0 godina CHE Čapljina
0 godina CHE Čapljina
Izdaje: JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d., ostar Ulica dr. ile Budaka 106 A / 88000 ostar / BiH Tel.: +87 6 57 00 / Faks: +87 6 57 77 / ephzhb@ephzhb.ba Naklada: 500 primjeraka Fotografije: Damir Zadro - Fram Ziral i arhiv EP HZHB Tisak: Fram Ziral, ostar ostar, 2009. godine 0 Sadržaj Uz obljetnicu 5 Izgradnja 9 Osnovni tehnički podatci 15 Tehničke karakteristike CHE Čapljina 2 Sanacija i revitalizacija 27 Zanimljivosti 29 Znamenitosti južnoga dijela Hercegovine 1
Uz obljetnicu Crpna hidroelektrana Čapljina ove, 2009., godine obilježava 0 godina rada. Puštena je u pogon 25. studenoga sada već daleke 1979. godine i po mnogo čemu jedinstvena je u elektroenergetskom sustavu JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne, d.d. ostar. Ona je reverzibilna crpno-akumulacijska hidroelektrana koja koristi vode vlastitoga slivnog područja i vode rijeke Trebišnjice. U vrijeme kada je izgrađena bila je prva reverzibilna elektrana na prostoru bivše države. Sa svoja dva motor generatora jedinične snage 240 VA elektrana daje svoj doprinos sigurnosti elektroenergetskoga sustava kao i pokrivanju vršnih opterećenja. Nadalje, s dvije vertikalno postavljene crpke - turbine CHE Čapljina u razdobljima malih voda i za vrijeme manjega opterećenja sustava može raditi kao reverzibilna elektrana crpeći vodu iz donjega u gornji kompenzacijski bazen. Zbog navedenih činjenica jasno je da njezinu vrijednost ne možemo mjeriti samo po proizvedenim kilovat satima električne energije. Također, osim crpnoga pogona elektrana može raditi i u kompen- 6 7
zatorskom pogonu, odnosno može proizvoditi ili uzimati iz mreže reaktivnu energiju i to s turbinskim i crpnim smjerom vrtnje agregata. Općoj slici jedinstvenosti elektrane svakako pridonosi i podatak da je u CHE Čapljina prvi put u regiji upotrijebljeno izravno vodeno hlađenje statorskoga namotaja sinkronoga generatora. Osim ostalih prednosti koje i lokalna zajednica ima od CHE Čapljina, vrijedno je istaknuti činjenicu da su nakon njezinog puštanja u pogon, poplave u Popovom polju svedene na minimum, dok su vode rijeke Trebišnjice ostale na površini u kanalu dugom 65 kilometara. Zbog svojih specifičnosti i spomenutog jubileja CHE Čapljina, a kako bi ostalo zabilježeno za generacije koje dolaze, izdajemo ovu brošuru u kojoj se nalaze iscrpne tehničke karakteristike, revitalizacija, te njezino značenje i različitost od ostalih u elektroenergetskom sustavu i to ne samo u JP Elektroprivreda HZ HB ostar, nego i šire regije. Kako je elektrana smještena u živopisnom čapljinskom kraju (Svitava), nadomak Hutova blata, Narone i Jadrana, a njezini se objekti nalaze i na području općina Neum i Ravno, neizostavno je spomenuti neke kulturne i povijesne znamenitosti tih krajeva, a posebno čapljinskoga područja koje je svojevrsni etnološki muzej pod vedrim nebom. generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. ostar ato atan Žarić, dipl. ing. el. 0 0 godina CHE Čapljina 8 9 godina CHE Čapljina
Izgradnja Južni dio Hercegovine i dubrovačko zaleđe bogati su nizom vrela koja formiraju međudotok nizvodnoga dijela toka Trebišnjice. Taj dio voda tekao je neiskorišten podzemnim kanalima u more odnosno u Neretvu. S energetskoga je stanovišta od posebne važnosti da se ove vode pojavljuju na kotama između 270 i 20 m n.m., tj. svaki m vode na toj visini predstavlja energetski ekvivalent od oko 0,5 kilovat sati. Početkom 1968. godine u tijeku razmatranja vodoprivredne osnove 0 10 11 godina CHE Čapljina
