LIPIDI. Definicija lipida

Σχετικά έγγραφα
o glikolipidi (glicero- i sfingoglikolipidi sadrže ostatke ugljenihhidrata (β-dglukoze,

LIPIDI Definicija lipida

PODELA LIPIDA NE MOGU SE SAPONIFIKOVATI MOGU SE SAPONIFIKOVATI STEROIDI TERPENI PROSTI SLOŽENI MASTI I ULJA VITAMINI (A,D,E,K) FOSFOLIPIDI

LIPIDI. Osnove biokemije Boris Mildner OSNOVNE KARAKTERISTIKE LIPIDA

ZADACI LIPIDI. Biohemija I Sarajevo,

MASTI U HRANI I ISHRANI

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

Masti 3/15/2016. Lipidi (masti) Osnovne funkcije masti (lipida) Elementarni sastav masti i skroba, %

LIPIDI IN LIPIDNE MEMBRANE

MASTI U HRANI I ISHRANI. Predavač: prof. dr Slađana Šobajić

Elementi spektralne teorije matrica

numeričkih deskriptivnih mera.

MASTI U HRANI I ISHRANI. Predavač: prof. dr Slađana Šobajić MAKROMOLEKULE OSNOVNI HRANLJIVI SASTOJCI MAKRONUTRIMENTI

BIOFIZIKA BIOFIZIČKE OSOBINE ĆELIJSKE MEMBRANE. Aleksandar Tomić maj 2007

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Teorijske osnove informatike 1

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA

Ispitna pitanja za teorijski deo ispita. Pitanja iz neorganske hemije

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL


Biohemijski i mikrobiološki principi I DEO

Operacije s matricama

Uloga lipida u organizmu

RESOURCE JUNIOR ČOKOLADA NestleHealthScience. RESOURCE JUNIOR Okus čokolade: ACBL Prehrambeno cjelovita hrana 300 kcal* (1,5 kcal/ml)

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

REAKCIJE ELIMINACIJE

ODJEL ZA ZDRAVSTVENE STUDIJE SVEUČILIŠTA U ZADRU

ZNAČAJ I ULOGA HRANE U ORGANIZMU

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Kaskadna kompenzacija SAU

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Proteini. Naziv PROTEINI potiče od Grčke reči proteios, što znači PRVI

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

18. listopada listopada / 13

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Računarska grafika. Rasterizacija linije

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

VODA ELEKTROLITI I ACIDO-BAZNA RAVNOTEŽA...

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

7 Algebarske jednadžbe

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Prirodno-matematički fakultet Društvo matematičara I fizičara Crne Gore

Ο H C C H HC5 3CH \ / \ 4 /

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

Računarska grafika. Rasterizacija linije

CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA

MEĐUMOLEKULSKE SILE JON-DIPOL DIPOL VODONIČNE NE VEZE DIPOL DIPOL-DIPOL DIPOL-INDUKOVANI INDUKOVANI JON-INDUKOVANI DISPERZNE SILE

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

GLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010.

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Moguća i virtuelna pomjeranja

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

Dominantna riblja vrsta na ribnjacima u Srbiji je šaran, sa značajnim udelom biljojednih riba.

evina) - retko se nalaze u slobodnom stanju - međusobno povezane čineći i peptide i proteine

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L

Supstituisane k.k. Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi. Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori

5. Karakteristične funkcije

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Radoslav D. Mićić, doc. PhD, Hemija nafte i gasa. Presentation 3.

4. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer VITAMINI VITAMINI RASTVORLJIVI U LIPIDIMA VITAMIN A (RETINOL)

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Vodik. dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za primijenjenu kemiju

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Reverzibilni procesi

Transcript:

LIPIDI Definicija lipida Lipidi su materije biološkog porekla koje ulaze u sastav organizama biljaka i životinja, i u osnovi se karakterišu time: što su slabo rastvorni ili nerastvorni u vodi, a rastvorni u različitim organskim rastvaračima (etar, dihlormetan, aceton); što predstavljaju biološki veoma značajna jedinjenja sa raznim funkcijama, u tkivima ćelija ili, pak, u tečnostima koje one sadrže. 1

Biološka aktivnost čine osnovnu strukturnu komponentu ćelijskih membrana i utiču na njihovu propustljivost, učestvuju u predaji nervnih impulsa, stvaraju kontakte meñu ćelijama, čine važnu grupu rezervnih materija za čuvanje energije kod organizama, imaju zaštitnu ulogu (kod kože, krzna, perja, listova biljaka), ispoljavaju hormonsko ili vitaminsko delovanje. Podela Lipidi se mogu podeliti na proste i složene. Prosti obuhvataju triacilglicerole (trigliceride) i voskove. U složene lipide spadaju fosfolipidi, steroli i glikolipidi. Podela se može izvršiti i na one koji sadrže nepolarne hidrofobne i polarne hidrofilne delove (triacilgliceroli, fosfolipidi), kao i na one koji sadrže tetraciklično jezgro (steroli). 2

Podela Kako se u lipide ubrajaju jedinjenja koja se karakterišu rastvorljivošću u organskim rastvaračima, u lipide se ubrajaju i terpeni i terpenoidi, vitamini rastvorni u mastima (A,D,E,K) Podela lipida se vrši i na osnovu sposobnosti da podležu hidrolizi u baznoj sredini (saponifikacija): osapunjivi (mogu se saponifikovati) masti i ulja, voskovi, fosfolipidi, sfingolipidi, lipoproteini, neosapunjivi (ne mogu se saponifikovati) steroidi, terpeni, prostaglandini. Triacilgliceroli Životinjske masti i biljna ulja su smeše triacilglicerola (triglicerida). Triacilgliceroli su tri estri glicerola i viših masnih kiselina. idrolizom triacilglicerola se dobija glicerol i tri masne kiseline. 2 2 triacilglicerol (mast ili ulje) R' R'' R''' 1. Na, 2 2. l, 2 2 + 2 glicerol R' R'' R''' masne kiseline 3

Masne kiseline Najzastupljenije masne kiseline u mastima, uljima i biološkim membranama broj atoma:broj dvostrukih veza Zasićene 12:0 14:0 16:0 18:0 Nezasićene 16:1 18:1 18:2 18:3 20:4 Struktura 3 ( 2 ) 10 3 ( 2 ) 12 3 ( 2 ) 14 3 ( 2 ) 16 3 ( 2 ) 5 =( 2 ) 7 3 ( 2 ) 7 =( 2 ) 7 3 ( 2 ) 4 (= 2 ) 2 ( 2 ) 6 3 2 (= 2 ) 3 ( 2 ) 6 3 ( 2 ) 4 (= 2 ) 4 ( 2 ) 2 Naziv laurinska miristinska palmitinska stearinska oleopalmitinska oleinska linolna linolenska arahidonska Svojstva masnih kiselina Skoro sve masne kiseline imaju parni broj atoma. Nezasićene masne kiseline imaju niže temperature topljenja od odgovarajućih zasićenih. Nezasićene masne kiseline se u prirodi nalaze u cis obliku. Dvostruke veze nisu konjugovane. 1 2 3 4 5 6 7 8 11 12 9 10 13 14 15 16 17 18 Strukturna formula oleinske kiseline (cis-konfiguracija) 4

idrogenovanje ulja Katalitičkim hidrogenovanjem tečnih ulja se dobijaju čvrste masti. "biljna mast" i priprema margarina. idrogenovanje se izvodi dejstvom molekulskog vodonika u prisustvu katalizatora (Pd, Ni) na atmosferskom pritisku ili na povišenom (npr. 20-25 bara). na temperaturi od 180-240 o. 2, Ni Sapuni 2 2 R' R'' R''' triacilglicerol (mast ili ulje) + 3Na 2 + 2 glicerol R' - + Na R'' - + Na R''' - + Na Na-sapuni polarni deo glava sapun nečistoća Na + Na + Na + _ Na+ _ Na + _ presek micele nepolarni deo rep 2 Na + Na + _ Na + 5

