= = = vrijeme za koje tijelo doñe u točku B. g Vrijeme za koje tijelo prijeñe put od točke A do točke B jednako je razlici vremena t B i t A : m m

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "= = = vrijeme za koje tijelo doñe u točku B. g Vrijeme za koje tijelo prijeñe put od točke A do točke B jednako je razlici vremena t B i t A : m m"

Transcript

1 Zadatak 6 (Ginazijalci, ginazija) Tijelo lobodno pada i u točki ia brzinu /, a u točki 4 /. Za koje će rijee prijeći udaljenot od do? Koliko u udaljene točke i? (g = 9.8 / ) Rješenje 6 h, = /, = 4 /, g = 9.8 /, h =?, t =? Slobodni pad je jednoliko ubrzano praocrtno gibanje a početno brzino = / i kontantno akceleracijo a = g = 9.8 /. Za lobodni pad rijede izrazi: = g t, h = g t, = g h. gdje u brzina pada, h iina pada. h h O.inačica h h Odredio reena za koje će tijelo najprije doći u točku, a zati u točku : rijee za koje tijelo doñe u točku = g t t =. g rijee za koje tijelo doñe u točku = g t t =. g Vrijee za koje tijelo prijeñe put od točke do točke jednako je razlici reena t i t : 4 t = t t t t = = = =.. g g g 9.8 Da bio izračunali iinku razliku točaka i najprije odredio udaljenoti od početne točke do točaka i : udaljenot od početne točke do točke h = g t. udaljenot od početne točke do točke h = g t. Viinka razlika točaka i (duljina puta ) jednaka je razlici udaljenoti h i h : h h h h g t g t h g ( t t ) = = = g h = g h = g h = ( g g ) g g g g h = ( ) h ( ) = g = g = 9.8.inačica Da bio izračunali iinku razliku točaka i najprije odredio udaljenoti od početne točke do točaka i : udaljenot od početne točke do točke

2 h =. g udaljenot od početne točke do točke h =. g Viinka razlika točaka i (duljina puta ) jednaka je razlici udaljenoti h i h : h h h h h ( g g g ) = = = = = = 9.8 Vježba 6 Tijelo lobodno pada i u točki ia brzinu 4 /, a u točki 6 /. Za koje će rijee prijeći udaljenot od do? (g = 9.8 / ) Rezultat:.. Zadatak 6 (Ginazijalci, ginazija) Koliki će ukupni put prijeći tijelo tijeko četrte i pete ekunde zajedno, ako lobodno pada iine? a kojoj e iini iznad tla nalazi u trenutku kada u je brzina 5 /? (g = 9.8 / ) Rješenje 6 H =, = 5 /, g = 9.8 /, h 4,5 =?, h =? Jednoliko ubrzano gibanje duž puta jet gibanje za koje rijede izrazi = a t, = a gdje u i put, odnono brzina za tijelo pošto e pokrenulo iz iroanja i gibalo jednoliko ubrzano akceleracijo a za rijee t. Slobodan pad je jednoliko ubrzano praocrtno gibanje za koje rijede identični izrazi (ao e ujeto puta piše iina h, ujeto akceleracije a piše akceleracija lobodnog pada g): h = g t, = g h gdje je g = 9.8 / akceleracija lobodnog pada. H h h Da bio našli put koji tijelo priliko lobodnog pada prijeñe tijeko četrte i pete ekunde zajedno, orao najprije izračunati putoe koje tijelo prijeñe za pre tri ekunde i prih pet ekundi. Razlika tih putoa dat će traženi put: ( ) h 4,5 = h 5 h 3 h 4,5 = g g = g = ( ) = = Tijelo je počelo padati a iine H. U trenutku kada u je brzina, prešlo je put h pa je udaljenot od zelje jednaka h : h = H h H = h + h 5 etoda h uptitucij H g h h e = = = = g = 9.8 g

3 Vježba 6 Koliki će ukupni put prijeći tijelo tijeko pete i šete ekunde zajedno, ako lobodno pada iine? (g = 9.8 / ) Rezultat: 98.. Zadatak 63 (Ginazijalci, ginazija) Tijelo lobodno pada a iine 8. Koliki će put prealiti u drugoj trećini reena? (g = / ) Rješenje 63 h = 8, g = /, h =? Jednoliko ubrzano gibanje duž puta jet gibanje za koje rijedi izraz = a t gdje je put za tijelo pošto e pokrenulo iz iroanja i gibalo jednoliko ubrzano akceleracijo a za rijee t. Slobodan pad je jednoliko ubrzano praocrtno gibanje za koje rijedi identičan izraz (ao e ujeto puta piše iina h, ujeto akceleracije a piše akceleracija lobodnog pada g): h = g t gdje je g = 9.8 / akceleracija lobodnog pada. Računao ukupno rijee pada tijela a iine h: h h 8 h = g t h= g t / t = / t = = = 6. g g g udući da je ukupno rijee pada t = 6, rijedi: jedna trećina reena pada iznoi t = t = 6 = 3 3 dije trećine reena pada iznoe t = t = 6 = tri trećine reena pada je ukupno rijee pada t = t = t = 6 = Put koji tijelo, lobodno padajući, preali u drugoj trećini reena jednak je razlici puta koji tijelo prijeñe za dije trećine reena i puta koji prijeñe za jednu trećinu reena: 3 ( ) ( ) ( ) h = h h h = g t g t h = g t t = 4 6. = Vježba 63 Tijelo lobodno pada a iine.8 k. Koliki će put prealiti u drugoj trećini reena? (g = / ) Rezultat: 6. Zadatak 64 (Suzana, ginazija) Koliko e dugo pušta tijelo niz koinu iine h = i nagiba = 45 ako je akialni kut pri koje tijelo ože iroati na koini β = 3? (g = 9.8 / ) Rješenje 64 h =, = 45, β = 3, g = 9.8 /, t =? Jednoliko ubrzano gibanje duž puta jet gibanje za koje rijedi izraz

4 = a t gdje je put za tijelo pošto e pokrenulo iz iroanja i gibalo jednoliko ubrzano akceleracijo a za rijee t. Silu kojo Zelja prilači a tijela naziao ilo težo. Pod djeloanje ile teže a tijela padaju na Zelju ili pritišću na njezinu poršinu. kceleracija kojo tijela padaju na Zelju nazia e akceleracijo lobodnog pada. Prea drugo ewtonoo poučku G = g, gdje je G ila teža, aa tijela i g akceleracija lobodnog pada koja je za a tijela na itoe jetu na Zelji jednaka. Drugi ewtono poučak: ko na tijelo djeluje talna ila u jeru njegoa gibanja, tijelo ia akceleraciju koja je proporcionalna ili, a obrnuto proporcionalna ai tijela te ia iti jer kao i ila. a = = a. Trenje je ila koja e jalja kad e neko tijelo giba poršino nekoga drugog tijela ili kad e tek počinje gibati. Trenje ia jer uprotan jeru gibanja i ože e izračunati pooću izraza tr = µ, gdje je tr trenje, µ faktor trenja, eličina okoite koponente ile kojo tijelo djeluje na podlogu po kojoj e giba. ko e tijelo nalazi na odoranoj podlozi, tada trenje iznoi tr = µ G tr = µ g, gdje je tr trenje, µ faktor trenja, aa tijela, g akceleracija lobodnog pada (ubrzanje ile teže). tr tr β G β G Sa pre like pooću praokutnog trokuta (čije u katete i, a hipotenuza G) dobije e: in β = G = G in β = g in β. = G co β = g co β co β = G udući da tijelo iruje na koini nagiba β, a pre like idi e da ila trenja tr ora biti u ranoteži a koponento ile teže koja je paralelna a koino: in co i n β tr = µ = µ g β = g β / µ = co c o µ = tg β g β β. Dobili o koeficijent trenja (faktor trenja) µ izeñu tijela i koine. Sa druge like pooću praokutnog trokuta (čije u katete i, a hipotenuza G) dobije e: in = G = G in = g in. = G co = g co co = G Kada e tijelo nalazi na koini nagiba, počinje e ubrzaati akceleracijo a zbog djeloanja 4