sliva rijeke Trebišnjice, sazrela je ideja da se što bolje iskoriste sve vode sliva, uzimajući u obzir, pored energetike, potrebe vodoprivrede i poljoprivrede. Nakon donesene vodoprivredne osnove izgrađena je studija: ogućnost korištenja voda rijeke Trebišnjice nizvodno od Trebinja, koja je završena početkom 1969. godine. Rezultati studije pokazali su da je opravdano prići odgovarajućim istražnim radovima i ispitivanjima. Tako je počelo Prvi projekt hidroelektrane Čapljina rađen je u prosincu 1968. godine, a krajem 1972. službeno su počeli i glavni građevinski radovi. Bila je predviđena klasična hidroelektrana s dva agregata, s turbinama za pad 205 m, odnosno protok 2x75 m /s. Snaga je elektrane bila 270 W, a priključak na mrežu 220 kv. U nastanku razrade projektne dokumentacije obrađeno je niz inačica. Kao konačno, usvojeno je 0 0 godina CHE Čapljina 12 1 godina CHE Čapljina
rješenje s dvije reverzibilne skupine s Francis crpkama turbinama jedinične snage po 210 W. Izabrano rješenje posljedica je napretka u tehnici gradnje reverzibilnih strojeva, koje po svojim karakteristikama odgovaraju klasičnim turbinama, a uz to, promjenom smjera vrtnje, omogućavaju crpni pogon. To rješenje, pored ostalih prednosti, isključuje potrebu fazne izgradnje. Osnovna koncepcija rješenja sastoji se u sljedećem: Višak voda koje se ne mogu iskoristiti u postojećoj HE Dubrovnik, i vode koje dolaze u korito nizvodno od brane Gorica sprovode se uređenim koritom rijeke Trebišnjice do dna Popova polja gdje se formira gornji kompenzacijski bazen. Voda se zatim dovodi tunelom promjera 8.0 m i duljine 8.105 m u smjeru Hutova blata gdje se gradi podzemna strojarnica s dva agregata. Iz elektrane vode se ispuštaju u donji kompenzacijski bazen iz kojega je moguće regulirano ispuštanje vode u Neretvu. To rješenje omogućuje korištenje bruto pada od 227 m. 0 0 godina CHE Čapljina 14 15 godina CHE Čapljina
Osnovni tehnički podatci CHE Čapljina reverzibilna je crpnoakumulacijska spojen s bazenom, tunelom Klek, a hidroelektrana s vla- na njegovom kraju prema bazenu je stitim prirodnim dotokom u gornji zatvaračnica s grednim zapornicama. kompenzacijski bazen. Elektrana Volumen je bazena 7,2 hm, od čega koristi vode vlastitoga slivnog područja je korisni 6,5 hm. aksimalna radna nizvodno od brane Gorica do kota bazena je 21,5 m n.m., a mini- gornjega kompenzacijskog bazena i malna 224 m n.m. U izvanredno kišnim preljevne vode iz međudotoka između godinama moguća je kota uspora brane Grančarevo i brane Gorica kao do 244 m n.m. Korisni volumen bazena i preljevne vode iz akumulacije Bileća. omogućava satno i dnevno izrav- Od brane Gorica do gornjega kompenzacijskog nanje voda kako u turbinskom tako i u bazena CHE Čapljina crpnom pogonu. Na ulaznoj građevini izgrađen je dovodni kanal, uglavnom dovodnog tunela postavljena je rešetka, trasom korita rijeke Trebišnjice, kapaciteta pomoćni zatvarač i glavni sigurno- 50 m /s, izveden tehnikom prskanoga sni pločasti zatvarač pogonjen hidra- betona, kanal je dug 65 km, uličnim servomotorom. Na ulaznoj je ukupna površina obloge je 2.200.000 građevini i