Usporedba podataka iz digitalizacije i izmjere za dio K.o Severovci

Transcript

1 SVEUCILIŠTE U ZAGREBU GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF GEODESY Zavod za inženjersku geodeziju - Institute of Engineering Geodesy Kaciceva 26, HR Zagreb, CROATIA WEB: Tel.: (+385 1) ; Fax.: (+385 1) DIPLOMSKI RAD Usporedba podataka iz digitalizacije i izmjere za dio K.o Severovci izraden na zavodu za inženjersku geodeziju Geodetskog fakulteta Sveucilišta u Zagrebu Izradio: Tihomir Husnjak VI-1152 M.P.Miškine 76 Podravske Sesvete Mentor: prof. dr. sc. Miodrag Roic Zagreb, studeni 2000.

2 2 ZAHVALA Na pocetku ovog diplomskog rada želio bih izraziti zahvalnost svima koji su pridonijeli da on dobije ovakav oblik. Prvo bih izrazio zahvalnost prof.dr.sc. Miodragu Roicu za date savjete i strpljivost, kao i utrošeno vrijeme pri izradi ovog diplomskog rada. Zahvaljujem se voditelju ispostave Ureda za katastarske i geodetske poslove u Ðurdevcu Josipu Dujmovicu dipl.ing. što mi je omogucio da diplomski rad obavljam u uredima katastra. Ovdje bih još htio izraziti zahvalnost Ivici Micurinu dipl.ing. što mi je priskakao u pomoc uvijek kada je to bilo potrebno.

3 3 S A D R Ž A J 1. Uvod 4 2. Katastar Katastar zemljišta na podrucju Hrvatske Geodetska izmjera i katastar zemljišta Sadržaj i svrha katastra zemljišta Katastarske teritorijalne jedinice Knjižni i tehnicki dio katastarskog operata Obnova izmjere i katastra zemljišta 9 3. Katastarski operat K.o. Severovci Knjižni dio Tehnicki dio Oprema, hardver i softver Postupak Prikupljanje podataka Unos podataka Spajanje tocaka Racun površina Kontrola i analiza podataka Popis katastarskih cestica Katastarske cestice sa najvecim odstupanjima (%) Katastarske cestice sa najvecim odstupanjima (D) Usporedba podataka digitalizacije i izmjere Analiza uzroka odstupanja Zakljucak 40 Literatura 41 Životopis 42

4 4 1. Uvod Katastar zemljišta je skup grafickih i pisanih dokumenata o položaju, površini, kulturi, nacinu iskorištavanja i posjedniku svake pojedine cestice, a za tehnicke, gospodarske i statisticke potrebe te za izradbu zemljišnih knjiga i kao podloga za izracunavanje katastarskog prihoda. (Medic i dr. 1996) Povijesnim razvojem katastra zemljišta u Hrvatskoj pojedini dijelovi Hrvatske bili su u sastavu razlicitih država, te se zbog toga i proces uspostavljanja katastra zemljišta odvijao u razlicitim vremenskim razdobljima i pod razlicitim uvjetima, a što je uvjetovalo da danas u upotrebi imamo katastarske planove koji nisu povezani sa jedinstvenim državnim koordinatnim sustavom. Jedna od bitnih osobina katastarskog sustava Hrvatske je da su na velikom dijelu (približno 80%) u službenoj uporabi katastarski planovi izradeni grafickom metodom mjerenja u više koordinatnih sustava iz prošlog stoljeca. Razvojem tehnologije danas je moguce planove kao i novu izmjeru prikazati u digitalnom obliku uz pomoc potrebnih programa i posebnih hardvera. Pohrana digitalnih podataka vrši se na medijima koji omogucuju znatno bržu obradu podataka. Podaci u digitalnom obliku pohranjeni su u mjerilu 1:1, a njihov prikaz može biti prema traženom mjerilu. Cilj mog diplomskog rada bilo je napraviti usporedbu podataka dobivenih digitalizacijom plana u mjerilu 1:2880 i podataka koji su dobiveni izradom digitalnog katastra iz podataka izmjere za dio K.o. Severovci. Nakon izrade digitalnog katastra iz podataka izmjere izvršiti ce se usporedba s podacima dobivenim vektorizacijom katastarskog plana.

