko prtom zno napon u trujnome krugu? A. V B. V C. 4 V D. V ješenje 54 mwb Wb N = 4, = =., =? t Elektromagnetkom ndukcjom nazvamo pojavu nducranog napona u vodču zazvanog promjenom magnetkog toka. Napon koj e nducra u zavojnc N zavoja razmjeran je brzn promjene magnetkog toka. t = N. t Znak mnu označava da nducran napon daje nducranu truju takva mjera da njezno magnetko polje natoj ponštt promjenu magnetkog toka koja ju je prozvela. nducran napon u zavojnc ma vrjednot Wb = N = 4. = 4 V. t Odgovor je pod C. (Znak mnu u tom zrazu možemo zotavt jer na zanma amo velčna napona, a ne njegov mjer.) Vježba 54 Magnet e zvlač z zavojnce zavoja tako da rednja brzna promjene magnetkog toka kroz jedan zavoj zno mwb/. Kolko prtom zno napon u trujnome krugu? ezultat: B. A. V B. V C. 4 V D. V Zadatak 55 (CD, trukovna škola) Na grafu je prkazana ovnot zmjenčne truje o vremenu. Kolka je frekvencja truje?

11 A. Hz B. 5 Hz C. 4 Hz D. 5 Hz ješenje 55 Frekvencja ν je fzkalna velčna kojom e zražava broj ttraja u odreñenom vremenkom ntervalu. Peroda je fzkalna velčna kojom e kazuje trajanje jednog cklua perodčne promjene. o je najmanj vremenk nterval nakon kojeg vremenka funkcja f(t) kojom e ta promjena opuje poprma te vrjednot. Frekvencja ν je broj ophoda (ttraja) u jednc vremena (u ekund). Peroda je vrjeme jednog ophoda (ttraja). zmeñu frekvencje ν perode potoj veza: ν = = ν =. ν zmjenčna elektrčna truja talno mjenja voju velčnu, a ta e promjena perodčk ponavlja. 4 Sa lke, na vremenkoj o t, vd e da je peroda pa frekvencja truje zno: Odgovor je pod B. = 4 m =.4 ν = = = 5 Hz..4 Vježba 55 Na grafu je prkazana ovnot zmjenčne truje o vremenu. Kolka je frekvencja truje? 5 ezultat: D. A. Hz B. 5 Hz C. 4 Hz D. 5 Hz Zadatak 56 (Vena, trukovna škola) Kroz zavojncu prolaz zmjenčna truja. Kako e promjen nduktvn otpor zavojnce ako e peroda zmjenčne truje poveća 3 puta? ješenje 56 =, = 3, A. Poveća e 3 puta. B. Smanj e 3 puta. C. Poveća e 3 puta. D. Smanj e 3 puta. =?

12 Frekvencja ν je fzkalna velčna kojom e zražava broj ttraja u odreñenom vremenkom ntervalu. o je broj ttraja u jednc vremena (u ekund). Peroda je fzkalna velčna kojom e kazuje trajanje jednog cklua perodčne promjene. o je najmanj vremenk nterval nakon kojeg vremenka funkcja f(t) kojom e ta promjena opuje poprma te vrjednot. o je vremenk nterval zmeñu dvje uzatopne jednake faze ttranja. Peroda je trajanje nekog ponovljvog dogañaja. Frekvencja ν je broj ophoda (ttraja) u jednc vremena (u ekund). Peroda je vrjeme jednog ophoda (ttraja). zmeñu frekvencje ν perode potoj veza: ν = = ν =. ν nduktvn otpor nataje u zavojncama zbog nducranog napona amondukcje: π = ω = π ν =, gdje je nduktvtet zavojnce, ω kružna frekvencja, ν frekvencja gradke nreže, peroda. ačunamo omjer nduktvnh otpora..načca π π = = = = = π π 3 = = = / = 3 Odgovor je pod B..načca z formule za nduktvn otpor π = vd e da je nduktvn otpor obrnuto razmjeran a perodom.. Ako e peroda poveća 3 puta nduktvn otpor manjt će e 3 puta. Odgovor je pod B. Vježba 56 Kroz zavojncu prolaz zmjenčna truja. Kako e promjen nduktvn otpor zavojnce ako e peroda zmjenčne truje manj 3 puta? A. Poveća e 3 puta. B. Smanj e 3 puta. ezultat: A. C. Poveća e 3 puta. D. Smanj e 3 puta. Zadatak 57 (vana, trukovna škola) Elektron ulet brznom 3 4 m/ okomto na lnce magnetkog polja B =.4. (naboj elektrona e =.6-9 C). Sla koja djeluje na elektron zno: A. 4.8 N B. 9. N C.. N D.