Voskovi Voskovi su lipidi izgrañeni od jednovalentnih viših masnih alkohola i jednobaznih viših masnih kiselina, tj. estri. 3 ( 2 ) 24 ( 2 ) 29 3 3 ( 2 ) 30 ( 2 ) 33 3 glavna komponenta pčelinjeg voska Ulazi u sastav pčelinjeg saća glavna komponenta karnauba voska Nalazi se na lišću Brazilske palme Fosfolipidi Fosfolipidi ili fosfoacilgliceroli se nalaze u biološkim membranama (kod biljaka i životinja). Fosfolipidi se dele na glicerofosfolipide i sfingolipide. nepolarni repovi pšta formula glicerofosfolipida polarna glava 2 2 P X 6

Fosfolipidi X je npr., ostatak etanolamina, ostatak holina, ostatak serina, ostatak glicerola. R'' 2 R' R konfiguracija 2 P fosfatidna kiselina (X=) etanolamin holin serin glicerol - 2-2 -N + 3-2 - 2 -N( 3 ) + 3-2 --N + 3 - - 2 -- 2 - Fosfatidil-etanolamin Fosfatidil-etanolamini ulaze u sastav bioloških membrana. U živim ćelijama čine 25% svih lipida. Nalaze se i u nervnom i moždanom tkivu. U sastav kefalina (triv. naziv za ove fosfolipide) ulaze različite zasićene (14-18 atoma) i nezasićene (18-22 atoma) masne kiseline. Može se izolovati ekstrakcijom iz npr. semena soje. P _ + N 7

Fosfatidil-holin I fosfatidil-holini ulaze u sastav bioloških membrana. Trivijalni naziv za ove fosfolipide je lecitin. Lecitin se može izolovati ekstrakcijom (heksan, etanol, aceton, benzen) iz semena soje, suncokreta, pamuka, jaja, mleka itd. Koristi se kao dodatak hrani i kao emulgator. P _ N + Sfingolipidi Sfingolipidi takoñe ulaze u sastav bioloških membrana. U svojoj strukturi umesto glicerola sadrže amino-diol sfingozin. Pojavljuju se u tkivima mozga i nerava. Nazivaju se i sfingomielini (u sastav mielinskih listića nerava). sfingozin + 3 N ceramid R--N N sfingolipid (sfingomielin) + -P-- 2-2 -N( 3 ) 3 8

Biološke membrane lipidni dvojni sloj fosfolipid protein Propusnost membrane je kontrolisana prirodom masnih kiselina koje ulaze u sastav fosfolipida. Zasićene masne kiseline smanjuju propusnost membrane jer se njihovi ugljovodonični lanci gušće pakuju. Nezasićene masne kiseline povećavaju propusnost membrane zbog smanjene gustine pakovanja ugljovodoničnih lanaca. Animalne membrane sadrže holesterol, a kako holesterol smanjuje propusnost, one su manje propusne od biljnih membrana. Steroidi/steroli sadrže tetraciklično jezgro ciklopentanoperhidrofenantrena 2 3 1 A 4 10 5 11 9 B 6 12 8 7 17 13 D 14 15 16 9

Stereohemija steroida 3 3 R 3 3 R 3 i su trans 3 i su cis holestan trans-oblik 3 R 3 koprostan cis-oblik 3 R 3 5α- 5β- olesterol * * A * * B * 17 20 * * D * 21 24 22 23 25 26 27 olesterol se sintetiše u jetri, a organizam ga izdvaja i iz hrane. Ulazi u sastav tzv. plazma lipoproteina Lipoproteini koji cirkulišu u krvnoj plazmi Prisustvo fosfolipida i belančevina čini ove agregate rastvorljivim u vodi. Lipoproteini krvne plazme se izdvajaju prema brzini sedimentacije metodom ultracentrifugiranja (DL, LDL). 10