uređaj za čišćenje rešetki, m 2. Sam za sebe predstavlja izuzetan koji ujedno služi i za manipulaciju građevinski pothvat. Gornji kompenzacijski pomoćnim zatvaračima. Na ulaznoj je bazen površine 70 ha, izve- građevini i transformacija 5/ za den je na donjem kraju Popova polja, vlastite potrebe, kao i dizel-agregat za a njegova površina je sanirana u cilju opskrbu u nuždi. vodonepropusnosti, dok je prema Na kraju je dovodnoga tunela 0 polju sagrađen nasip iz glinene jezgre gornji vodostan s donjom i gornjom i obostrane kamene obloge. Kanal je otvorenom komorom. Iz vodostana se 16 17 godina CHE Čapljina
račvaju dvije tlačne cijevi, a u galeriji vodostanskih zatvarača su leptirasti sigurnosni zatvarači promjera 5.250 mm, po jedan za svaku cijev. Dvije vertikalne tlačne cijevi su ukupne duljine 620 m, promjera 5.250 mm, s donjim i gornjim koljenom, te donjim konusnim dijelom za prijelaz s promjera 5.250 mm na.000 mm, tj. na promjer predturbinskoga kuglastog zatvarača. Duboko u kršnom masivu smještena je podzemna strojarnica do koje se stiže pristupnim tunelom (7,5x6 m) dugim 640 m. U podzemnoj su strojarnici smješteni proizvodni agregati i ostala glavna oprema, komandna zgrada višekatnica s četiri etaže montažni plato, mosne dizalice 2x160 t, a u proširenju pristupnoga tunela smještena su dva učinska blok-transformatora snage po 240 VA. Crpni 0 18 19 godina CHE Čapljina
pogon reverzibilnih agregata zahtijeva duboko potapanje crpki-turbina Na izlazno-ulaznoj građevini postavtiskom duljine 60 m, promjera 9 m. u odnosu na donju vodu, tako da je ljene su gredne zapornice, uređaj za strojarnica duboka 77 m, širine 24 odnosno duljine 98 m, što je čini jednim kao i rešetka. njihovo posluživanje i čišćenje rešetki, od najvećih objekta te vrste u svijetu. Ulazno-izlazni objekt prelazi preko Na kraju odvoda iz difuzora crpki-turbina smješteni su pločasti sigurnosni ski bazen Svitava površine 1.000 ha, betonske lepeze u donji kompenzacij- zatvarači na pogon hidrauličnim maksimalnog volumena 44.000.000 servomotorima, po jedan za svaku m. Donji kompenzacijski bazen pomoću pločastih zatvarača na ustavi crpku-turbinu, a oba komuniciraju s donjim vodostanom smještenim na Krupa i rijeke Krupe, spojen je s rijekom Neretvom. Odvojen je od polja 0 početku odvodnoga tunela pod pri- 20 21 godina CHE Čapljina
zemljanim nasipom. Radna kota u do uzimanja od 420 W, tj. omogućava regulaciju sustava u ukupnom donjem kompenzacijskom bazenu varira od 2,0 do 5,80 m n.m. dijapazonu od 840 W. Kolika je važnost elektrane, vidi se iz činjenice da Osim vlastite proizvodnje u turbinskom radu, koja će rasti dovođenjem je njezina snaga u vrijeme puštanja voda Dabarskoga polja, kao i izgradnjom hidroelektrana na gornjim hori- svih hidroelektrana u energetskom u pogon iznosila više od 50% snage zontima, CHE Čapljina može obavljati sustavu BiH. i druge funkcije važne za elektroenergetski sustav. sična hidroelektrana, može u satima CHE Čapljina, osim rada kao kla- CHE Čapljina osim crpnoga pogona može raditi i kao kompenzator, tj. skom sustavu preuzimati viškove iz maloga opterećenja u elektroenerget- proizvoditi ili uzimati iz mreže jalovu protočnih hidroelektrana, termoelektrana i nuklearnih elektrana, i na taj energiju i to kako u turbinskom, tako i u crpnom smjeru vrtnje. U turbinskom način električnu