FIZIKA TEČNOSTI I GASOVA - I DEO
|
|
- Φαίδρα Μαυρίδης
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Zaaci iz fizike FIZIKA TEČNOTI I GAOVA - I EO ila otiska Gozeni sla ase 8t, ia soljašnju zaeinu V Koliko ljui osečne ase o 6k ože a ii oaj sla, o usloo a je ozoljeno otaanje o / njeoe zaeine? Gustina oe je V k/ Kulica o ateijala ustine k,9/c slobono aa sa isine na ošinu oe /c Zaneaujući oto azua i oto i ketanju koz ou, oeiti ubinu? na kojoj će se kulica zaustaiti atati a je ečnik kulice noo anji o i Na ubini o u oi, ži se koa lute Kaa se on usti, izleće iz oe i ostiže aksialnu isinu o 6 Oeiti: a ustinu lute?, b zaeinu koaa lute, ako luta lebi u oi kaa şe o nju okači čelični te ase T k Gustina oe je k/, a ustina tea T 7,85 k/ Zaneaiti oto azua i oto i ketanju koz ou iostatički itisak Na slici je ikazan ueđaj koji služi za oeđianje ustine tečnosti ioeta Pošto se u cei ooću akuu ue ostai neki otitisak, nio tečnosti u kacia se oiže se ok se ne usostai anoteža itisaka Neka se u esno kaku ioeta nalazi oa k/ Ako je izeeno a isina stuba oe iznosi c, a isina stuba neoznate tečnosti u leo kaku 5,c, oeiti ustinu neoznate tečnosti? akuu ua 5 U etikalnoj U-cei, ošina unutašnje oečno eseka jeno kaka je, a uo U taku ce je nasuta žia i nio njene slobone ošine se nalazi na astojanju lc iso a cei Za koliko će se oići nio žie u šie elu cei, ako se u uži eo cei nalije oa o a? Gustina žie iznosi ž 6 k/, a oe V k/ s l s 6 Ce ečnika i jena uža ce, u kojoj se efekti ošinsko naona ou zaneaiti, sojene su kao na slici Na kaju šie cei se nalazi jean cilina, ase k, koji zataa ce Ako se onja ošina čea nalazi i sao u cei i ako se tenje izeđu čea i cei ože zaneaiti, oeiti kolika je aksialna isina stuba oe u leoj cei? i kojoj oa neće očeti a ističe iz začeljene cei Gustina oe iznosi k/ 7 U uskoj usanoj cei, koja je na onje kaju zatoena, nalazi se azušni stub isine 85c, a izna njea žiin stub isine c Ako se ce okene za 8 o, ona se stub azua oeća na 96 c Izačunati koliko iznosi atosfeski itisak, a? Gustina žie iznosi ž 6 k/ Petostaiti a je teeatua asa konstantna i a je ce ooljno ua, tako a ne olazi o izlaska žie iz cei kaa okeneo ce A B 8 Šiok stakleni su je oezan sa etikalno cei koja je na so onje kaju zatoena užina cei je 8c U su se laano izoteski sia oa, se ok se nio u cei ne one o isine 5c Atosfeski itisak je a 5 Pa, a ustina oe k/ a Koliki je itisak azua u cei? osle sianja oe u su? b Polazeći o jenačine anoteže itisaka u sisteu, oeiti isinu oe? u šie suu, i kojoj je isina oe u cei
2 neobaezan ie Ronilačko zono cilinično oblika isine i unutašnje ošine bazisa ia asu o Mt Zono se sušta sa otoo naniže na ubinu o 7 Kolika je ezultantna sila T? u užetu koji je zono ikačeno za bo, nakon suštanja zona? atati a se teeatua azua u zonu ne enja i suštanju zona Gustina oe je V k/, a ustina zona Z 8 k/ Atosfeski itisak je a 5 Pa T inaika iealni fluia otok i iena Benulijee jenačine 9 Voa stuji koz oizontalnu ce oblika kao na slici Pošina oečno eseka šie ela cei je, a uže ela, Razlika itisaka oe izeđu šie i uže ela cei je, e je ustina oe Oeiti zaeinski otok oe koz ou ce? Voa k/ stuji stalni intenziteto koz ce na slici Pošina oečno eseka cei na onje kaju je 8c, a na onje 5c Razlika itisaka oe na ti esecia je 5kPa, a isinska azlika njioi nioa je c Ako se iskoznost oe zaneai, oeiti: a bzinu oticanja oe koz esek stujne cei, b koliko litaa oe otiče u inuti koz tu ce koliki je zaeinski otok Q?? c kako bi izleali konačni izazi o a i b u slučaju a oa stuji koz oizontalnu ce konusno oblika, sa oečni esecia i aži >? Na nu otoeno cilinično sua čiji je ečnik nalazi se kužni oto ečnika Ako se iskoznost oe zaneai, oeiti: a kolika