Obrada signala

Σχετικά έγγραφα
5. Karakteristične funkcije

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

numeričkih deskriptivnih mera.

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Praktikum softverski alati OT2PSA. Školska 2016/2017 godina

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

18. listopada listopada / 13

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Računarska grafika. Rasterizacija linije

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Teorijske osnove informatike 1

Elementi spektralne teorije matrica

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Električna merenja Digitalni merni instrumenti. Diskretizacija/digitalizacija signala

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Kaskadna kompenzacija SAU

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Operacije s matricama

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

11. PROMENA UČESTANOSTI ODABIRANJA

Zadaci iz trigonometrije za seminar

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

5. Karsonov obrazac formulacija i značaj. Sirina spektra ugaono modulisanog signala - Karsonov obrazac B = 2(m+1) Fm

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.


ΣΕΡΒΙΚΗ ΓΛΩΣΣΑ IV. Ενότητα 7: Η χρήση των πτώσεων στον σχηματισμό προτάσεων. Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

VEŽBA 3 Obrada signala u frekvencijskom domenu metodom overlap-add

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Moguća i virtuelna pomjeranja

Stabilnost i kauzalnost sistema

Σ.Δ.ΦΩΤΟΠΟΥΛΟΣ ΨΗΦΙΑΚΗ ΕΠΕΞΕΡΓΑΣΙΑ ΣΗΜΑΤΟΣ

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Reverzibilni procesi

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

HMY 429: Εισαγωγή στην Επεξεργασία Ψηφιακών

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

7 Algebarske jednadžbe

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku

Zaporedja. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 22. oktober Gregor Dolinar Matematika 1

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

radni nerecenzirani materijal za predavanja

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

5 Ispitivanje funkcija

PREDMET: Upravljanje sistemima. Frekvencijske karakteristike

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

IZVODI ZADACI (I deo)

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Δειγματοληψία και ανακατασκευή αναλογικών σημάτων

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Definicija: Hipoteza predstavlja pretpostavku koja je zasnovana na određenim činjenicama (najčešće naučnim ili iskustvenim).

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Transcript:

Obrada signala 1 18.1.17.

Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x

Greška kvantizacije x x x p vrednosti druge za,, 1 1 8 3 3 1 1 1 1 3 3 3 dx x p x x E x E x E x E x x E x E dx x xp x E

Greška kvantizacije Kod analize uticaja šuma kvantizacije jednostavn model podrazumeva da se kvantizacija posmatra kao izvor dodatnog šuma Snaga šuma kvantizacije, prema prethodnom modelu je

Odnos signal-šum Odnos signal-šum (šum kvantizacije) definiše se kao P 1log P Sig Noise I predstavlja meru uticaja kvantizacije

Odnos signal-šum Za signale govora i muzike, može se pretpostaviti da je raspodela odbiraka signala približno Gausova, sa srednjom vrednošću i standardnom devijacijom Sig Pod tom pretpostavkom, poznato je da je verovatnoća da se pojavi odbirak signala sa amplitudom većom od 4 Sig približno.

Odnos signal-šum U tom slučaju, opseg A/D konvertora se bira tako da je X m = 4 Sig. 7 6 5 4 3 1 -X m x X m X m = 3 x

Odnos signal-šum SNR 1log P P Sig Noise P Sig Sig X 4 m X m 4 Ako važi pretpostavka o Gausovoj raspodeli amplituda odbiraka signala P Noise Niose 1 X B 1 m B1 1 X m B je ukupan broj bita (uključujući bit znaka)

Odnos signal-šum 1log P P Sig Noise 1log 4 1 B1 SNR SNR 1log 6 B 1 1. 5 3 4 B1 B 1 log 1log Ako važi pretpostavka o Gausovoj raspodeli amplituda odbiraka signala 3 4

Primer audio fajl *.wav format >> audioinfo('5_sasvim_obican_dan.wav') ans = Filename: 'D:\kv_demo\5_Sa...' CompressionMethod: 'Uncompressed' NumChannels: SampleRate: 441 TotalSamples: 79918 Duration: 179.8 Title: 'Sasvim obican dan' Comment: [] Artist: 'Eva Braun' BitsPerSample: 16

Primer audio fajl >>[x,fs]=audioread('5_sasvim_obican_dan.wav'); >> figure,subplot(,1,1),plot(t,x(:,1)); >> subplot(,1,),plot(t,x(:,)); >> xlabel('\itt') 1.5 -.5-1 4 6 8 1 1 14 16 18 1.5 -.5-1 4 6 8 1 1 14 16 18 t