5 rezultantne ile koja je jednaka razlici koponente ile teže paralelne a koino i ile trenja tr. = co in co tr = µ = µ G a = g µ g [ ] a = g in µ g co /: a = g in µ g co µ = tg β ( ) a = g in tg β g co a = g in co tg β. Vrijee za koje e tijelo puti niz koinu, duljine i iine h, ožeo dobiti iz forule za put pri jednoliko ubrzano praocrtno gibanju. h h h in = = in etoda h h a t a t / uptitucije = = in in a = a t = a t h h t = / t = a g ( in co tg β ) a in a in = h t = = =.39. g ( in co tg β ) in 9.8 ( in 45 co 45 tg 3 ) in 45 Vježba 64 Koliko e dugo pušta tijelo niz koinu iine h = 8 i nagiba = 45 ako je akialni kut pri koje tijelo ože iroati na koini β = 3? (g = 9.8 / ) Rezultat:.78. Zadatak 65 (eno, ginazija) utoobil, ae = 4 kg, giba e brzino = k/h po horizontalno putu. ko je ila trenja pri gibanju autoobila tr = k, odrediti duljinu puta koju će autoobil prijeći polije pretanka rada otora. Rješenje 65 = 4 kg, = k/h = [ : 3.6] = /, tr = k =, =? Jednoliko ubrzano (uporeno) gibanje duž puta jet gibanje za koje rijedi izraz = a a = gdje je brzina za tijelo pošto e pokrenulo iz iroanja i gibalo jednoliko ubrzano akceleracijo a za rijee t. Za jednoliko uporeno gibanje rijedi iti izraz. Jednoliko uporeno gibanje duž puta jet gibanje za koje rijedi izraz = a a = gdje je početna brzina za tijelo pošto e počelo uporaati i gibalo jednoliko uporeno akceleracijo (deceleracijo, retardacijo) a za rijee t. Drugi ewtono poučak: ko na tijelo djeluje talna ila u jeru njegoa gibanja, tijelo ia akceleraciju koja je proporcionalna ili, a obrnuto proporcionalna ai tijela te ia iti jer kao i ila. 5

6 a = = a. Trenje je ila koja e jalja kad e neko tijelo giba poršino nekoga drugog tijela ili kad e tek počinje gibati. Trenje ia jer uprotan jeru gibanja. tr Polije pretanka rada otora autoobil će e zbog ile trenja zautaiti na putu. Sila trenja je, dakle, ila koja uporaa autoobil. Prea drugo ewtonoo poučku lijedi: Zautani put iznoi: = tr a = tr. a = tr a = etoda tr / / uptitucije = tr = tr = a a = tr 4 kg = = =.. tr Vježba 65 utoobil, ae = t, giba e brzino = k/h po horizontalno putu. ko je ila trenja pri gibanju autoobila tr = 5 k, odrediti duljinu puta koju će autoobil prijeći polije pretanka rada otora. Rezultat:.. Zadatak 66 (eno, ginazija) Da bi ogao uzletjeti, zrakoplo, ae 4 t, na kraju uzletišta treba iati brzinu 44 k/h. Duljina uzletišta je. Kolika je potrebna naga otora za uzlijetanje zrakoploa ako je njegoo gibanje jednoliko ubrzano? Koeficijent trenja izeñu kotača i uzletišta je.. (g = 9.8 / ) Rješenje 66 = 4 t = 4 kg, = 44 k/h = [44 : 3.6] = 4 /, =, µ =., g = 9.8 /, P =? Jednoliko ubrzano gibanje duž puta jet gibanje za koje rijedi izraz = a a = gdje je brzina za tijelo pošto e pokrenulo iz iroanja i gibalo jednoliko ubrzano akceleracijo a za rijee t. Drugi ewtono poučak: ko na tijelo djeluje talna ila u jeru njegoa gibanja, tijelo ia akceleraciju koja je proporcionalna ili, a obrnuto proporcionalna ai tijela te ia iti jer kao i ila. a = = a. Trenje je ila koja e jalja kad e neko tijelo giba poršino nekoga drugog tijela ili kad e tek počinje gibati. Trenje ia jer uprotan jeru gibanja i ože e izračunati pooću izraza tr = µ, gdje je tr trenje, µ faktor trenja, eličina okoite koponente ile kojo tijelo djeluje na podlogu po kojoj e giba. ko e tijelo nalazi na odoranoj podlozi, tada trenje iznoi tr = µ G tr = µ g, 6

7 gdje je tr trenje, µ faktor trenja (koeficijent trenja), aa tijela, g akceleracija lobodnog pada (ubrzanje ile teže). rzinu rada izražaao nago. Snaga P jednaka je ojeru rada W i reena t za koje je rad obaljen, tj. W P = =. t Sila koja ubrzaa zrakoplo jednaka je razlici učne ile otora i ile trenja tr : = tr = + tr = a + µ G = a + µ g. Za jednoliko ubrzano gibanje duž puta rijedi izraz = a a =. Tada učna ila otora iznoi: = a + µ g = a + µ g etoda uptitucije = + µ g = a a = = + µ g. Snaga P otora za uzlijetanje zrakoploa ia rijednot: 4 P = P = + µ g = 4 kg = 6 =5939 W =.59 W =.59 MW. Vježba 66 Da bi ogao uzletjeti, zrakoplo, ae 8 t, na kraju uzletišta treba iati brzinu 44 k/h. Duljina uzletišta je. Kolika je potrebna naga otora za uzlijetanje zrakoploa ako je njegoo gibanje jednoliko ubrzano? Koeficijent trenja izeñu kotača i uzletišta je.. (g = 9.8 / ) Rezultat: 3.9 MW. tr Zadatak 67 (Jelena, rednja škola) Tijelo krenuši iz iroanja jednoliko e ubrzaa. Koliko puta eći put prijeñe tijelo u ooj ekundi nego u trećoj ekundi? Rješenje 67 8 : 3 =? Jednoliko ubrzano gibanje duž puta jet gibanje za koje rijedi izraz = a t gdje je put za tijelo pošto e pokrenulo iz iroanja i gibalo jednoliko ubrzano akceleracijo a za rijee t. Put koji tijelo prijeñe ao u ooj ekundi jednak je razlici puta koji tijelo preali za prih oa ekundi i puta koji preali za prih eda ekundi krenuši iz iroanja. 7

8 ( ) ( ) = = a a = a = a 8 = a 5. Put koji tijelo prijeñe ao u trećoj ekundi jednak je razlici puta koji tijelo preali za pre tri ekunde i puta koji preali za pre dije ekunde krenuši iz iroanja. ( ) ( ) = 3 3 = a a = a = a 3 = a 5. Ojer putoa 8 i 3 daje odgoor na pitanje koliko će eći put tijelo prijeći u ooj ekundi nego u trećoj ekundi: a 5 a = = = 8 = 3. 3 a 5 3 a Vježba 67 Tijelo krenuši iz iroanja jednoliko e ubrzaa. Koliko puta eći put prijeñe tijelo u petoj ekundi nego u drugoj ekundi? Rezultat: 3 puta. Zadatak 68 (nte, tehnička škola) Tijelo ae 35 kg giba e talno brzino po horizontalnoj podlozi pod utjecaje ile od koja je paralelna podlogo. Koliko iznoi koeficijent trenja izeñu tijela i podloge? (g = 9.8 / ) Rješenje 68 = 35 kg, = cont., =, g = 9.8 /, µ =? Silu kojo Zelja prilači a tijela naziao ilo težo. Pod djeloanje ile teže a tijela padaju na Zelju ili pritišću na njezinu poršinu. kceleracija kojo tijela padaju na Zelju nazia e akceleracijo lobodnog pada. Prea drugo ewtonoo poučku G = g, gdje je G ila teža, aa tijela i g akceleracija lobodnog pada koja je za a tijela na itoe jetu na Zelji jednaka. Trenje je ila koja e jalja kad e neko tijelo giba poršino nekoga drugog tijela ili kad e tek počinje gibati. Trenje ia jer uprotan jeru gibanja i ože e izračunati pooću izraza tr = µ, gdje je tr trenje, µ faktor trenja, eličina okoite koponente ile kojo tijelo djeluje na podlogu po kojoj e giba. ko e tijelo nalazi na odoranoj podlozi, tada trenje iznoi tr = µ G tr = µ g, gdje je tr trenje, µ faktor trenja, aa tijela, g akceleracija lobodnog pada (ubrzanje ile teže). Pri ewtono poučak: ko na tijelo ne djeluje nikaka ila ili je rezultanta ih ila jednaka nuli, tijelo iruje ili e giba jednoliko po pracu. Zato kažeo da je tijelo troo. Mjera trooti tijela je aa. udući da e tijelo giba talno brzino, rezultantna ila jednaka je nuli (pri ewtono poučak) pa ila koja djeluje na tijelo po iznou ora biti jednaka ili trenja tr. 8