5 5 2. Katastar Katastar zemljišta je skup grafickih i pisanih dokumenata u kojima je iskazan odreden broj informacija o svakoj zemljišnoj cestici i o nepokretnim objektima koji se nalaze na njoj. Osim katastra zemljišta u današnje vrijeme imamo katastar zgrada, katastar šuma, katastar voda, katastar vodova, no svim tim katastrima zajednicko je da se temelje na podacima izmjere i katastra zemljišta. Osnovni zadatak katastra zemljišta je evidentiranje tehnickih podataka o zemljištu. Katastar sadrži podatke o zemljištu u pogledu njegova položaja, oblika, površine, nacinu iskorištavanja katastarskog prihoda i posjednika. Postoji više objašnjenja o postanku i znacenju rijeci katastar. Prema nekima ona potjece od latinske rijeci?capitastrum? (naziv za knjigu rasporeda poreza i drugih davanja u doba Rimskog Carstva), a drugi smatraju da rijec dolazi od grcke rijeci?katastichon? (popis poreznih obveznika). Pretpostavlja se da je?cadastre? kao pojam za popisivanje nekretnina bila uobicajena u zemljama u zemljama zapadne i srednje Europe. U Engleskoj umjesto rijeci katastar zemljišta upotrebljava se termin?land registration?. (Medic i dr. 1996) 2.1 Katastar zemljišta na podrucju Hrvatske Pojedini dijelovi Hrvatske tijekom povijesti bili su u sustavu razlicitih država, pa stoga se je i proces uspostave katastra zemljišta odvijao u razlicito vrijeme i u razlicitim uvjetima. Osnivanje katastra u Hrvatskoj koja je bila u sustavu Austro-Ugarske monarhije zapocelo je nakon proglašenja Carskog patenta 23. prosinca godine, kojim je bilo odredeno da se odmah pristupi katastarskoj izmjeri i klasiranju zemljišta te izradi katastarskog operata. Posao oko uspostave katastra zemljišta na našem podrucju trajao je od do godine. Prilikom te izmjere primijenjena je graficka metoda izmjere (geodetski stol), pa se taj oblik naziva grafickom izmjerom. Poslije drugog svjetskog rata nadopunjena je stara izmjera, a za to su korištene numericka metoda izmjere, polarna i oktogonalna metoda, a u novije vrijeme i fotogrametrijska metoda. Prostor Hrvatske možemo podijeliti s obzirom na postojece katastarske planove na: 1. podrucje austrijskog katastra (Slika 1.) 2. podrucje madarskog katastra (Slika 2.) 3. stari projekcijski sustavi na podrucju Hrvatske (Slika 3.) 4. podrucje jugoslavenskog katastra (Slika 4.)

6 6 Slika 1. Sustav austrijskog katastra Slika 2. Sustav madarskog katastra

7 7 Slika 3. Stari projekcijski sustavi na podrucju Hrvatske Slika 4. Podrucje jugoslavenskog katastra

