Ekonometrija 5. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

Σχετικά έγγραφα
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Moguća i virtuelna pomjeranja

numeričkih deskriptivnih mera.

Ekonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

IZVODI ZADACI (I deo)

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Osnovi ekonometrije Glava 8

Aritmetički i geometrijski niz

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

REGRESIJSKA ANALIZA. U razvoju regresijske analize najznačajniju ulogu su imali: Carl Friedrich Gauss ( ) Francis Galton (

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA

Jednostavna regresiona analiza

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Klasični linearni regresioni model (KLRM)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Reverzibilni procesi

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Kaskadna kompenzacija SAU

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Teorijske osnove informatike 1

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

Operacije s matricama

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Trigonometrijske nejednačine

Metoda najmanjih kvadrata

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

RAVAN. Ravan je osnovni pojam u geometriji i kao takav se ne definiše. Ravan je određena tačkom i normalnim vektorom.

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Elementi spektralne teorije matrica

METODA SEČICE I REGULA FALSI

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

radni nerecenzirani materijal za predavanja

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

18. listopada listopada / 13

Obrada signala

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

10. REGRESIJA I KORELACIJA

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

1. Pojam fazi skupa. 2. Pojam fazi skupa. 3. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici. 4. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici

Sistem sučeljnih sila

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

Zadaci iz trigonometrije za seminar

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

IZVODI ZADACI (I deo)

Računarska grafika. Rasterizacija linije

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Ubrzanje. Parametri ubrzanja: vreme zaleta put zaleta Koliko sekundi / metara je potrebno da bi se dostigla određena brzina?

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Mašinski fakultet, Beograd - Mehanika 2 Predavanje 9 1 DINAMIKA

Transcript:

Ekoometja 5 Ekoometja, Osove studje Pedavač: Aleksada Nojkovć

Stuktua pedavaja Klasč dvostuk (všestuk) lea egeso model - metod ONK. Petpostavke všestukog KLM. Koelacja u všestukom KLM. Oča kogova.

Dvostuk lea egeso model Ako petpostavmo model sa dve ojašjavajuće pomeljve: Y=β 0 +β +β +ε Populacoa egesoa jedača (za E(ε)=0) je: E(Y)=β 0 +β +β Paamet β 0, β β su populaco paamet l egeso koefcjet. Populacoa eg. jedača e opsuje pavu, ego ava. Paameta β 0 je odsečak (pesek av sa -osom), a paamet β β su pacjal koefcjet aga.

Dvostuk lea egeso model (astavak) Uključvajem koketh podataka model postaje: Y 0, za,,...,. Uzoačka egesoa fukcja je: Y 0, gde su 0, ocee paametaa. Ocee epozath paametaa pmeom metoda ONK, koj se sastoj u mmzaju sume kvadata ezduala.

Ocee metodom ONK Eksplct zaz za ocee metodom ONK (pokazat ): _ 0 Y,, Važe elacje:. e e 0; e 0; 0. Ocejea vedost zavse pom. u poseku je jedaka stvaoj vedost (pokazat ).

Petpostavke KLM (všestukog). E(ε )=0, za svako.. Va (ε )=E(ε )=σ, za svako. 3. Cov(ε,ε j )=E(ε ε j )=0, za svako,j, tako da j. 4. E(ε )=0, za svako. 5. ε ~ N(0, σ ). 6. Ne postoj tača leaa zavsost zmedu ojašjavajućh pomeljvh (, tj. jeda ojašjavajuća pomeljva je leaa fukcja duge).

Klasc všestuk lea egeso model Aaltck olk všestukog leaog egesoog modela: Y 0... k k, za,,...,. Paamet β, β,..., β k- su pacjal koefcjet aga. Np: ako se poveća za jedu jedcu, očekvaa pomea Y je β jedca, pod petpostavkom da se e meja utcaj ostalh ojašjavajućh pomeljvh, 3,..., k-.

Koelacja u jedostavom všestukom (dvostukom) modelu Za jedostav model važ: s ˆ s s s. U všestukom modelu sa p. dve ojašjavajuće pomeljve, važ da koefcjet pacjale koelacje zmeđu Y (koefcjet pvog eda l koef. koelacja po odtku utcaja ) odgovaa zaku ocejeog egesoog koefcjeta : Ojast... Y Y Y Y.

Koefcjet detemacje dvostukom modelu Ukupe vajacje se u dvostukom modelu mogu zapsat kao: Koefcjet detemacje deo ukuph vajacja zavse pomeljve ojašje ketajem svh ezavsh pomeljvh, odoso za dve ojašjavajuće pomeljve defše se kao: Pokazat... eojaš. va jacje ojaš. va jacje _ va jacje ukupe _ e Y Y Y Y.

Ogačeja u pme kao pokazatelja kvalteta egesje. se uvek povećava sa dodavajem ovh ojašjavajućh pomeljvh: egesja : = β 0 + β + β + ε egesja : = 0 + β + β + β 3 3 + ε će uvek t već u egesj, ez oza a to kakva je eksplaatoa saga ove ojašjavajuće pomeljve. Na pmeu modela sa dve ojašjavajuće pom. (k=3), moguće je ocee dojee metodom ONK zazt peko pacjalh koefcjeata koelacje kao:

Ogačeja u pme kao pokazatelja kvalteta egesje (atavak) Zameom ovako zažeh ocea u zaz za začuavaje, dolazmo do veze sa t jedostava koefcjeta koelacje za model sa dve ojaš.pom.: Y Daljm seđvajem ovaj zaz postaje: Y Y Y. odoso Y, Y Y

Ogačeja u pme kao pokazatelja kvalteta egesje (astavak) - Dakle, koefcjet detemacje u modelu sa dve ojašjavajuće pomeljve, je već od koefcjeta detemacje u modelu samo sa l samo sa.. je kajje epouzda pokazatelj u egesooj aalz vemeskh seja kada vedost, a pme 0.999, e moa užo pokazvat šta ( laža egesja ).

Koelacja u všestukom KLM Uopštejem za polaz model sa ukupo k paametaa (k- paametom pacjalh aga sl. člaom), koefcjet detemacje se začuava kao: Ocea vajase slučaje geške je:.... k k. k e s

Kogova koefcjet detemacje Koguje se koefcjet detemacje sa cljem dojaja pokazatelja koj se eće eopavdao povećavat sa astom oja ojašjavajućh pomeljvh. Nov pokazatelj: kogova koefcjet detemacje Kogova koefcjet detemacje je uvek maj od očog koefcjeta detemacje. Koefcjet su jedak samo za jedostav model ez sloodog člaa. ) /( ) /( k k e e

Ktejum za zo optmalog skupa ojašjavajućh pomeljvh Skup pomeljvh koj maksmza vedost kogovaog koef. detemacje, u sto veme mmza s. Navedeo je posledca elacje: s _.

Ktejum za zo optmalog skupa ojašjavajućh pomeljvh (astavak) Ifomaco ktejum (VS) je z dve kompoete koje azlčto eaguju a pomeu oja paametaa modela (K): IC(K) = l(s ) + g(k/t). Model sa ajmajom vedošću IC je optmala uz uslov da su valjae sve petpostavke KLM AIC Akakeov fomaco ktejum (g=) SC Švacov fomaco ktejum (g=l(t)) HQC Haa-Kvov ktejum (g=ll(t)).