JEDINIČNI RAD TURBOMAŠINA

Σχετικά έγγραφα
MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi

( ) Φ = Hɺ Hɺ. 1. zadatak

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

IZVODI ZADACI (I deo)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

p 1 ENTROPIJSKI ZAKON

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Elementi spektralne teorije matrica

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

=1), što znači da će duljina cijevi L odgovarati kritičnoj duljini Lkr. koji vlada u ulaznom presjeku, tako da vrijedi

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Granične vrednosti realnih nizova

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

POGON SA ASINHRONIM MOTOROM

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

1.4 Tangenta i normala

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Operacije s matricama

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Kaskadna kompenzacija SAU

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

Računarska grafika. Rasterizacija linije

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Dijagonalizacija operatora

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

7 Algebarske jednadžbe

Gravitacija ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD STUDENATA OSNOVE FIZIKE 1

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Π Ο Λ Ι Τ Ι Κ Α Κ Α Ι Σ Τ Ρ Α Τ Ι Ω Τ Ι Κ Α Γ Ε Γ Ο Ν Ο Τ Α

p d R r E 1, ν 1 Slika 15. Stezni spoj glavčina-osovina (vratilo); puna osovina (slika a), šuplja osovina (slika b)

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Trigonometrijske nejednačine

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Appendix B Table of Radionuclides Γ Container 1 Posting Level cm per (mci) mci

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

➆t r r 3 r st 40 Ω r t st 20 V t s. 3 t st U = U = U t s s t I = I + I

10. STABILNOST KOSINA

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

numeričkih deskriptivnih mera.

HONDA. Έτος κατασκευής

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Osnovni principi kompresije 2D i 3D signala. 2D transformacija kompakcija energije. Estimacija pokreta u 3D signalima

v = = 4 = je vektor cu u n Npr. u = je vektor s komponentama u, u. v = su jednaki ako je u Vektori u Primjer 1 Vektori u

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Teorijske osnove informatike 1

Periodičke izmjenične veličine

5 Ispitivanje funkcija

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Transcript:

ZDC Z TUOMŠN JEDNČN D TUOMŠN JEDNČN D PUMPE Zaatak. Ceifugaa uma asortuje ou rotoka Q9 /s, gustie kg/m iz rezeroara, u kome aa aritisak M 886 Pa, u rezeroare i C, u kojima aaju aritisi M 696 Pa i M 6 Pa (ieti siku). Dimezije eooa su: rečik mm, užie m i koefiijet eja ξ,. Zbiri koefiijet okaih otora u usisom ou izosi Σξ8. a) Oreiti jeiiči ra ume kaa je eti M zatore. O okaih otora u otisom ou uzeti samo otor etia. b) Oreiti jeiči ra ume i rotok kojim oa otiče u rezeroare C i kaa su otorea oba etia (S i M). O okaih otora u otisom eoou uzeti samo otore azačeih etia. M M S,/,ξ,/,ξ,,Σξ,ξ ξ 8 ξ 8 M,/,ξ M C H / H m ešeje: a) Kaa je eti zatore imamo sučaj rostog eooa, kojim se iz rezeroara asortuje oa u rezeroar. Taa jeiiči ra ume oređujemo iz eergijske jeačie za ioe oe u rezeroarima i (-): a + Y Y Y Y M M + gh o + Y g a M + Y + gh + Σξ M 8Q + gh + Σξ π (,6,6) 9,8 8 ( 9 ) 7, J / kg. + 9,8 +,, + 8 + 8, π

