Do kraja lipnja nova proizvodna hala

ISSN 1330-5204 www.podravka.com Godina XLV Broj 1793 Petak 28. travnja 2006. List dioniëkog druπtva Podravka Koprivnica Rukometaπice Podravke Vegete plasirale se u finale Kupa EHF-a 7. str. U tvornici Studenac u Lipiku u tijeku su intenzivne pripreme za sezonu Do kraja lipnja nova proizvodna hala Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf U Podravkinoj lipiëkoj tvornici Studenac ovih dana vrlo je æivo. Oko 160 radnika te tvornice intenzivno se priprema za ovogodiπnju turistiëku, odnosno ljetnu sezonu, a najveêa novost je izgradnja nove proizvodne hale kojom Êe se proπiriti postojeêa premium linija nepovratnog stakla. Taj proizvodni pogon bit Êe veliëine od 400 Ëetvornih metara. Graappleevinske radove izvodi pakraëka tvrtka Maniva, a zavrπetak tih radova oëekuje se 19. svibnja. Potom slijede instalaterski radovi, nakon Ëega Êe se krenuti u montaæu nove linije tvrtke Krones. - U naπoj tvornici instalirano je pet proizvodnih linija, a instaliranjem novih strojeva postojeêa proizvodna linija Krones staklo imat Êe moguênosti raditi i s povratnom staklenom ambalaæom, poveêat Êemo proizvodne kapacitete te biti spremni za sve træiπne zahtjeve. ProizvoappleaË linije je tvrtka Krones s kojom viπe godina uspjeπno suraappleujemo. Ova znaëajna investicija u naπoj tvornici zapravo je rezultat novog Pravilnika o ambalaæi i ambalaænom otpadu. Opravdanost investicije trebala bi biti vidljiva u narednom razdoblju - rekla je tehniëka direktorica Studenca Vesna Tomac. Nova proizvodna hala projektirana je vrlo funkcionalno i nadovezuje se na sadaπnji pogon te Êe u konaënici biti u potpunosti integrirana u postojeêe proizvodne komplekse. Zavrπetak izgradnje te poëetak funkcioniranja nove linije planira se krajem lipnja. UoËi ljetne sezone proizvodnja Studene odvija se maksimalnim intenzitetom Izgradnja nove proizvodne hale u lipiëkoj Tvornici Studenac KreÊe zapoπljavanje sezonskih radnika VeÊ poëetkom iduêega mjeseca u lipiëkoj tvornici Studenac Êe se zaposliti sezonci, a njihov broj ovisit Êe o intenzitetu proizvodnje, dakle potrebama træiπta. - Ove godine prvi puta Êemo zaposliti sezonce preko agencije Dekra, πto i za nas predstavlja novost. Naπa je æelja da ti sezonci budu oni radnici koji veê imaju iskustva u Studencu, jer njih zapravo ne moramo posebno uhodavati u posao. Mi imamo viπegodiπnje iskustvo u proizvodnji, ali s obzirom na razne oscilacije koje se dogaappleaju tijekom turistiëke sezone, uëinili smo sve potrebne preduvjete kako bismo naπu proizvodnju maksimalno racionalizirali te ujedno kvalitetno pratili potrebe træiπta - rekla je direktorica tvornice Studenac Vlasta epetavec. InaËe, ovih dana krenula je intenzivna marketinπka i medijska kampanja za Studenu, a to se najbolje moæe primijetiti u proizvodnji u Tvornici Studenac. Ta voda, koja je poznati brand Podravke, intenzivno se proizvodi u Lipiku kako bi se zadovoljile potrebe hrvatskog træiπta. Naime, joπ nam je u sjeêanju 2003. godina koja spada meappleu rekordne po proizvodnji i prodaji, kada je u pojedinim momentima jednostavno doπlo do desortiranosti proizvoda Studene i Studenca. Prema svemu sudeêi, ove godine sigurno do toga neêe doêi, a na potezu je sada Podravkina Prodaja Hrvatska.

2 Broj 1793 Petak 28. travnja 2006. Razgovor sa Ëlanom Uprave Podravke Miroslavom VitkoviÊem Na hrvatskom træiπtu ima mjesta za daljnji rast prodaje Razgovarao: Boris Fabijanec Nedavna objava rezultata poslovanja Podravke u 2005. godini bila je povod za razgovor sa Ëlanom Uprave Miroslavom VitkoviÊem, zaduæenim za træiπte Hrvatske. to se tiëe proπlogodiπnjeg poslovanja Podravke na træiπtu Hrvatske, moæe se reêi da su rezultati dobri, unatoë brojnoj konkurenciji koja vlada na tom træiπtu, te joπ nekim objektivnim, a povremeno i subjektivnim okolnostima. AnalizirajuÊi brojne indekse po kategorijama proizvoda, moæemo zakljuëiti da je velika veêina postigla indeks iznad sto posto. U konaënici, opêi indeks je 2 posto viπe u odnosu na 2004. godinu. - Kako komentirate proπlogodiπnje rezultate prodaje Podravke? - bilo je prvo pitanje za Ëlana Uprave naπe tvrtke Miroslava VitkoviÊa. - Kada govorimo o rezultatima prodaje na træiπtu Hrvatske moram reêi da su oni dobri, a to govorim iz nekoliko razloga. DomaÊe træiπte se definitivno otvorilo, svi su trgovaëki lanci u Hrvatskoj, oëekuje se joπ jedan hard diskonter - Lidl koji bi kao jedan od najveêih hard-diskontera u Europi mogao utjecati na træiπnu situaciju. Ipak, sa zadovoljstvom mogu reêi da veê petu godinu zaredom Podravka na træiπtu Hrvatske biljeæi trend rasta. BuduÊi da smo u nekim kategorijama doπli gotovo do vrha rasta, poput Vegete, gdje je naπ træiπni udjel preko 90 posto, potom djeëje hrane i juha gdje smo iznad 80 posto, ne moæemo oëekivati daljnji spektakularni rast, ali te pozicije na hrvatskom træiπtu trebamo oëuvati i naravno po moguênosti poboljπati. AnalizirajuÊi proπlogodiπnje prodajne rezultate na hrvatskom træiπtu, Podravka je ostvarila i organski rast prodaje kao i rast prodaje trgovaëke robe, programa koje Podravka distribuira, poput Nestlea, Adrie, Unillevera, Rame itd., Ëime smo u potpunosti ispunili planove prodaje. Uz sve to, kontinuirano smo radili reorganizaciju prodajne operative na terenu, kako bismo poveêali efikasnost i bolju obradu træiπta. Ujedno, obavljalo se i restrukturiranje prateêih sadræaja, posebice logistike i svih onih koji prate Prodaju Hrvatska. U ovome kontekstu treba spomenuti marketing, koji je odradio pozitivan dio priëe, posebice u drugoj polovici proπle godine, kada se taj segment Miroslav VitkoviÊ Podravke vrlo aktivno ukljuëio u prodaju i definitivno pomogao Podravkinoj prodaji da ostvari ovakve dobre rezultate. S mesnim smo programom na dobrom putu - AnalizirajuÊi proπlogodiπnje prodajne rezultate, ugodno je iznenaappleenje Podravkina mesna industrija Danica, unatoë velikoj, ne samo doma- Êoj veê i inozemnoj mesnoj konkurenciji... - Proπle godine bilo je dosta pitanja kako Êe se odraziti ulazak Agrokora u PIK Vrbovec i Belje, jer tim potezom postaje najveêi igraë u mesnoj branπi Hrvatske. UnatoË tome, ostvarili smo dvocifrene rastove u Danici, rijeë je o 17 posto rasta, a uz to ostvareni su svi profitabilni planovi. Naπi konkurenti na hrvatskom træiπtu su malo prije spomenute mesne tvrtke, ali tu moram istaknuti da je naπ kljuëni partner na hrvatskom træiπtu Konzum s kojim razgovaramo o svim Podravkinim proizvodnim programima pa tako i o mesnom programu. U tim pregovorima æelimo da na policama njihovih prodavaonica bude kvalitetno zastupljen i program naπe mesne industrije i mislim da u tome uspijevamo. Uostalom, i rezultati prvog ovogodiπnjeg kvartala prodaje Danice pokazuju opet dvocifreni rast i mislim da smo s tim segmentom Podravke zaista na pravom putu, unatoë, ne samo domaêoj, veê povremeno i sivoj inozemnoj konkurenciji. - Iz maloprije reëenoga, ispada da nema nelojalne konkurencije izmeappleu Podravke i Agrokora. U opatijskom hotelu Adriatic odræana je radionica Podravke za kategoriju dodaci jelima Vrlo ambiciozni planovi za Vegetu U opatijskom hotelu Adriatic okupili su se 20. i 21. travnja Ëelni ljudi Podravkine Prodaje sa 13 razliëitih træiπta, potom predstavnici Marketinga, Prodaje i Category tima dodaci jelima i Vegeta. Sa njima je bio i Ëlan uprave Podravke zaduæen za marketing Saπa Romac. Organizirana je dvodnevna radionica na temu prodajnomarketinπkih planova za najpoznatiji Podravkin brand - Vegetu. Predstavnici Podravkinih træiπta koji su bili prisutni na radionici zapravo su izabrani po veliëini i potencijalima tih træiπta. Tijekom dvodnevne radionice definirani su vrlo ambiciozni planovi rasta za 2007. godinu u segmentu dodaci jelima i Vegeta. Uz to, potvrappleeni su planovi aktivnosti za zadnja Ëetiri mjeseca u ovoj godini te Êe zapravo realizacija u tim mjesecima biti i budu- Êa osnova za planiranje prodaje robne marke Vegeta. Kako istiëe direktor Sektora Marketing Romeo NakiÊ, plan za Vegetu u iduêoj godini temelji se na ozbiljnom rastu i bit Êe ambiciozan. - Prije svega, predstavnici i jedne i druge tvrtke su profesionalci koji uvaæavaju træiπne pozicije, a