je bzina oaanja nioa tečnosti u suu? u oentu kaa isina tečnosti na otoo iznosi ; b na šta bi se seo konačni izaz za bzinu taženu o a u slučaju a je >>? c Koisteći jenačinu kontinuiteta i konačni izaz obijen za bzinu o b, zaključite kako bi izleao izaz za bzinu u slučaju a je >> * Metalni otoeni cilinični kontejne unutašnje ečnika 6 i ase M5k ostaljen je na oizontalnu olou U kontejne je nalieno ašinsko ulje o isine 5 Gustina ulja je 9k/ Na isini 5 o na naaljen je oto ošine, iz koje ističe ulje << Koliki teba a bue inialni koeficijent tenja izeđu kontejnea i oloe µ?, a kontejne ne bi očeo a se keće o olozi kaa laz ulja očne a ističe? Viskoznost ulja zaneaiti * Na kolicia se nalazi cilinični su naunjen oo k/ o isine Na suotni stanaa sua nalaze se a otoa na isinaa 5 i 5 Pošina sako o otoa iznosi Kolika sila i u ko seu teba a eluje na kolica a bi ona ostala u ioanju i isticanju oe? atati a je bzina suštanja slobone ošine tečnosti u suu zanealjio ala, kao i a nea iskoznosti ni kontakcije laza neobaezan ie: Iz otoeno cilinično sua isine i oečno eseka ošine ističe oa koz kužni oto na nu Pošina oečno eseka otoa je / Ako je su u očetno tenutku bio naunjen oo o a, izačunati za koje ee t? će oa isteći iz sua Kontakciju laza i iskoznost ne uziati u obzi
3 zaatak Masa slaa sa N ljui je: REŠENJA ZAATAKA FIZIKA TEČNOTI I GAOVA - I EO: M N + Intenzitet aitacione sile koja eluje na sla sa ljuia je: F M V Intenzitet sile otiska koja eluje etikalno naiše je: F sla je otoljen o oloine soje zaeine, a je asa istisnute V V V oe Pea uslou anoteže aži F + F, onosno + N Oatle slei: N zaatak Pea teoei o oeni kinetičke eneije, aži: A AC si sila EkC EkA Pea uslou zaatka je: E kc EkA i AC AC A A BC + AF AC BC lei: A + AF C AC + + A F y y y + A C BC AF FP y FPy Vy V y V B Zaeno i u slei: V + +, onosno: F A B C y osa V k V V k V k k 5 zaatak a Posatao koa lute u očetno ložaju o oo oložaj i u oložaju u koje ostiže aksialnu isinu izna oe oložaj Pieno teoee o oeni kinetičke eneije, obijao: E k A si sila Iz usloa zaatka slei: Ek Ek Ek i A si sila AF + A lei: A F + AF Važi: AF FP y FPy VP y VP + + A F y P y P y PVP y PVP + k Zaeno i 5 u slei: VP PVP +, onosno: P + b Posatao siste koji čine luta i te iste će lebeti u oi ukoliko je ukuna sila otiska na siste jenaka o intenzitetu ukunoj aitacionoj sili kojo Zelja eluje na siste: F + Ft P + t 5 t Važi: F VP, Ft Vt t t t Nakon zaene etoni izaza u 5, slei: V P 9 P luta te zp F zt F P F P F P F t t luta y osa y osa
4 zaatak Nakon staanja oitiska, tečnost se u sako o kakoa oiže, se o tenutka kaa se soljni atosfeski itisak a koji eluje na tečnosti u oba sua izjenači sa zbio itiska u cei izna ošine tečnosti i iostatičko itiska stuba tečnosti U esno kaku se jenačina anoteže itisaka soi na: a + U leo kaku se jenačina anoteže itisaka soi na: a + Iz i slei: + +, onosno: 79, 79 k k akuu ua 5 zaatak Usle sianja oe u uži kak cei, nio žie se u to kaku cei susti za, ok se u šie kaku one za Razlika nioa žie u kacia je ona: + oleati sliku Pošto je tečnost nestišljia, slei a oena zaeine žie u užoj cei oa biti jenaka oeni zaeine žie u šioj cei: s s Iz usloa zaatka slei: s s Ona iz slei: s l s s s O O + Jenačina anoteže itisaka na niou O-O /, nakon sianja oe je: a + ž + a + + l To se soi na anotežu iostatički itisaka stuba oe isine: + l i stuba žie isine: + : l + ž + l Nakon zaene u slei: l + ž + 6 ž O 6 zaatak I način ešaanja: / O Zataač če ože a klizi už zioa sua Ukoliko enost itiska u tečnosti na niou OO ' obeležio sa, ona na zataač o stane π tečnosti eluje etikalno naiše sila intenziteta F, e je Na zataač etikalno naniže eluje sila Zeljine teže: F G Usle ostojanja atosfesko itiska, na zataač ooe eluje i sila intenziteta F a ila otiska na zataač je jenaka nuli, je zataač o uslou zaatka nije ni alo uonjen u tečnost lei: a F + F + FG Uslo a če iuje uslo anoteže sila je: F + F + F G ojekcija na se naiše, už etikalno aca, je: a a, i čeu se sa slike osatanje uže cei ii a je: a + Iz oslenje e elacije slei: 7 π II način ešaanja - skaćena aijanta, ađena na času: Jenačina anoteže itisaka na niou OO / je: a + a +, e je lei: 7 π π
