C C C C C C C C C C C C H C CH 2 H 3 C H. Br C CH 2. 1 konjugovane 2 izolovane 3 kumulovane C=C veze. C=C veze. C=C veze. 1,3-cikloheksadien

Σχετικά έγγραφα
3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

ОРГАНСКA ХЕМИЈA АЛКИНИ И ДИЕНИ

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

ALKENI. Nezasićeni ugljovodonici Sadrže dvostruku vezu Može biti više dvostrukih veza u molekulu

IMENOVANJE ALKENA Trivijalna imena se dobijaju tako što se sufiks an alkana zamenjuje sufiksom ilen.

UGLJOVODONICI. Organska jedinjenja koja sadrže samo ugljenik i vodonik (C i H)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

H 3 CH 3 CH 2 C CH CH CHC CH CH 2 C CH C CH CH 2. propin. 2-butin (acetilen) etin. (metilacetilen) (dimetilacetilen)

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

ОРГАНСКA ХЕМИЈA ХАЛОГЕНАЛКАНИ

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA

REAKCIJE ADICIJE. Karakteristične reakcije adicije su adicije na alkene

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

ОРГАНСКA ХЕМИЈA АЛКЕНИ

Metan CH 4 C H. 0,110 nm. 109,5 o

Radoslav D. Mićić, doc. PhD, Hemija nafte i gasa. Presentation 3.

A L D O L N A R E A K C I J A

C CH. U prisustvu Lewis-ove kiseline 1 (FeBr 3 ), kao katalizatora, benzen podleže reakciji supstitucije H-atom biva zamenjen bromom:

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

REAKCIJE ELIMINACIJE

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Teorija molekulskoi orbitala linearna kombinacija atomskih orbitala(lcao)

Alkeni ili olefini C n H 2n. sp 2 hibridne orbitale

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Geometrija molekula Lusiove formule su dvodimezione i ne daju nam nikakve informacije o geometriji molekula Srećom postoje razvijene eksperimentalne

Geometrija molekula Lusiove formule su dvodimezione i ne daju nam nikakve informacije o geometriji molekula Srećom postoje razvijene eksperimentalne

Osnove organske hemije. Alkeni, nomenklatura, dobivanje i reakcije

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

FIZIČKE OSOBINE HALOGENALKANA Polarna jedinjenja. Fizičke osobine im se veoma razlikuju od fizičkih osobina alkana što je rezultat:

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

C CH. U prisustvu Lewis-ove kiseline 1 (FeBr 3 ), kao katalizatora, benzen podleže reakciji supstitucije H-atom biva zamenjen bromom:

Kaskadna kompenzacija SAU

STRUKTURA ATOMA. Dalton (1803) Tomson (1904) Raderford (1911) Bor (1913) Šredinger (1926)

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

numeričkih deskriptivnih mera.

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Osnove organske hemije. Halogenalkani (alkil-halogenidi) Aril-halogenidi

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Računarska grafika. Rasterizacija linije

18. listopada listopada / 13

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Karboksilne kiseline

HEMIJSKA VEZA ŠTA DRŽI STVARI (ATOME) ZAJEDNO?

IZVODI ZADACI (I deo)

Reverzibilni procesi

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

Obrada signala

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Kovalentna veza , CO 2. U molekulima H 2

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

Organska kemija. Predavanje 2

Ilidi. Druge metode za olefinaciju C=O 3. Peterson-ova olefinacija 4. Julia-eva olefinacija 5. Tebbe-ova olefinacija

Ο H C C H HC5 3CH \ / \ 4 /

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

1.4 Tangenta i normala

Operacije s matricama

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

1. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer STRUKTURA MOLEKULA HEMIJSKA VEZA

ОСНОВИ ОРГАНСКЕ ХЕМИЈЕ АЛДЕХИДИ И КЕТОНИ

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Moguća i virtuelna pomjeranja

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Pri međusobnom spajanju atoma nastaje energetski stabilniji sistem. To se postiže:

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

1s 2 2s 2 2p 2. C-atom. Hibridne atomske orbitale. sp 3 hibridizacija. sp 3. Elektronska konfiguracija ugljenika: aktivacija. ekscitovano stanje

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

SPEKTROSKOPIJA SPEKTROSKOPIJA

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Molekulska Pregradjivanja

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji

Derivati alkohola ili fenola kod kojih je H-atom OH grupe zamenjen alkil- ili aril-grupom. Opšta formula: NOMENKLATURA ETARA Trivijalna nomenklatura:

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Elementi spektralne teorije matrica

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

Evolucija kontaktnih tesnih dvojnih sistema W UMa tipa

Transcript:

DIENI Dieni su ugljovodonici koji sadrže dve = veze u molekulu U zavisnosti od rasporeda = veza, dieni mogu biti: konugovani, nekonjugovani (izolovani), kumulovani (tzv aleni) konjugovane izolovane kumulovane = veze = veze = veze IMENOVANJE DIENA IUPA imena se dobijaju tako što se sufiks en alkena zamenjuje sufiksom dien Određuje se najduži niz u kome se nalaze obe = veze, Niz se numeriše da bi se odredila mesta funkcionalnih grupa (= veze) i supstituenata, cis-trans ili E,Z-prefiksi označavanu geometriju = veza,-butadien,-butadien,-cikloheksadien 5 7 6 5 cis-,-heptadien trans-,-pentadien 5 (Z)--brom-,-pentadien