13 ješenje 57 v = 3 4 m/, α = 9, B =.4, Q = e =.6-9 C, F =? orentzova la Ako e u magnetnom polju gba četca naboja Q brznom v, onda polje djeluje na nju lom F = B v Q nα, gdje je α kut zmeñu mjera magnetkog polja mjera gbanja četce. Sla koja djeluje na elektron zno: 4 m 9 F = B v Q n α F = B v e nα = C n 9 = m m =.6 C = C =.9 N = 9. N. Odgovor je pod B. Vježba 57 Elektron ulet brznom 6 4 m/ okomto na lnce magnetkog polja B =.. (naboj elektrona e =.6-9 C). Sla koja djeluje na elektron zno: ezultat: B A. 4.8 N B. 9. N C.. N D. Zadatak 58 (vana, trukovna škola) Elektron ulet brznom 3 4 m/ paralelno lncama magnetkog polja B =.4. (naboj elektrona e =.6-9 C). Sla koja djeluje na elektron ma vrjednot: A. 4.8 N B. 9. N C.. N D. ješenje 58 v = 3 4 m/, α =, B =.4, Q = e =.6-9 C, F =? orentzova la Ako e u magnetnom polju gba četca naboja Q brznom v, onda polje djeluje na nju lom F = B v Q nα, gdje je α kut zmeñu mjera magnetkog polja mjera gbanja četce. Sla koja djeluje na elektron zno: F = B v Q nα F = B v e nα F = B v e n = B v e = N. Odgovor je pod D. Vježba 58 Elektron ulet brznom 5 4 m/ paralelno lncama magnetkog polja B =.3. (naboj elektrona e =.6-9 C). Sla koja djeluje na elektron ma vrjednot: ezultat: D A. 4.8 N B. 9. N C.. N D. Zadatak 59 (Vjeko, rednja škola) Kroz zavojncu prolaz zmjenčna truja. Kako e promjen nduktvn otpor zavojnce ako e peroda zmjenčne truje poveća 3 puta? A. Poveća e 3 puta. B. Smanj e 3 puta. C. Poveća e 3 puta. D. Smanj e 3 puta. 3

14 ješenje 59 =, = 3, =? Kružna frekvencja ω računa e po formul π ω = π ν ω =, gdje je ν frekvencja, peroda. krugu zmjenčne truje nduktvn otpor računa e po formul: π = ω = π ν =..načca z formule vd e da je nduktvn otpor obrnuto razmjeran a perodom zmjenčne truje. π π = =. Ako e peroda zmjenčne truje poveća 3 puta nduktvn otpor manjt će e 3 puta. Odgovor je pod B..načca ačunamo omjer nduktvnh otpora. π, 3 = = π π π 3 = =, = = π π π 3 3 = = = = /. 3 3 = π 3 Odgovor je pod B. Vježba 59 Kroz zavojncu prolaz zmjenčna truja. Kako e promjen nduktvn otpor zavojnce ako e peroda zmjenčne truje manj 3 puta? ezultat: A. A. Poveća e 3 puta. B. Smanj e 3 puta. C. Poveća e 3 puta. D. Smanj e 3 puta. Zadatak 6 (vana, gmnazja) Kroz zavojncu nduktvteta = mh prolaz elektrčna truja koja e tjekom vremena mjenja po jednadžb = k t, gdje je k = A/. nducran elektromotorn napon na krajevma zavojnce po vojoj apolutnoj vrjednot zno A.. V B.. V C. V D. V ješenje 6 = mh =. H, = k t, k = A/, =? Samondukcjom nazvamo pojavu nducranog napona u vodču pr promjen jakot truje koja njme teče. nducran napon amondukcje razmjeran je brznom promjene jakot truje: =, t gdje je nduktvnot zavojnce koja ov o njeznom oblku, velčn te vojtvu redtva koje je 4