ZDC Z TUOMŠN b) Kaa su otorea oba etia (S i M), imamo sučaj sožeog eooa, ooso, umom se istoremeo asortuje oa iz rezeroara u rezeroare i C. Taa za oređiaje jeiičog raa ume koristimo e eergijske jeačie, o rezeroara o i o rezeroara o C, kao i jeačiu kotiuiteta za tačku račaja rotoka. Eergijska jeačia - gasi: + Y + gh + Σξ M M Y + gh + Σξ... () Eergijska jeačia za -C gasi: C + Y + gh + Σξ MC M Y + gh + Σξ... () zjeačaajem jeačia () i () obijamo: M + gh MC... () z jeačie kotiuiteta obijamo: QQ +Q +, a kako je, obija se a je +. Daje možemo isati a je -, ooso - + Kaa jeačiu () iskoristimo u jeačii () obijamo: M + gh + MC... ()... () M MC Kako je ξ ξ, a + gh, izraz () ostaje: ξ. Q S obzirom a je,86 m/s, brzie u graama eooa izose: π,, m/s. Protok kroz grae eooa je: Q Q, m /s. Uošejem reosti brzia u jeačie () ii () obijamo jeiiči ra ume, i o izosi: Y 7,66 J / kg.

ZDC Z TUOMŠN Zaatak. Ceifugaa uma re ou iz a rezeroara i, između kojih je isiska razika a m, i asortuje je u rezeroar C, koji se aazi a isii b m iza ioa oe u rezeroaru (ieti siku). Oreiti jeiiči ra ume, ako je rotok kroz umu Q - m /s. Uzeti a su imezije: m, mm, 7 mm. Koefiijet eja za se ei je isti i izosi ξ,, a se okae otore zaemariti. b C, Q, Q,, a K,, Q, Q, ešeje: Najre išemo eergijske jeačie za ioe oe o rezerozra o C, a zatim i za ioe o C. Eergijska jeačia za -C gasi: a a + Y + gb Y gb () Eergijska jeačia za -C gasi: a a + Y + g( a + b) Y g( a + b) () zjeačaajem izraza () i () obijamo: ξ ga Zameom ozatih reozti obijamo jeačiu: 6,+ () Jeačia kotiuiteta za raču K oog sožeog eooa gasi: π π Q Q + Q ( + ), m / s Oate sei a je +,, tj. a je,-. Daje se karirajem jeačie obija a je: 6,-, + () Uošejem jeačie () jeačiu () obijamo a je:, m/s.,-,9 m/s Smeom oih reosti, bio u jeačii () ii jeačii () obija se jeiiči ra ume, i o izosi: Y9, J/kg.

ZDC Z TUOMŠN JEDNČN D TUNE Zaatak. Oreiti jeiiči ra Petooe turbie, brziu istiaja iz mazika i rečik mazika, a bi oa raia u otimaoj tački sa rotokom Q, m /s a bruto au H o m. Ukua užia ooog eooa izosi km, a rečik eooa je mm. Za se a je koefiijet brzie mazika ϕ,9, a koefiijet eja eooa ξ,. okai gubii u ooom eoou izose % o gubitaka use eja. H o o ešeje: Jeiiči ra turbie je: Y gh o Y g ge je Yg - ukui gubitak eergije u ooom eoou, a jeak je zbiru gubitka eergije use eja i okaih gubitaka: Y g Y g +Y g,y g. Zato izraz za jeiiči ra turbie ima obik: 8 Q Y gh o,y g gh o, ξ gh o, ξ π ooso, 8, Y 9,8,,,77 J / kg, π rzia a izazu iz mazika se oređuje omoću seećeg izraza: ϕ Y gh o ϕo tako a je,9,77 7,77 m / s Prečik mazika oređujemo iz jeačie kotiuiteta: π Q ψ ψ, ge je ψ -koefiijet koakije maza jeak jeiii, tako a se obija: Q,,7 m. π 7,77π