9 = tr = µ G = µ g / µ = = =.9. g g 35 kg 9.8 tr Vježba 68 Tijelo ae 35 kg giba e talno brzino po horizontalnoj podlozi pod utjecaje ile od koja je paralelna podlogo. Koliko iznoi koeficijent trenja izeñu tijela i podloge? (g = 9.8 / ) Rezultat:.58. Zadatak 69 (Sabina, ginazija) Lopta je bačena pod kuto prea horizontu početno brzino. Vrijee gibanja lopte iznoi.4. Odrediti najeću iinu na kojoj će e lopta naći pri toe gibanju. Otpor zraka zaneariti. (g = 9.8 / ) Rješenje 69,, t u =.4, g = 9.8 /, y ax =? Koi hitac je loženo gibanje ataljeno od jednolikoga gibanja duž koog praca (pod kuto eleacije prea horizontali) i lobodnog pada. Vrijee za uzlazni dio taze jednako je reenu za ilazni dio taze i iznoi: in t =. g Izraz za koponentu puta u jeru koordinatne oi y (iine) glai: in y =. g Iz tih izraza dobije e najeća (akialna) iina y ax : in in t = t / g in = g t = g g etoda ( g t) ( ) ( in y in in ) uptitucije = g y y = = y = g g g g t g t y = y = yax = g t. g g y udući da je zadano ukupno rijee t u od bacanja lopte do padanja, ona će biti na najećoj iina za poloicu toga reena t: t = t u y ax = g tu y ax = g tu 4 yax = g t 9

10 yax = g tu 9.8 (.4 ) = 8 = Vježba 69 Tijelo je bačeno pod kuto prea horizontu početno brzino. Vrijee gibanja tijela iznoi. Odrediti najeću iinu na kojoj će e tijelo naći pri toe gibanju. Otpor zraka zaneariti. (g = 9.8 / ) Rezultat: Zadatak 7 (Mario, ginazija) Koliki je put kočenja do zautaljanja autoobila koji e u trenutku početka kočenja giba brzino /, ako je rijee kočenja do zautaljanja 5 ekundi? Pretpotaite da je ila kočenja kontantna. Rješenje 7 = /, t = 5, =? Jednoliko praocrtno gibanje duž puta jet gibanje za koje rijedi izraz = t, gdje je put za tijelo pošto e pokrenulo iz iroanja i gibalo talno brzino za rijee t. Jednoliko ubrzano praocrtno gibanje duž puta jet gibanje za koje rijede izrazi = a t, = a t, = a, gdje u i brzina, odnono put za tijelo pošto e pokrenulo iz iroanja i gibalo jednoliko ubrzano akceleracijo a za rijee t. Srednja brzina je + =, gdje u početna brzina gibanja i konačna brzina gibanja. ko tijelo ia početnu brzinu, a giba e jednoliko uporeno, forula za put glai: = t a t..inačica udući da rednja brzina gibanja autoobila od početka kočenja do zautaljanja je + = = =, put kočenja iznoi: = etoda 5 5. uptitucije = t = = = t.inačica kceleracija kojo e autoobil jednoliko uporaa dana je izrazo a =. t Put kočenja koji autoobil preali od početka kočenja do zautaljanja iznoi: a = etoda t uptitucije = t t = t t t = t a t

11 = t = 5 = 5. 3.inačica kceleracija kojo e autoobil jednoliko uporaa dana je izrazo a =. t Put kočenja koji autoobil preali od početka kočenja do zautaljanja iznoi: a = etoda t t / uptitucije = = t t a = = t = 5 = 5. Vježba 7 Koliki je put kočenja do zautaljanja autoobila koji e u trenutku početka kočenja giba brzino 4 /, ako je rijee kočenja do zautaljanja 6 ekundi? Pretpotaite da je ila kočenja kontantna. Rezultat:. Zadatak 7 (Milan, rednja škola) epoična kolotura pričršćena je na rubu tola. Preko koloture prebačena je nit na krajeia koje e nalaze utezi i ae po kg. Koeficijent trenja utega prea tolu jet.. añi: a) akceleraciju kojo e gibaju utezi, b) napetot niti. Trenje koloture zaneario. (g = 9.8 / ) Rješenje 7 = = kg, µ =., g = 9.8 /, a =?, =? Silu kojo Zelja prilači a tijela naziao ilo težo. Pod djeloanje ile teže a tijela padaju na Zelju ili pritišću na njezinu poršinu. kceleracija kojo tijela padaju na Zelju nazia e akceleracijo lobodnog pada. Prea drugo ewtonoo poučku G = g, gdje je G ila teža, aa tijela i g akceleracija lobodnog pada koja je za a tijela na itoe jetu na Zelji jednaka. Drugi ewtono poučak: ko na tijelo djeluje talna ila u jeru njegoa gibanja, tijelo ia akceleraciju koja je proporcionalna ili, a obrnuto proporcionalna ai tijela te ia iti jer kao i ila. a = = a. Trenje je ila koja e jalja kad e neko tijelo giba poršino nekoga drugog tijela ili kad e tek počinje gibati. Trenje ia jer uprotan jeru gibanja i ože e izračunati pooću izraza tr = µ, gdje je tr trenje, µ faktor trenja, eličina okoite koponente ile kojo tijelo djeluje na podlogu po kojoj e giba. ko e tijelo nalazi na odoranoj podlozi, tada trenje iznoi tr = µ G tr = µ g, gdje je tr trenje, µ faktor trenja, aa tijela, g akceleracija lobodnog pada (ubrzanje ile teže). a) kceleraciju kojo e gibaju utezi naći ćeo iz ononog zakona gibanja a = = a. Sila koja uzrokuje gibanje utaa ae

12 = + akceleracijo a jednaka je razlici težine utega i ile trenja utega po podlozi tola, tj. ( ) = G tr a = g µ G + a = g µ g ( ) ( ) / µ a g a + = µ = g = + + kg. kg = 9.8 = 4.4. kg + kg b) Kada uta iruje napetot niti jednaka je težini utega : = G = g. udući da e uta giba prea dolje akceleracijo a, napetot niti iznoi: = g a = g a = kg = ( ) tr G G Vježba 7 epoična kolotura pričršćena je na rubu tola. Preko koloture prebačena je nit na krajeia koje e nalaze utezi i ae po kg. Koeficijent trenja utega prea tolu jet.. añi akceleraciju kojo e gibaju utezi. Trenje koloture zaneario. (g = 9.8 / ) Rezultat: 4.4 /. Zadatak 7 (Milan, rednja škola) a glatkoe horizontalno tolu leži tijelo ae. aktor trenja izeñu tola i tijela jet µ. a tijelo je priezana nit koja je prebačena preko koloture učršćene na rubu tola. a drugo kraju niti ii tijelo najeće oguće težine koja još ne uzrokuje klizanje prog tijela po tolu. Kolika je aa tijela koje ii? Rješenje 7, µ, =? Silu kojo Zelja prilači a tijela naziao ilo težo. Pod djeloanje ile teže a tijela padaju na Zelju ili pritišću na njezinu poršinu. kceleracija kojo tijela padaju na Zelju nazia e akceleracijo lobodnog pada. Prea drugo ewtonoo poučku G = g, gdje je G ila teža, aa tijela i g akceleracija lobodnog pada koja je za a tijela na itoe jetu na Zelji jednaka. Trenje je ila koja e jalja kad e neko tijelo giba poršino nekoga drugog tijela ili kad e tek počinje gibati. Trenje ia jer uprotan jeru gibanja i ože e izračunati pooću izraza tr = µ, gdje je tr trenje, µ faktor trenja, eličina okoite koponente ile kojo tijelo djeluje na podlogu po kojoj e giba. ko e tijelo nalazi na odoranoj podlozi, tada trenje iznoi tr = µ G tr = µ g,