to je najbitnije i dovodi do korektnih odnosa. Generalno reëeno, svake godine mi s njima imamo vrlo tvrde pregovore, ali se svake godine u konaënici dogovorimo. Mi od naπe prodajne politike ne odstupamo i sa zadovoljstvom mogu reêi da smo pri kraju svih ovogodiπnjih hrvatskih pregovora koje smo do sada, a duboko vjerujem i do kraja rijeπili u duhu prodajne politike naπe tvrtke. - Gospodine VitkoviÊu, πto se dogaapplea s programom piêa naπe tvrtke? - To je jedan od najteæih programa s kojim se trenutaëno bavi Podravka. Uz probleme koji su 2004. godine izazvani izuzetno loπom vremenskom i turistiëkom sezonom, nelojalnom konkurencijom itd. taj program biljeæi znaëajniji pad prometa pa se odluëilo napraviti odreappleeno restrukturiranje. PrihvaÊene su dvije varijante - defanzivna i ofanzivna. U ofanzivnoj varijanti piêa moramo dovesti do znaëajnog poveêanja prometa, Ëime bi taj program bio profitabilan, a za to su nam potrebne odreappleene akvizicije ili odreappleeni iskorak u regiji s vlastitim asortimanom. Ukoliko do toga ne doapplee, iskljuëivo nam ostaje u tom biznisu smanjenje troπkova, πto veæe odreappleene probleme u prodajnom angaæmanu. Ja se nadam da Êe proêi ofanzivna varijanta i nadam se da Êemo dosegnuti æeljene volumene prodaje i profitabilnost poslovanja. U prva tri mjeseca nastavljaju se pozitivni trendovi -»injenica je da su proπlogodiπnji prodajni rezultati dobri. Kakvi su ovogodiπnji, u prva tri mjeseca? - Trend rasta se i dalje nastavlja te u odnosu na isto razdoblje proπle godine, prodaja u Hrvatskoj opet biljeæi rast. Ovdje treba istaknuti kako je proπle godine Uskrs bio u oæujku, a ove godine je u travnju. Taj vjerski praznik je vrlo bitan, jer u to vrijeme prodaja raste 15 do 20 posto. Procjene koje imamo za Ëetiri mjeseca ove godine pokazuju kako Êe prodajni rezultati biti dobri. Ovdje moram spomenuti kako je tijekom ovogodiπnjih mjeseci maksimalan angaæman prodajne operative i menandæmenta bio usmjeren na pripremu sezone i praktiëki od 1. veljaëe pa sve do dan-danas radimo - Svi nazoëni u Opatiji shvatili su ambicioznost planova i veseli πto je dvodnevna radionica bila vrlo uspjeπna, s puno ideja i konstruktivnih rasprava te πto su svi s optimizmom prihvatili zahtjevne planove s kojima æelimo joπ viπe stabilizirati poziciju naπe kompanije na inozemnim træiπtima - rekao je Romeo NakiÊ. InaËe, ovakve radionice Êe biti uskoro organizirane i za hrvatsko træiπte te i za ostale kategorije proizvoda Podravke. B. F. odreappleene ugovore s naπim hotelijerima jer æelimo u gastro segmentu biti joπ znaëajniji igraë na hrvatskom træiπtu. Izuzetno sam zadovoljan πto smo s veêinom hotelijerskih kuêa napravili jedan neuobiëajen partnerski odnos, poput Global Sunca, gdje uvodimo HACCP, a tim ugovorom se garantira Podravki ekskluziva i rast prodaje. Isto takvo neπto odradili smo s Plavom lagunom, a joπ smo u pregovorima s nekim velikim hrvatskim hotelskim kuêama. U tom segmentu takoappleer moram spomenuti ugovor s ATP Umag Ëiji je vlasnik Istraturist te sponzorstvom tog teniskog turnira i Ëinjenicom da Êe se on zvati Studena Croatia Open Umag. To nam je s marketinπke strane u segmentu piêa vrlo vaæno, ali istoga dana kada smo potpisali sponzorstvo za taj turnir potpisali smo i komercijal- ni ugovor s Istraturistom koji omogu- Êava rast prodaje Podravkinih proizvoda u tim hotelskim kuêama. Smatram da smo turistiëku sezonu pripremili odliëno, a sada nam preostaje drugi dio priëe - prodaja, prodaja, prodaja i dobra logistika. - Dakle, vi ste optimist, ne samo u pogledu turistiëke sezone, veê i ovogodiπnjih prodajnih rezultata. - Definitivno, Podravka ima vrlo dobar prodajni tim u Hrvatskoj. Svi smo mi optimisti, imamo tim mladih, sposobnih menadæera i snalaæljivih ljudi na terenu. Izuzetno sam zadovoljan s izvrπnim direktorima koji pokrivaju taj segment i mislim da Êemo, bez obzira na sve snaæniju konkurenciju, ostvariti sve zacrtane ciljeve koje je pred nas dala Uprava i Nadzorni odbor Podravke. HGK KoprivniËko-kriæevaËke æupanije jedna je od najboljih u dræavi Iako jedna od najmanjih, u organizacijskom i ljudskom smislu Hrvatska gospodarska komora KoprivniËko-kriæevaËke æupanije jedna je od najboljih u dræavi. Samozatajni ljudi koji tamo rade gotovo su nepoznati πiroj javnosti pa Ëak mnogi niti ne znaju da je veê drugi Ëetverogodiπnji mandat predsjednik te komore Miroslav VitkoviÊ. No, rezultati su tu i zbog toga ne Ëude pohvale, ne samo od Ëelnog Ëovjeka Hrvatske gospodarske komore Nadana VidoπeviÊa, veê brojnih hrvatskih i inozemnih gospodarstvenika. Nedavni gospodarski sajam u Mostaru bio je samo joπ jedan dokaz uspjeπnog rada HGK Podravine i Prigorja koja je tamo za gospodarstvenike naπeg kraja odradila odliëan organizacijski i promidæbeni posao. O svemu tome, prvi Ëovjek HGK KoprivniËko-kriæevaËke æupanije Miroslav VitkoviÊ kaæe: - KoprivniËko-kriæevaËka æupanija spada meappleu najrazvijenije æupanije u Hrvatskoj, zahvaljujuêi svim gospodarskim subjektima koji u njoj djeluju. Uz prvu lokomotivu - Podravku, tu je Carlsberg, Hartman te niz srednjih i manjih kompanija koje se intenzivno razvijaju. Bez obzira na neumoljivu konkurenciju, æupanijsko gospodarstvo iz godine u godinu biljeæi rast te ostvaruje i prebacuje zacrtane ciljeve. U svemu tome pomaæe i naπa æupanijska komora koja je prepoznata u centrali kao vrlo inovativna. Naime, unazad dvije godine promijenili smo sistem rada, postali smo vrlo aktivni i fokusirani na naπim tematskim sjednicama. Svaka gospodarska grana u æupaniji kandidira svoju temu i o njoj se tematski raspravlja na sjednici, analiziraju se problemi i zakljuëci s te sjednice se artikuliraju prema srediπnjici komore u Zagrebu i prema hrvatskoj Vladi. U naπoj koprivniëkoj komori je jedna ekipa mladih i sposobnih ljudi koji su vrlo aktivni i takvi nam ljudi trebaju. Naime, Hrvatska se nalazi pred Europskom unijom i u tom segmentu komora ima vaænu ulogu jer suraappleujemo s komorama iz susjednih zemalja koje veê jesu u Europskoj uniji. Upravo smo ovih dana s kolegama iz Maapplearske mogli Ëuti sve dobre i negativne strane ulaska njihove zemlje u Europsku uniju. - Komora je poznata po naglasku na ROP - regionalno operativni plan. - Regionalno operativni plan je praktiëki baza za daljnji razvoj naπe æupanije. To je kljuëni dokument na kojemu naπa komora intenzivno radi. Osim svega toga, dnevno smo na usluzi svim gospodarstvenicima naπe æupanije, a zaista svakodnevno kod nas dolaze brojni ljudi traæeêi informacije i pomoê. Nadam se da Êe to biti i dalje tako jer smatram da ljudi u naπoj komori znaju svoj posao. - U zadnje vrijeme bilo je brojnih medijskih napada na HGK. Treba li komora i dalje biti u dræavnom sistemu? - Komore treba biti. Moæe ona bolje i kvalitetnije raditi, moæe biti efikasnija, viπe na usluzi i modernija nego πto je trenutno. Meappleutim, u naπoj æupaniji je komora, prije svega, apolitiëna organizacija te tu nema politiëkih stranaka i interesa. Komora je mjesto gdje se prvenstveno razgovara o gospodarskim problemima i njihovim rjeπavanjima te tako treba ostati i dalje. Dakle, komora je jedan od servisa hrvatskog gospodarstva bez sukoba interesa i smatram da mora imati svoje mjesto u segmentu hrvatskog gospodarstva. Na kraju krajeva, vidjeli ste koliki je odjek naπih akcija Kupujmo hrvatsko i kasnije Kupujmo kvalitetno te koliko hrvatskim gospodarstvenicima znaëi godiπnja nagrada Zlatna kuna. -»elni Ëovjek Hrvatske gospodarske komore Nadan VidoπeviÊ u viπe navrata je pohvalio rad HGK KoprivniËko-kriæevaËke æupanije... - Tako je, centrala u Zagrebu je prepoznala naπ rad za koji smo do sada dobili brojne pohvale. Prepoznati smo kao komora koja radi na jedan suvremen i moderan naëin. Osim toga, ove godine je promijenjen sustav rada hrvatskih komora te je svaka komora dobila svoj budæet. Mi smo vrlo zadovoljni dobivenim budæetom jer nam omoguêuje sve planirane aktivnosti te Ëak i dodatne investicije koje Êe biti usmjerene prema kvaliteti usluga πto ih nudimo. U svemu tome sigurno Êe biti najveseliji gospodarstvenici Koprivni- Ëko-kriæevaËke æupanije, a u konaënici njihova pohvala za naπ rad nama je najveêe priznanje.