ZDC Z TUOMŠN Zaatak. De iste turbie sabeaju se oom iz okoog akumuaioog jezera, reko ooog eooa atog a sii. Zajući a turbie rae a bruto au H 9 m i a su ozate seeće eičie: m, 8 m, 9 mm, mm, ξ,. okai gubii eergije čie % o gubitaka use eja. Oreiti koiki će biti eto jeiiči raoi turbiskog osojeja, ri rotiajima kroz turbiu Q Q, m /s. Kietičku eergiju a izazu iz ifuzora (sifoa) zaemariti. H T T ešeje: Eergijska jeačia za ioe gorje i oje oe turbiskog sistema gasi: Y gh o Y g ge je: Yg - ukui gubitak eergije u ooom eoou, a jeak je zbiru gubitka eergije use eja i okaih gubitaka: Y g Y g +Y g,y g. Jeiiči ra turbie izosi: Y gh o,y g gh o,ξ,ξ Ukui rotok je jeak zbiru rotoka kroz saku o turbia: QQ +Q Q,6 m /s Saa možemo izračuati brzie u sakoj o graa ooog eooa: Q,6 π,9 π,87m / s Q,6 8,7m / s π, π Dake, jeiiči ra koji ostari saka turbia osebo je:, 87 8 8,7 Y 9,8 9,,,,,9, Y 6,6 J / kg.

6 ZDC Z TUOMŠN Zaatak. Jea hiroeekaa, koja se iz akumuaioog jezera sabea oom reko ooog eoo rikazaog a sii, ima ugrađee e turbie istih jeiičih raoa YJ/kg. Obe turbie imaju jeake ifuzore sa oršiom orečog reseka,78 m i izaze u zajeičku oju ou, čiji se io aazi iso ioa oe u akumuaioom jezeru za H m. Dužia eoie m, a oreči resek ei mm. Oreiti koiki će biti rotoi turbia, ako se uzme a okai gubii u ooom eoou izose % gubitaka a eje. Koefiijet eja je ξ,, a kietičke eergije a izazom sifou zaemariti. m mm V /, Q Q/ /,/ /,/ Q/ /,/ Q/ T ešeje: Eergijska jeačia za eoiu o ioa gorje oe o turbie T gasi: Y gho,yg gho, ξ +ξ +ξ Eergijska jeačia za eoiu o ioa gorje oe o turbie T je: Y gho,yg gho, ξ +ξ z usoa zaatka imamo a je Y Y Y J/kg, a se izjeačaajem rehoih eju jeačia obija:, ξ +ξ +ξ, ξ +ξ ooso, obija se eza između brzia: +... () z jeačie kotiuiteta za grau o turbie T, koja gasi: Q π Q +,Q, T T

ZDC Z TUOMŠN 7 obija se a je: Q, π tako a sei a je: Q T Q π,q Q. Taa je, ooso:... () z jeačia () i () se obija:,9 z jeačie kotiuiteta aži: QQ +Q π π π + + + + Dake,,99,9,9 Korišćejem izraza za jeiiči ra turbie T obija se: Y gh o, ξ gh o, ξ,69 Y gh, ξ,69 (,9) 9,8,,,,69 Protok koji se obezbeđuje iz akumuaioog jezera je: π π Q,,768 Protoi kroz turbie su: Q Q,8 m / s Q Q Q,7 m / s. m / s m / s

8 ZDC Z TUOMŠN JEDNČN D VENTTO Zaatak 6. Vetiator re m kg/s azuha iz atmosere ( bar, 88 J/kgK), a temeraturi t o C i otiskuje ga kroz eoo, užie m i rečika mm, rema oošaču koji rai sa aritiskom m, bar. ko je koefiijet eja eooa ξ,, a okai gubii se zaemare, oreiti karakteristiku eooa i jeiiči ra etiatora. ešeje: Gustia azuha je:,6 kg / m T 88( 7 + ) m Zaremiski rotok je: Q,68 m / s, 6 Q,68 rzia u otisoj grai izosi:,78 m /s π, π a a + m Eergijska jeačia gasi: + Y + + Yg, ge gubitke eergije možemo isati: Y g KQ, 8 8 J/kg K ξ, 6, 6 6 π,,π m /s Jeiiči ra etiatora je:,,78 + + + +,6 m Y KQ KQ Y 89,87 + 9, 6 + 6, 6, 68 Y 6, 8 J / kg. Zaatak 7. Vetiator usisaa azuh kroz e rečika 8 mm i otiskuje ga u raougaoi kaa reseka a6 mm i b mm. Poritisak u usisoj ei je 8g N/m, aritisak u otisom ou je g N/m, rotok Q, m /s i gustia azuha koji suji kroz etiator, kg/m. Naći jeiiči ra suje u J/kg i statički orast ritiska. ešeje: rzie sujaja azuha u usisom i otisom eoou su: Q, Q, 8,8 m / s i,8 m / s π,8 π ab,6, Eergijska jeačia za uazi i izazi resek etiatora gasi: a a + + + Y + + Yg, ri čemu se gubii Y g zaemaruju. Oate sei a je jeiiči ra etiatora: + ( 8 + ) 9,8,8 8,8 Y + + 697,8 J/kg., Statički orast ritiska etiatora izosi: + g+8g8g78,8 Pa.