13 gdje je tr trenje, µ faktor trenja, aa tijela, g akceleracija lobodnog pada (ubrzanje ile teže). Da bi uta iroao (tj. da nea klizanja) težina G tijela ae koje ii na niti ora po iznou biti jednaka ili trenja tr izeñu tijela ae i podloge tola. G = /. tr G = µ G g = µ g = µ g tr G G Vježba 7 a glatkoe horizontalno tolu leži tijelo ae. aktor trenja izeñu tola i tijela jet.. a tijelo je priezana nit koja je prebačena preko koloture učršćene na rubu tola. a drugo kraju niti ii tijelo najeće oguće težine koja još ne uzrokuje klizanje prog tijela po tolu. Kolika je aa tijela koje ii? Rezultat: =.. Zadatak 73 (Mira, ginazija) Žicu na kojoj ii uteg ae 6 kg doedeo u noi položaj djeloanje ile u horizontalno jeru. a) Kolika je napetot žice? b) Koliki je kut otklona pri to položaju? (g = 9.8 / ) Rješenje 73 = 6 kg, =, g = 9.8 /, =?, =? Silu kojo Zelja prilači a tijela naziao ilo težo. Pod djeloanje ile teže a tijela padaju na Zelju ili pritišću na njezinu poršinu. kceleracija kojo tijela padaju na Zelju nazia e akceleracijo lobodnog pada. Prea drugo ewtonoo poučku G = g, gdje je G ila teža, aa tijela i g akceleracija lobodnog pada koja je za a tijela na itoe jetu na Zelji jednaka. Tangen šiljatog kuta u praokutno trokutu jednak je ojeru duljine katete nauprot tog kuta i duljine katete uz kut. Pitagorin poučak: Trokut C je praokutan ako i ao ako je kadrat nad hipotenuzo jednak zbroju kadrata nad katetaa. G r a) Uočio praokutan trokut čije u katete težina G i ila, a hipotenuza rezultantna ila r. Tada je: / ( ) r = G + r = G + r = G + r = g +. Sa lika idi e da je napetot žice u ranoteži a rezultanto r zadanih ila (težine G i ile ) pri kutu. apetot žice iznoi: G r 3

14 = r = ( g ) + = 6 kg ( ) = b) Iz praokutnog trokuta, čije u katete težina G i ila, dobije e pooću funkcije tangen rijednot kuta : tg = tg = = tg tg = = 37 3' 56''. G g g 6 kg 9.8 Vježba 73 Žicu na kojoj ii uteg ae 6 dag doedeo u noi položaj djeloanje ile. k u horizontalno jeru. Kolika je napetot žice? (g = 9.8 / ) Rezultat: Zadatak 74 (Mira, ginazija) O nit je obješena kuglica ae 5 g. Koliko je ilo nategnuta nit kad je otklonjena od položaja ranoteže za 3? (g = 9.8 / ) Rješenje 74 = 5 g =.5 kg, = 3, g = 9.8 /, =? Silu kojo Zelja prilači a tijela naziao ilo težo. Pod djeloanje ile teže a tijela padaju na Zelju ili pritišću na njezinu poršinu. kceleracija kojo tijela padaju na Zelju nazia e akceleracijo lobodnog pada. Prea drugo ewtonoo poučku G = g, gdje je G ila teža, aa tijela i g akceleracija lobodnog pada koja je za a tijela na itoe jetu na Zelji jednaka. Koinu šiljatog kuta u praokutno trokutu jednak je ojeru duljine katete uz taj kut i duljine hipotenuze. G r Sa lika idi e da je napetot niti u ranoteži a rezultantno ilo r pri kutu. apetot žice iznoi: = r etoda G G G G co co / co uptitucije = = = = co co r.5 kg 9.8 g = =.566. co co3 = Vježba 74 O nit je obješena kuglica ae 5 dag. Koliko je ilo nategnuta nit kad je otklonjena od položaja ranoteže za 3? (g = 9.8 / ) Rezultat:.566. G r 4

15 Zadatak 75 (Mira, ginazija) a glatkoj podlozi leže da utega eñuobno poezani tanko niti. Maa utega iznoi 3 g, a aa utega 5 g. a uteg djeluje ila, a na uteg ila.5. Kojo e akceleracijo kreću utezi? Rješenje 75 = 3 g =.3 kg, = 5 g =.5 kg, =, =.5, a =? Drugi ewtono poučak: ko na tijelo djeluje talna ila u jeru njegoa gibanja, tijelo ia akceleraciju koja je proporcionalna ili, a obrnuto proporcionalna ai tijela te ia iti jer kao i ila. a = = a. Rezultantna ila koja ujetuje gibanje utega i jednaka je razlici ila i i ia jer ile. = Prea drugo ewtonoo poučku ila daje utau ae + akceleraciju a: a = = + a + kceleracija kojo e gibaju utezi iznoi: ( ). = etoda ( ) ( ) a koparacije + = = + a.5 ( ) / + a =.65. a =.3.5 = kg kg = Vježba 75 a glatkoj podlozi leže da utega eñuobno poezani tanko niti. Maa utega iznoi 6 g, a aa utega g. a uteg djeluje ila 4, a na uteg ila 3. Kojo e akceleracijo kreću utezi? Rezultat:.65 /. Zadatak 76 (Iica, trojarka škola) a tijelo ae 4 kg djeluje inutu talna ila koja u dade brzinu 3 /. Odredi eličinu ile i kinetičku energiju tijela. Rješenje 76 = 4 kg, t = in = 6, = 3 /, =?, E k =? Jednoliko ubrzano gibanje duž puta jet gibanje za koje rijedi izraz = a t gdje je brzina za tijelo pošto e pokrenulo iz iroanja i gibalo jednoliko ubrzano akceleracijo a za rijee t. Drugi ewtono poučak: ko na tijelo djeluje talna ila u jeru njegoa gibanja, tijelo ia akceleraciju koja je proporcionalna ili, a obrnuto proporcionalna ai tijela te ia iti jer kao i ila. 5

16 a = = a. Tijelo ae i brzine ia kinetičku energiju E. k = ko je početna brzina nula, za tijelo ae na koje je za rijee t djeloala ila rijedi: t =, gdje je brzina na kraju reenkog interala t za koji je ila djeloala. Unožak zoeo ipulo ile, a unožak količino gibanja ae..inačica I p = t = Sila koja djeluje na tijelo iznoi: = a t etoda 3 a = t 4 kg = = =.. = a uptitucije t 6 = a.inačica Sila koja djeluje na tijelo iznoi: 4 kg 3 t = t = / = = =.. t t 6 Kinetička energija tijela ia rijednot: E = = 4 kg 3 8 J. k = Vježba 76 a tijelo ae 4 kg djeluje inute talna ila koja u dade brzinu 6 /. Odredi eličinu ile. Rezultat:.. Zadatak 77 (Željka, rednja škola) Kaen ae.5 kg pada rha nebodera ioka 67. U čau pada kaen ia brzinu 9 /. Kolika je rednja ila otpora zraka? (g = 9.8 / ) Rješenje 77 =.5 kg, h = 67, = 9 /, g = 9.8 /, =? Jednoliko ubrzano gibanje duž puta jet gibanje za koje rijedi izraz = a, gdje je brzina za tijelo pošto e pokrenulo iz iroanja i gibalo jednoliko ubrzano akceleracijo a za rijee t. Drugi ewtono poučak: ko na tijelo djeluje talna ila u jeru njegoa gibanja, tijelo ia akceleraciju koja je proporcionalna ili, a obrnuto proporcionalna ai tijela te ia iti jer kao i ila. a = = a. Silu kojo Zelja prilači a tijela naziao ilo težo. Pod djeloanje ile teže a tijela padaju na Zelju ili pritišću na njezinu poršinu. 6

17 kceleracija kojo tijela padaju na Zelju nazia e akceleracijo lobodnog pada. Prea drugo ewtonoo poučku G = g, gdje je G ila teža, aa tijela i g akceleracija lobodnog pada koja je za a tijela na itoe jetu na Zelji jednaka. h h G Rezultantna ila koja izodi gibanje akceleracijo a jednaka je razlici ile teže G koja djeluje na kaen i ili otpora zraka. = G = G = g a = ( g a). kceleraciju dobijeo iz izraza = a h, pa ila otpora zraka iznoi: = a h etoda a = h ( ) uptitucije = g = h = g a = ( g a ) 9 =.5 kg 9.8 = Vježba 77 Kaen ae kg pada rha nebodera ioka 67. U čau pada kaen ia brzinu 9 /. Kolika je rednja ila otpora zraka? (g = 9.8 / ) Rezultat: 7.. Zadatak 78 (na, rednja škola) a tijelo ae 4 kg djeluju dije ile aka. Kaki će biti jer i eličina ubrzanja: a) ako ile djeluju pod kuto 9 b) ako ile iaju iti jer c) ako ile iaju uprotan jer? Rješenje 78 = 4 kg, = = =, = 9, R =?, a =? Drugi ewtono poučak: ko na tijelo djeluje talna ila u jeru njegoa gibanja, tijelo ia akceleraciju koja je proporcionalna ili, a obrnuto proporcionalna ai tijela te ia iti jer kao i ila. a =. R β R = R = 7