Aktualna tema uz Svjetski dan intelektualnog vlasniπtva PotroπaËe zanima originalna robna marka i kvalitetan proizvod Pripremila: Ines Banjanin Svjetski dan intelektualnog vlasniπtva obiljeæava se 26. travnja, otkada je tog datuma 1970. godine stupila na snagu Konvencija o Svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasniπtvo (World Intellectual Property Organization - WIPO). Kao meappleunarodna organizacija WIPO nastoji u podruëju intelektualnog vlasniπtva nizom svojih funkcija unaprijediti suradnju izmeappleu dræava te suradnju sa svakom drugom meappleunarodnom organizacijom radi unapreappleenja zaπtite intelektualnog vlasniπtva. Intelektualno vlasniπtvo moæe se definirati kao zakonom zasnovano pravo iskljuëivog raspolaganja i koriπtenja kojeg ima samo vlasnik ili nositelj nekog od oblika industrijskog vlasniπtva (patent, æig...) odnosno autor ili izvoappleaë autorskog djela - objaπnjava povodom Svjetskog dana intelektualnog vlasniπtva Dubravka GroπiÊ, direktorica Podravkine sluæbe Pravni poslovi, te dodaje: - U razliëitim medijima sreêemo pojmove kao πto su zaπtiêeni znak, marka, trademark, brand. Proizvodi i usluge svakog gospodarskog subjekta oznaëeni su odreappleenim znakom razlikovanja, bilo da se radi o dizajnerski oblikovanim rijeëima ili o odreappleenim simbolima i likovnim rjeπenjima za koje kaæemo da su oznaëeni æigom (trademark) da bi se na træiπtu razlikovali i stvorili odreappleeni image i prepoznatljivost. Æig je zaπtiêeni znak jedne pravne ili fiziëke osobe kojoj pripada iskljuëivo pravo da proizvode ozna- Ëene æigom stavlja u promet ili da se æigom koristi pri obavljanju usluæne djelatnosti. Funkcije æiga su identifikacijska oznaka, reklamna funkcija, kvalitetna funkcija. Registracijom æiga vlasnik stjeëe iskljuëivo pravo njegove uporabe za odreappleenu vrstu robe ili usluga u odreappleenoj dræavi, te ima osnovu i pravo traæiti zabranu i obustavu aktivnosti svakog treêeg tko ga uznemirava u tim pravima. - to je krivotvorina i po Ëemu se razlikuje od imitata? - Robna marka predstavlja razlikovni znak, naziv, logo, dizajn, kojima se oznaëavaju proizvodi i usluge kako bi se postigla njihova razlikovnost i prepoznatljivost na træiπtu u odnosu na porijeklo, odnosno proizvoappleaëa. Svaka robna marka nosi poruku svojem potroπaëu te jamëi i predstavlja odreappleenu kvalitetu i karakteristike proizvoda Ëime nudi sigurnost i moguênost stvaranja navike potroπaëa. Krivotvorina predstavlja proizvod sliënih karakteristika originalnom proizvodu pod odreappleenom robnom markom koji je upakiran u ambalaæu na kojoj su uz potpuno istovjetan dizajn Na slikama N. Wolfa dio je imitata i krivotvorina naπih robnih marki i neovlaπteno isticanje robne marke kao i sva obiljeæja istovjetna originalnom pakiranju. Na prvi pogled, razlike u odnosu na originalni proizvod nema, ali naznaëeni proizvoappleaë nije proizvoappleaë i proizvod je zapravo nepoznatog porijekla, a uz to sastav proizvoda ne odgovara opisu na deklaraciji, te je upitno i u kakvim je uvjetima proizvodnje taj proizvod nastao i pakiran. Osim na pojave krivotvorina, nositelji poznatih robnih marki moraju obratiti pozornost i na oblikovanje robnih marki konkurencije koje su u odreappleenom stupnju sliënosti i asociraju na njihove robne marke, ranije uvedene na træiπte i u upotrebu. Asocijacijom i sliënoπêu stvara se moguênost zabune na træiπtu u pogledu porijekla robe. Podravkini proizvodi na udaru krivotvoritelja i imitatora Podravka se susreêe s razliëitim vrstama povrede prava intelektualnog vlasniπtva, a najveêi broj pojava imitata biljeæi Vegeta i to na velikom broju træiπta. Imitati Vegete razliëitog su stupnja asocijacije, te uglavnom koriste plavu boju pakiranja, kao karakteristiëne i prepoznatljive elemente Vegete: kuhara i povrêe. - Kakve πtete moæe nanijeti krivotvorenje? - Krivotvorenje, kao oblik povrede intelektualnog vlasniπtva nanosi viπestruke πtete raznim subjektima na træiπtu. PotroπaË je grubo prevaren, a proizvoappleaëu se nanosi materijalna πteta jer prodaja krivotvorine umanjuje prodaju originalnog proizvoda i dovodi do moguênosti odustanka kupca od daljnje kupnje πto uzrokuje daljnji financijski pad. Nematerijalna πteta odnosi se na povrijeappleen image robne marke. Posljedice su i πireg karaktera buduêi da se odraæavaju i na druge subjekte: dræavi nisu namireni porezi, na træiπte se uvodi nesigurnost i nered, te se onemoguêava razvoj inovativnosti, kreativnosti i zdrave konkurencije. - Koji je od Podravkinih brandova najugroæeniji πto se tiëe krivotvorenja? - Podravka je probleme s krivotvorinama upoznala uz svoju najpoznatiju robu marku Vegetu. Naime, kvaliteta proizvoda i viπestruka moguênost njegove primjene te paæljivo oblikovana robna marka i dugogodiπnje marketinπke aktivnosti omoguêili su da robna marka Vegeta bude prepoznata i prihvaêena od velikog broja potroπaëa na mnogim træiπtima. To je rezultiralo i time da se Vegeta naπla i na listama krivotvoritelja. Podravka je veê davala upute kako prepoznati krivotvorenu Vegetu, u smislu da je potrebno obratiti pozornost na odreappleena vanjska obiljeæja, kao πto su neuredni rubovi i loπe lijepljeni varovi, loπa kvaliteta folije koja je izguævana ili se ljuπti i tome sliëno. Osjetno niæa cijena od uobiëajene ili neobiëna prodajna mjesta takoappleer mogu upuêivati na neoriginalnost proizvoda. - Koje je træiπte, na kojemu se Podravka pojavljuje, najpodloænije stvaranju krivotvorina? - Pojave krivotvorene Vegete, unatrag nekoliko godina zabiljeæene su u Austriji, NjemaËkoj, vedskoj, Nizozemskoj, Srbiji i Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Poljskoj, Litvi te Rusiji. Zabiljeæene pojave razliëitog su karaktera i obima, po- Ëevπi od improviziranih proizvodnji, lokalnog karaktera do vrlo razraappleenih sustava proizvodnje te meappleunarodnih lanaca distribucije. - to je s imitatima? - Koliko su i ostale robne marke Podravke interesantne i prepoznatljive, potvrappleuje i Ëinjenica da su, osim imitata Broj 1793 Petak 28. travnja 2006. 3 Vegete, zabiljeæeni i imitati robne marke Goveapplei gulaπ, Dolcela i Podravka Ëaj. Navedeni imitati nisu odstupali gotovo ni u jednom elementu od Podravkinih marki, te ih je bilo vrlo teπko razlikovati. Najefikasnije je kada se nastale situacije u svezi imitata mogu rijeπiti mirnim putem, u Ëemu je Podravka u odreappleenom broju predmeta imala uspjeha. Biljeæe se uspjesi i u sudskim sporovima, ali isto tako doæivljavaju razoëaranja radi sudske prakse pojedinih zemalja. Kako se najëeπêe otkrivaju krivotvorine? - Rjeπavanje ovakvih problema nije jednostavno, buduêi da se radi o nepoznatom poëinitelju, pri Ëemu se razliëitom dokumentacijom, najëeπêe od poduzeêa koja ne posluju stvarno, te ukljuëivanjem velikog broja sudionika u distribucijske lance, nastoji πto bolje prikriti stvarni izvor takve robe. Dio problema moguêe je rijeπiti s onim trgovcima koji su u neznanju preuzeli i kupili krivotvorenu robu, dok se protiv poëinitelja za koje postoji opravdana sumnja pokreêu sudski postupci. PotroπaËi su vrlo vaæan Ëimbenik na træiπtu, jer njihova aktivnost moæe uvelike pomoêi oblikovanju zdravog træiπta, a posebno i u odnosu na prethodno spomenute probleme. Tako je npr. odreappleeni broj sluëajeva krivotvorina marke Vegete otkriven upravo po obavijesti potroπaëa. Takoappleer su potroπaëi dostavljali s raznih træiπta i obavijesti o pojavi imitata. Sve to svjedoëi da su potroπaëi zainteresirani za originalnu robnu marku i kvalitetan proizvod. Stoga je u interesu svih koji se javljaju kao subjekti na træiπtu da zaπtita intelektualnog vlasniπtva bude efikasna. - Koji su posljednji zabiljeæeni sluëajevi krivotvorenja? - U Hrvatskoj je tijekom proπlih godina bilo sporadiënih pojava krivotvorene Vegete, te su takve pojave sankcionirane u suradnji s policijskim upravama i dræavnim inspektoratom. Otkrivanjem pakirnice krivotvorene Vegete u Sesvetama u 2003. godini nadamo se da je zavrπena proizvodnja krivotvorina u Hrvatskoj - rekla je Dubravka GroπiÊ. naπa posla Eurosuper 95 uzdrmao i Vladu Piπe: Æeljko Kruπelj Hrvatska je doæivjela naftni πok. Nije razlog tome nestaπica naftnih derivata, kakve se mnogi sjeêaju poëetkom osamdesetih godina proπloga stoljeêa, kad je uveden i nepopularni par - nepar, nego novi cjenovni udar. Moæda ni to ne bi bilo tako uznemirujuêe da obuzdavanje cijena nije pred kamerama najavio osobno premijer Ivo Sanader. No, u ponedjeljak uslijedilo je neugodno iznenaappleenje. Umjesto da se na cijeni od 7,98 kuna zaustavi najprodavaniji Eurosuper 95, on je poskupio za pola kune, dok je spomenutu cijenu dobio bezolovni Super 95. RijeË je o Ininu benzinu iz vlastitih rafinerija koji ne zadovoljava europske norme, jer ima dvadeset puta viπe sumpora od dozvoljenih koliëina, a sadræi i olovo. Ako netko stavi taj benzin u novi automobil, Ëini to na vlastitu odgovornost, jer dugotrajnija voænja izaziva kvarenje katalizatora, motora. Nevoljko su to priznali i Inini struënjaci, opovrgavajuêi tako raniju tvrdnju da to gorivo moæe troπiti Ëak 90 posto benzinskih motora. ToËna je informacija da to nekvalitetno gorivo koristi tek 27 posto vozila, i to sa starom tehnologijom, dok Eurosuper 95 koristi Ëak 64 posto modernijih benzinskih motora. Ta je neugodna spoznaja, koja je na novinskim naslovnicama predstavljena kao velika prijevara, snaæno uzdrmala Vladu. Uslijedili su brojni politiëki i sindikalni napadi zbog nedostatka