energiju niže tarife pogonu agregati se vrte u jednom kasnijim radom u satima više tarife u smjeru propuštajući pri neto padu turbinskom pogonu pretvoriti u vrjedniju vršnu energiju. od 21 m svaki po 112,5 m /s vode. U crpnom, obrnutom, smjeru vrtnje Time se postižu bitni učinci u elektroenergetskom sustavu smanjuje se uzimaju iz donjega kompenzacijskog bazena Svitava svaki po 85 m /s vode potreba izgradnje novih elektrana i povećava se korisnost sustava. Dodamo koju crpljenjem prebacuju u gornji kompenzacijski bazen Popovo polje, li tomu mogućnost davanja, odnosno uzimajući pri tomu iz energetskih sustava svaki po 210 W. oguć je brzi 2x160 VAr, tj. mogućnost regulacije uzimanja jalove energije u iznosu od ulazak agregata u pogon i prijelaz iz napona u jednom od najvećih i najvažnijih energetskih čvorišta sustava jedne vrste pogona u drugu. Na taj način elektrana predstavlja znatnu (TS ostar 4), razvidno je da je važnost toga objekta daleko izvan okvira 0 0 rezervu u elektroenergetskom sustavu, omogućava davanje od 420 W klasičnih objekata slične veličine. godina CHE Čapljina 22 2 godina CHE Čapljina
Tehničke karakteristike CHE Čapljina Crpna HE Čapljina nalazi se u Hercegovačko- neretvanskoj županiji na donjem toku rijeke Trebišnjice. Koristi vode vlastitoga slivnog područja i vode rijeke Trebišnjice kroz Popovo polje. Puštena je u pogon 1979.god. Broj agregata 2 Instalirana snaga 420 W Instalirani proticaj 225 m/sec Tehnički minimum po agregatu 140 W Srednja godišnja proizvodnja 620 GWh Energija od 1 m vode 0,52 kwh Količina vode za 1 kwh 1,9 m Ukupan stupanj korisnog djelovanja (crpka-turbina) 74% Energetska vrijednost akumulacije,40 GWh Volumen akum. do kote norm. uspora (ukupna) 7,12 hm Korisni volumen akumulacije 6,5 hm Bruto pad - maksimalni 227,7 m Bruto pad - minimalni 221 m Kota donje vode m.n.m Tip turbine Francis-reverzibilni aksimalna radna kota 21,5 m.n.m inimalna radna kota 224 m.n.m Duljina dovodnoga tunela 8,1 km Promjer dovodnog tunela 8 m Duljina tlačne cijevi 10 m Promjer tlačne cijevi 5,25 m Duljina odvodnoga tunela 60 m Promjer odvodnog tunela 9 m Volumen donjega kompezacijskog bazena - ukupni 44 hm x106 Duljina dovodnoga kanala Trebinje - Hutovo 65 km Nominalni protok dovodnog kanala 50 m/sec aks. razina jezera - turbinski rad 244 m.n.m inimalna kota donjega kompezacijskog bazena 2, m.n.m aks. kota donjega kompezacijskog bazena 5,8 m.n.m 0 Duljina nasipa uz obodni kanal 5650 m Duljina nasipa uz rijeku Krupu 1860 m Duljina pregradnoga nasipa Ustava - Obodni kanal 1680 m 24 25 godina CHE Čapljina OSNOVNI PODATCI
GENERATORI Tip Trofazni sinkroni Proizvođač AEG Godina stavljanja u pogon 1979 Prividna snaga 240 VA Faktor snage cos φ 0,85 aksimalna reaktivna snaga - kompezatorski pogon ±160 VAr Nominalni stupanj iskorištenja 98,5 % Napon statora 15,75 kv Napon uzbude 44 V Struja uzbude 1910 A Nazivna struja 8798 A Način hlađenja statora zrak - voda Način hlađenja rotora zrak Broj polova 20 Broj okretaja 00 o/min TURBINE-CRPKE Tip Francis Proizvođač Riva - Calconi Instalirana snaga 250 W Tehnički minimum 140 W Broj obrtaja - nominalni 00 obr/min Broj obrtaja - pobjega 480 obr/min Promjer radnog kola 4500 mm Nominalni protok - turbinski rad 112,5 m/sec Nominalni protok - crpni rad 85 m/sec OTOR Nazivna snaga 225 W Faktor snage cos φ 0,9 Vrsta zaleta izravni asinkroni 0 0 godina CHE Čapljina 26 27 godina CHE Čapljina