ZDC Z TUOMŠN 9 Zaatak 8. Pri roeaaju jeog ea ruarske jame etiator usisaa azuh kroz e orečog reseka 7 mm, i otiskuje ga u atmosferu kroz raougaoi kaa, čiji oreči resek ima imezije a6 mm, b mm. Dužia usise ei je,6 m, a užia otisog kaaa 8 m. Koefiijet eja za ei i kaa je isti i izosi ξ,67.protok kroz etiator izosi Q m /s. Oreiti jeiiči ra etiatora. ešeje: a) Jeiiči ra etiatora je jeak gubiima u eoou: Y Y Y + Y KQ g gu g Kako ema okaih gubitaka, ukui gubii su jeaki gubiima u raim eoiama (gubiima use eja), i oi su u oštem sučaju: Yg ξ, h ge je hirauički raijus h, - oreči resek ei, O - eičia okašeog obima. O Ko usiso eooa, kružiog orečog reseka, je: π Q Q h i O π,98 m/s π Ko otisog eooa,raougaoog orečog reseka, je: ab Q Q h O (a + i b),67 m/s ab Prema tome, gubii u usisom i otisom eu eooa su: Ygu ξ ξ 8 Q π Y Q (a+ b) Q ab ab a b ab ( ) (a + b) (a + b) g ξ ξ ξ Jeiiči ra etiatora se obija iz izraza: 8 Y Yg Ygu + Yg ξ Q π (a + b) Q ξ 8 (a + b) + Q ( ab) π ( ab) 8,6 8(,6 +,) Y,67 + Q Y,8Q.,7 π (,6,) S obzirom a je Q m /s, obijamo a je jeiiči ra etiatora: Y,8 8, J / kg.

ZDC Z TUOMŠN JEDNČN D KOMPESO Zaatak 9. Komresor ri azuh iz mire atmosere, ge je ritisak, bar i temeratura t o C, i sabija ga o ritiska tot, bar. ko azuh uazi u komresor brziom 8 m/s i izazi iz komresora brziom 9 m/s, oreiti: a) statičke eičie staja (,t) a uazu i izazu iz komresora, statički stee sabijaja i izeoski ra o usoom a se sabijaje rši u jeom stuju. b) oioski i izeotermski ra komresora, ako je,8. ) totae temerature a izazu iz rog i rugog stuja, za sučaj a se sabijaje rši u a stuja sa istim steeima sabijaja. Uzeti a se a izazu iz rog stuja rši hađeje o t6 o C. Karakteristike azuha su: κ,; 88 J/kgK. ešeje: a) Kaa komresor usisaa azuh iz mire atmosere totae eičie staja a uazu u komresor su eičie staja okoie. tot o, bar T tot T t +76 K κ C 8 J/kgK κ Statičke eičie staja a uazu u komresor izose: 8 T T 6 89,9 K tot C 8 κ, κ T 899,,,99 bar tot T 6 tot Zaatkom je ato a je tot, bar. κ,,, tot κ Ttot Ttot 6,6 K tot, Statičke eičie staja a izazu iz komresora su: 9 T T,6,6 K tot C 8 κ, κ, T,6,99,97 bar T 89,9 Statički stee sabijaja izosi: Totai stee sabijaja se obija:,97 Π,99 tot, Π tot,7, tot,998 zeoski jeiiči ra izosi: κ, κ, κ, Y T 88 6, 7 97, J / kg iz tot tot Π. κ,