8 Geodetska izmjera i katastar zemljišta Izmjerom se utvrduju podaci, mjerni i opisni, o zemljištu odredenog sadržaja i oblika, radi korištenja tih podataka za izradu planova i karata, koje se koriste za potrebe katastra zemljišta, prostornog planiranja i uredenja prostora, istraživacke radove i dr. (Roic1995). Izmjera se izvodi na jedinstveni nacin i sadrži: 1. postavljanje i održavanje mreže stalnih geodetskih tocaka 2. detaljno snimanje terena 3. izradu planova i karata Geodetska izmjera zemljišta u svrhu izradbe katastra zemljišta, njihovo održavanje obnova izvode se na nacin propisan zakonom. Kod detaljnog snimanja terena za potrebu izrade katastra zemljišta, snimanjem se utvrduje položaj katastarske cestice, nacin iskorištavanja i njihovi posjednici. Dokumentaciju izmjere i katastra zemljišta cuvaju i održavaju tijela državne uprave nadležna za katastarsko-geodetske poslove. Ona obuhvaca: originale podataka prikupljene detaljnom izmjerom, klasiranje i bonitiranje zemljišta, kao i planove, karte, popise i preglede izradene na temelju prikupljenih podataka. Uvid u dokumentaciju je slobodan, osim ako za pojedine podatke nije ogranicen posebnom uredbom Sadržaj i svrha katastra zemljišta Katastar zemljišta sadrži podatke o zemljištu u pogledu njegova položaja, oblika, površine, nacina iskorištavanja, proizvodne sposobnosti, katastarskog prihoda i posjednika. Svi ti podaci se utvrduju u odnosu na katastarsku cesticu zemljišta. Katastarska cestica je dio zemljišta koji se iskorištava na isti nacin i pripada istom posjedniku. Svaka katastarska cestica oznacena je brojem katastarske cestice i nazivom katastarske opcine u kojoj se nalazi. Položaj i oblik svake katastarske cestice i objekata koji se na njoj nalaze prikazani su na planovima i to sve katastarske cestice jedne katastarske opcine prikazane su skupno u medusobnom odnosu. Planovi i odgovarajuci popisi, pregledi s podacima o katastarskoj cestici na podrucju jedne katastarske opcine cine katastarski operat te katastarske opcine. Katastarski operat cini cjelokupna dokumentacija sastavljena od katastarskih i topografskokatastarskih planova, te odgovarajucih knjigovodstvenih dijelova i kao takav daje potpune podatke o zemljištu. Oni su temelj za ZIS, zemljišni informacijski sustav. Svrha katastara je višestruka. Katastarski podaci koriste se za razne tehnike, upravne, ekonomske i statisticke svrhe, za izradu zemljišnih knjiga. Institucije katastra zemljišta i zemljišna knjiga, dopunjavaju jedna drugu i jedna bez druge ne mogu u potpunosti postici svoju svrhu.

9 9

10 Katastarske teritorijalne jedinice Katastarske teritorijalne jedinice su katastarska opcina i katastarski kotar. Katastarska opcina je temeljna katastarska jedinica za koju se izraduje katastarski operat. Ona obuhvaca podrucje jednog naseljenog mjesta s pripadajucim zemljištem. Naziv mjesta se uzima za ime katastarske opcine. Katastarski kotar je teritorijalna jedinica za katastarsko klasiranje zemljišta. Podrucje katastarskog kotara cine teritorijalno povezane katastarske opcine koje imaju približno iste prirodne i gospodarske uvijete za poljoprivrednu proizvodnju Knjižni i tehnicki dio katastarskog operata Knjižni dio katastarskog operata sastoji se: Popisa katastarskih cestica Posjedovni listovi Sumarnik posjedovnih listova Pregled po katastarskim kulturama i klasama zemljišta Abecedni popis posjednika zemljišta Tehnicki dio katastarskog operata sastoji se: Zapisnik omedivanja granica katastarske opcine Detaljne skice izmjere Kopije katastarskih planova Popis koordinata i apsolutnih visina trigonometrijskih, poligonskih i malih tocaka 2.6. Obnova izmjere i katastra zemljišta Obnova izmjere i katastra zemljišta poduzima se kada izmedu stanja u katastarskom operatu i stanja u naravi dode do vecih odstupanja koja se ne mogu otkloniti redovnim održavanjem. Obnova u pravilu obuhvaca ponovnu izmjeru i izradu katastra zemljišta, a iznimno, samo obnovu katastarskog klasiranja i bonitiranja zemljišta. Odluku za obnovu izmjere i katastra zemljišta donosi Državna geodetska uprava, a sredstva osigurava država.

11 11 3. Katastarski operat K.o. Severovci Katastarski operat održava Ured za katastarske i geodetske poslove Ispostava Ðurdevac. Katastarski planovi K.o.Saverovci su u digitalnom obliku, a identicni su i na papiru na kojem se vrši ucrtavanje promjena stanja, dok je knjižni dio operata automatiziran i vodi se baza podataka za sve katastarske opcine koje spadaju u nadležnost Ispostave u Ðurdevcu Knjižni dio Knjižni dio katastarskog operata održava se automatski. Podaci koji su korišteni u izradi diplomskog rada (broj cestice i površina) preuzeti su iz digitalizacije te manualno uneseni u racunalo, ali samo onaj dio koji je bio zadan u zadatku Tehnicki dio Izvorna izmjera katastarske opcine Severovci potjece iz godine, a godine izvršeno je umnožavanje katastarskih planova. Umnožavanje katastarskih planova izvršio je Geodetski zavod u Beogradu godine izvršena je nova izmjera teritorija kojeg obuhvaca K.o. Severovci godine izvršena je digitalizacija katastarskih planova mjerila 1:2880. Cijela katastarska opcina sastoji se od 17 planova mjerila 1:2000. Planovi mjerila 1:2880 izradeni su u sustavu madarskog katastra. Zadnjih godina nije došlo do nekih znacajnijih promjena na podrucju koje obuhvaca K.o. Severovci. Izgled dijela K.o. Severovci prikazan na slici 5. Slika 5: Prikaz dijela K.o Severovci