Primer audio fajl >>[x,fs]=audioread('5_sasvim_obican_dan.wav'); >> xs=x(:,1); >> sigmax=sqrt(sum(xs.^)/length(xs)) sigmax =.777 1.6 1.4 1. 1.8.6.4. g(x) -1 -.75 -.5 -.5.5.5.75 1 x

Primer audio fajl >> ^(-15) ans = 3.518e-5 x 1-4 1 x[n] 3 X= 1 Y= 3.518e-5 - - -1-3 - -1 1 3-3 n

Primer audio fajl x1=x(543:543+1*fs-1,1); t=(:length(x1)-1)'; figure,plot(t,x1),xlabel('(n\deltat)'),ylabel('x((n\deltat))'); p1=audioplayer(x1,fs); 1 play(p1);.8.6.4. x((nt)) -. -.4 -.6 -.8-1.5 1 1.5.5 3 3.5 4 4.5 (nt) x 1 5

Primer audio fajl x1_8=round(^7*x1)/^7; figure,plot(t,x1,t,x1_8,t,x1-x1_8),xlabel('(n\deltat)'),ylabel('x(n\deltat)'),legend('x','x_8'); p=audioplayer(x1_8,fs); play(p); 1 wavwrite(x1_8,fs,'x1_8');.8.6.4. x x 8 x(nt) -. -.4 -.6 -.8-1.5 1 1.5.5 3 3.5 4 4.5 (nt) x 1 5

Primer audio fajl g1=x1-x1_8; figure,plot(t,g1),xlabel('(n\deltat)'),ylabel('greska(n\deltat)'); >> ^(-7)/ ans =.39 4 x 1-3 3 greska(nt) 1-1 - -3-4.5 1 1.5.5 3 3.5 4 4.5 (nt) x 1 5

Primer audio fajl 1.5 1 x x 8.5-1 -.8 -.6 -.4 -...4.6.8 1 15 greska 1 5-4 -3 - -1 1 3 4 x 1-3

Primer audio fajl x=.1*x(543:543+1*fs-1,1); t=(:length(x)-1)'; figure,plot(t,x),xlabel('(n\deltat)'),ylabel('x((n\deltat))'); p1=audioplayer(x,fs); 1 play(p1);.8.6.4. x((nt)) -. -.4 -.6 -.8-1.5 1 1.5.5 3 3.5 4 4.5 (nt) x 1 5

Primer audio fajl x_8=round(^7*x)/^7; figure,plot(t,x,t,x_8,t,x1x_8),xlabel('(n\deltat)'),ylabel('x(n\deltat)'),legend('x','x_8'); p=audioplayer(x_8,fs); play(p);.15 wavwrite(x_8,fs,'x_8');.1 x x 8.5 x(nt) -.5 -.1.5 1 1.5.5 3 3.5 4 4.5 (nt) x 1 5

Primer audio fajl g=x-x_8; figure,plot(t,g),xlabel('(n\deltat)'),ylabel('greska(n\deltat)'); >> ^(-7)/ ans =.39 4 x 1-3 3 greska(nt) 1-1 - -3-4.5 1 1.5.5 3 3.5 4 4.5 (nt) x 1 5

Primer audio fajl 1.5 x x 8 1.5 -.1 -.5.5.1 1 8 greska 6 4-4 -3 - -1 1 3 4 x 1-3

Primer sinusoida Frekvencija samerljiva sa frekvencijom odabiranja, fs=16; f=5;

Primer sinusoida Frekvencija samerljiva sa frekvencijom odabiranja, fs=16; f=5; ulaz kvantizovano

Primer sinusoida Frekvencija samerljiva sa frekvencijom odabiranja, fs=16; f=5; greška

Primer sinusoida Frekvencija nije samerljiva sa frekvencijom odabiranja, fs=16; f=5*3/pi;

Primer sinusoida Frekvencija nije samerljiva sa frekvencijom odabiranja, fs=16; f=5*3/pi; ulaz kvantizovano

Primer sinusoida Frekvencija nije samerljiva sa frekvencijom odabiranja, fs=16; f=5*3/pi; greška

Primer sinusoida Frekvencija samerljiva sa frekvencijom odabiranja, fs=16; f=5; Dodat šum

Primer sinusoida Frekvencija samerljiva sa frekvencijom odabiranja, fs=16; f=5; Dodat šum ulaz kvantizovano

Primer sinusoida Frekvencija samerljiva sa frekvencijom odabiranja, fs=16; f=5; Dodat šum greška