Sanacija i revitalizacija Nakon Domovinskoga rata pristupilo se saniranju uglavnom neizravnih ratnih šteta. Krajem 1998. godine zamijenjena je klimatizacije komandne zgrade strojarnice i 1999. godine izvršena je revitalizacija leptirastoga zatvarača agregata broj 1. Do kraja 200. godine izvršena je zamjena kompresora za odvodnju, ugradnja novoga KRD-a (registar događaja), zamjena 220 kv prekidača i zamjena klimatizacije strojarnice. Sljedećih godina izvršena je zamjena dizala u strojarnici, instaliran je novi sustav video nadzora i vatrodojave, a saniran je i asfaltiran pristupni put prema zgradi ulazne građevine. U posljednje vrijeme, izvršena je ugradnja novih zaštita i upravljanje za 220 kv postrojenje (SCADA), zamjena rastavljača 245 kv, AKZ-a postrojenja 220 kv i polaganje optičkog kabela od ulazne građevine Hutovo do strojarnice, duljine 9 km. 0.9.2009. godine potpisan je Ugovor s odabranim izvođačima iz zajma Europske investicijske banke (EIB, oko 6 milijuna K) za ugradnju nove opreme: 5 kv postrojenje, kabeli 245 kv, mjerni naponski i strujni transformatori 245 kv i odvodnici prenapona. Planirana je ugradnja nove opreme na uzbudnom sustavu agregata. 0 28 29 godina CHE Čapljina
Zanimljivosti U CHE Čapljina ugrađeni su prvi sinkroni hidrogeneratori s izravnim vodnim hlađenjem statorskoga namota na prostoru bivše države. Agregati su opremljeni i izvedeni za izravni i neizravni asinhroni zalet u crpni pogon. Još uvijek predstavljaju najveće jedinice u svjetskim razmjerima koje na taj način ulaze u crpni pogon. Kod neizravnog zaleta u crpni pogon koriste se prigušnice ugrađene u zvjezdištu sinkronih motor-generatora. Prigušnice olakšavaju zalet odnosno smanjuju struju zaleta i pad napona u mreži 220 kv. Sinkroni motor-generatori razvodno postrojenje 220 kv izgrađeno je uz pristupni tunel strojarnici, a opremljeni su za električno kočenje. Između sinkronih motor-generatora u njemu je i transformator 220/6,75 i blok transformatora, smještenih u kv, 40 VA s razvodnim postrojenjem proširenju prilaznog tunela, postavljene su oklopljene jednofazne sabirnice Kao rezerva u nuždi služe dva dizel 5 kv za napajanje vlastite potrošnje. duljine 110 m. Izvodi visokog napona električna agregata, svaki snage po realizirani su uljnim jednožilnim kabelima 220 kv, položenim na policama u taju automatski. Dizel agregati smje- 1.200 kva koji u slučaju potrebe star- 0 pristupnom tunelu do vanjskoga razvodnog postrojenja 220 kv. Vanjsko jenje 220 kv. šteni su uz vanjsko razvodno postro- 0 1 godina CHE Čapljina
Znamenitosti južnoga dijela Hercegovine CHE Čapljina sa svojim pogonima i postrojenjima proteže (što je svojevrstan raritet) na teritoriji triju općina: Čapljine, Neuma i Ravnog. Čapljinsko je područje, uzimajući u obzir spomenike iz materijalne kulture iz različitih razdoblja, od neolita do kraja osmanlijskoga razdoblja, jedinstven prirodni, arheološki i etnološki muzej pod vedrim nebom. Kompleksi starih gradova Gabele i Počitelja, srednjovjekovni stećci, rimske građevine duž nekadašnjih rimskih puteva, srednjovjekovne kule te mnogobrojne građevine etnografske i povijesne važnosti vrijedno su blago i privlačna destinacija za mnogobrojne turiste. 0 0 godina CHE Čapljina 2 godina CHE Čapljina