12 12 4. Oprema, hardver i softver Za izradu diplomskog rada koristio sam sljedecu informaticku opremu koja mi je bila na raspolaganju u Uredu za katastarske i geodetske poslove u Ðurdevcu (Slika 6.) Hardver: 133 Mhz, 32Mb RAM, 2GB HD Monitor 15 Ploter CC Tech JET COLOR Operativni sustav: DOS CAD/GIS KORA 1.00 Slika 6. Informaticka oprema za izradu diplomskog rada

13 13 5. Postupak U postupku izrade diplomskog rada bilo je potrebno prikupiti podatke, te izvršiti njihov unos, a kasnije uraditi spajanje tocaka i odredivanje površina Prikupljanje podataka Prije samoga pocetka izrade diplomskog rada bilo je potrebno prikupiti podatke koji ce uci u obradu. Iz arhive sam uzeo tahimetrijske zapisnike, radne skice sa terena i popis koordinata trigonometrijskih, poligonskih i malih tocaka. Poslije sam pogledao kako izgleda K.o.Severovci u digitaliziranom obliku te iz digitalizacije ispisao brojeve katastarskih cestica i površina za detaljne listove 7, 11 i 12 koji su bili zadani Unos podataka Upotrebom programa KORA 1.00, a KORA 1.00 je sustav geodetskih programa za obradu i korištenje geodetskih podataka: unosi i geodetska racunanja digitaliziranje geodetskih planova i karata elektronicko crtanje geodetskih planova i karata geokodiranja te sustavna pohrana podataka na magnetskom mediju povezivanje relevantnih podataka sa podacima spremljenim u drugim bazama podataka jednostavan i brz pristup pohranjenim podacima, te davanje istih korisnicima u abecedno-brojcanom obliku Pod programom za unos podataka iz tahimetrijskog zapisnika UNPOLAR izvršen je unos podataka ((((broj poligonske tocke (stajališta), broj orjentacione tocke (sa kutom), broj detaljne tocke (kut i dužina)))), te je takav unos izvršen za sve poligonske i trigonometrijske tocke koje se nalaze unutar listova 7, 11 i 12. Zatim je izvršen unos podataka pomocu UNPOLAR za granicu katastarske opcine. Slika 7. prikaz granice, poligonskih i trigonometrijskih tocaka. Na kraju uz pomoc UNPOLAR unesene su i koordinate trigonometrijskih, poligonskih i malih tocaka. Poslije izvršenog unosa podataka uradena je kontrola svih unesenih podataka te je ustanovljen manji broj grešaka koji je odmah ispravljen. Sada kada su svi ulazni podaci bili u redu prišlo se je racunanju koordinata detaljnih tocaka pomocu potprograma KOPOD (racun koordinata visina tocaka polarno).

14 14 Slika 7. Prikaz granice K.o. Severovci sa poligonskim, trigonometrijskim i malim tockama 5.3. Spajanje tocaka Pojavljivanjem poveceg broja tocaka na ekranu izvršeno je njihovo spajanje prema radnim skicama sa terena. Kod spajanja tocaka korištena je naredba LNT linija tocka linija, te su na taj nacin dobivene cestice koje nemaju zatvorenu figuru, vec je svaka tocka vidljiva (definirana koordinatom X i Y). Poslije obilaska svih tocaka koje zatvaraju katastarsku cesticu, cestici je dodijeljen broj identican sa brojem u digitalizaciji radi jednostavnije daljnje obrade podataka. Zatim su gdje je bilo potrebno stavljene šrafure i simboli. Na slici 8. dat je prikaz koordinata koje zatvaraju cesticu br. 970 LNT &COM Z970 SE07DT SE12DT SE12DT SE12DT SE12DT SE12DT SE12DT SE07DT