18 a) Pitagorin poučak: Trokut je praokutan ako i ao ako je kadrat nad hipotenuzo jednak zbroju kadrata nad katetaa. Tangen šiljatog kuta u praokutno trokutu jednak je ojeru katete nauprot tog kuta i katete uz taj kut. udući da ile djeluju pod kuto 9, rezultantna ila izračuna e pooću Pitagorina poučka pa akceleracija iznoi: R = + /. R = + R = R = R = R a = a = = =.7. 4 kg Sjer je: tg β = tg β = tg β = β = tg β = 45. b) udući da ile iaju iti jer, rezultanta je jednaka njihoo zbroju pa akceleracija iznoi: R = +. R = + R = R a = a = = =. 4 kg c) udući da ile iaju uprotan jer, rezultanta je jednaka nuli pa akceleracija iznoi: R =. R = R = a = R a = =. 4 kg Vježba 78 a tijelo ae 4 kg djeluju dije ile aka 5. Kaki će biti jer i eličina ubrzanja ako ile iaju uprotan jer? Rezultat:. Zadatak 79 (na, rednja škola) a kruto tijelo djeluju tri jednake ile koje eñuobno zataraju kut. Hoće li e tijelo pod utjecaje tih ila gibati? Rješenje 79 = = 3 =, =, R =? Pri ewtono poučak: ko na tijelo ne djeluje nikaka ila ili je rezultanta ih ila jednaka nuli, tijelo iruje ili e giba jednoliko po pracu. Zato kažeo da je tijelo troo. R = R = tijelo e neće gibati. 8

19 udući da je rezultantna ila triju ila jednaka nuli, prea pro ewtonoo poučku tijelo e neće gibati, iroat će. Vježba 79 a kruto tijelo djeluju četiri jednake ile koje eñuobno zataraju kut 9. Hoće li e tijelo pod utjecaje tih ila gibati? Rezultat: R =, tijelo e neće gibati. Zadatak 8 (Tina, edicinka škola) Tijelo e giba jednoliko ubrzano po pracu. Što od naedenoga rijedi za izno ukupne ile na tijelo tijeko gibanja?. Izno ukupne ile na tijelo jednoliko rate.. Izno ukupne ile na tijelo jednak je nuli. C. Izno ukupne ile na tijelo e jednoliko anjuje. D. Izno ukupne ile na tijelo je talan i različit od nule. Rješenje 8 Drugi ewtono poučak: ko na tijelo djeluje talna ila u jeru njegoa gibanja, tijelo ia akceleraciju koja je proporcionalna ili, a obrnuto proporcionalna ai tijela te ia iti jer kao i ila. a = = a. Prea drugo ewtonoo poučku tijelo će e gibati jednoliko ubrzano po pracu ako na njega djeluje talna ila u jeru njegoa gibanja. Odgoor je pod D. Vježba 8 Tijelo e giba jednoliko po pracu. Što od naedenoga rijedi za izno ukupne ile na tijelo tijeko gibanja?. Izno ukupne ile na tijelo jednoliko rate.. Izno ukupne ile na tijelo jednak je nuli. C. Izno ukupne ile na tijelo e jednoliko anjuje. D. Izno ukupne ile na tijelo je talan i različit od nule. Rezultat: Odgoor je pod. 9

1.inačica Iz formula za put i brzinu pri jednolikom usporenom gibanju dobije se brzina vlaka na kraju puta v = v a t v =

1.inačica Iz formula za put i brzinu pri jednolikom usporenom gibanju dobije se brzina vlaka na kraju puta v = v a t v = Zadatak (Marko, ginazija) Vlak e giba talno brzino 6 k/h. U jedno trenutku lakooña počne jednoliko kočiti te lak za 6 preali put od 6. Koliko e brzino lak giba na kraju tog puta? Rješenje = 6 k/h = [6

Διαβάστε περισσότερα

m m ( ) m m v v m m m

m m ( ) m m v v m m m Zadatak (Ria, ginazija) Autoobil raketni pogono započne e iz tanja iroanja ubrzaati zbog potika rakete Potiak traje 5, a ubrzanje iznoi 5 / Nakon gašenja raketnog pogona autoobil e natai gibati kontantno

Διαβάστε περισσότερα

2 2 c s Vježba 021 U sustavu koji miruje, π mezon od trenutka nastanka do trenutka raspada prijeñe put 150 m. Rezultat: 50 ns.

2 2 c s Vježba 021 U sustavu koji miruje, π mezon od trenutka nastanka do trenutka raspada prijeñe put 150 m. Rezultat: 50 ns. Zadatak (Rex, ginazija) U utau koji iruje, π ezon od trenutka natanka do trenutka rapada prijeñe put 75. Brzina π ezona je.995. Koliko je rijee žiota π ezona u latito utau? Rješenje = 75, =.995, = 3 8

Διαβάστε περισσότερα

ρ = ρ V V = ρ m 3 Vježba 101 Koliki obujam ima komad pluta mase 2 kg? (gustoća pluta ρ = 250 kg/m 3 ) Rezultat: m 3.

ρ = ρ V V = ρ m 3 Vježba 101 Koliki obujam ima komad pluta mase 2 kg? (gustoća pluta ρ = 250 kg/m 3 ) Rezultat: m 3. Zadaak 0 (Ana Marija, ginazija) Koliki obuja ia koad plua ae kg? (guoća plua ρ 50 kg/ ) Rješenje 0 kg, ρ 50 kg/,? Guoću ρ neke vari definirao ojero ae i obuja ijela. kg ρ / 0.004. ρ ρ kg 50 jeba 0 Koliki

Διαβάστε περισσότερα

h = v t π m 6.28

h = v t π m 6.28 Zadatak 00 (Too, elektrotehnička škola) Za koliko e ati napuni prenik obuja 400 odo koja utječe kroz cije projera 0 brzino /? Rješenje 00 V = 400, d = 0 = 0., = /, π.4, t =?.inačica Cije ia oblik aljka

Διαβάστε περισσότερα

v =. . Put s koji automobil mora prijeći jednak je zbroju duljine automobila l 1 i duljine autobusa l 2. . Vrijeme t mimoilaženja iznosi: + l s s

v =. . Put s koji automobil mora prijeći jednak je zbroju duljine automobila l 1 i duljine autobusa l 2. . Vrijeme t mimoilaženja iznosi: + l s s adatak 4 (Marija, ginazija) utoobil duljine 4 ozi brzino 90 k/h, a autobu duljine 0 brzino 6 k/h Izračunaj koliko reena treba da e ioiñu Rješenje 4 l = 4, = 90 k/h = [90 : 6] = 5 /, l = 0, = 6 k/h = [6

Διαβάστε περισσότερα

2 E m v = = s = a t, v = a t

2 E m v = = s = a t, v = a t Zadata 6 (Matea, ginazija) Sila N djeloala je na tijelo 4 eunde i dala u energiju 6.4 J. Kolia je aa tijela? Rješenje 6 = N, t = 4, E = 6.4 J, =? Tijelo obalja rad W ao djeluje neo ilo na putu na drugo

Διαβάστε περισσότερα

m m. 2 k x k x k m

m m. 2 k x k x k m Zadata 4 (Daro, rednja šola) Na glatoj horizontalnoj podlozi uz abijenu oprugu ontante 5 N/ leži ugla ae 4.5 g. Kolio će brzino ugla odletjeti ao je iputio? Opruga je prije ipuštanja ugle abijena za.6

Διαβάστε περισσότερα

λ λ ν =. Zadatak 021 (Zoki, elektrotehnička škola) Dva zvučna vala imaju intenzitete 10 i 600 mw/cm 2. Za koliko se decibela razlikuju ta dva zvuka?

λ λ ν =. Zadatak 021 (Zoki, elektrotehnička škola) Dva zvučna vala imaju intenzitete 10 i 600 mw/cm 2. Za koliko se decibela razlikuju ta dva zvuka? Zadatak (Zoki, elektrotehnička škola) Da zučna ala iaju intenzitete i 5 W/c. Za koliko e decibela razlikuju ta da zuka? Rješenje I = W/c = W/, I = 5 W/c = 5 W/, I = - W/, L L =? Tražio razliku intenziteta

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5?

Zadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5? Zadata 00 (Jasna, osnovna šola) Kolia je težina tijela ase 400 g? Rješenje 00 Masa tijela izražava se u ilograia pa najprije orao 400 g pretvoriti u ilograe. Budući da g = 000 g, orao 400 g podijeliti

Διαβάστε περισσότερα

t t , 2 v v v 3 m

t t , 2 v v v 3 m Zadatak 4 (Maturantia, ginazija) Zeljin atelit giba e brzino = 9 3 /. Oobi u atelitu prođe reenki interal od jedan at. Koliki je taj reenki interal na Zelji? Kolika je razlika u reenu? ( = 3 8 /) Rješenje

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 281 (Luka, strukovna škola)

Zadatak 281 (Luka, strukovna škola) Zadaak 8 (Luka, rukovna škola) Kuglica ae. kg izbacuje e praćko. Priliko izbacivanja kuglice elaična vrpca praćke produži e za.5. Konana elaičnoi vrpce iznoi N/. Koliko brzino kuglica izlei iz praćke?

Διαβάστε περισσότερα

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu. Zadatak 6 (Daneja, ginazija) Loticu za tolni teni, olujera 5 i ae 5 g, uronio u odu na dubinu 0 c. Kad loticu iutio, ona ikoči iz ode na iinu 0 c iznad ode. Kolika e energija rito retorilo u tolinu zbog

Διαβάστε περισσότερα

akceleraciju koja je proporcionalna sili, a obrnuto proporcionalna masi tijela te ima isti smjer kao i sila. F m

akceleraciju koja je proporcionalna sili, a obrnuto proporcionalna masi tijela te ima isti smjer kao i sila. F m Zadaak 4 (Ana, rednja škola) Tijelo vučeo alno ilo po horizonalnoj podlozi. Ako renje zaneario, ijelo e iba: A. alno brzino B. alno akceleracijo C. jednoliko uporeno D. ve većo akceleracijo Rješenje 4

Διαβάστε περισσότερα

5. Rad, snaga, energija, Zakon očuvanja mehaničke energije, Zakon kinetičke energije

5. Rad, snaga, energija, Zakon očuvanja mehaničke energije, Zakon kinetičke energije 5. Rad, naga, energija, Zakon očuvanja mehaničke energije, Zakon kinetičke energije RAD SILE Rad je djelovanje ile na putu. Diferencijal rada jednak je kalarnom produktu ile i diferencijala pomaka vektora

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

α = 12, v 1 = 340 m/s, v 2 = m/s, β =? m sin12 = v sin v sin sin 72

α = 12, v 1 = 340 m/s, v 2 = m/s, β =? m sin12 = v sin v sin sin 72 Zadatak (Franjo, elektrotehnička škola) Zučni al pada pod kuto na ranu poršinu orke ode. Brzina zuka u zraku je 3 /, a u odi 56 /. Koliki je kut loa? Rješenje Budući da al prelazi iz redta anjo brzino

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

2 2 t. Masa tijela je 50 kg. Vježba 001 Sila 300 N djeluje na neko tijelo 10 sekundi te ga pomakne 500 m. Kolika je masa tog tijela?

2 2 t. Masa tijela je 50 kg. Vježba 001 Sila 300 N djeluje na neko tijelo 10 sekundi te ga pomakne 500 m. Kolika je masa tog tijela? Zadata 00 (Veronia, edicina šola) Sila 00 N djeluje na neo tijelo 0 eundi te ga poane 800. Kolia je aa tog tijela? Rješenje 00 Iz forula za jednolio ubrzano gibanje i II. Newtonovog pouča dobijeo traženo

Διαβάστε περισσότερα

Rad, energija i snaga

Rad, energija i snaga Rad, energija i snaga Željan Kutleša Sandra Bodrožić Rad Rad je skalarna fizikalna veličina koja opisuje djelovanje sile F na tijelo duž pomaka x. = = cos Oznaka za rad je W, a mjerna jedinica J (džul).

Διαβάστε περισσότερα

GIBANJE (m h) giba miruje giba giba miruje miruje h 1000 :1000 h 1 h h :1000 1

GIBANJE (m h) giba miruje giba giba miruje miruje h 1000 :1000 h 1 h h :1000 1 GIBANJE ( h) gibnje gibnje ijel je projen položj ijel ili dijelo ijel u odnou pre neko drugo ijelu z koje o ujeno (dogoorno) uzeli d iruje U odnou n liječnik: gib iruje gib iruje gib gib iruje iruje gib

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

v v 1 m y T s s Vježba 041 Kroz neko sredstvo šire se valovi koji imaju frekvenciju 1320 Hz i amplitudu 0.3 mm. Duljina

v v 1 m y T s s Vježba 041 Kroz neko sredstvo šire se valovi koji imaju frekvenciju 1320 Hz i amplitudu 0.3 mm. Duljina Zadatak 4 (Mirjana, rednja škoa) Kroz neko redto šire e aoi koji iaju frekenciju 66 Hz i apitudu.3. Dujina aa je 5 c. Odredi: a) brzinu širenja aa i b) akianu brzinu jedne četice. Rješenje 4 66 Hz, y.3

Διαβάστε περισσότερα

Izradio: Željan Kutleša, mag.educ.phys. Srednja tehnička prometna škola Split

Izradio: Željan Kutleša, mag.educ.phys. Srednja tehnička prometna škola Split DINAMIKA Izradio: Željan Kutleša, mag.educ.phys. Srednja tehnička prometna škola Split Ova knjižica prvenstveno je namijenjena učenicima Srednje tehničke prometne škole Split. U knjižici su korišteni zadaci

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

Sa slike vidi se: r h r h. r r. za slobodan pad s visine h:

Sa slike vidi se: r h r h. r r. za slobodan pad s visine h: Zadatak (Ljiljana, ednja škola) Uteg ae kg ii na niti koju o iz etikalnog položaja otklonili za kut α 3. Nađi napetot niti kad o uteg iputili te on polazi položaje anoteže. (g 9.8 / ) Rješenje kg, α 3,

Διαβάστε περισσότερα

Fizika 1. Auditorne vježbe 5. Dunja Polić. Dinamika: Newtonovi zakoni. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva

Fizika 1. Auditorne vježbe 5. Dunja Polić. Dinamika: Newtonovi zakoni. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva Školska godina 2006/2007 Fizika 1 Auditorne vježbe 5 Dinamika: Newtonovi zakoni 12. prosinca 2008. Dunja Polić (dunja.polic@fesb.hr)

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE IZ FIZIKE GRADEVINSKI FAKULTET U OSIJEKU. ilukacevic/

VJEŽBE IZ FIZIKE GRADEVINSKI FAKULTET U OSIJEKU.  ilukacevic/ VJEŽBE IZ FIZIKE GRADEVINSKI FAKULTET U OSIJEKU www.fizika.unios.hr/ ilukacevic/ ilukacevic@fizika.unios.hr Igor Lukačević Odjel za fiziku Trg Ljudevita Gaja 6 1. kat, soba 6 9. listopada 7. LITERATURA

Διαβάστε περισσότερα

( ) ρ = ρ. Zadatak 141 (Ron, gimnazija) Gustoća leda je 900 kg/m 3, a gustoća morske vode 1000 kg/m 3. Koliki dio ledene sante

( ) ρ = ρ. Zadatak 141 (Ron, gimnazija) Gustoća leda je 900 kg/m 3, a gustoća morske vode 1000 kg/m 3. Koliki dio ledene sante Zadatak 4 (Ron, ginazija) Gustoća leda je 900 /, a gustoća orske vode 00 /. Koliki dio ledene sante voluena viri iznad orske površine? (g = 9.8 /s ) Rješenje 4 ρ l = 900 /, ρ v = 000 /,, =? Akceleracija

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

= = = Za h = 0 dobije se prva kozmička brzina:

= = = Za h = 0 dobije se prva kozmička brzina: adatak 08 (Ljilja, ednja škola) Koliku bzinu oa iati ujetni eljin atelit koji e giba po kužnici na iini h iznad elje? Kolika je pa kozička bzina? (poluje elje R = 6.4 0 6, aa elje = 6 0 4 kg, gaitacijka

Διαβάστε περισσότερα

Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika

Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika 1. Kinematika Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika Kinematika (grč. kinein = gibati) je dio mehanike koji

Διαβάστε περισσότερα

ZADACI IZ FIZIKE. Riješeni ispitni zadaci, riješeni primjeri i zadaci za vježbu (1. dio) (2. izdanje)

ZADACI IZ FIZIKE. Riješeni ispitni zadaci, riješeni primjeri i zadaci za vježbu (1. dio) (2. izdanje) ZADACI IZ FIZIKE Riješeni ispitni zadaci, riješeni prijeri i zadaci za ježbu (. dio) (. izdanje) Zadaci iz fizike (. dio). izdanje. Izeđu dije točke koje se nalaze sa iste strane obale, na eđusobno rastojanju

