lementi elektronike septembar 2014 ŠNJA. Za rednosti ulaznog napona V transistor je isključen, i rednost napona na izlazu je BT V 5 V Kada ulazni napon dostigne napon uključenja tranzistora, transistor se uključuje i počinje da proodi u aktonom režimu jer mu napon između kolektora i emitora ima eliku rednost. Važi sledeći proračun V V i i V i B Gornja zaisnost aži dok transistor ne uđe u zasićenje V B VB 6.4 V V 1 2 V S V 1 VB VS V VS VB.2 V. 1 aljim poećaanjem ulaznog napona transistor ostaje u režimu zasićenja i izlazni napon kola ostaje konstantan, V 0 V. S Konačno V V 1 VS V B V BT VBT V V VB 1 V VS VB 1 S 5 V 6.4 V 2 0 V 0.7 V 0.7 V.2 V.2 V
5 [V] 0.7.2 [V] 4. a) odsustu naizmeničnog pobudnog signala kondenzatori se ponašaju kao otorene eze. S obzirom da je drejn tranzistora poezan na napajanje, tranzistor sigurno proodi u režimu zasićenja pa aži kn 2 VGS Vt. 2 Na osnou kola sa slike može se pisati G 1 V GS VG V V V V, G 1 G2 odakle sledi da je struja drejna tranzistora 4 ma, A odatle i tražena struja strujnog izora V 0 ma. P b) Na osnou ekialentnog kola pojačaača za male signale prikazanog na slici 4.1 može se pisati: i gmgs 0, P gs g i, odakle sledi i A g g mp 1 g m P. g u G1 G 2 gs Slika 4.1 P i g m gs i
Na slici 4.2 prikazano je ekialentno kolo za određianje izlazne otpornosti. Sa slike se idi da je t t i i t t gmgs P S obzirom da je, gs t G1 G 2 dobija se P Slika 4.2 i. 1 gmp c) Transkonduktansa tranzistora u mirnoj radnoj tački je g m 2k 8 ms n Vrednosti parametara pojačaača su: A 0.97, 121, i gs P g m gs i t i t 6. a) Kada je izlaz operacionog pojačaača u pozitinom zasićenju OP V 12 V, zener dioda Z1 odi u proboju dok zener dioda Z2 odi kao obična dioda. zlaz kola je VZ1 V 7.5 V. Zener dioda Z odi u proboju dok zener dioda Z4 odi kao obična dioda. Potencijal pozitinog ulaznog priključka operacionog pojačaača je OP VZ V 4 V. slo da izlaz operacionog pojačaača bude u pozitinom zasićenju glasi OP OP 4 V. V TH Kada je izlaz operacionog pojačaača u negatinom zasićenju OP V 12 V, zener dioda Z2 odi u proboju dok zener dioda Z1 odi kao obična dioda. zlaz kola je V Z 2 V 7.5 V. Zener dioda Z4 odi u proboju dok zener dioda Z odi kao obična dioda. Potencijal pozitinog ulaznog priključka operacionog pojačaača je OP V Z 4 V 4 V. slo da izlaz operacionog pojačaača bude u pozitinom zasićenju glasi OP OP 4 V. V TL
b) Kolo je simetrično u odnosu na to da li je izlaz operacionog pojačaača u pozitinom ili negatinom zasićenju, tako da je dooljno posmatrati samo jedno od zasićenja. zlazna struja operacionog pojačaača je V i OP V Z1 2 OP max V i OPmax V VZ1 V 2 450 i Struja kroz zener diode Z i Z4 ne zaisi od 2 V Z1 V V Z V VZ1 VZ iz.5 ma 1 1 Struja kroz zener diode Z1 i Z2 je V V Z1 V VZ1 VZ iz1 iz min 2 1 V V Z1 V 2 1.29 kω VZ1 VZ iz min Opseg dozoljenih rednosti otpornosti otpornika 2 je 450 Ω 2 1.29 kω. 7. a) osnona logička kola spadaju, L i N (logički inertor). Kako je funkcija zapisana u obliku koji koristi samo oe tipoe logičkih kola, realizacija se sodi na izbor osnonih logičkih kola sa potrebnim brojem ulaza i njihoo poezianje tako da se dobije tražena funkcija, kao što je prikazano na slici 1. 1
Slika 1 b) Funkcija Y data je u disjunktinoj formi te se može realizoati korišćenjem samo logičkih N kola. ostrukim komplementiranjem funkcije Y AB B A dobija se Y AB B A. Primenom emorganoe teoreme Y AB B A. A B A B na negaciju logičke sume od tri člana dobija se Sproedenim transformacijama početne funkcije došlo se do njenog algebarskog oblika koji se može realizoati korišćenjem samo logičkih N kola. Za komplementiranje promenljiih takođe se koriste logička N kola kod kojih su ulazi međusobno spojeni. Logička šema mreže kojom se realizuje zadata funkcija Y prikazana je na slici 2. Slika 2 Kombinacionu mrežu sa slike 2 moguće je dobiti i direktno na osnou slike 1. Naime, ukoliko se na oba kraja linija koje poezuju izlaze kola i ulaze L kola postae logičke negacije dobija se slika.
Slika Sa druge strane, ako se primeni emorganoa teorema onda se logičko kolo A B A B može zameniti sa troulaznim logičkim N kolom čime se mreža sa slike sodi na mrežu sa slike 2. c) Ako se minimizacija zadate logičke funkcije rši pomoću Karnooe mape onda je funkciju potrebno predstaiti pomoću kombinacione tabele ili u potpunoj formi, proširianjem nepotpunih članoa. Logička funkcija Y AB B A predstaljena je sledećom kombinacionom tabelom A B Y 0 0 0 0 0 0 1 0 0 1 0 1 0 1 1 0 1 0 0 1 1 0 1 1 1 1 0 1 1 1 1 0 na osnou koje se može predstaiti i odgoarajućom Karnooom mapom koja je data na slici 4.
Slika 4 Na osnou uočenih kontura koje obuhataju polja sa logičkim jedinicama dobija se minimalna forma logičke funkcije Y AB B čija realizacija je prikazana na slici 5. Slika 5 d) a bi logička funkcija mogla da se realizuje korišćenjem logičkih NL kola potrebno ju je izraziti u konjuktinoj formi. Na osnou kombinacione tabele kojom je predstaljena funkcija Y sačinjena je Karnooa mapa u kojoj su označene poršine koje obuhataju susedna polja sa logičkim nulama (slika 6). Slika 6 z Karnooe mape sa slike 6 dolazi se do minimizirane funkcije u konjuktinoj formi idu proizoda logičkih suma nezaisnih promenljiih (konjuktina forma) Y ( A B)( B )
ostrukim komplementiranjem prethodne funkcije i primenom A B A B dobija se Y ( A B)( B ), Y ( A B) ( B ). Funkcija do koje se došlo primenom naedenih transformacija može se realizoati korišćenjem samo logičkih NL kola, a realizacija oe funkcije prikazana je logičkom šemom sa slike 7. Y Slika 7 8.
LK Q 0 Q 1 Q 2 A B 000 001 010 101 110 000 Osnoa brojanja brojača je 5, jer brojač u toku jedne periode brojanja ukupno prolazi kroz 5 stailnih stanja (0, 1, 2, 5, i 6).