DOBIJANJE DIENA Industrijsko dobijanje Katalitičko dehidrogenovanje alkana i alkena kat Laboratorijsko dobijanje Dehidrohalogenovanje Dihalogenida l h l KO/alkohol NBS ili, KO/alkohol KO/alkohol KO/alkohol Alil-halogenida KO/alkohol Dehidratacija diola O O SO

STABILNOST KONJUGOVANI DIENA Toplota hidrogenizacije ( º) terminalnog alkena: -buten butan o = -0, kcal mol - Nekonjugovani dieni sa terminalne = veze koje nisu u interakciji očekujemo da imaju º ~ 60 kcal mol :,-pentadien pentan o = -60,8 kcal mol - Međutim, konjugovani dien sa terminalne = veze ima º = 57, kcal mol :,-butadien o = -57, kcal mol - butan,-butadien je stabilniji od,-pentadiena! Kumulovani dieni su najmanje stabilni:,-pentadien pentan o = -69,8 kcal mol - elativna stabilnost diena opada u nizu: konjugovani nekonjugovani kumulovani 5 Šta je uzrok stabilnosti konjugovanih diena? U strukturi,-butadiena: = veza je nešto duža od klasične, veza je nešto kraća od klasične Teorija molekulskih orbitala (TMO) slabo preklapanje veza veza Sistem je stabilizovan! Sve p-orbitale su međusobno paralelne te se međusobno preklapaju nastaju nove π molekulske orbitale Dve susedne = veze stupaju u π-interakciju π-elektroni su DELOKALIZOVANI preko sistema od p-orbitale Teorija rezonancije DELOKALIZAIJA π-elektrona kod,-butadiena prikazana rezonancijom: - - ezonancioni hibrid prava struktura je nešto između pedstavljene granične rez strukture 6

7 8 Usled rotacije oko veze, molekul,- butadiena može zauzeti dve ekstremne koplanarne konformacije s-trans stabilniji s-cis sterno nagomilavanje ADIIJA A B A B,-adicija KATALITIČKA IDOGENIZAIJA kat (,-adicija) A,-adicija B EMIJSKE OSOBINE DIENA em osobine zavise od rasporeda = veza u molekulu: izolovani dieni hem osobine slične onima kod jednostavnih alkena, konjugovani dieni specifične hem osobine U odnosu na alkene, konjugovani dieni su: stabilniji, osim,-adicije podležu i,-adiciji, reaktivniji u radikalskoj adiciji ELEKTOFILNA ADIIJA l,-dibrom--buten (,-adicija),-dibrom--buten -brom--buten -brom--buten (,-adicija)

9 0 Mehanizam reakcije elektrofilne adicije FAZA: ELEKTOFILNI napad (protonovanje) Faza koja određuje ukupnu brzinu reakcije! sporo napad na alil- katjon INTEMEDIJE ISKLJUIVO nastaje napad na : - alil-katjon rezonancioni hibrid o KK NE nastaje : - FAZA: NUKLEOFILNI napad (napad : jona) a) : - b) : - a) napad na UNUTAŠNJI -atom b) napad na TEMINALNI -atom "" šarza je i na i na -brom--buten -brom--buten (,-adicija) Poređenje KINETIČKE i TEMODINAMIČKE kontrole E MANJE stabilan brzo k - k - reakciona koordinata kineticka kontrola (brza, nepovratna r-ja na niskoj t) k k k sporo k - stabilniji : - termodinamicka -brom--buten (,-adicija) kontrola (spora) MANJE stabilan dominira kada se r-ja izvodi brzo ili -brom--buten na nizim t stabilniji dominira kada se r-ja izvodi duze ili na višim t

Koji će proizvod biti GLAVNI POIZVOD reakcije, zavisi od temperature na kojoj se ista izvodi: odnos proizvoda izolovanih posle adicije na niskoj temp određen je brzinama adicije, odnos proizvoda izolovanih posle adicije na visokoj temp određen je ravnotežom između dva izomera Dominira kada se r-ja izvodi brzo ili na niskoj t (mala Ea, brže se formira kinetički kontrolisan proizvod) Dominira kada se reakcija izvodi duže ili na visokoj t (stabilniji proizvod termodinamički kontrolisan proizvod) STABILNOST ALIL-KATJONA Stabilnost karbokatjona opada u nizu: -brom--buten (,-adicija) MANJE stabilan -brom--buten stabilniji alil, metil vinil Lakoća stvaranja karbokatjona opada u nizu: alil, metil vinil U strukturi alil-katjona, obe, veze su iste dužine Teorija molekulskih orbitala (TMO) veza veza Prazna p AO se preklapa sa p AO elektronskim oblakom = veze DELOKALIZAIJA π- elektrona Svaki π-elektron učestvuje u povezivanju sva jezgra ugljenika p-orbitala sredneg -atoma se preklapa sa p- orbitalama susedna dva -atoma Formiraju se nove π molekulske orbitale: delokalizovani el imaju veću slobodu kretanja pa će i energija takvog sistema biti niža, odnosno, sistem će biti stabilniji Teorija rezonancije Alil-katjon je rezonancioni hibrid dve ekvivalentne granične rezonancione strukture: / / ""Šarža se nalazi na oba krajnja - atoma (DELOKALIZOVANA je)

l Mehanizam ELEKTOFILNI napad (E je ) : sporo napad na : : : - : alil- katjon INTEMEDIJE ISKLJUIVO nastaje NUKLEOFILNI napad (Nu: - je : - ) a) : - b) : - : : : brzo a) napad na UNUTAŠNJI -atom b) napad na TEMINALNI -atom,-dibrom--buten,-dibrom--buten (,-adicija)