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1 Zadatak, Štap B duljine i mase m pridržan užetom u točki B, miruje u vertikalnoj ravnini kako je prikazano na skii. reba odrediti reakiju u ležaju u trenutku kad se presječe uže u točki B. B Rješenje:

Διαβάστε περισσότερα

šupanijsko natjecanje iz zike 2017/2018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova)

šupanijsko natjecanje iz zike 2017/2018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova) šupanijsko natjecanje iz zike 017/018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova) U prvom vremenskom intervalu t 1 = 7 s automobil se giba jednoliko ubrzano ubrzanjem

Διαβάστε περισσότερα

ZADACI IZ FIZIKE. Riješeni ispitni zadaci, riješeni primjeri i zadaci za vježbu (1. dio) (1/2)

ZADACI IZ FIZIKE. Riješeni ispitni zadaci, riješeni primjeri i zadaci za vježbu (1. dio) (1/2) ZADACI IZ FIZIKE Riješeni ispitni zadaci, riješeni prijeri i zadaci za ježbu (. dio) (/) Zadaci iz fizike (. dio) (/). Zadana su da ektora a 4 i j + k i b 4i + j + 3 k. Odrediti kut izeđu njih. Kut ožeo

Διαβάστε περισσότερα

( ). Pritom je obavljeni rad motora: 2 2

( ). Pritom je obavljeni rad motora: 2 2 Zadata (Hroje, ginazija) Dizalo ae 5 g brza e aceleracijo / iz iroanja do brzine 4 / Za cijelo rijee gibanja djelje talna ila trenja N Kolii je obaljeni rad? (g = 98 / ) Rješenje = 5 g, a = /, = 4 /, F

Διαβάστε περισσότερα

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa. Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

7. Titranje, prigušeno titranje, harmonijsko titranje

7. Titranje, prigušeno titranje, harmonijsko titranje 7. itranje, prigušeno titranje, harmonijsko titranje IRANJE Općenito je titranje mijenjanje bilo koje mjerne veličine u nekom sustavu oko srednje vrijednosti. U tehnici titranje podrazumijeva takvo gibanje

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici. VILJUŠKARI 1. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a) Koliko reba iljuškara da bi ree uoara kaiona u koji aje palea bilo anje od 6 in, ako

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Nastavna jedinica. Gibanje tijela je... tijela u... Položaj točke u prostoru opisujemo pomoću... prostor, brzina, koordinatni sustav,

Nastavna jedinica. Gibanje tijela je... tijela u... Položaj točke u prostoru opisujemo pomoću... prostor, brzina, koordinatni sustav, 1. UVOD 1. * Odgovorite na sljedeća pitanja tako da dopunite tvrdnje. 1.1 Što je gibanje tijela? Gibanje tijela je... tijela u... 1.2 Osnovni parametri u kinematici su... i... 1.3 Na koji način opisujemo

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. OSNONI POKAZATELJI TLA Tlo e atoji od tri faze: od čvrtih zrna, vode i vazduha i njihovo relativno učešće e opiuje odgovarajući pokazateljia.. Specifična težina (G)

Διαβάστε περισσότερα

2 k. Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.

2 k. Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu. Zadaa (Lidija, ginazija) Tijelo ae g pui e da lobodno pada a počeno brzino /. Nađi ineiču energiju ijela polije 0.. (g = 9.8 / ) Rješenje = g = 0.00 g, v 0 = /, = 0., g = 9.8 /, =? Tijelo ae i brzine v

Διαβάστε περισσότερα

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije

Διαβάστε περισσότερα

Repetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE):

Repetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE): Repetitorij-Dinamika Dinamika materijalne točke Sila: F p = m a = lim t 0 t = d p dt m a = i F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j i p ix = j p jx te i p iy = j p jy u 2D sustavu Zakon očuvanja

Διαβάστε περισσότερα

Rotacija krutog tijela

Rotacija krutog tijela Rotacija krutog tijela 6. Rotacija krutog tijela Djelovanje sile na tijelo promjena oblika tijela (deformacija) promjena stanja gibanja tijela Kruto tijelo pod djelovanjem vanjskih sila ne mijenja svoj

Διαβάστε περισσότερα

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad, snaga, energija Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad i energija Da bi rad bio izvršen neophodno je postojanje sile. Sila vrši rad: Pri pomjeranju tijela sa jednog mjesta na drugo Pri

Διαβάστε περισσότερα

Gravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa

Gravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa Claudius Ptolemeus (100-170) - geocentrični sustav Nikola Kopernik (1473-1543) - heliocentrični sustav Tycho Brahe (1546-1601) precizno bilježio putanje nebeskih tijela 1600. Johannes Kepler (1571-1630)

Διαβάστε περισσότερα

Rad, snaga i energija zadatci

Rad, snaga i energija zadatci Rad, snaga i energija zadatci 1. Tijelo mase 400 g klizi niz glatku kosinu visine 50 cm i duljine 1 m. a) Koliki rad na tijelu obavi komponenta težine paralelna kosini kada tijelo s vrha kosine stigne

Διαβάστε περισσότερα

Zdaci iz trigonometrije trokuta Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih:

Zdaci iz trigonometrije trokuta Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih: Zdaci iz trigonometrije trokuta... 1. Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih: a) a = 1 cm, α = 66, β = 5 ; b) a = 7.3 cm, β =86, γ = 51 ; c) b = 13. cm, α =1 48`, β =13 4`; d) b = 44.5 cm, α

Διαβάστε περισσότερα

( ) 2. σ =. Iz formule za površinsku gustoću odredimo naboj Q na kugli. 2 oplošje kugle = = =

( ) 2. σ =. Iz formule za površinsku gustoću odredimo naboj Q na kugli. 2 oplošje kugle = = = Zadatak 0 (Maija, ginazija) Koliki ad teba utošiti da e u paznini (vakuuu) penee naboj 0. 0-7 iz bekonačnoti u točku koja je c udaljena od povšine kugle polujea c? Na kugli je plošna (povšinka) gutoća

Διαβάστε περισσότερα

Rješenje 469. m = 200 g = 0.2 kg, v 0 = 5 m / s, h = 1.75 m, h 1 = 0.6 m, g = 9.81 m / s 2, E k =?

Rješenje 469. m = 200 g = 0.2 kg, v 0 = 5 m / s, h = 1.75 m, h 1 = 0.6 m, g = 9.81 m / s 2, E k =? Zadatak 469 (Davor, tehnička škola) Kuglicu mase 00 g izbacimo početnom brzinom 5 m / s sa visine.75 m. Koliko iznosi kinetička energija kuglice kada se nalazi na visini 0.6 m iznad tla? Zanemarite gubitak

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE α www.i-raga.co FIZIKA za 8 razred Prijeri riješenih zadataka iz područja ELEKTRIČNE STRUJE U ovo dijelu zbirke obrađena

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N. Osnove strojrstv Prvilo izolcije i uvjeti rvnoteže Prijeri z sostlno rješvnje 1. Gred se, duljine uležišten je u točki i obješen je n svoje krju o horizontlno uže. Izrčunjte horizontlnu i vertiklnu koponentu

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) β = gdje je β koeficijent linearnog rastezanja koji se definira izrazom:

( ) ( ) β = gdje je β koeficijent linearnog rastezanja koji se definira izrazom: Zadatak 8 (Filip, elektrotehnička škola) Štap od cinka i štap od željeza iaju pri C jednaku duljinu l Kolika je razlika duljina štapova pri C? (koeficijent linearnog rastezanja cinka β cink 9-5 K -, koeficijent

Διαβάστε περισσότερα

namotanih samo u jednom sloju. Krajevi zavojnice spojeni su s kondenzatorom kapaciteta 10 µf. Odredite naboj na kondenzatoru.

namotanih samo u jednom sloju. Krajevi zavojnice spojeni su s kondenzatorom kapaciteta 10 µf. Odredite naboj na kondenzatoru. Zadatak (Mira, ginazija) Dvaa ravni, paralelni vodičia eđusobno udaljeni 5 c teku struje.5 A i.5 A u isto sjeru. Na kojoj udaljenosti od prvog vodiča je agnetska indukcija jednaka nuli? ješenje r 5 c.5,.5

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENI. TEHNIČKE FAKULTETE 1997./98.g. PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNU PRIPREMU PRIJEMNOG ISPITA NA

POTPUNO RIJEŠENI. TEHNIČKE FAKULTETE 1997./98.g. PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNU PRIPREMU PRIJEMNOG ISPITA NA POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNU PRIPREMU PRIJEMNOG ISPITA NA TEHNIČKE FAKULTETE 997./98.g. Zadatke riješili i grafički obradili * IVANA i MLADEN SRAGA * Zadaci su uzeti iz ateatičko fizičkog

Διαβάστε περισσότερα

Rad, energija i snaga

Rad, energija i snaga Rad, energija i snaga 1. Koliko se puta promijeni kinetička energija automobila kada se njegova brzina poveća tri puta? A. Poveća se 3 puta. B. Poveća se 6 puta. C. Poveća se 9 puta. D. Poveća se 12 puta.