15 punjava. Znak mnu označava da nducran napon daje nducranu truju takva mjera da njezno magnetko polje natoj ponštt promjenu magnetkog toka koja ju je prozvela. nducran elektromotorn napon na krajevma zavojnce po vojoj apolutnoj vrjednot zno (znak mnu u tom zrazu možemo zotavt jer na zanma amo velčna napona, a ne njegov mjer): = k t k t A t = = = k =. H =. V. t t = k t Odgovor je pod B. Vježba 6 Kroz zavojncu nduktvteta = mh prolaz elektrčna truja koja e tjekom vremena mjenja po jednadžb = k t, gdje je k = A/. nducran elektromotorn napon na krajevma zavojnce po vojoj apolutnoj vrjednot zno ezultat: C. A.. V B.. V C. V D. V 5

A) da B) ne C) ovisi o predznaku naboja. E) ovisi o količini naboja. Rezultat: B.

A) da B) ne C) ovisi o predznaku naboja. E) ovisi o količini naboja. Rezultat: B. Zadatak 0 (Jopa, rednja škola) Struja koja teče kroz ravnu žcu prozvod magnetko polje. A) da B) ne C) amo ukolko e žca gblje D) amo u nekm lučajevma E) amo u unutrašnjot žce. Rješenje 0 Magnetko polje

Διαβάστε περισσότερα

U L U L U N U N. metoda

U L U L U N U N. metoda Zadatak (Boško, gmnazja) Kad se jakost struje, kroz zavojncu koja ma zavoja, jednolko poveća od 3 A do 9 A tok magnetskog polja kroz nju se promjen od mwb do mwb tjekom 3 sekunde. Kolka je nduktvnost zavojnce

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 162 (Toon, tehnička škola) Proton prolazi dijelom prostora u kojem na njega djeluje homogeno magnetno polje.

Zadatak 162 (Toon, tehnička škola) Proton prolazi dijelom prostora u kojem na njega djeluje homogeno magnetno polje. Zadatak 161 (elx, tehnčka škola) Kroz zavojncu bez jezgre koja a 1 zavoja jenja se jakost struje od do 1 A. Kolka je projena agnetnog toka ako je nduktvtet zavojnce.1 H? Rješenje 161 N = 1, I 1 = A, I

Διαβάστε περισσότερα

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave THNIČKI FAKUTT SVUČIIŠTA U IJI Zavod za elekroenergek Sdj: Preddplomsk srčn sdj elekroehnke Kolegj: Osnove elekroehnke II Noselj kolegja: v. pred. mr.sc. Branka Dobraš, dpl. ng. el. Prjelazne pojave Osnove

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika krutog tijela. 14. dio

Dinamika krutog tijela. 14. dio Dnaka kutog tjela 14. do 1 Pojov: 1. Vekto sle F (tanslacja). Moent sle (otacja) 3. Moent toost asa 4. Rad kutog tjela A 5. Knetka enegja E k 6. Moent kolna gbanja 7. u oenta kolne gbanja oenta sle M (

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK OGLEDNI PRIMJER ZADAAK Odredte dnamčke karakterstke odzv armranobetonskog okvra C-C prkazanog na slc s prpadajućom tlorsnom površnom, na zadanu uzbudu tjekom prve tr sekunde, ako je konstrukcja prje djelovanja

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14. Pojmo:. Vektor se F (transacja). oment se (rotacja) Dnamka krutog tjea. do. oment tromost masa. Rad krutog tjea A 5. Knetka energja k 6. oment kona gbanja 7. u momenta kone gbanja momenta se f ( ) Gbanje

Διαβάστε περισσότερα

Vježba 081. ako zavojnicom teče struja jakosti 5 A? A. Rezultat: m

Vježba 081. ako zavojnicom teče struja jakosti 5 A? A. Rezultat: m Zadatak 8 (Marija, medicinska škola) Kolika je jakost magnetskog polja u unutrašnjosti zavojnice od 5 zavoja, dugačke 5 cm, ako zavojnicom teče struja jakosti A? ješenje 8 N = 5, l = 5 cm =.5 m, = A, H