ZDC Z TUOMŠN b) Poioski jeiiči ra komresora izosi:,8,8,8 Y T Π 88 6, 7, J / kg o tot tot,8 zotermski jeiiči ra komresora je: Y T Π 88 6, 7 888, J / kg izot tot tot ) / Π Π Π,88 tot tot tot Veičie staja azuha a izazu iz rog stuja su: Π,,88,8 bar tot tot tot tot tot tot,8,8 T T Π 6,88 7, K Temeratura ako hađeja, a o izasku iz rog stuja je: T 6 + 7 K. tot Temeratura azuha a izasku iz rugog komresorskog stuja je: tot tot tot,8,8 T T Π,88 6, K

ZDC Z TUOMŠN Zaatak. Hađei komresor usisaa azuh temerature t o C, ritiska, bar, brziom m/s i otiskuje ga o mesta (ieti siku). U horizotai eoo rečika mm i užie 978 m uazi masei rotok m,8 kg/s azuha. Na ooii užie eooa ouzima se ooia azuha, tako a se a kraju eooa ostaruje ritisak,9 bar. Sujaje azuha, čije su karakteristike: κ,, 86,8 J/kgK, C,6 J/kgK, u eoj mreži je izotermo ri t o C. /,, ξ /,, ξ k... m m/ Oreiti statički stee sabijaja komresora, ako se zaemare si okai otori, a reosti koefiijeata eja usoje ξ, i ξ,6. ešeje: Kao što je eć izato, ko fuia ko kojih se stišjiost može zaemariti, ost., gubitke u raim eoiama eooa, tj. gubitke use eja, sračuaamo uz omoć izraza: g Y ξ Kaa imamo estišji fui ost., taa izraz za gubitke use eja gasi: x ξ ko ou jeačiu itegraimo, s jee sae o za graiče reosti i (a izazu iz komresora i izazu iz rae eoie ei u kojoj suji ostati masei rotok), a sa ruge sae o x za graiče reosti o o, obijamo izraz: ξ Kako je u eoou izotermsko sujaje azuha, T T 9 K, za resek - aži: ge je: π,96 m,9,6 T 86,8 9 k m,8,6,96 kg / m 6,6 x ξ m / s, x

Daje se obija a ritisak u rači izosi: ZDC Z TUOMŠN / + ξ, Za resek - išemo izraz: ξ ge je:,,9 kg / m T 86,8 9 m,8,8 m / s,,9,96 6,6 978 (,9 ) +,9,6,6, bar Pritisak a izazu iz komresora izosi: / + ξ 978 (, ) +,,,9,89 bar, /,8 Totae eičie staja a uazu u komresor su eičie staja okoie, / T tot t +7+788 K i tot, bar. Veičia statičke temerature a uazu u komresor izosi: T Ttot 88 77, K, C,6 a se statički ritisak a uazu u komresor može izračuati iz izraza: κ κ T 77,, tot,,9 T tot 88, Kako su saa ozate reosti statičkog ritiska i a uazu i a izazu iz komresora, statički stee sabijaja izosi:,89 Π,.,9 bar

ZDC Z TUOMŠN Zaatak. Komresor usisaa azuh iz mire atmosfere, u kojoj aa T 88 K i, bar, i otiskuje ga o reseka i (ieti siku). Ceoo je raoiijski i horizotaa, a se mogu zaemariti okai gubii. Pritisi u reseima i su jeaki, sujaje azuha u eoou je izotermo, ri T9 K. Oreiti: a) statički stee sabijaja komresora, ako je izmerea statička temeratura a uazu u komresor T 77, K i ako su ozati seeći oai: m; ξ, za se ei; mm; mm; 8 m; 6 m;, mm; Q, m /s; Q, m /s; N/m i 88 J/kgK; b) broj stujea komresora ako je statički stee sabijaja o stujeima isti i izosi Π stu,6. ešeje: K a) Totaa temeratura se obija iz izraza: T T +, κ, ge je: 88 8 J / kgk. κ, Kako je totaa temeratura a uazu T 88 K, a statička temeratura a uazu T 77, K, možemo obiti brziu a uazu u komresor: ( T T ),8 m / s. Pa ritiska u eoii - se obija iz izraza: ξ. () Za eoie - i - se mogu aisati aaoge formue: ξ, () ξ. () S obzirom a je N/m i a u eoou imamo izotermsko sujaje sa temeraturom T9 K, obijamo a je:,7 kg / m. T 88 9 rzie u eoiama su: Q,,88 m / s, π, π Q, 6,878 m / s. π, π