njene energetske strategije, pa i za navodni preπutni dogovor s Inom na πtetu graappleana i cjelokupnog gospodarstva. Nuappleeni su i primjeri niza europskih zemalja u kojima su oëuvane niæe cijene od onih hrvatskih. ShvaÊajuÊi da mu se time ugroæava politiëka vjerodostojnost, premijer Sanader je skratio svoj posjet Poljskoj da bi se u Ëetvrtak ponovno sastao s vodstvom Ine. Dok ovo piπemo, rezultati sastanka nisu poznati, ali se iz Banskih dvora moglo saznati da Êe se Vlada odreêi dijela troπarine kako bi se Eurosuper 95 odmah vratio na raniju cijenu, a izvjesna bi korekcija trebala zahvatiti i eurodizel. Nagaapplealo se i o smjeni predsjednika Uprave Ine Tomislava DragiËeviÊa, kojeg u Vladi, kao veêinskom vlasniku te kompanije, smatraju najodgovornijim za obmanjivanje javnosti. Dogodi li se najavljena korekcija cijena, bit Êe to tek palijativna mjera s nepoznatim rokom trajanja. Problemi s naftnim derivatima iznimno su sloæeni i potresaju cijeli svijet. Zbog rata u Iraku cijena barela nafte joπ je prije tri godine poëela ozbiljno rasti, zatim su iz raznih razloga uslijedili i neki zastoji u isporukama nafte iz nearapskih zemalja, da bi vrhunac krize uslijedio nakon πto su Amerikanci zaprijetili napadom na Iran, koji takoappleer proizvodi znaëajne koliëine nafte. Cijena je vrtoglavo preπla 75 dolara po barelu. Sve πiri krug analitiëara uvjeren je da bi cijena u doglednoj buduênosti mogla doseêi i nekad nezamislivih 100 dolara, πto bi izazvalo recesiju svjetskog gospodarstva. Ako se i ne dogodi ta najcrnja prognoza, izvjesno je da cijena neêe osjetnije padati ispod sadaπnje razine. Razlog je tome, kako je to ovih dana objasnio dr. Ljubo JurËiÊ, πto je SAD-u u interesu da zaustavi nagli gospodarski rast Kine i Indije, zemalja zbog kojih je posljednjh godina i osjetno porasla potraænja za naftom. Drugi je motiv za divljanje cijena takoappleer vrlo racionalno usmjeren, buduêi da velike naftne kompanije, a meappleu njima prednjaëe one ameriëke, na sadaπnjim cijenama ostvaruju ogromne ekstraprofite. Tako Bijela kuêa prijetnjom Iranu zapravo i moæe financirati svoju vrlo skupu okupaciju Iraka. Situacija je i u Hrvatskoj jako zamrπena. SisaËka i rijeëka rafinerija nisu modernizirane da bi mogle proizvoditi derivate po euronormama, pa se, primjerice, najkoriπteniji Eurosuper 95, kao i njegova joπ kvalitetnija inaëica s 98 oktana, u cjelosti uvozi. VeÊ je i stoga jasno da se cijena od 7,98 kuna moæe zadræati samo kraêe vrijeme, odnosno da bi sidro moglo biti daljnje smanjenje troπarina i dodatka od 60 lipa za gradnju autocesta. Vlada, pak, na to zacijelo ne bi bila spremna, jer bi zastalo punjenje proraëuna, a u potonjoj varijanti zaustavila bi se i gradnja autocesta. Nijedna od tih opcija nije prihvatljiva, kao πto je teπko oëekivati da Êe Mol pristati da Ina radi bez profita. I to u situaciji kad ta ista kompanija pretendira i na kupnju daljnjih 15 posto Ininih dionica. Iz profita bi se, na koncu konca, trebao prikupiti i novac za spomenutu modernizaciju obje domaêe rafinerije. Alternativa je tome da se od ograniëenja rasta cijena dignu ruke, no to bi imalo pogubne posljedice za domaêe gospodarstvo. Niz djelatnosti veê najavljuje porast cijena, samim tim i rast inflacije, πto bi dovelo u pitanje i gospodarsku stabilnost Hrvatske. Vlada od svih tih zala mora izabrati ono najmanje.

4 Broj 1793 Petak 28. travnja 2006. Zabiljeæeno u Tvornici Koktel Proizvodnja u porastu U Tvornici Koktel proizvodnja se odvija prema zacrtanim planovima. TrenutaËno se proizvode snack, praπkasti i ekstrudirani proizvodi, a to njihovo zasad zadovoljavajuêe poslovanje uskoro Êe se na odreappleeni naëin i proπiriti i to ugradnjom novih proizvodnih linija, tako da Êe umnogome doprinijeti poveêanju obujma poslova. Naime, rijeë je o strojevima koji se preseljavaju iz tvornice Sana, a koji Êe nastaviti rad u ovoj novoj radnoj sredini. - InaËe, nekih osobitih problema nemamo. Naπa direktorica trenutno je na porodiljskom i odnedavna je ja zamjenjujem - kaæe nam Anka UrbanËiÊ, koja Êe tek sluæbeno novu duænost uskoro i preuzeti, te napominje kako su praπkasti proizvodi i dalje njihov najvaæniji dio proizvodnje, a ove godine planira se da na træite izaappleu joπ tri nova, iznimno atraktivna proizvoda, πto Êe umnogome obradovati njihove mnogobrojne potroπaëe. - Nedostatak skladiπnog prostora i dalje nam povremeno stvara odreappleene probleme, ali dobrom organizacijom i to uspijevamo rjeπavati - rekla je UrbanËiÊ. U Koktelu je trenutaëno zaposleno oko 130 radnika. S obzirom na poveêanu proizvodnju morali su posegnuti i za jednim manjim brojem sezonaca. IduÊi mjesec, ako Êe se i dalje sve odvijati prema planovima, zaposlit Êe joπ nekoliko radnika na odreappleeno radno vrijeme. - Ranije je u ovom pogonu bilo zaposleno neπto viπe æena nego muπkaraca. Sada je taj broj polapola. Bitno je za istaêi da nemamo problema s izostancima, odnosno bolovanjima. Svi uglavnom sa zadovoljstvom, kvalitetno i velikom odgovornoπêu obavljaju svoje svakodnevne radne zadatke - Ëuli smo u Koktelu. Ml. P. U proizvodnim pogonima Koktela proizvode se i ekstrudirani proizvodi (snimio Nikola Wolf) Reportaæni zapis o Podravkinoj Sluæbi za odræavanje zelenih povrπina Da bi nam okoliπ bio tako lijep... Piπe: Slavko PetriÊ Snimili: Nikola Wolf i Berislav Godek Zdravko ViπnjiÊ Nakon zimskog glancanja mehanizacije (traktor, kosilice, πkare, alati) rano proljeêe je vrijeme kada iz Podravkine Sluæbe za odræavanje zelenih povrπina kreêu na svoja radna mjesta. Ovih dana u punom su zamahu, jer su sada aktualne sve zelene i cvjetne povrπine na viπe od 20 hektara. Krenulo se s obrezivanjem grmlja, potom πiπanjem trave, ureappleivanjem cvjetnjaka... na prostorima oko Podravke, Vegete, Muzeja prehrane, Belupa, Rekreacijskog centra, a tome treba dodati i zaduæenost za dekoraciju unutarnjeg prostora. Sve to obavlja πest radnika pod vodstvom kvalificiranog vrtlara Zdravka ViπnjiÊa. Tim je to od nekadaπnjih hrvatskih branitelja - Æeljko ForgaË, Darko Puklavec, Kruno PraskaË, Ninoslav Bobek, Marin RajkoviÊ i Ivan JanekoviÊ - koji su naπli sebe u tom poslu, vole ga i smiruje ih. Osim nabrojenih poslova posebnu brigu oni pridaju njezi ukrasnog grmlja i visokog drveêa. - U svakodnevnom poslu nastojimo da ga obavljamo πto racionalnije, a da bismo smanjivali troπkove, u naπem radu podiæemo kvalitetu na viπu razinu. Tako svake godine uvodimo nove sadræaje u odræavanju zelenih povrπina i cvjetnjaka. U posljednje vrijeme tako smo osmislili gredice tulipana, formirali zumbule u obliku srca, proπle smo godine ispred pijevca napravili brojku 1947. kao simbol poëetka djelovanja naπe firme. Kod preseljenja spomen podruëja hrvatskih branitelja na novu lokaciju kod Informatike uredili smo povrπine i zasadili zelenilo. Osim toga na parkiraliπtu Podravke postavili smo i æivu ogradu, sami je osmislivπi. U naπem poslu traæi se kreativnost, a to mi uspjeπno i obavljamo - rekao nam je Zdravko ViπnjiÊ. O njihovom poslu ne treba puno priëati, jer je on i te kako vidljiv i - oku ugodan. PrimjeÊuju to i oni koji u Podravki rade i oni koji u nju ËeπÊe ili rjeapplee navraêaju. Dvadesetak hektara Podravkinog okoliπa na brojnim lokacijama uvijek je besprijekorno ureappleeno, cvijeêe zasaappleeno, trava oπiπana... Takav rad Podravkine Sluæbe za odræavanje zelenih povrπina izvrsno se Ureappleenje cvjetnih i zelenih povrπina u Podravkinom okoliπu odvija se svakodnevno, pa su i rezultati i te kako vidljivi uklapa i u biljno - cvjetno ureappleenje cijele Koprivnice koja veê godinama spada meappleu najljepπe ureappleene gradove u Hrvatskoj. Istina, posao onih koji to obavljaju nije zabavan. Treba crnëiti i po æegi (kositi s flaksericama, kosilicama) i po snijegu (radnici sa zelenih povrπina zimi pomaæu u raπëiπêavanju snijega), odnosno da bi okoliπ bio tako lijep potrebno je puno truda a i znanja za njegovo ureappleenje. Suradnja Podravke i Prehrambenobiotehnoloπkog fakulteta ZajedniËki na razvoju ambalaæe za pakiranje hrane Podravka, kao jedna od vodeêih prehrambenih industrija u Hrvatskoj, veê odavno je prepoznala vaænost razvoja i odabira optimalne ambalaæe i ambalaænih materijala za pakiranje svojih proizvoda. U skladu s tim imamo i kontinuiranu suradnju sa znanstvenim i znanstveno-nastavnim institucijama u smislu praêenja dostignuêa u pakiranju hrane. Takoappleer kontinuirano radimo na edukaciji i usavrπavanju naπih suradnika, te smo s velikim zadovoljstvom prihvatili i prijedlog prof. dr. Kate GaliÊ sa Prehrambeno-biotehnoloπkog fakulteta u Zagrebu za suradnju na projektu Permeacijska svojstva nekih polimernih materijala za pakiranje hrane, koji predlaæe prijaviti Ministarstvu znanosti obrazovanja i πporta a u sklopu projekta kojeg financira EU. Za suradnika na predloæenom projektu imenovani su direktor sluæbe Dizajn i ambalaæa Zoran Goπek i samostalni tehnolog u istoj sluæbi Mario Ëetar. Pri tome se Podravka obavezala financirati troπkove poslijediplomskog studija Mariju Ëetaru u kojem je prepoznat potencijal suradnika sposobnog za rjeπavanje problematike iz ovog podruëja na temelju dosadaπnje suradnje. Ujedno se stavlja na raspolaganje sva oprema od vaænosti za predloæeno istraæivanje, bez naknade za koriπtenje. Ovakva suradnja izmeappleu gospodarstva i znanstveno-nastavnih institucija, inaëe prepoznata na svjetskom nivou, od velike je vaænosti za konkurentnost na globalnom træiπtu, poglavito u danaπnje vrijeme. M..