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Elektrodinamika ( ) ELEKTRODINAMIKA Q t l R = ρ R R R R = W = U I t P = U I

Elektrodinamika ( ) ELEKTRODINAMIKA Q t l R = ρ R R R R = W = U I t P = U I Elektrodinamika ELEKTRODINAMIKA Jakost električnog struje I definiramo kao količinu naboja Q koja u vremenu t prođe kroz presjek vodiča: Q I = t Gustoća struje J je omjer jakosti struje I i površine presjeka

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE veučilište u ijeci TEHNIČKI FAKULTET veučilišni preddiplomki tudij elektrotehnike ELEKTOOTONI OGONI - AUDITONE VJEŽBE Ainkroni motor Ainkroni motor inkrona obodna brzina inkrona brzina okretanja Odno n

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 161 (Igor, gimnazija) Koliki je promjer manganinske žice duge 31.4 m, kroz koju teče struja 0.8 A, ako je napon

Zadatak 161 (Igor, gimnazija) Koliki je promjer manganinske žice duge 31.4 m, kroz koju teče struja 0.8 A, ako je napon Zadatak 6 (gor, gimnazija) Koliki je promjer manganinske žice duge. m, kroz koju teče struja 0.8, ako je napon između krajeva 80 V? (električna otpornost manganina ρ = 0. 0-6 Ω m) ješenje 6 l =. m, = 0.8,

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A

Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A Psmen spt z OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga ABC se oslanja pomoću dvje špke BD CE kao na slc desno. Špka BD, dužne 0.5 m, zrađena je od čelka (E AB 10 GPa) ma poprečn presjek od 500 mm.

Διαβάστε περισσότερα

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit 1..014. VARIJANTA A Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. A C 1.1. Tri naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

Moguća i virtuelna pomjeranja

Moguća i virtuelna pomjeranja Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

Kinematika rotacionog kretanja

Kinematika rotacionog kretanja Knematka rotaconog kretanja Tjelo rotra kada e ve tačke tjela kreću po kružnm putanjama čj centr leže na o rotacje. Rotacono kretanje kod kojeg je tangencjalna brzna kontantna nazva e unformno kružno kretanje.

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12.

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12. Pojmo:. Vekor sle F (ranslacja). omen sle (roacja) Dnamka kruog jela. do. omen romos masa. Rad kruog jela A 5. Kneka energja k 6. omen kolna gbanja L 7. u momena kolne gbanja momena sle L f ( ) Gbanje

Διαβάστε περισσότερα

t t Za snagu vrijedi i sljedeća formula: W F s Sila kojom se čovjek pokreće iznosi: 1 v s

t t Za snagu vrijedi i sljedeća formula: W F s Sila kojom se čovjek pokreće iznosi: 1 v s Zadata 04 (Maro, trojara šola) r noralnoj brzn 5 /h čovje ae 75 g razvja nagu otprle 60 W. ovećanje brzne ta naga naglo rate pr brzn 7. /h narate do 00 W. Odred za oba lučaja lu ojo e čovje poreće. Rješenje

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Rješenje 469. m = 200 g = 0.2 kg, v 0 = 5 m / s, h = 1.75 m, h 1 = 0.6 m, g = 9.81 m / s 2, E k =?

Rješenje 469. m = 200 g = 0.2 kg, v 0 = 5 m / s, h = 1.75 m, h 1 = 0.6 m, g = 9.81 m / s 2, E k =? Zadatak 469 (Davor, tehnička škola) Kuglicu mase 00 g izbacimo početnom brzinom 5 m / s sa visine.75 m. Koliko iznosi kinetička energija kuglice kada se nalazi na visini 0.6 m iznad tla? Zanemarite gubitak

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnčk fakultet unverzteta u Beogradu 6.maj 8. Odsek za Softversko nžnjerstvo Performanse računarskh sstema Drug kolokvjum Predmetn nastavnk: dr Jelca Protć (35) a) () Posmatra se segment od N uzastonh

Διαβάστε περισσότερα

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Otpornost R u kolu naizmjenične struje Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Elektrodinamika

Elektrodinamika Elektrodinamika.. Gibanje električnog naboja u električnom polju.2. Električna struja.3. Električni otpor.4. Magnetska sila.5. Magnetsko polje električne struje.6. Magnetski tok.7. Elektromagnetska indukcija