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Rad, snaga i energija. Dinamika. 12. dio

Rad, snaga i energija. Dinamika. 12. dio Rad, snaga i energija Dinaika 1. dio Veliine u ehanici 1. Skalari. Vektori 3. Tenzori II. reda 4. Tenzori IV. reda 1. Skalari: 3 0 1 podatak + jerna jedinica (tenzori nultog reda). Vektori: 3 1 3 podatka

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) Količinu tekućine I koja prođe u jedinici vremena s nekim presjekom cijevi površine S zovemo jakost struje. Ona iznosi

( ) ( ) Količinu tekućine I koja prođe u jedinici vremena s nekim presjekom cijevi površine S zovemo jakost struje. Ona iznosi Zadatak 0 (Mario, ginazija) Razlika tlakova izeđu širokog i uskog dijela cijevi iznosi 9.8 0 4 Pa. Presjek šireg dijela cijevi je 0 d, a užeg 5 d. Koliko litara vode rotječe cjevovodo u sekundi? (gustoća

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

Jednoliko pravocrtno gibanje duž puta s jest gibanje pri kojem vrijedi izraz

Jednoliko pravocrtno gibanje duž puta s jest gibanje pri kojem vrijedi izraz Zadaak 8 (Naaša, medicinka škola) Kolika je proječna brzina auomobila ijekom puoanja ako e pru poloicu remena giba brzinom 40 km/, drugu poloicu remena brzinom 60 km/? Rješenje 8 km km =, = 40, =, = 60,

Διαβάστε περισσότερα

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami Izv. prof. dr.. Tomilav Kišiček dipl. ing. građ. 0.10.014. Betonke kontrukije III 1 NBK1.147 Slika 5.4 Proračunki dijagrami betona razreda od C1/15 do C90/105, lijevo:

Διαβάστε περισσότερα

Rješenje 141 Uočimo da je valna duljina čestice obrnuto razmjerna sa razlikom energijskih razina. h = E E n m h E E. m c

Rješenje 141 Uočimo da je valna duljina čestice obrnuto razmjerna sa razlikom energijskih razina. h = E E n m h E E. m c Zadatak 4 (Ivia, trukovna škola) Crtež prikazuje dio energijkih razina vodikova atoma. Koja od trjelia prikazuje emiiju fotona najkraće valne duljine? Zaokružite ipravan odgovor. A. a) B. b) C. ) D. d

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Mehanika. Uvod. Mikrometarskim vijkom odredili ste debljinu jedne vlasi d = 0,12 mm. Kolika je ta debljina izražena potencijama od deset u metrima?

Mehanika. Uvod. Mikrometarskim vijkom odredili ste debljinu jedne vlasi d = 0,12 mm. Kolika je ta debljina izražena potencijama od deset u metrima? Mehanika Uvod Jednoliko gibanje duž pravca Jednoliko ubrzano i usporeno gibanje duž pravca Nejednoliko gibanje Osnovni zakon gibanja Impuls sile i količina gibanja Složena gibanja Sastavljanje i rastavljanje

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

m m s s m m Vježba 121 S ruba mosta bacimo vertikalno u vodu kamen brzinom 1 m/s. Nañi visinu mosta i brzinu s s

m m s s m m Vježba 121 S ruba mosta bacimo vertikalno u vodu kamen brzinom 1 m/s. Nañi visinu mosta i brzinu s s dk (Kriijn, ginzij) S rub o bcio eriklno u odu ken brzino.8 /. Nñi iinu o i brzinu kojo ken pdne u odu ko pd 3 ekunde. (g = 9.8 / ) Rješenje =.8 /, = 3, g = 9.8 /, =? Gibnje je jednoliko ubrzno (lobodni

Διαβάστε περισσότερα

1. KINEMATIKA MATERIJALNE TOČKE

1. KINEMATIKA MATERIJALNE TOČKE 1 1. KINEMATIKA MATERIJALNE TOČKE 1. Automobil prvu trećinu puta vozi brzinom 50km/h, a preostali dio puta brzinom 20km/h. Kolika je srednja (prosječna) brzina tijekom putovanja? R: 25 km/h 2. Biciklista

Διαβάστε περισσότερα

Unutarnji je volumen čaše V 1. Budući da je do polovice napunjena vodom masa te vode iznosi: 2 Ukupna masa čaše i vode u njoj je 1 kg

Unutarnji je volumen čaše V 1. Budući da je do polovice napunjena vodom masa te vode iznosi: 2 Ukupna masa čaše i vode u njoj je 1 kg Zadatak 6 (Josi, ginazija) Staklena čaša nalazi se u sudoeru naunjena vodo. Čaša je do olovice naunjena vodo. Unutarnji voluen čaše je 5 c, a njezina asa kada je razna iznosi 9 g. Ako oduzeo sao alo vode

Διαβάστε περισσότερα

2.7 Primjene odredenih integrala

2.7 Primjene odredenih integrala . INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu

Διαβάστε περισσότερα

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II 1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Primjeri zadataka iz Osnova fizike

Primjeri zadataka iz Osnova fizike Mjerne jedinice 1. Koja je od navedenih jedinica osnovna u SI-sustavu? a) džul b) om c) vat d) amper 2. Koja je od navedenih jedinica osnovna u SI-sustavu? a) kut b) brzina c) koncentracija d) količina

Διαβάστε περισσότερα

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5 Rijeseni neki zdci iz poglvlj 4.5 Prije rijesvnj zdtk prisjetimo se itnih stvri koje ce ns prtiti tijekom njihovog promtrnj. Definicij: (Trigonometrij prvokutnog trokut) ktet nsuprot kut ϕ sin ϕ hipotenuz

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

Kinematika i vektori

Kinematika i vektori ZADACI ZA INTERAKTIVNE VJEŽBE IZ OPĆE FIZIKE 1 Kinematika i vektori 1. Svjetiljka udaljena 3m od vertikalnog zida baca na zid svijetlu mrlju. Svjetiljka se jednoliko okreće oko svoje osi frekvencijom f

Διαβάστε περισσότερα

Periodičke izmjenične veličine

Periodičke izmjenične veličine EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

2n 2, 2n, 2n + 2. a = 2n 2, b = 2n, c = 2n + 2. a b c. a P =

2n 2, 2n, 2n + 2. a = 2n 2, b = 2n, c = 2n + 2. a b c. a P = Zadatak (Tomislav gimnazija) Nađite sve pravokutne trokute čije su stranice tri uzastopna parna roja Rješenje inačica pća formula za parne rojeve je n n N udući da se parni rojevi povećavaju za možemo

Διαβάστε περισσότερα

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom: Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b

Διαβάστε περισσότερα

2. Bez kalkulatora odredi vrijednosti trigonometrijskih funkcija za brojeve (kutove) iz točaka u 1.zadatku.

2. Bez kalkulatora odredi vrijednosti trigonometrijskih funkcija za brojeve (kutove) iz točaka u 1.zadatku. . Na brojevnoj kružnici označi točke: A (05π), A 2 ( 007π 2 ), A 3 ( 553π 3 ) i A 4 ( 40 o ). 2. Bez kalkulatora odredi vrijednosti trigonometrijskih funkcija za brojeve (kutove) iz točaka u.zadatku. 3.

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Ra smanjiti za 20%, ako je

Ra smanjiti za 20%, ako je Zadaak 81 (Marija, gimnazija) akon koliko će e vremena akivno 1 g izoopa radija vrijeme polurapada og izoopa 1622 godine? Rješenje 81 m = 1 g, p = 2% =.2, 1/2 = 1622 god, =? 1 226 88 Ra manjii za 2%, ako

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE veučilište u ijeci TEHNIČKI FAKULTET veučilišni preddiplomki tudij elektrotehnike ELEKTOOTONI OGONI - AUDITONE VJEŽBE Ainkroni motor Ainkroni motor inkrona obodna brzina inkrona brzina okretanja Odno n

Διαβάστε περισσότερα