15 Odredivanje površina Kada su sva katastarske cestice bile spojene, kao i granica K.o. Severovci i izvršeno je racunanje površina cestica uz pomoc koordinata tocaka koje zatvaraju svaku od njih pomocu potprograma RAPOV (racun površina). Slika 9. prikazuje koordinate i izracunatu površinu za cesticu br BROJ TOCKE Y X SE07DT DT DT DT DT Racunata površina m 2 Popravka 0.00 m KONACNA POVRŠINA m 2

16 16 6. Kontrola i analiza podataka Podjelu kontrole rezultata možemo podijeliti opcenito na: metricke topološke tematske Prije navedene kontrole mogu se obaviti vizualno, nakon iscrtavanja ili uz podršku racunala. Kontrole koje možemo izvršiti racunalom znacajne su iz razloga ubrzanja postupka. Kada su digitalizacija i racun površina bili gotovi u obzir za analizu uzete su sve cestice koje se cijelom površinom nalaze unutar lista, a one koje prelaze iz jednog lista u drugi, iako su digitalizirane nisu uzete u obzir. To su sljedece katastarske cestice: 347, 350, 351, 352, 353, 354, 355, 356, 379, 385, 386, 387, 388, 389, 400, 401, 458, 459, 462, 463, 464, 465, 477, 480, 481, 482/1, 482/2, 487, 490, 491, 585, 586, 587, 588, 589, 590, 596, 603, 604, 609, 610, 612, 614, 621, 622, 628, 903, 1186, Obradom je obuhvaceno 638 katastarskih cestica Popis katastarskih cestica U Tablici broj 1. prikazan je ispis usporedba površina nakon izvršene izmjere. Brojevi katastarskih cestica preuzeti su iz digitalizacije radi lakše usporedbe površina.

17 17 Tablica 1: Popis katastarskih cestica Cestica broj digitalizacije izmjere Razlika površina Dozvoljeno odstupanje u m 2 Odstupanje u % , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,40 486/ ,90 486/ , ,00 597/ ,25 597/ , , , , , ,20 606/ ,40 606/ , , , , , , , , , ,70

18 18 Cestica broj digitalizacije izmjere Razlika površina Dozvoljeno odstupanje u m 2 Odstupanje u % , , , , , , ,00 631/ ,20 631/ , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,60 671/ ,65

19 19 Cestica broj digitalizacije izmjere Razlika površina Dozvoljeno odstupanje u m 2 Odstupanje u % 671/ , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,25

20 20 Cestica broj digitalizacije izmjere Razlika površina Dozvoljeno odstupanje u m 2 Odstupanje u % , , , , , ,90 725/ ,35 725/ ,55 725/ , ,15 727/ ,45 727/ , , , , ,85 732/ ,20 732/ ,75 732/ , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,55

21 21 Cestica broj digitalizacije izmjere Razlika površina Dozvoljeno odstupanje u m 2 Odstupanje u % , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,05

22 22 Cestica broj digitalizacije izmjere Razlika površina Dozvoljeno odstupanje u m 2 Odstupanje u % , ,55 813/ ,10 813/ , , , , , , , , ,30 823/ ,65 823/ , , , , , , , , ,10 832/ ,20 832/ ,30 833/ ,00 833/ , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,25

23 23 Cestica broj digitalizacije izmjere Razlika površina Dozvoljeno odstupanje u m 2 Odstupanje u % , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,55 887/ ,05 887/ , , , , , , , , , , , , , , , ,40

24 24 Cestica broj digitalizacije izmjere Razlika površina Dozvoljeno odstupanje u m 2 Odstupanje u % , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,65 929/ ,60 929/ , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,40

25 25 Cestica broj digitalizacije izmjere Razlika površina Dozvoljeno odstupanje u m 2 Odstupanje u % , , , , , , , , , , ,05 963/ ,15 963/ , , , , , ,15 969/ ,80 969/ ,05 969/ , , , , , , , ,05 978/ ,90 978/ ,05 978/ ,15 978/ , , ,75 981/ ,80 981/ ,40 981/ ,30 981/ ,75 981/ ,60 981/ , , , , , , , , ,35