Općina Čapljina zauzima površinu od 249 km2 i s 27.000 stanovnika grad je na četiri rijeke: Neretvi, Trebižatu, Bregavi i Krupi, a tu su i prirodna i umjetna jezera Hutovoga blata (Deransko i Svitavsko jezero). Intenzivno bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom i izuzetno dobra povezanost sa susjednim općinama i Republikom Hrvatskom te posebno pogodna submediteranska klima čine tu općinu jednom od najprivlačnijih poljoprivrednih regija u Bosni i Hercegovini. Udaljenost od stotinjak kilometara od Dubrovnika, Splita i Sarajeva, te petnaestak kilometara od eđugorja i nešto više do ostara, čine taj prostor gotovo nezaobilaznim u turističkom, povijesnom i gospodarskom smislu. 0 godina CHE Čapljina 4 5 HKUD Zora Gorica Struge, Seljačka sloga Trebižat i Sveti Ante Dretelj uz druga kulturno-umjetnička društva u Čapljini i okolici uspješno čuvaju i podsjećaju na tradiciju svakodnevnoga življenja i zabave.
Hutovo blato, jedinstvena submediteranska močvara, smještena je u tipičnom kraškom ambijentu na jugu Hercegovine. Teritorijalno pripada općinama Čapljina i Stolac i smatra se jednim od najvećih zimovališta ptica na području Europe. Kroz Park protječe rijeka Krupa, pritoka rijeke Neretve, koja zajedno s podzemnim vodama rubnoga kraškog područja uvjetuje vodni režim i odvodi vode Deranskoga i Svitavskoga blata u Neretvu, a time i opće životne uvjete u tom močvarnom ekološkom sustavu. Rijeka Krupa nema pravoga izvora nego istječe iz Deranskoga jezera prema Neretvi i može teći u dva smjera. U vrijeme visokoga vodostaja Neretve nosi vodu prema Deranskom jezeru i tako plavi okolna područja. Hutovo blato 2001. godine upisano je u listu močvara od međunarodne važnosti i registrirano pri UNESCO-vom Direktoratu u Parizu. Brežuljak Karaotok, u sklopu Parka prirode Hutovo blato, nedaleko od Čapljine 0 0 godina CHE Čapljina 6 7 godina CHE Čapljina
Neum je jedino općinsko sjedište (1978.) Bosne i Hercegovine na Jadranskoj obali. Općina je površine 226 km 2 i 24 km duge rivijere. Smješteno je u priobalju zaljeva Neum-Klek. Neum se intenzivno počeo graditi usporedo s izgradnjom jadranske magistrale, 1965. godine. Ugodne je mediteranske klime i bogate turističke ponude, raspolaže s više od 7.000 ležaja u hotelima visoke kategorije, odmaralištima i privatnome smještaju. Grad se prvi put spominje daleke 5. kao Neumene, a do 1718. godine bio je u sastavu Dubrovačke Republike. Gabela (Drijeva) bogato je arheološko nalazište, na obali Neretve, južno od Čapljine. I danas se vide ostaci starih zidina te skulptura kamenoga lava simbola venecijanske (mletačke) kulture. ogorjelo je jedan od najvažnijih spomenika rimskog doba u BiH. Vidljivi su ostaci stare vile iz 4. stoljeća, iako je već u 1. stoljeću nove ere ovdje postojalo poljoprivredno imanje. 0 8 9 godina CHE Čapljina
Popovo polje je kraško polje na jugu Bosne i Hercegovine, u kojem su se razvili svi površinski i podzemni oblici. Obuhvaća prostor od Trebinja na jugoistoku do Hutova na sjeverozapadu. Unutar Popovske udoline raspoznaju se tri prirodne cjeline: okro polje, Trebinjska šuma, Popovo polje u užem smislu (prostor između Poljica i Hutova). Prije izgradnje hidroakumulacije u Popovom polju Popovci (kako sebe nazivaju stanovnici) bavili su se poljoprivredom dok je polje bilo suho i ribolovom kad bi polje poplavilo (lovili su endemičnu popovsku gaovicu). Priroda nastanka polja samo je djelomično poznata, a najvećii dio područja izgrađuju karbonantne naslage stijena koje su se nataložile u kredi. U neposrednoj je blizini Čapljine Počitelj, orijentalne arhitekture, zanimljiv je i kao domaćin likovne kolonije s najdužom tradicijom u jugoistočnoj Europi. 40 41