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

namotanih samo u jednom sloju. Krajevi zavojnice spojeni su s kondenzatorom kapaciteta 10 µf. Odredite naboj na kondenzatoru.

namotanih samo u jednom sloju. Krajevi zavojnice spojeni su s kondenzatorom kapaciteta 10 µf. Odredite naboj na kondenzatoru. Zadatak (Mira, ginazija) Dvaa ravni, paralelni vodičia eđusobno udaljeni 5 c teku struje.5 A i.5 A u isto sjeru. Na kojoj udaljenosti od prvog vodiča je agnetska indukcija jednaka nuli? ješenje r 5 c.5,.5

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Reverzibilni procesi

Reverzibilni procesi Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože

Διαβάστε περισσότερα

Protok., tada je relativna brzina gibanja čestica fluida u odnosu na površinu w i., a protok Q je definiran izrazom Q= wnds = v u nds

Protok., tada je relativna brzina gibanja čestica fluida u odnosu na površinu w i., a protok Q je definiran izrazom Q= wnds = v u nds EHNIK FLUI I Što valja zapamtt 0 Protok olumensk protok l jenostao protok Q jest volumen čestca flua koje u jenčnom vremenu prođu kroz promatranu površnu orjentranu jenčnm vektorom normale n ko se čestce

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova Grupa A 29..206. agreb Prvi kolokvij Analognih sklopova i lektroničkih sklopova Kolokvij se vrednuje s ukupno 42 boda. rijednost pojedinog zadatka navedena je na kraju svakog zadatka.. a pojačalo na slici

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 7. KOMPLEKSNI BROJEVI 7. Opc pojmov Kompleksn brojev su sastavljen dva djela: Realnog djela (Re) magnarnog djela (Im) Promatrajmo broj a+ b = + 3 Realn do jednak je Re : Imagnarna jednca: = - l = (U elektrotehnc

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

Magnetsko polje ravnog vodiča, strujne petlje i zavojnice

Magnetsko polje ravnog vodiča, strujne petlje i zavojnice Magnetske i elektromagnetske pojave_intro Svojstva magneta, Zemljin magnetizam, Oerstedov pokus, magnetsko polje ravnog vodiča, strujne petlje i zavojnice, magnetska sila na vodič, Lorentzova sila, gibanje

Διαβάστε περισσότερα

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ), Vektorski identiteti ( ), Gauss, Stokes, Maxwell Saša Ilijić 21. listopada 2009. Saša Ilijić, predavanja FER/F2: Vektorski identiteti, nabla, Gauss, Stokes, Maxwell... (21. listopada 2009.) Skalarni i

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom: Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

Ampèreova i Lorentzova sila zadatci za vježbu

Ampèreova i Lorentzova sila zadatci za vježbu Ampèreova i Lorentzova sila zadatci za vježbu Sila na vodič kojim prolazi električna struja 1. Kroz horizontalno položen štap duljine 0,2 m prolazi električna struja jakosti 15 A. Štap se nalazi u horizontalnom

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

4. Perspektiviteti i perspektivne figure. Desarguesov teorem

4. Perspektiviteti i perspektivne figure. Desarguesov teorem 4 Persektvtet ersektvne fgure Desarguesov teorem Promatrajmo rojektvnu ravnnu kao oeratvn rostor u njoj nz točaka ramen ravaca ( ) s vrhom, r čemu točka ne lež na ravcu ( ) na nosocu Jednoznačno obostrano

Διαβάστε περισσότερα

gdje je E k, max kinetička energija izbijenog elektrona, a W izlazni rad. Formula se može i ovako napisati: c

gdje je E k, max kinetička energija izbijenog elektrona, a W izlazni rad. Formula se može i ovako napisati: c Zadata (Maro, gnazja) Cezjev ploč obajao eletroagnet zračenje valne dljne 450 n. Kola je razla potenjala potrebna za zatavljanje eje eletrona z ploče? Izlazn rad za ezj zno ev. (Planova ontanta h 6.66

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

INSTRUMENTNE ANALITIČKE METODE I. seminar

INSTRUMENTNE ANALITIČKE METODE I. seminar INSRUMENNE ANALIIČKE MEODE I semnar šk.g.. 006/07. zvor zračenja sastavla: V. Allegrett Žvčć SHEME OPIČKIH INSRUMENAA apsorpcjska spektroskopja zvor: zvor: žarulja, žarulja, ugrjana ugrjana krutna krutna