26 26 Cestica broj digitalizacije izmjere Razlika površina Dozvoljeno odstupanje u m 2 Odstupanje u % , , , , , , , , ,40 999/ ,30 999/ , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , / , / , / , , , , , , , , , , ,30

27 27 Cestica broj digitalizacije izmjere Razlika površina Dozvoljeno odstupanje u m 2 Odstupanje u % , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , / , / ,65

28 28 Cestica broj digitalizacije izmjere Razlika površina Dozvoljeno odstupanje u m 2 Odstupanje u % 1082/ , / , , , , , , , , , , , , , , , / , / , , , , , , / , / , , , , , , / , / , , , , , , , , , , , , / , / , , , ,15

29 29 Cestica Broj digitalizacije izmjere Razlika površina Dozvoljeno odstupanje u m 2 Odstupanje u % , , , , , , , , , , / , / , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , / , / , / , / , / , , , , , , , , , , ,65

30 30 Cestica broj digitalizacije izmjere Razlika površina Dozvoljeno odstupanje u m 2 Odstupanje u % , , , , , , , , , , , , , ,90 U stupcu?cestica broj? nalaze se brojevi katastarskih cestica iz digitaliziranog dijela K.o. Severovci Površine katastarskih cestica koje su uzete iz digitalizacije nalaze se u stupcu? digitalizacije? (Pd). Površine katastarskih cestica koje su dobivene iz izmjere upisane su u stupac? izmjere? (Pi). Razlika dva prije navedena stupca nalazi se u stupcu?razlika površina? ( R ), a racunato je po formuli: R = Pd - Pi U stupcu?dozvoljeno odstupanje u m 2? racunato je maksimalno dozvoljeno odstupanje, a prema formuli: fp = 1.2 * SQRT(Pi) fp dozvoljeno odstupanje Pi površina iz izmjere Odstupanje izraženo u postocima dato je u stupcu?odstupanje u %? (O%), a racunato je prema formuli: O = (R/Pi) * 100

31 Katastarske cestice sa najvecim odstupanjima (%) U Tablici broj 2. dat je prikaz odstupanja u površinama katastarskih cestica nakon izvršene izmjere izraženo u postotku od površina koja je dobivena digitalizacijom. Sva odstupanja imaju pozitivan predznak zbog sortiranja po velicini. Cestica broj knjiž. dijela operata Tablica 2: Najveca odstupanja u % izmjere Razlika površina Dozvoljeno odstupanje u m 2 Odstupanje u % , , / , / , / , , , , , ,70 978/ , / , , , , , ,95 981/ ,75 832/ , , , / , , ,60 725/ , , , , , , , , , , , , , , , , , ,40 813/ ,35 823/ , ,15 999/ , ,05 725/ ,05

32 Katastarske cestice sa najvecim odstupanjima ( D ) Cestica Broj Tablica 3: Katastarske cestice sa najvecim odstupanjima knjiž. dijela operata izmjere Razlika površina Dozvoljeno odstupanje u m 2 Odstupanje u % Razlika odstupanja , / , / , , , / , / , / , , , , / , / , , , , , , , , , , / , / , , / , / , / , , , , / , , / , , / , , , , , , , / , , / , , , ,15 19

33 U Tablici 3 dat je prikaz katastarskih cestica sa najvecim razlikama u površini u odnosu na dozvoljeno odstupanje u m 2 sa donjom granicom 20m 2, a nalazi se u stupcu pod nazivom?razlika odstupanja?. Ovaj stupac je racunat tako da je odredena razlika izmedu stupca?dozvoljeno odstupanje u m 2? i apsolutne vrijednosti stupca?razlika površine? Usporedba podataka digitalizacije i izmjere Osnovna kontrola u katastru zemljišta je usporedba površina katastarske opcine, a u mom slucaju to je dio K.o. Severovci, odnosno dio parcela koje se nalaze u digitaliziranom obliku listovi 7, 11 i 12, a površine su izracunate samo za one cestice koje ne sijeku rubove. U razmatranje je ušlo 638 katastarskih cestica. Ukupno odstupanje u površini nakon obavljene usporedbe podataka iz digitalizacije i izmjere cestica koje su uzete u razmatranje iznosi 1.005% (Tablica 4). Ukupno odstupanje u površini cijele katastarske opcine nakon obavljene digitalizacije i izmjere je 1.001% (Tablica 5). λ P iz digitalizacije: m 2 λ P iz izmjere: m 2 Razlika: m 2 Tablica 4: Usporedba površina λ P granice iz digitalizacije: m 2 λ P granice iz izmjere: m 2 Razlika: m 2 Tablica 5: Usporedba površine granice Osnovnom kontrolom usporedaba površina pojedinih katastarskih cestica nakon izmjere i digitalizacije ustanovljeno je da od njih 638 njih: 10 ima razliku površina vecu od 20% 6 ima razliku površina od 10 20% 33 ima razliku površina od 5 10% 589 ima razliku površina od 0 5%