Općina Ravno prostre se od Hutova do Ivanice iznad Dubrovnika. Središte općine je oko 100 km udaljeno od ostara, a pećina Vjetrenica zaštićeni je spomenik prirode, te najveća i najatraktivnija na širem području. Vjetrenicu karakterizira iznimno bogat pećinski svijet (prvi je u svijetu po bio-raznolikosti), a pronađen je i čitav niz zanimljivih paleontoloških nalaza. Za posjetitelje je otvoreno 1964. godine, u posljednjem ratu devastirano je osvjetljenje čiji je projekt obnove i modernizacije u tijeku. 0 0 godina CHE Čapljina 42 4
245/228 kv, 10 ka L 4,5 km Al/Fe 2x60/57mm² (780A po užetu) 245/228 kv, 10 ka 245 0,1 0,1 1. 100 VA; kl.0,2 Ö Ö Ö kv 2. 100 VA; kl.0,5 1200 245 kv 1. 45 VA; kl. 0,2 1 Ith=25 ka 2. 60 VA: 5P 10 245 0,1 0,1 1. 100 VA; kl.0,2 Ö Ö Ö kv 2. 100 VA; kl.0,5 1200 245 kv 1. 45 VA; kl. 0,2 1 Ith=25 ka 2. 60 VA: 5P 10 01 245 kv; 1000 A 245 kv; 2000 A 245 kv; 2000 A ; 10 000 VA 245 kv; 2000 A 04 245 kv; 1000 A 245 kv; 2000 A 245 kv; 2000 A ; 10 000 VA JEDNOPOLNA SHEA AD 245 kv; 2000 A 220 kv; ~ 50 Hz; 2000 A; 10 GVA 245 kv; 2000 A 245 0,1 0,1 Ö Ö Ö kv 100 VA kl.0,2 100 VA kl.0,5 245 kv; 2000 A 02 245 kv; 2000 A 10 GVA 245/228 kv; 10 ka 245 kv; 400 A 0 245 kv; 2000 A 245 kv; 2000 A 10 GVA 245/228 kv; 10 ka 245 kv; 400 A 06 245 kv; 2000 A 245 kv; 2000 A 05 10 000 VA 100 A 245 kv 1. 0 VA 5P10 1-1 Ith 25 ka = 250 In 2. 0 VA 5P10 VANJSKO POSTROJENJE 245 kv 1. 45 VA kl.0,2 600 A 2. 60 VA 5P 20 1-1-1. 0 VA 5P 10 245 kv 1. 45 VA kl.0,2 600 A 2. 60 VA 5P 20 1-1-1. 0 VA 5P 10 AT 220± 12x12,5% kv 40 VA Yy0 Ec = 0,124 0,19 6,75 kv VP0 1079; ka 245/228 10 ka 12 kv; 400 A 1000/1 A 0 VA 5P10 12/108 kv 10 ka REZERVA DV ULAZNA GRADJEVINA L 9 km Al/Fe 95/15mm² L 15 km VPO 18/9 10 ka VOP 7,5 10 ka VOP 7,5 10 ka STROJARA KAVERNE 1 AP 1 AT 24 kv; Ith = 100 ka 24 kv Ith = 1000 ka 20 kv 75/1 A; 0 VA; 5P10 75 A ; 0 VA; 5P10 1. 45 VA kl.0,2 1 2. 15 VA 5 P 20 9000 15,75 kv 1-1-1-5 A 1,74 VA. 60 VA 5 P 10 0,51 kv 1 CU 4. 270 VA 5 P 20 0,51 0,110 1 AP kv Ö Ö 240 VA 00 /min. 1. 10 VA kl.0,2 G/ 15,75±10% 1 kv 2000 1. 15 VA; kl. 0,2 ~ cos =0,85.. 0,95 5-5 A 2. 0 VA: 10 P10 Xd un= 0,22 0,51 kv 15,75±2x2,5% kv 1 CT 1,6 VA Dy 5 2000 A: 70 ka 20 kv 1. 45 VA kl.0,2 Ec = 0,06 2. 270 VA 5 P 20 0,4/0,21 kv Uo = 820 V 9000 Io = 200 A 1-5-5-1 A. 270 VA 5 P 20 Blokiranje 4. 60 VA 5 P 20 0,51 kv 1250 A: 70 ka 0,51 kv 70 ka 750 70 ka A 5 15 VA 10 P10 kv 0,1 Ö kv 0,1 kv 15,75 0,1 Ö Ö 15,75 0,1 Ö Ö 15,75 0,1 Ö Ö 1. 50 VA kl.0,2 15 VA kl.1,0 15 VA kl.1,0 100 VA; kl.0,5 0 VA; kl.0,5 20 kv 10 ka 20 kv 10 000 A x(1x500 mm² ) 15,75/22 kv 10 ka 1 AQ 2 CU 1 CE 2 CE 12 kv 10 000 A X D= 0,50±0,05 2 AP Blokiranje 2 AT x(1x500 mm² ) G/2 ~ 2 AP 2 AQ 2 CT VP0 10/9; 10kA AH 1. 10 VA kl. 0,2 n<5 00-600 A 8 kv 2. 45 VA; 5P10 kl.1 1-1 5 0,1 0,1 kv 1. 0 VA kl. 0,2 Ö Ö 2. 20 VA 8 kv; 600A 01 750 VA 5 kv; 1000 A; 82 VA 5 0,1 0,1 kv 1. 0 VA kl. 0,2 Ö Ö 2. 20 VA 05 5 0,1 0,1 kv 1. 0 VA kl. 0,2 Ö Ö 2. 20 VA 1. 10 VA kl. 0,2 n<5 75-150 A 8 kv 2. 