Broj 1793 Petak 28. travnja 2006. 5 U Matuljima i Opatiji odræano natjecanje novinara u kuhanju brodeta Vegeta i Studena uz svaki kotliê Ovogodiπnja natjecanja novinarskog kotliêa zapoëela su proπloga vikenda u Matuljima i Opatiji, gdje je organiziran 2. Otvoreni kup Hrvatske za novinare u kuhanju brodeta. Oko kotliêa u kojima se krëkaju kovaëi, ugori, πkarpine i druge ribe bez kojih nema dobra brodeta, u dva dana su se okupile 22 ekipe, odnosno πezdesetak novinara iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, NjemaËke i Hrvatske. Alfa i omega novinarskog kotliêa je novinar Vladimir JuriÊ koji je uz organizatore natjecanja - TuristiËke zajednice Opatije i Matulja, zaista dao sve od sebe kako bi i natjecanje i dvodnevni boravak u Matuljima i Opatiji bili nezaboravni. Prvoga dana natjecanja, uoëi kuhanja tzv. zelene skupine, za novinare je organiziran izlet u Æejane, æivopisno mjesto gotovo na vrhu iêarije, gdje su im æejanski zvonëari izveli prigodan program vezan uz tradiciju pusnog obeda. Naravno, ljubazni domaêini su se potrudili da nitko od gostiju ne ostane gladan i æedan pa su tako novinari mogli probati izvrsnu maneπtru s domaêom kobasicom. Prvi dan novinarskog kotliêa zapo- Ëeo je 22. travnja u Matuljima. Svaka novinarska ekipa imala je svoje tajne u pripremanju te delicije, ali gotovo svi su u svojim ljubomorno Ëuvanim receptima imali zapisanu Vegetu. BuduÊi da je Podravka zlatni sponzor ovogodiπnjih novinarskih kotli- Êa, a voda Studena, kao i viπe godina do sada, sluæbena voda svih natjecanja, novinari su s oduπevljenjem prihvatili poklon-pakete Podravke u kojima su osim pregaëa i kuhinjskih krpa bile i vreêice Vegete Mediteran. Upravo nam je ona potrebna za zavrπni okus brodeta, naglaπavali su natjecatelji. Nakon kuhanja, uslijedio je kulturno-zabavni programa u matuljskom Hangaru. Drugoga dana, na glavnoj opatijskoj plaæi Slatina kuhala je tzv. plava skupina i zaista se moæe reêi da je glavna nedeljna atrakcija u Opatiji bio novinarski kotliê. I dok su se pod Studena je i ove godine sluæbena voda svih natjecanja novinara u kuhanju u kotliêu jakim opatijskim suncem i vruêinom ispod kotliêa borile novinarske ekipe, sve njihove poteze vrlo paæljivo je pratila ocjenjivaëka komisija. U jednom trenutku novinarima se u kuhanju i kuπanju brodeta prikljuëio i veliki skijaπki svjetski as Finac Kalle Palander. Tom prigodom Podravkin Podravkin poklon paket dobio je i skijaπki as Finac Kalle Palander koji je izjavio da - poznaje Vegetu novinar je tom poznatom finskom skijaπu darovao poklon-paket naπe tvrtke i ostao nemalo iznenaappleen kada je Kalle rekao da poznaje Vegetu. Zaista, Podravka ima svjetski poznati brand. Na kraju dvodnevnog kuhanja brodeta proglaπeni su najbolji i njima su dodijeljene medalje, prijelazni pehar i brojni pokloni sponzora novinarskog kotliêa. B. Fabijanec Susret - Vesna KriæiÊ iz Odjela opêih usluga Prohodani kilometri poπtarice Vesne u 28 godina Piπe: Slavko PetriÊ Snimio: Berislav Godek Podravkin put Vesne KriæiÊ, od milja zvane poπtarica, vodio od Juha preko prvog Urudæbenog odjela u prostorima danaπnje Informatike do danaπnje lokacije kod Tin bara. PoËela je raditi 1976. na spajanju ambalaænih kutija da bi sretni trenutak stalnog zaposlenja doæivjela veê nakon tri mjeseca. Pamti prvu πeficu Zoricu KovaËiÊ na starim Juhama, pamti prve dvije lijepe godine, pamti i prvu plaêu s kojom je pomogla mami i sestri, a s tim je dinarima i prvi puta krenula na more... Kada su u Urudæbenom traæili mladu, spretnu i okretnu djevojku za rad u poπti, odabrana je Vesna. PoËinje raznoπenje pisama, raëuna i ostalog πto u pismenoj formi kola firmom. Na tom poslu Vesna biljeæi 28 godina. Izrasla je u pravu poπtaricu kojoj je svakodnevni posao od sedam do tri ispunjen s mnogo prohodanih kilometara i mnogo kontakata s ljudima. SrdaËna, vedra, baπ onakva kakva treba biti na poslu koji zahtijeva upravo te odlike, nikada nije imala spornih situacija ili nesporazuma. Primanje poπte, razvrstavanje, podjela i raznoπenje godinama je veê dobro uvjeæbano, a taj posao radi cijeli tim sloænih poπtara. Okruæeni sa 76 pretinaca u koje odlaæu poπtu, novine i ostale papire Vesna, Ivanka, dvije Marije, Vladica, Stevo, Æeljko i Branko djeluju kao πtab kroz koji prolazi sve πto stiæe Podravkaπima ili odlazi od njih pisanim putem. Zanimljiv posao, a u ovom poslu vaæno je i zdravlje s kojim Vesna nije Vesna KriæiÊ imala problema, ali treba uvijek biti i pribran jer se tu ne smije grijeπiti. Mnogi misle - poπtari πeêu. Zapravo, oni su dio jednog posebnog krvotoka vaænog zbog pravilnog protoka informacija. Imaju i privilegiju πto mogu prvi zaviriti u jutarnje novine koje s ostalom poπtom donosi Elvis iz njihove ekipe. KoprivniËanka, novigradska snaha, na posao dolazi sa susjedom. Kada se spuste zavjese na πalterima Podravkine poπte, Vesna se pretvara u domaêicu. Tu su suprug i kêerke studentica Marija, srednjoπkolka Katarina i osnovnoπkolka Lucija. Mama voli kuhati, a posebno peêi kolaëe tako da su KriæiÊevi gastronomski zbrinuti. A mama voli i pjevati i u æenskom je pjevaëkom zboru u Novigradu Podravskom. A voli Vesna i slikati. I to dobro. Zanimaju je tehnike ulje na platnu i ugljen, a nekoliko njezinih uspjeπnih uradaka krasi i radni sprostor Podravkinih poπtara. Poπla je i u slikarsku πkolu kod umjetnika LovrekoviÊa. Za aktivnosti izvan rada uvijek se naapplee prostora i vremena, pogotovo ako se to voli na Vesnin naëin. Preokupirana poslom, planira i privatno, a na prvom mjestu joj je πkolovanje svojih djevojaka. Æelja joj je da æenska trojka stane na vlastite noge i po moguênosti da naappleu radno mjesto u Podravki. Na pitanje koji bi posao izabrala kada bi krenula od poëetka, kaæe da bi to opet, moæda, bio poπtarski. Lijep je, zanimljiv, dinamiëan, a za utroπenim koracima ne æali kad su svi njezinim poslom zadovoljni. Jer, posao je to poπtarice Vesne... Moj hobi - Zlatko trfiëek iz Belupa Nogomet, slikarstvo, glazba, tenis... Zlatko trfiëek Piπe: Slavko PetriÊ Snimio: Berislav Godek U poëetku bijaπe nogomet. Krug hlebinskih osnovnoπkolaca i idejni voapplea uëitelj SigetiÊ magnetski su vezali loptu uz Zlatkovu lijevu nogu. Juniorski staæ Zlatko trfiëek je odradio u bregovskoj Mladosti, potom je oblaëio dres istoimenog kluba iz Sigeca i hlebinske Lipe, a nogometom, koji je ostao Zlatkov æivot, prestao se baviti krajem sedamdesetih, ali je i dalje ostao u nogometu. Umjesto lopte u nogama uzeo je zviædaljku u ruke i poëeo dijeliti nogometnu pravdu. Od najniæih rangova suappleenja vinuo se do stupnja republiëkog suca arbitrirajuêi treêeligaπima. Crni suda- Ëki dres nosio je do 1995. godine, kada je unaprijeappleen u republiëkog instruktora. Kontrolira suappleenje kolega, a obavlja i posao delegata na nogometnim susretima. U jednom trenutku imao je uvjete za napredovanje do saveznog suca, ali to nije ostvareno. Umjesto utakmica on je prebirao æice na gitari i slikao. Uz zadovoljstvo to su bili i izvori prihoda. U tamburaπkom πkolskom sastavu u Hlebinama pripremao je note za velike stvari, a nastavnica likovnog toliko je imala utjecaja na Zlatka da se brzo prihvatio kista, boja, stakla i papira. Iz obitelji nitko se nije bavio slikanjem. Prvo djelo naivnog slikarstva s kojim se predstavio bio je Matija Gubec, a poslije je slijedilo bezbroj slika od kojih su mnoge zavrπile i u humanitarne svrhe. SjeÊa se dobro vremena 60-ih godina kada je bilo zlatno doba naivnog slikarstva i kada su Talijani slike kupovali na kile. Danas nije tako, ali Zlatko se od kista i boja ne odvaja. U svom domaêem ateljeu provodi slobodno vrijeme, a dio vremena odvaja i za tenis kojeg igra obavezno dva puta tjedno po dva sata. Posebno poglavlje u njegovom æivotu bila je i ostala glazba. Hlebinski sastav Naivci, u kojem je Zlatko svirao bas gitaru, 20 je godina vladao