Odabiranje Teorema o odabiranju Ako je x c t frekvencijski ograničen kontinualni signal, prema teoremi o odabiranju x c t je jednoznačno određen preko svojih odbiraka x[n]=x c nt, n =, pod uslovom da je frekvencija odabiranja s najmanje dva puta veća od N. X c j za N s T N

Odabiranje x s t x t t nt n c X s j x t n n x x c c s t t e jt t nt t nt dt e e jt jt dt dt X s j x nt n c e jtn

Odabiranje n Tn j c s e nt x j X nt x n x n e x e X c n n j j, T j j s e X e X j X

Odabiranje T j j s e X e X j X k s c s jk j X T j X 1 k s c j jk j X T e X 1

Odabiranje k s c j jk j X T e X 1 f s T s k c j T k j T j X T e X 1

Nadodabiranje Signal se odabira sa frekvencijom odabiranja Lf smin pa se u digitalno domenu frekvencija odabiranja smanjuje na f smin Prednosti: Jednostavnija realizacija analognog pretfiltra Dodatno potiskivanje šuma kvantizacije

Nadodabiranje signal šum (a) π/l f m =f smin / π Lf smin / ω Amplitudska karakteristika digitalnog filtra signal šum (b) π/l f m =f smin / π Lf smin / ω signal šum (c)

f m =f smin / Lf smin / Amplitudska karakteristika digitalnog filtra Nadodabiranje signal šum (b) π/l f m =f smin / π Lf smin / ω signal šum (c) π/l f m =f smin / π Lf smin / ω signal šum (d) π ω f m =f smin /

Nadodabiranje Šum se može modelovati kao signal n[k] nezavisan od korisnog signala s[k] Odogvarajuće Furijeove transformacije su: N(e j ) i S(e j ). Pretpostavka je da je maksimalna frekvencija u spektru korisnog signala f m =f smin / sto se, posle odabiranja s frekvencijom Lf smin, preslikava u π/l.

Nadodabiranje Šum kvantizacije 9 8 7 6 5 4 3 1.1..3.4.5.6.7.8.9 1 /

Nadodabiranje Uticaj filtra na šum kvantizacije.5.4.3 pre filtra U=5 U=1..1 -.1 -. -.3 -.4 -.5 1 3 4 5 6 7 8 9 1 n

Nadodabiranje Uticaj filtra na šum kvantizacije 8 7 pre filtra U=5 U=1 6 5 4 3 1.1..3.4.5.6.7.8.9 1 /

Nadodabiranje Uticaj filtra na šum kvantizacije 1.9 U=5 U=1.8.7.6.5.4.3..1.1..3.4.5.6.7.8.9 1 /

Nadodabiranje Uticaj filtra na šum kvantizacije 9 8 7 6 5 4 3 1 -.5 -.4 -.3 -. -.1.1..3.4.5

Sigma-delta A/D (ΣΔ A/D) konvertori Principiska šema x c (t) A D Integrator B 1 bit A/D C Lf s ΔT Digitalno filtriranje i smanjivanje frekvencije odabiranja L puta x[nδt] f s ΔT 1 bit D/A

Delta modulacija

Sigma-delta modulacija

Sigma-delta modulacija

Sigma-delta modulacija

Sigma-delta A/D (ΣΔ A/D) konvertori Principiska šema x c (t) A D Integrator B 1 bit A/D C Lf s ΔT Digitalno filtriranje i smanjivanje frekvencije odabiranja L puta x[nδt] f s ΔT 1 bit D/A

Sigma-delta A/D (ΣΔ A/D) x c (t) A D Integrator B 1 bit A/D C Lf s ΔT Digitalno filtriranje i smanjivanje frekvencije odabiranja L puta x[nδt] f s ΔT konvertori 1 bit D/A x c (t) x C x B x A.5 1.5 1.5 1 1.5 1 X m t t t nt x[nt] x D -X m.5 1 t.5 1 nt

Sigma-delta A/D (ΣΔ A/D) x c (t) A D Integrator B 1 bit A/D C Lf s ΔT Digitalno filtriranje i smanjivanje frekvencije odabiranja L puta x[nδt] f s ΔT konvertori 1 bit D/A x c (t) x C x B x A.5 1.5 1.5 1 1.5 1 X m t t t nt x[nt] x D -X m.5 1 t.5 1 nt

Sigma-delta A/D (ΣΔ A/D) x c (t) A D Integrator B 1 bit A/D C Lf s ΔT Digitalno filtriranje i smanjivanje frekvencije odabiranja L puta x[nδt] f s ΔT konvertori 1 bit D/A x c (t) x A x B.5 1.5 1 t t x C.5 1 1.5 1 X m t nt x[nt] x D -X m.5 1 t.5 1 nt