45 VA; 5P10 kl.1 1-1 8 kv; 800A 750 VA 02 8 kv; 800A 06 750 VA 07 2,4 VA; Yy0 5 BT 5 BU Ec = 0,05 4,8 VA; Yd5 Ec = 0,06 5± 2x2,5% kv 8 kv; 800A 750 VA 50-100 A 1-1 4,8 VA; yd5 Ec = 0,04 10± 2x2,5% kv 12 kv 400 A 1. 10 VA kl. 0,2 n<5 8 kv 2. 45 VA; 5P10 kl.1 5 0,1 0,1 kv 1. 0 VA kl. 0,2 Ö Ö 2. 20 VA 1. 10 VA kl. 0,2 n<5 75-150 A 8 kv 2. 45 VA; 5P10 kl.1 1-1 4,8 VA; Yd5 Ec = 0,05 5± 2x2,5% kv 0 8 kv; 800A 750 VA 8 kv; 800A 750 VA 2,4 VA; Yy0 Ec = 0,05 4,8 VA; yd5 Ec = 0,04 10± 2x2,5% kv 12 kv 400 A 12 kv 400 A 5 0,1 0,1 Ö Ö kv 1. 0 VA kl. 0,2 2. 20 VA 1. 10 VA kl. 0,2 n<5 75-150 A 8 kv 2. 45 VA; 5P10 kl.1 1-1 1. 10 VA kl. 0,2 n<5 50-100 A 8 kv 2. 45 VA; 5P10 kl.1 1-1 12 kv 400 A AK 5 AT 04 8 kv; 800A 750 VA 5 0,1 0,1 5 0,1 0,1 5 0,1 kv 1. 0 VA kl. 0,2 kv 1. 0 VA kl. 0,2 Ö Ö 2. 20 VA Ö Ö 2. 20 VA Ö Ö VOP 7,5 10 ka VOP 7,5 10 ka 1. 10 VA kl. 0,2 n<5 50-100 A 8 kv 2. 45 VA; 5P10 kl.1 1-1 10 kv 0,1 kv 1. 0 VA kl. 0,2 2. 20 VA VOP 7,5 10 ka 0,51 kv 0,75 VA 1 CV 2 CV kabel 10 kv In=277A L x(1x120) mm² 800 m/f kabel 10 kv In=277A L x(1x120) mm² 800 m/f kabel 1kV In=4000A x(7x240) mm² kabel 1kV In=4000A x(7x240) mm² 0,5 kv; Ith = 70 ka 2000 5 A; 0 VA; 5P10 Šina (In = 2000 A) Kabel (In = 2400 A) 0,5 kv Ith = 70 ka 2500 1. 0VA; kl.0,2 A 5-5 2. 0VA; 5P10 Šina (In = 2000 A) 0,5 kv Ith = 70 ka 1000 A 0VA; 5P10 5 Kabel (In = 2400 A) 0,5 kv Ith = 70 ka 2500 1. 0VA; kl.0,2 A 5-5 2. 0VA; 5P10 4 CT 2,4 VA Ec = 0,05 10±2x2,5% kv 4,8 VA; Dy 5 2,4 VA Ec = 0,05 4000 A; ŠINA L 5m/f 4000 A 5-5 0,5 kv;1.0 VA; kl.1 70 ka;2.0 VA; 5P10 2,4 VA Ec = 0,05 4000 5-5 A 4 CU 0,5 kv;1.0 VA; kl.1 70 ka;2.0 VA; 5P10 10±2x2,5% kv 4,8 VA; Dy 5 2,4 VA Ec = 0,05 GEY1 GEX1 0,5 kv Ith =70 ka 000 A 5-5 1. 0 VA;kl. 1 2. 0 VA;5P10 GEX2 G G ~ ~ GEY2 0,5 kv Ith =70 ka 1. 2000 A 2. 5-5 0,5 kv Ith =70 ka 2000 A 5-5 KABEL 1 kv x(x240) 240 mm² 2000 A; 70 ka III 000 A 70 ka 200 A 200 A Blokiranje IV 1250 A 000 A 70 ka 200 A 200 A V.A 000 A 4000 A 4000 A 4000 A 4000 A V.B 4000 A 70 ka VI.A 4000 A 70 ka VI.B 000 A VII 4000 A 70 ka 6CC 2000 A 0,5 kv Ith =70 ka 2000 A 1. 0 VA;kl. 1 5-5 2. 0 VA;5P10 VIII 000 A 70 ka 1 CA 200 A 2 CA 70 ka 4 CC 4 CD 70 ka 4000 A 2000 A 200 A 2000 A 200 A 200 A 2500 5 0,5 kv; 70 ka A 0 VA; kl. 1 2500 0,5 kv; 70 ka A 5 0 VA; kl. 1 2500 A 5 0,5 kv; 70 ka 0 VA; 5P10 2500 0,5 kv; 70 ka A 5 0 VA; 5P10
252.00 2 1 245.00 1. OBJEKTI GORNJEG VODOSTANA 229.5 10,00 m 14 224.50 5 208.00 4 210.00 5 15 LINIJA TERENA 8,00 m 6 196.00 7 7 181.00 12 180.00 94.00 96.51 DISPOZICIJA (OSNOVA) 10 11 1. OTVORENA (IZLIVNA) KOORA. KOSI ROV DISPOZICIJA (OSNOVA) 2x 525 mm 5. DONJA KOORA (OSICA) 6. DOVODNI TUNEL 5 10.00m 15 9.00 16 14.00 10 14.00 7 16 2 4 7 8 12 16 6 1 11 10.00m 1 5
252.00 GORNJA KOORA 245.00 7.00 LINIJA TERENA 229.5 KOSI ROV 224.65 PRILAZNA ŠTOLNA ZA KOSI ROV 224.50 94.00 208.00 DONJA KOORA 210.00 GORNJI VODOSTAN 14 m PRILAZNA ŠTOLNA ZA DONJU KOORU VODOSTANA GALERIJA ZATVARACA PODUŽNI PRESJEK POSTROJENJA DOVODNI TUNEL 196.00 181.15 PRISTUPNI TUNEL GALERIJI ZATVARACA 180.00 162.78 96.51 Æ500 STROJARA I KOANDA REZERVOAR RASHL.VODE LINIJA TERENA U OSI PRISTUPNOG TUNELA LINIJA TERENA U OSI ODVODNOG TUNELA DONJI VODOSTAN 9.00 PRISTUPNE ŠTOLNE TL. CIJEVIA PRISTUPNI TUNEL STROJARI 8.00 TRANSF. ODJELJENJE I KABLOVSKI KANALI - 22.40-14.00-5.00-47.00 DIFUZORSKI KANALI - 25.00 ODVODNI TUNEL Æ 9 m - 15.00 59.00 90.00 149.00 596.59 pad 1.74% 5.00
www.ephzhb.ba