koprivniëkim podnebljem, a po njima su se nekada i svatovi riktali. U slikarstvu traæio je uvijek svoj pravac, s tim da su mu GeneraliÊi, KovaËiÊ i VeËenaj izdvojena kategorija, dok je u glazbi jedino odreappleenje bio rok. Danas stare note odjeknu tek za pajdaπkih druæenja. Organizator pripreme proizvodnje u Belupu, koji je do sada nastupio na 21 samostalnoj i viπe od 300 skupnih izloæbi slika, izuzetno je aktivan u Kulturno umjetniëkom druπtvu Podravka. U nekoliko navrata bio je dopredsjednik druπtva, predsjednik Likovne sekcije, a u kulturi je od prvih dana oformljenja druπtva. Supruga Biserka i kêi Ivana (zaposlene u Podravkinoj Informatici i Marketingu) nemaju iste hobije, ali imaju razumijevanja za njegove strasti koje traju. Svejedno da li je to nogomet, slikarstvo, glazba, tenis. Pogotovo kada znaju da njegove sklonosti pomaæu ljudima. Od 1994. godine Zlatko je i aktivista u Ligi za borbu protiv raka. Poklonio je viπe svojih slika kako bi pomogao onima kojima treba. Sa svojim slikama nije, kaæe, napravio posao kako je to uspjelo drugima, ali ne æali. - Kada bi se film æivota mogao vratiti unazad, razmiπljao bih da li bih prihvatio ponudu za slikanjem u vicarskoj, da li se posvetiti jaëe slikanju, suappleenju ili glazbi... Zapravo bile su lijepe te sedamdesete godine. Ne samo stoga πto smo tada bili mladi, veê su i vidovi zabave bili prirodniji, zanimljiviji nego danas. Imali smo sporiji ritam, ali veseliji, opuπteniji. Danas je to neka druga pjesma. Kako na poslu tako i u slobodno vrijeme. Æelja mi je u ovom trenutku da ponovno pokrenemo likovnu koloniju u Hlebinama koja je pod nazivom Hlebinsko proljeêe prvi puta odræana 1966. godine. Moæda da i na taj naëin vratimo dio onoga πto smo voljeli i uz πto smo bili vezani.

6 Broj 1793 Petak 28. travnja 2006. U Podravki promovirana knjiga Slavka PetriÊa o Podravkinom æenskom rukometu Mreæa 50 - mreæa rukometa i æivota Mreæa 50 naziv je novoizaπle knjige autora Slavka PetriÊa, novinara lista Podravka. Knjiga je pred iznimno velikim brojem gostiju promovirana ovog utorka u Podravkinoj kino dvorani u organizaciji Rukometnog kluba Podravka Vegeta i nakladniëke kuêa Mali princ iz Koprivnice. Kako sam autor kaæe, namjera mu je bila pokazati da se iz sportskog novinarstva moæe napraviti korak naprijed. Knjiga Mreæa 50 posveêena je 50. godiπnjici igranja æenskog rukometa u Koprivnici, odnosno djelovanju Rukometnog kluba Podravka, a sadræi razgovore s rukometaπicama Rukometnog kluba Podravka, trenerima i klupskim djelatnicima koji su obiljeæili polustoljetno klupsko razdoblje u igranju koprivniëkog rukometa. Ideja o nastanku knjige potjeëe joπ 2000. godine, a zamiπljena je kao intiman pogled u duπu Podravkinih rukometaπica. Stoga, PetriÊ kroz 50 priëa, u kojima se dotiëe sitnih detalja, od faktografskih Ëinjenica do neostvarenih æelja, isprepliêe svojevrsnu mreæu rukometa i æivota. Knjigu i autora predstavio je novinar Ivo»iËin Maπansker, a Ëlan Uprave Podravke Saπa Romac rekao je kako je ova knjiga svjedok vremena i priëa iz prve ruke o polustoljetnom koprivniëkom æenskom rukometu. Vjekoslav PrvËiÊ, u Ëijem je nakladniπtvu knjiga objavljena, osvrnuo se na sam nastanak knjige, naglasivπi kako se knjigom æeli izraziti duboki osjeêaj zahvalnosti generacijama djevojaka koje su pronijele ime Podravke Ëije ime nosi rukometni klub. PetriÊ osvjetljava pojedine trenutke, kao da ih snima blicom - rekao je. Sportski novinar Draæen PineviÊ proglasio je knjigu mini leksikonom, jer sadræi veliki dio povijesti kluba, a Nikola KristiÊ smatra je vremeplovom koji prenosi rijeëi generacija i stoga je vrijedan podsjetnik buduêim naraπtajima. - Ova knjiga je foto album koji maπti Ëitatelja ipak ostavlja dovoljno slobode da zamisle slike proπlosti, kao crno-bijelo u boji - rekao je KristiÊ o knjizi. U ime Podravkinih rukometaπica, Ëija je povijest zapletena u Mreæi 50, obratila se i Jadranka Lakuπ, koja je knjigu doæivjela kao priëu o djevojëicama koje su imale svoj san i nauëile kako ga oæivjeti. Ines Banjanin Uskrsna izloæba minijatura u Molvama U organizaciji Molvarskog likovnog kruga odræana je povodom blagdana Uskrsa izloæba minijatura u tamoπnjoj galeriji. Na izloæbi je sudjelovalo ukupno 26 slikara i kipara s ukupno 200 djela. Zadani format djela nije smio prelaziti dimenzije 15x15 cm, a tematika je bila slobodna kao i tehnika. VeÊina slikara, njih 17, Ëlanovi su Likovne sekcije «Podravka 72fl. Predgovor za spomenutu izloæbu napisala je knjiæevnica Boæica JeluπiÊ, koja u svom osvrtu na slikarstvo i slikare istiëe: vrijednost izloæbe treba traæiti u razliëitosti i invecioznosti od akvarela, pastela, slika na staklu, do fotografije i male skulpture (obraappleenih prirodnih formi), sve je tu gotovo isto kao kod velikih formata, no umijeêe «prevoappleenjafl u malo, a da se ne izgube stilske oznake, upravo je zaëuappleujuêe... Izloæbu je otvorio saborski zastupnik i naëelnik opêine Molvi Ivan Kolar, dok je o radu udruge govorio njen predsjednik Zvonimir Iπtvan. Izloæba se moæe razgledati svaki dan u galerijskom prostoru u Molvama od 18 do 20 sati, a biti Êe otvorena narednih mjesec dana. Na izloæbi minijatura sudjelovali su slikari Podravkine likovne sekcije: Josip GreguriÊ, Martin i Stjepan ukin,tomislav Grabar, uro JakoviÊ, Æeljko i Zlatko Kolarek, Vedran KrznariÊ, Barbara PercaË, Stjepan Pongrac, Ivan Roappleak, Marta Ruπak, Marija Stipan, Zdravko abariê, Zlatko trfiëek, Josip Tot i Drago Æufika. N. Z. L. Obavijesti Prodaja rashodovanog rashladnog ureappleaja i teretnog vozila Podravka - Mlin i pekara obavljuje prodaju rashodovanog rashladnog ureappleaja i teretnog vozila putem javne prodaje - zatvorenim ponudama dana 5. 5. 2006. u prostorijama Podravkinog Mlina, Koprivnica, A. StarËeviÊa 32, u 12 sati. Ponude i uplata jamëevine primaju se do 11 sati na blagajni Podravke. Marka i tip Vrsta God. Stanje Inv. PoËetna proizv. broj cijena kn. 1. Tehnomehanika rashladni 200-220 t/dan ureappleaj neispravan 5.000,00 2. TAM 190T VZ teretno vozilo 1991. ispravno 677 25.000,00 Navedena sredstva mogu se razgledati 5. 5. 2006. u dvoriπtu Podravke d.d. ispred tvornice Mlinovi u vremenu od 8 do 11 sati. Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziëke osobe koje uplate jamëevinu u iznosu od 20 % poëetne cijene. Sredstvo se prodaje po naëelu viappleeno - kupljeno bez prava na naknadnu reklamaciju. Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac. Kupac koji je u nadmetanju kupio sredstvo, duæan ga je platiti i preuzeti u roku tri dana od odræanog nadmetanja. Nakon tog roka, a u sluëaju da kupac odustane od kupnje, gubi pravo na povrat jamëevine. Podravka - Mlin i pekara S promocije knjige Mreæa 50 u kojoj su objavljeni razgovori s Podravkinim rukometaπicama, trenerima i klupskim djelatnicima (snimio N. Wolf) Aktivnosti Podravkinih likovnjaka Posjet izloæbi slika nizozemskih majstora u Zagrebu Van Gogh, Mondrian i Haaπka slikarska πkola naziv je izloæbe πto je postavljena u galerijskom prostoru KloviÊevih dvora u Zagrebu, a ovu izloæbu, koja izaziva veliko zanimanje struënjaka i javnosti, posjetili su i slikari Likovne sekcije Podravke, koji su s radoπêu i oduπevljenjem, u pratnji voditelja izloæbe razgledali majstorska djela slavnih slikara «staroga doba i ta Êe izloæba sigurno biti poticaj i inspiracija i naπim likovnjacima za njihov daljnji stvaralaëkii rad. Izloæba je nastala u organizaciji Ministarstva kulture RH i Grada Zagreba te KloviÊevih dvora i Gemeentmuseum iz Den Haaga uz podrπku nizozemskoga Veleposlanstva. Na izloæbi dominiraju rani radovi Van Gogha i Mondriana, te prvorazredna djela umjetnika Haaπke slikarske πkole, koja je utjecala na daljnji rad i stvaranje spomenutih slikara. Haaπka πkola je krajem 19. stoljeêa smatrana subverzivnom i ultra radikalnom u odnosu na tadaπnju umjetnost holandskog