ZDC Z TUOMŠN z jeačie () imamo a je: + ξ ( ) + 8,88,,7,, 68, Pa,6 bar. Masei rotok u eoii - je: m Kako je gustia u eoii : 68,,797 kg / m, T 88 9 obijamo a je rotok u toj eoii: m,6 Q,6 m / s,,797 a brzia e biti: Q,6 7,6 m / s. π, π ( Q + Q ),7 (, +,),7,,6 Q Saa, zameom obijeih oataka u jeačii (), obijamo a je statički ritisak a izazu iz komresora: (,6 ) + ξ +,6 67,878 Pa. Statički ritisak a uazu u komresor je: T T κ κ 9,98 Pa. 77,, 88,, Dake, statički stee sabijaja izosi: 67,878 Π st,8. 9,98,,. 7,6,797 b) Statički stee sabijaja komresora je Π st, 8, a statički stee sabijaj sakog stuja je isti i izosi Π, 6. st stu z Taa iz izraza za stee sabijaja komresora: Π Π, možemo obiti broj stujea komresora, a rema izrazu: Π st,8 z. Π,6 ststu st st stu

6 ZDC Z TUOMŠN Zaatak. Hađei osteei turbokomresor usisaa azuh iz mire atmosfere ritiska o,98 bar i temerature t o o C i sabija ga o ritiska tot,8 bar. Na izazu iz rog stuja azuh (κ,; 87 J/kg) se izobarski hai tako a mu se temeratura sižaa za 7 o C, a se oa ooo sabija u rugom stuju. Za sučaj a su steei sabijaja stujea isti, a eksoet oioe,8, oreiti: a) totau temeraturu a kraju sabijaja; b) totau temeraturu a kraju sabijaja za sučaj kaa se azuh e bi haio ri izasku iz rog stuja; ) ušteu u rau koja se ostiže hađejem azuha; ešeje: tot,8 a) Totai stee sabijaja komresora izosi: Π tot,9. tot,98 Kako su steei sabijaja stujea isti Π tot Π tot, i s obzirom a je totai stee sabijaja jeak roizou steea sabijaja stujea, Π tot Πtot Π tot, stee sabijaja sakog stuja je: Π tot Π tot Π tot,9,. Totai ritisak a kraju sabijaja u rom stuju komresora je: tot tot Π tot,7 bar tot Kako jet tot T + 7 9 K, temeratura a kraju sabijaja u rom stuju je:,8,8 tot,7 Ttot Ttot 9 79, K tot,98. Nako izobarskog hađeja u međustuju, obija se staje azuha oređeo ritiskom,7 bar i temeraturom T * T tot tot 7 9, K. Temeratura a kraju sabijaja u komresoru je: tot * * tot tot tot ( ),8,8 Ttot T T Π tot 9,,, K. b) Temeratura a kraju sabijaja, za sučaj bez hađeja u međustuju izosi:,8,8 tot,8 Ttot Ttot 9 9, K tot,98 ) a koa komresora koji se hai je: Yk Yk+ Yk Y κ T κ T κ k tot Πtot + * tot tot ( T T tot * tot Π Π + tot ) κ κ κ a komresorskog koa bez hađeja je: Y κ k Ttot Πtot. κ κ Uštea u rau izosi: Yk Y k Yk Ttot Πtot ( Ttot + T * tot ) Πtot, κ Y 6, J / kg. k.