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

2.7 Primjene odredenih integrala

2.7 Primjene odredenih integrala . INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu

Διαβάστε περισσότερα

FUNKCIJE UTJECAJA I UTJECAJNE LINIJE

FUNKCIJE UTJECAJA I UTJECAJNE LINIJE FUNKCIJE UTJECJ I UTJECJNE LINIJE Funkcje ujecaja ujecajne lnje korse se kod proračuna konsrukcja na djelovanje pokrenh operećenja. Zadaak: odred onaj položaj pokrenog operećenja koj će da najnepovoljnj

Διαβάστε περισσότερα

Snage u kolima naizmjenične struje

Snage u kolima naizmjenične struje Snage u kolima naizmjenične struje U naizmjeničnim kolima struje i naponi su vremenski promjenljive veličine pa će i snaga koja se isporučuje potrošaču biti vremenski promjenljiva Ta snaga naziva se trenutna

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

ΣΕΡΒΙΚΗ ΓΛΩΣΣΑ IV. Ενότητα 3: Αντωνυμίες (Zamenice) Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών

ΣΕΡΒΙΚΗ ΓΛΩΣΣΑ IV. Ενότητα 3: Αντωνυμίες (Zamenice) Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών Ενότητα 3: Αντωνυμίες (Zamenice) Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών Άδειες Χρήσης Το παρόν εκπαιδευτικό υλικό υπόκειται σε άδειες χρήσης Creative Commons. Για εκπαιδευτικό

Διαβάστε περισσότερα

Aritmetički i geometrijski niz

Aritmetički i geometrijski niz Zadac sa prethodh prjemh spta z matematke a Beogradskom uverztetu Artmetčk geometrjsk z. Artmetčk z. 00. FF Zbr prvh dvadeset člaova artmetčkog za čj je prv čla, a razlka A) 0 B) C) D) 880 E) 878. 000.

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

Mehatronika - Metode i Sklopovi za Povezivanje Senzora i Aktuatora. Sadržaj predavanja: 1. Operacijsko pojačalo

Mehatronika - Metode i Sklopovi za Povezivanje Senzora i Aktuatora. Sadržaj predavanja: 1. Operacijsko pojačalo Mehatronika - Metode i Sklopovi za Povezivanje Senzora i Aktuatora Sadržaj predavanja: 1. Operacijsko pojačalo Operacijsko Pojačalo Kod operacijsko pojačala izlazni napon je proporcionalan diferencijalu

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTRIČNO I MAGNETNO POLJE

ELEKTRIČNO I MAGNETNO POLJE ELEKTRIČNO I MAGNETNO POLJE Elektroni u mirovanju elektrostatika elektrostatska polja/sile dielektričnost ε 0 Elektroni u gibanju elektrodinamika magnetska polja/sile permeabilnost µ 0 Elektromagnetski

Διαβάστε περισσότερα

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom 6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom p(x) = a n x n + a n 1 x n 1 +... + a 1 x + a 0, gdje su a 0, a 1,..., a n realni brojevi, a n 0, i n prirodan broj ili 0, naziva se polinom n-tog stupnja s

Διαβάστε περισσότερα

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica

Διαβάστε περισσότερα

3. ELEKTROMAGNETIKA. s S. a) b) c) Slika 3.1 Dvodimenzionalni prikaz magnetnog polja; a) Stalnog magneta, b) Ravnog provodnika, c) Solenoida.

3. ELEKTROMAGNETIKA. s S. a) b) c) Slika 3.1 Dvodimenzionalni prikaz magnetnog polja; a) Stalnog magneta, b) Ravnog provodnika, c) Solenoida. 3. ELEKTROMAGNETKA Elektromagnetka je oblast elektrotehnke u kojoj se proučavaju jednstvene elektromagnetne pojave. Magnetne pojave, kao elektrčne, uočene su davno. Međutm, tek početkom XX vjeka otkrvena

Διαβάστε περισσότερα

1. As (Amper sekunda) upotrebljava se kao mjerna jedinica za. A) jakost električne struje B) influenciju C) elektromotornu silu D) kapacitet E) naboj

1. As (Amper sekunda) upotrebljava se kao mjerna jedinica za. A) jakost električne struje B) influenciju C) elektromotornu silu D) kapacitet E) naboj ELEKTROTEHNIKA TZ Prezime i ime GRUPA Matični br. Napomena: U tablicu upisivati slovo pod kojim smatrate da je točan odgovor. Upisivati isključivo velika štampana slova. Točan odgovor donosi jedan bod.