romantizma. Realizam na slikama prikazuje prizore i stanja obiënih ljudi s margine ljudskoga druπtva koje je bilo aktualno u tomu vremenu u Nizozemskoj. Izloæba Êe biti otvorena do 4. lipnja 2006. i svakako je vrijedi vidjeti, jer se ta izloæba svrstava u naj kulturni dogaappleaj sezone. N. Z. L. Danas u Domoljubu Koncert za Zrinskofrankopanski dan U petak 28. travnja s poëetkom u 19 sati u koprivniëkoj dvorani Domoljuba odræat Êe se koncertna izvedba opere Nikola ubiê Zrinski Ivana pl. Zajca. Sudjeluju solisti opere Hrvatskog narodnog kazaliπta T. BekiÊ, I. Boljkovac, Æ. MartiÊ, S. FranetoviÊ, I. TrubiÊ, S. Ivaci, uz klavirsku pratnju Silvane»uljak. Program je posveêen hrvatskim velikanima Petru Zrinskom i Krsti Frankopanu, a zajedniëki tradicionalno ga prireappleuju Grad Koprivnica i PuËko otvoreno uëiliπte. Ulaz je slobodan. Prodaja deterdæenta Odjel Prigodne prodaje organizira za radnike Podravke prodaju deterdæenata proizvoappleaëa Saponia Osijek, uz moguênost plaêanja na 3 rate putem ustega na plaêi i to: a) Deterdæent FAKS aquamarine, pakiranje 10 kg, cijena 95,16 kn/pakiranje b) Deterdæent RUBEL, pakiranje 10 kg po cijeni od 85,40 kn/pakiranje c) OmekπivaË Ornel, pakiranje 5 litara po cijeni od 35,38 kn/pakiranje Zainteresirani radnici mogu se predbiljeæiti na broj telefona 651-781; 651-954 ili na e mail: marijan.slukic@podravka.hr najkasnije do 5. svibnja. NOVINE DIONI»KOG DRU TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaë: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Branko Peroπ, Alen KiπiÊ, Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Ines Banjanin i Slavko PetriÊ Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: FotoSoft Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o. Koprivnica Jelovnik 2. 5. utorak: - Varivo na seljaëki, hrenovke, kolaë 3. 5. srijeda: - Pohana svinjetina, krumpir na seljaëki, salata 4. 5. Ëetvrtak: - Junetina sa πampinjonima, pirjana riæa, salata 5. 5. petak: - ufte u rajëici, krumpir pire, voêe Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail:novine@podravka.hr

Sport Polufinale Kupa EHF-a - uzvratna utakmica Podravkaπice u finalu! DEBRECEN - PODRAVKA VEGETA 24:29 (13:17) Izvanrednom, odgovornom i nadasve pametnom igrom rukometaπice Podravke Vegete su i u uzvratnom susretu polufinala Kupa EHF-a pobijedile maapplearski Debrecen s pet pogodaka razlike, kao i u prvoj koprivniëkoj utakmici. Trener Koprivni- Ëanki Josip ojat najavljivao je kako Êe njegove rukometaπice u utakmicu u Maapplearskoj krenuti od nule, πto je zapravo i uëinjeno. UnatoË paklenoj atmosferi, Podravkaπice su joπ jednom pokazale da su prave profesionalke. Od poëetka utakmice hrvatske prvakinje su se nametnule kao bolje na parketu, jer su Maapplearice imale samo jedno vodstvo i to u 9. minuti 4:3. Sve ostalo tijekom utakmice bilo je u znaku Podravkaπica. Temelj pobjede bila je odliëna igra u obrani za koju rukometaπice Debrecena nisu imale odgovora, a u napadu su Naukovich i PasiËnik projektilima parale mreæu Maapplearica. OdliËna u napadaëkom razigravanju bila je Tatari, a obol pobjedi dala je i Hodak koja je zamijenila ozlijeappleenu GolubiÊ. StanËin nije imala svoj dan, ali odliëno ju je zamijenila Galkina koja biljeæi vaænih πest obrana, a od toga Ëetiri sedmerca. KonaËni peëat na veliku pobjedu Podravke Vegete u Debrecenu dala je mlada FraniÊ sa dva lijepa pogotka na samom kraju utakmice. Najefikasnija i najbolja pojedinka susreta bila je Marina Naukovich sa devet pogodaka. Po zavrπetku utakmice veliko veselje struënog stoæera i igraëica Podravke Vegete sa svojih 50-ak navijaëa koji su cijelo vrijeme zduπno navijali, unatoë brojëanoj premoêi domaêih gledatelja. Podravkaπicama je ovo peti ulazak u euro-finale, a protivnice Êe im opet biti Maapplearice - budimpeπtanski Prva hrvatska nogometna liga - 28. kolo Gol jedan, ali vrijedan SLAVEN BELUPO - CIBALIA 1:0 (0:0) Susret Slaven Belupa i Cibalije nije baπ oduπevio polupopunjeno gledaliπte i tek su deæurni bubnjar i trener gostiju timac sa svojim πou toëkama odvajali kibice od sjedalica. Susret je poëeo s poravnatih po 30 bodova na tablici i s obostranim æeljama da to poslije utakmice bude drugaëije. Slavenaπi su dugo trebali lomiti otpor crvenih iz Vinkovaca, koji su osvajanje boda temeljili na gustoj obrani a koju Slavenova vezna petorka nije mogla nadmudriti sve do 64. minute kada je VruËina napravio odliëan potez - primio je loptu, naglasio sigurni centarπut, zaledio golmana Burcsu i poslao loptu iza njegovih leapplea u mreæu. To je bio potez utakmice koji je Slavenu osigurao tri boda. Sve ostalo bile su varijacije na temu tko Êe na koji naëin promaπiti vrata. Nije da nije bilo izglednih moguênosti za postizanje gola na obje strane. Na domaêoj viπe, ali nije bilo na travnjaku, osim VruËine, ni jednog kojemu bi se pljeskalo. InaËe, Slaven je bio dojmljiviji, prvu priliku za gol imao je PejiÊ, nastavio je Boæac u akciji kao na dlaku sliënoj da bi gostujuêi vratar u 20. minuti ozbiljnije intervenirao. Imali su i gosti neπto za pokazati pa se tako PrijiÊ naπao nadohvat gola Nikoloskog, a jednom i sam s njim, ali taj zadatak nije dobro obavio. Razdoblje dobre igre Slaven je smjestio izmeappleu 30. i 35. minute. Tada i gosti moraju s linije gola izbacivati loptu u polje (Leutar), a i Boæac je sa oko 25 metara odliëno udario, ali su mu naæalost loptu trebali vraêati rekreativci s teniskog igraliπta. Neke lopte iπle su i put Hereπina, a mnogi su se na kraju pitali zaπto je VruËina tako dugo Ëekao da zatrese mreæu. Mogao je to uëiniti i u zadnjoj minuti prvog dijela kada ga je Mumlek fino pronaπao, a on glavom poëetniëki promaπio. U drugom su dijelu gosti æivnuli, ali ne toliko da bi i preuzeli komandu na terenu. Ako su se i ponadali Ëemu, onda je to bilo kada je Nikoloski vrπcima prstiju skrenuo πut PrijiÊa, koji se i jedini od gostiju odluëivao pogledati gdje je Slavenov gol. Scorijini plavi nakon vodstva pokuπavaju da ono bude izdaπnije. Ulaze KovaË i JambruπiÊ. Sve ostaje, meappleutim, na prijetnjama do trenutka kada je Dodik od suparniëkog igraëa primio poklon kakav se ne dobiva svaki dan. I njega Ferrencvaros koji je u drugom polufinalu eliminirao ukrajinski Motor iz Zaporoæja. Nakon utakmice Josip ojat je rekao: - Dobro smo se pripremili, jedino me bilo strah kako Êemo reagirati na ambijent kakav joπ nisam doæivio. Kontrolirali smo utakmicu od poëetka do kraja, stvarno smo dobro izgledali, kao prava ekipa koja u svakom trenutku zna πto æeli. Na kraju je mogao biti i uvjerljiviji rezultat, ali ipak smo prvi ove sezone pobijedili Debrecen na njegovom terenu i moramo biti zadovoljni. Nismo u euforiji, ali sam umjereni optimist za finale. - Odigrali smo super obranu i vrlo dobar napad. UoËi Debrecena smo bile spremne na sve, nismo podlegle vruêoj atmosferi i odigrale smo jedna za drugu. Nadam se da Êemo ovakvu igru ponoviti i u finalu, da Êemo uzeti je to iznenadilo, a golmanu gostiju Burcsi bila je to prigoda da popravi dojam kad ga je VruËina prevario. Umjesto dva, ispalo je samo 1:0, ali dovoljno za zadovoljstvo koprivniëkog prvoligaπa. Slavenov trener Elvis Scoria nakon utakmice nije krio zadovoljstvo osvojenim bodovima, rekavπi: - Ovom pobjedom napravili smo joπ jedan korak prema spaπavanju od ispadanja. U teπkoj situaciji kada ima joπ Ëetiri kola do kraja svaki dobar rezultat kao ovaj znaëi odmak od opasne zone. Spas je joπ daleko i mi moramo oprezno ulaziti u svaku utakmicu, ali nadam se konaënom uspjehu. U slijedeêem susretu Slaven je opet domaêin. U Koprivnici ove subote gostuje posljednje plasirano Meappleimurje. Utakmica poëinje u l6,30 sati. Slaven Belupo je u susretu s Cibalijom igrao u sastavu: Nikoloski, BodruπiÊ, Boæac, Mumlek, Dodik, DunkoviÊ (KovaË), PoldrugaË, VruËina (JambruπiÊ), PejiÊ, KuriliÊ, RadeljiÊ. S. PetriÊ Rezultati: Slaven Belupo - Cibalia 1:0 Inter - Zagreb 1:0 Meappleimurje - Pula S.». 