34 Analiza uzroka odstupanja Prilikom digitalizacije katastarskog plana lako mogu nastati pogreške cije uzroke možemo tražiti u ispravnosti unosa grafickih podataka na plan. Takoder do pogrešaka u digitalizaciji može doci uslijed nepažnje ili zamora operatera. Osobno pri izradi diplomskog rada, a prilikom unosa podataka izmjere i izvršene kontrole podataka uocio sam par pogrešaka. Do tih pogrešaka je došlo zbog dosta loše citljivosti tahimetrijskog zapisnika ( broj 9 bio je loše pisan, tako da sam ga par puta zamijenio sa brojem 8 odnosno 3 ), ali u kontroli je to ispravljeno. Takoder je moguce da se na terenu u tahimetrijski zapisnik upiše koja pogrešna vrijednost koju je kasnije teško ukloniti, a ona može prouzrociti nejasnoce. Zato je važno da opažac na instrumentu ne pogriješi prilikom svog rada. Terenski podaci su vjerodostojni i oni nam daju pravi prikaz stanja na terenu. Prilikom usporedbe površina izmjere i digitalizacije jasno je da one nece biti iste, jer površina iz izmjere je stvarna površina, a površina iz digitalizacije je približna vrijednost stvarne površine cestice koja može biti manja ili veca. Katastarska cestica 384 ima najvecu razliku odstupanja površine od 1543 m 2 odnosno 28,80%. Površina ove cestice u izmjeri je 5669 m 2, a u operatu 4036 m 2. Do odstupanja u razlici površina došlo je zbog toga što je dio cestice 384 dodan cestici 385. Odnosno zbroj površina cestica 384 i 385 u izmjeri iznosi 9111 m 2, a zbroj površina u operatu za iste cestice je 9083 m 2. O tome postoji elaborat o promjeni. Slika 10 i 10a. Slika 10. cestica 384 u izmjeri Slika 10a. cestica 384 u operatu

35 Sljedece najvece odstupanje ima katastarska cestica 981/3 od 1458 m 2. Do ovog odstupanja je došlo uslijed toga što je dio cestice 981/3 dodijeljen cestici 981/4 i 982. Zbrojem površina u izmjeri odnosno operatu dobiveno je 8180 m 2 odnosno 8158 m 2, što je odstupanje od 22 m 2. O tome postoji elaborat o promjeni. Slika 11 i 11a. 35 Slika 11. cestica 981/3 u izmjeri Slika 11a. cestica 981/3 u operatu Katastarska cestica 978/1 ima odstupanje od 1067 m 2. Uzrok ovoga odstupanja je taj što je dio cestice 978/1 dodan cesticama 979 i 976. Slika 12 i 12a. Slika 12. cestica 978/1 u izmjeri Slika 12a. cestica 978/1 u operatu

36 Katastarska cestica 1041 ima odstupanje od 992 m 2, a do nje je došlo uslijed pripajanja dijela cestice 1041 cestici O tome postoji elaborat o promjeni. Slika 13 i 13a. 36 Slika 13. cestica 1041 u izmjeri Slika 13a. cestica 1041 u operatu

37 Katastarska cestica 753 ima razliku površine od 559 m 2, a uzrok razlike je dio cestice 753 dodijeljen cestici 754. O tome postoji elaborat o promjeni. Slika 14 i 14a. 37 Slika 14. cestica 753 u izmjeri Slika 14a. cestica 753 u operatu