Διαβάστε περισσότερα

Elektron u magnetskom polju

Elektron u magnetskom polju Quantum mechanics 1 - Lecture 13 UJJS, Dept. of Physics, Osijek 4. lipnja 2013. Sadržaj 1 Bohrov magneton Stern-Gerlachov pokus Vrtnja elektrona u magnetskom polju 2 Nuklearna magnetska rezonancija (NMR)

Διαβάστε περισσότερα

2 m. Rad elastične sile opruge je jednak:

2 m. Rad elastične sile opruge je jednak: Zadaak 8 (Jaca, auranca) Kolk je rad poreban da bo oprugu konane N/ raegnul z ranoežnog položaja za 3 c? Kolk je pr o rad elačne le opruge? Rješenje 8 k = N/, x = 3 c = 3, =?, el =? oreban rad da bo oprugu

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

Trofazni sustav. Uvodni pojmovi. Uvodni pojmovi. Uvodni pojmovi

Trofazni sustav. Uvodni pojmovi. Uvodni pojmovi. Uvodni pojmovi tranica: X - 1 tranica: X - 2 rofazni sustav inijski i fazni naponi i struje poj zvijezda poj trokut imetrično i nesimetrično opterećenje naga trofaznog sustava Uvodni pojmovi rofazni sustav napajanja

Διαβάστε περισσότερα

2 / U t U t R m c t m c ( t t 2 1) 2. J 1 kg 4186 ( ) kg K

2 / U t U t R m c t m c ( t t 2 1) 2. J 1 kg 4186 ( ) kg K Zadatak 04 (edrana, gimnazija) Koiki mora biti otpor žice eektričnog kuhaa kojim itra vode temperature 0 C može za 8 minuta zavreti? Kuhao je prikjučeno na 0, a topinski kapacitet vode iznosi 486 kj/kgk

Διαβάστε περισσότερα

gdje je Q naboj što ga primi kondenzator, C kapacitet kondenzatora.

gdje je Q naboj što ga primi kondenzator, C kapacitet kondenzatora. Zadatak 06 (Mimi, gimnazija) Elektična enegija pločastog kondenzatoa, kapaciteta 5 µf, iznosi J Kolika je količina naboja pohanjena na kondenzatou? Rješenje 06 = 5 µf = 5 0-5 F, W = J, =? Enegija nabijenog

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA. Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

šupanijsko natjecanje iz zike 2017/2018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova)

šupanijsko natjecanje iz zike 2017/2018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova) šupanijsko natjecanje iz zike 017/018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova) U prvom vremenskom intervalu t 1 = 7 s automobil se giba jednoliko ubrzano ubrzanjem

Διαβάστε περισσότερα

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET TEORJA ETONSKH KONSTRUKCJA 1 PRESEC SA PRSLNO - VELK EKSCENTRCTET ČSTO SAVJANJE - SLOODNO DENZONSANJE Poznato: Nepoznato: - statčk tcaj za pojedna opterećenja ( ) - sračnato - kvaltet materjala (, σ v

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

= = = vrijeme za koje tijelo doñe u točku B. g Vrijeme za koje tijelo prijeñe put od točke A do točke B jednako je razlici vremena t B i t A : m m

= = = vrijeme za koje tijelo doñe u točku B. g Vrijeme za koje tijelo prijeñe put od točke A do točke B jednako je razlici vremena t B i t A : m m Zadatak 6 (Ginazijalci, ginazija) Tijelo lobodno pada i u točki ia brzinu /, a u točki 4 /. Za koje će rijee prijeći udaljenot od do? Koliko u udaljene točke i? (g = 9.8 / ) Rješenje 6 h, = /, = 4 /, g

Διαβάστε περισσότερα