2:0 Tablica - Liga za ostanak Pula S.». 28 12 5 11 40:30 41 Zagreb 28 10 4 14 24:36 34 Slaven Belupo 28 8 9 11 39:45 33 Cibalia 28 7 9 12 28:41 30 Inter 28 8 6 14 27:47 30 Meappleimurje 28 6 8 14 33:51 26 Parovi 26. kola: Slaven Belupo - Meappleimurje Cibalia - Inter Zagreb - Pula S.». Na nedavno zavrπenom kadetskom prvenstvu Hrvatske za rukometaπice, koje je odræano u Labinu, mlade rukometaπice Podravke osvojile su prvo mjesto. Na prvenstvo Podravka Vegeta se plasirala nakon πto je u Jedinstvenoj hrvatskoj ligi, gdje se natjecalo 15 klubova (obavezno igraju kadetkinje svih prvoligaπkih sastava), osvojila prvo mjesto i s joπ devet klubova stekla pravo na zavrπnicu. U natjecanju po grupama Podravka Vegeta je prvo izgubila s Kokom 15:14, a potom pobijedila Lokomotivu 23:16, Zamet 20:14 te Vranjic sa 13:9. U polufinalnom susretu Podravka Vegeta je svladala Osijek Croatia osiguranje sa 22:9 (9:4), dok su u finalu koprivniëke rukometaπice bile bolje od rijeëkog Zameta 22:14 (14:7). Podravka Vegeta je naslov osvojila s ovim sastavom: ainoviê, Bralo, Babec, ZeËeviÊ 9, KalajdæiÊ 22, Pongrac 5, Mehkek 3, Æaja, StriËeviÊ 7 (4),»ani 21, Posavec Broj 1793 Petak 28. travnja 2006. Pobjeda i u Debrecenu s pet pogodaka razlike (snimio R. oπtariê) ovaj trofej. Svaka Ëast naπim navijaëima koji su nam doista jako puno pomogli u obje utakmice - rekla je nakon utakmice Marina Naukovich. Ulazak u finale Kupa EHF-a za Podravku Vegetu su izborile: StanËin, Galkina, Vresk 1, HrgoviÊ, Koænjak, Kadetsko prvenstvo Hrvatske za rukometaπice Podravkine kadetkinje prvakinje su Hrvatske 7 GolubiÊ 2, PalËiÊ 3, Hodak 4, Horvat, FraniÊ 2, eriê, PasiËnik 6, Naukovich 9 i Tatari 2. B. Fabijanec Prvu utakmicu finala Podravka igra protiv Ferrencvarosa u Budimpeπti 13. ili 14. svibnja, a uzvrat je za tjedan dana u Koprivnici. 1, FranjiÊ 8, uster 33 (10), Kolarek 4, Bos, DragiπiÊ 1. Za najbolju igraëicu turnira izabrana je Ana KalajdæiÊ iz redova Podravke Vegete, najbolja vratarka je bila njezina kolegica Katarina Bralo, a najboljim trenerom proglaπen je Podravkin trener Goran Mrappleen. S. P. Kadetkinje Podravke Vegete - s trenerima Goranom Mrappleenom i Nevenom Hrupecom - proslavljaju osvojeni naslov u Labinu VruËina je lijepim golom osigurao tri boda Kadetsko prvenstvo Hrvatske za hrvaëe I. LonËariÊ drugi U Zagrebu je odræano Kadetsko prvenstvo Hrvatske za hrvaëe na kojem su nastupila i trojica Podravkinih natjecatelja, a najuspjeπniji je bio Ivan LonËariÊ. On je u kategoriji do 46 kilograma osvojio drugo mjesto s tim da je bio nadomak zlatne medalje. Prvo mjesto pobjeglo mu je u finalnoj borbi zbog nepostignutog zadnjeg tehniëkog boda. Vrlo dobro od Podravkaπa hrvao je Alen BeluπiÊ u kategoriji do 54 kilograma, no ostao je bez plasmana. Natjecanje je otvorio pobjedom tehniëkim tuπem, ali je u Ëetvrtfinalnoj borbi izgubio za bod. U kategoriji do 69 kilograma Nenad Brnica je imao teæak raspored i izuzetno jaku konkurenciju πto ga je sprijeëilo u borbi za odliëja. S. P.

8 Broj 1793 Petak 28. travnja 2006. Novost u paleti Podravka kompota Kompoti od viπanja i πljiva Podravkina paleta kompota proπirena je s dva nova proizvoda, a to su: Kompot od viπanja bez koπtica (u staklenki od 680 g) i Kompot od πljiva s koπticama (u limenci od 4350 g) Kompot od viπanja je proizvod dobiven od svjeæih i soënih plodova viπnje. Zagasito-crveni, zreli plodovi imaju specifiënu, profinjenu aromu i kiselkast okus, koji se izvrsno nadopunjuje s manjom koliëinom πeêera u light formi. Meka konzistencija ploda utopljenog u bistar naljev crvenkaste boje omoguêuje uæivanje u svojstvenom mirisu i oku- Nagradna iga za Podravkaπe su viπnje pri svakoj primjeni. Ovaj izvrstan proizvod pogodan je za pripremu raznovrsnih voênih kolaëa i poslastica ili pak za ukusnu uæinu ili meappleuobrok, koji nas osvjeæava, kako u ljetnim tako i u zimskim danima. Kompot od πljiva je proizvod dobiven od svjeæih i zdravih plodova πljive. Mami nas svojim njeænim i slatkastim mirisom te osebujnim, osvjeæavajuêim i veoma soënim okusom. Mekom konzistencijom ploda te bistrim naljevom crvenkasto-plave boje daruje nam visokovrijedni koncentrat prirodnog bogatstva hranjivih tvari (bjelanëevina, ugljikohidrata, masti, πkrobnog πeêera, zna- Ëajnih koliëina mineralnih tvari te cijeli niz voênih kiselina). Upravo zbog toga u ovom kompotu nalazimo izrazito zdrav proizvod, koji se koristi bilo kao ukusan desert ili pak kao prirodni lijek, jer pospjeπuje probavu te pobuappleuje apetit. Ovaj proizvod prvenstveno je namijenjen gastro segmentu. Oba kompota zasigurno Êe zadovoljiti oëekivanja i najzahtjevnijih potroπaëa. Tim za kategoriju voêe i Ëaj Nema starih i novih viceva. Vic moæe biti star npr. 100 godina, ali ako sam ga danas prvi puta Ëuo, on je za mene novi vic. Jednako tako vic moæe biti danas izmiπljen, ali ako mi ga je netko samo minutu prije ispriëao, on je za mene stari vic. PriËajte viceve, zabavljajte se! I joπ neπto: nitko nije vlasnik vica. Vicevi su narodno blago. Civilizacija - to je kada dva majmuna prebiju treêeg zato πto se majmunira. Egoist je Ëovjek koji viπe misli na sebe nego na mene! NA ILJKU Znaπ, kad sam ti se ja æenio, zamiπljao sam da Êe naπa kuêa biti Priprema: Vojo iljak poput nekog velikog broda na kojemu Êu ja biti kapetan. To sam ti ja mislio. A onda sam ustanovio da sam se oæenio s admiralom. Nakon burne scene popraêene vikom i ljutnjom, otac pljusnuo dijete, pa mu zatim kaæe: - Tako! A sad mi reci, zbog Ëega sam te morao pljusnuti? - Vidiπ kakav si ti - odgovori dijete kroz plaë - pljusneπ me a ne znaπ niti zaπto. UËiteljica tumaëi djeci kako razliëite dræave imaju razliëit novac, pa im navodi nekoliko primjera: u Americi imaju dolar, u Engleskoj funtu, u Izraelu πekel, a mi u Hrvatskoj imamo kunu. Na to dometne mali Ivica: - Gospoappleo uëiteljice, a mi osim kune imamo i puta. - Ivice, ti si vjerojatno neπto pomijeπao - kaæe uëiteljica. Puta nije nikakvo sredstvo plaêanja. - Sigurno nisam niπta pomijeπao, uëiteljice. Dobro sam Ëuo kad je neki dan moja sestra pitala naπu susjedu koliko je platila krzneni kaput. Susjeda je odgovorila - πest puta. - Mamice, a je li i dragi Bogek mora iti na zahod? Mama: - Naravno da ne mora! Odakle ti uopêe takva pomisao? Joæek: - Znaπ, danas ujutro tata je jako lupao na vrata od zahoda i onda je rekao Boæe, Boæe, pa ti veê pola sata piπkiπ! Vratio se mali Jozo iz πkole i kaæe ocu da su na satu matematike uëili mnoæenje. Otac odluëi odmah provjeriti πto je dijete nauëilo, pa ga pita koliko je πest puta πest. Nakon nekoliko sekundi razmiπljanja kaæe Jozo: - Tu negdje oko pet eura. - Kako Êete u rodiliπtu prepoznati svoje dijete? - Jednostavno! Ono se ukakilo, a sva druga djeca su se usrala. Recept tjedna: Panna cotta s kavom Meappleu raznim varijacijama fine talijanske delicije posebnom se elegancijom istiëe ova kafeinizirana. Moæete je pripremiti na tradicionalan naëin, u individualnim kalupiêima, ili, pripremate li je za viπe ljudi, izliti u kalup i zatim narezati na kocke. Sastojci: 100 g keksa 2 æliëice instant kave 60 ml vrele vode 20 ml maraskina 800 ml mlijeka 2 vreêice kreme panna cotta Dolcela 50 g grubo nasjeckanih badema preljev od Ëokolade Postupak: Kekse natrgajte i rasporedite po dnu nauljenog duguljastog kalupa veliëine 30 x 11 cm. Natopite ih mjeπavinom instant kave u vodi i maraskina. U vruêe mlijeko dodajte praπak za kremu te mijeπajuêi pjenjaëom kuhajte jednu minutu. Kremu izlijte u kalup preko keksa i stavite na hladno mjesto 2-3 sata da se ohladi. Posluæivanje: Ohlaappleenu panna cottu nareæite na ploπke, pospite bademima, ukrasite preljevom od Ëokolade i posluæite. Savjet: Ovu slasticu moæete raditi i u prikladnim manjim kalupima. Vrijeme pripreme: 20 minuta Crta: Ivan Haramija - Hans