38 38 U slucaju katastarske cestice 1158/2 razlika odstupanja je 509 m 2. Kod ove cestice nije se mogao naci uzrok odstupanja, ali traženjem greške ustanovljeno je da je umjesto površine iz digitalizacije od 1774 upisana površina od Tako se dobivena razlika površina nalazi unutar dozvoljene granice odstupanja. Kod cestice 1121/1 razlika u površini je 503 m 2, a do nje je došlo uslijed pripajanja dijela cestice 1121/1 cestici 1121/2. O tome postoji elaborat o promjeni. Slika 15 i 15a. Slika 15. cestica 1121/1 u izmjeri Slika 15a. cestica 1121/1 u operatu

39 39 Kod cestice 1121/2 razlika u površini je 433 m 2, a do nje je došlo uslijed pripajanja dijela cestice 1121/1 cestici 1121/2. O tome postoji elaborat o promjeni. Slika 16 i 16a. Slika 16. cestica 1121/2 u izmjeri Slika 16a. cestica 1121/2 u operatu Katastarska cestica 1074 ima odstupanje od 116,90% odnosno razliku površine od 426 m 2. Katastarska cestica 1074 dobivena je od katastarske cestice 1074 i dijela cestice O tome postoji elaborat o promjeni. Slika 17 i 17a Slika 17. cestica 1074 u izmjeri Slika 17a. cestica 1074 u operatu.

40 Katastarska cestica 1139/1 ima razliku površine 421 m 2. Uzrok ove razlike je spajanje katastarskih cestica 1139/1 i 1139/2 u katastarsku cesticu 1139/1. O tome postoji elaborat o promjeni. Slika 18 i 18a. 40 Slika 18. cestica 1139/1 u izmjeri Slika 18a. cestica 1139/1 u operatu

41 41 7. Zakljucak Podaci prikupljeni na terenu nemaju pravu vrijednost ako se ne pretvore u digitalan oblik, te se ne izvrši njihova komparacija sa drugim podacima koje imamo za to podrucje. Prilikom izmjere važno je da ne dode do nekih propusta jer to sve kasnije može dovesti do nejasnoca. Zato je važno da geodetski strucnjaci obave savjesno svoj terenski dio posla, jer su terenski podaci pravi pokazatelji stanja na terenu. U postupku izrade diplomskog rada došao sam do sljedeceg zakljucka da je mnogo bolja izrada digitalnog katastra iz izmjere, nego li digitalizacija analognih karata. Mnogo je brža, a time i jeftinija izrada digitalnog katastra iz izmjere pogotovo sa novom tehnologijom koju sada imamo (totalne stanice i dr.), nego li crtanje analognih planova gdje dolazi do usuha i rasteka papira i mogucih pogrešaka koje može uraditi operater. Što se tocnosti tice digitalizacija analognih planova kao i izrada digitalnog katastra iz izmjere zadovoljava potrebnu tocnost, ali izrada digitalnog katastra je mnogo tocnija, a time i prihvatljivija. Opci dojam je taj da je izrada digitalnog katastra iz izmjere bolja, jeftinija, brža i tocnija, nego li digitalizacija analognih planova. Dakle poslije svega recenog možemo reci, da ako imamo dobru polaznu osnovu unutar neke katastarske opcine, samim postupkom izmjere i digitalizacije dobivamo veliku kolicinu podataka koji su zadovoljavajuce kvalitete u numerickom obliku i ti su podaci tada pogodni za korištenje i održavanje.

42 42 Literatura: Medic, V., Fanton, I., Roic, M. (1996): Katastar skripta, Geodetski fakultet Sveucilišta u. Zagrebu. Rezner, I., Kos, B. (1994): Programi za geodeziju.

43 43 Životopis: Roden sam u Virovitici 19. ožujka godine godine sa vrlo dobrim uspjehom sam završio rudarsko-kemijsku školu u Varaždinu. Iste godine upisujem se na Geodetski fakultet u Zagrebu smjer VI/1 kojeg uz mnogo truda i volje privodim kraju. U slobodno vrijeme slušam glazbu i pratim nogometna zbivanja.

44 . 44

45 45

46 46

47 47