5 7 zaatak Zaeina azua u cei u oložaju A je V je ošina oečno eseka cei Vazu u cei je taa o itisko a + ž Kaa se ce okene, ona je u oložaju B zaeina azua V, a itisak u azuu u cei je a ž Pošto je Tconst, ože se ieniti Bojl-Maioto zakon: V V lei: a + ž a ž a ž + Konačno se za atosfeski itisak obija: a ž +, 5 Pa A B 8 zaatak a Laano oizanje nioa oe u uzanoj cei ooi o izotesko sabijanja azua u njoj, o zaeine V o A B zaeine V, a se ože ieniti Bojl-Maioto zakon: 5 a V V a a, 67 Pa b Jenačina anoteže itisaka na niou A-B obeleženo na slici je: a + + Oatle slei: + a Ubacianje elacije za itisak u elaciju i seđianje, obija se: a +, 7 7c Neobaezan ie Na zono sa azuo u njeu eluju aitaciona sila, sila otiska i sila zatezanja užeta koje ži zono Po II Njutnoo zakonu je: a F + T + F, tj a M T F M Za silu otiska aži: F Vaz + Vz x + z M M lei: a M T x + T M x + z z a bi se oeilo T, teba etono oeiti x? T F P Ako je isina azušno stuba u zonu x, ona je itisak azua u stubu: a + + x x Iz usloa zaatka a je oena teeatue i suštanju zona zanealjia slei a iao izotesko sabijanje azua u zonu, a aži: V av F Iz oslenje e elacije slei: [ a + + x ] x a, oakle se obija: a a x ξ + + ξ, e je ueena oznaka: ξ Rešenje oe kaatne jenačine koje ia fizičko sisla je: ξ 5, oakle slei x Konačno se obija: M T M x + 77 z N
6 9 zaatak Benulijea jenačina je: + + lei: Takođe je ieti sliku: Iz i slei: Važi 5 Iz i 5 slei: Konačno se za otok tečnosti obija: Q zaatak a Benulijea jenačina je: Važi: > i > zbo <, što znači a je: > Pošto je:, slei: + Pea jenačini kontinuiteta je: Iz i, eliinacijo, slei: + lei: + s, 5 b s, Q 6 75 c i Q zaatak a Benulijea jenačina: a a Jenačina kontinuiteta: Zaeno iz u, slei:, e je: π i π a a
7 lei: >> slei: b Za c Iz jenačine kontinuiteta slei:, a se, uziajući u obzi obija: * zaatak Isticanje fluia koz oto na suu ouzokuje ojau eaktine sile koja eluje na ostatak sistea Masa fluia koja istekne za infinitezialno ali eenski inteal t, koz oto ošine, je jenaka: i V t, e je bzina isticanja Pea uslou zaatka je <<, a se ože satati a je bzina suštanja nioa tečnosti u suu zanealjio ala u onosu na bzinu isticanja, onosno ože se satati a flui koji ističe keće iz stanja ioanja i a i isticanju toko alo eensko inteala t stiče količinu ketanja i V t Ona je oena količine ketanja i isticanju osatane ase fluia V t i i : ila koja ooaa toj oeni količine ketanja je: F To je sila kojo ostatak tečnosti eluje na elić t tečnosti koji ističe Po III Njutnoo zakonu i elić tečnosti koji ističe eluje na ostatak tečnosti u suu silo isto intenziteta i aca, ali suotno sea sila eakcije je useena suotno o sea isticanja a ue stane, ea Toičelijeoj teoei, bzina isticanja fluia koz ali bočni oto ečnik otoa je noo anji o ečnika sua ikazan na slici je:, e je - astojanje otoa o slobone ošine tečnosti Ona za eaktinu silu aži: F R a ne bi ošlo o ketanja kontejnea o olozi usle isticanja fluia, eaktina sila oa biti u anoteži sa silo tenja koja eluje na kontejne, tj oa biti isunjeno: F t F lei: µ N, e je N M + i π V Konačno se obija: R π µ M +, onosno: µ, π M + * zaatak Pošto je ošina oečno eseka sako o otoa noo anja o ošine oečno eseka sua, ona je bzina na niou slobone ošine tečnosti u suu noo anja o bzine isticanja koz oto i o bzine koz oto Benulijea jenačina za nio slobone ošine tečnosti i nio otoa je: + + a + + a Pošto je: <<, ona aoksiatino aži:, onosno:
8 Benulijea jenačina za nio slobone ošine tečnosti i nio otoa je: + + a + + a Pošto je: <<, ona aoksiatino aži:, onosno: Na su sa oo eluju sile eakcije, F i F, usle isticanja oe koz otoe i oleati zaatak ila F je useena na leu stanu suotno o sea isticanja koz oto, a sila F na esnu stanu Važi: F i F Pošto je >, ona je F > F Zato je ezultujuća sila useena na leu stanu Važi: F F F 5N a bi kolica ioala, teba silo isto intenziteta eloati na esno Neobaezan ie Benulijea jenačina: + + a + a Važi: < i > Jenačina kontinuiteta: Zaeno iz u, slei: V Po efiniciji zaeinsko otoka je: Q t t Iz i slei: t k 8s t t t k, e je k t
MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora
I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
navedene uslove naziva se stacionarnim v r B tokom fluida. Deo fluida ograničen dvema A B
5. Benulijea jednačina 67 5. DINAMIKA FLUIDA Petpostaićemo da je fluid nestišlji, odn. da je gustina fluida nezaisna od ednosti pitiska u fluidu, i da je bzina fluida u datoj tački postoa ista za se čestice
VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.
VILJUŠKARI 1. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a) Koliko reba iljuškara da bi ree uoara kaiona u koji aje palea bilo anje od 6 in, ako
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET BEOGRAD računske vežbe iz Fizike 2 prolećni semestar godine MEHANIKA FLUIDA: STATIKA
ELEKTOTEHNIČKI FAKULTET BEOGAD ačunske vežbe iz Fizike olećni semesta 1. odine MEHANIKA FLUIDA: STATIKA Sustanca u iodi nomalno se nalazi u jednom od ti aeatna stanja: čvstom (kolekcija čestica koje i
Dinamika Oblast mehanike koja proučava kretanje uzimajući u obzir uzroke kretanja i osobine tela koja se kreću. Dinamika
Oblast ehanike koja poučava ketanje uziajući u obzi uzoke ketanja i osobine tela koja se keću. Sila i asa (P 34) Njutnovi zakoni ehanike (P 35-37) Težina tela, gustina (P 38-40) specifična zapeina i gustina.
A 2 A 1 Q=? p a. Rješenje:
8. VJEŽBA - RIJEŠENI ZADACI IZ MEANIKE FLUIDA. Oreite minimalni protok Q u nestlačiom strujanju fluia ko koje će ejektor početi usisaati flui kroz ertikalnu cječicu. Zaano je A = cm, A =,5 cm, h=,9 m.
σ (otvorena cijev). (34)
DBLOSTJN POSUD CIJVI - UNUTARNJI ILI VANJSKI TLAK 8 "Dobo je htjeti, ali teba i znati." Z. VNUČC, 9. NAPRZANJA I POMACI DBLOSTJN POSUD ILI CIJVI NASTAVAK. Debelostjena osa oteećena ntanjim tlaom Debelostjena
Elementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Kinetička energija: E
Pime 54 Za iem pikazan na lici odedii ubzanje eea mae m koji e keće naniže kao i ilu u užeu? Na homogeni doboš a dva nivoa koji e obće oko zgloba O dejvuje, zbog neidealnoi ležaja konanni momen opoa M
Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.
Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Složeni cevovoi.zaata. Iz va velia otvorena rezervoara sa istim nivoima H=0 m ističe voa roz cevi I i II istih prečnia i užina: =00mm, l=5m i magisalni cevovo užine L=00m, prečnia D=50mm.
SLOŽENO KRETANJE TAČKE
SLOŽENO KRETANJE TAČKE DEFINISANJE SLOŽENOG KRETANJA TAČKE BRZINA TAČKE PRI SLOŽENOM KRETANJU a) Relativna bzina b) Penosna bzina c) Apsolutna bzina d) Odeđivanje zavisnosti apsolutne od elativne i penosne
IZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.
Osnove strojrstv Prvilo izolcije i uvjeti rvnoteže Prijeri z sostlno rješvnje 1. Gred se, duljine uležišten je u točki i obješen je n svoje krju o horizontlno uže. Izrčunjte horizontlnu i vertiklnu koponentu
OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
POGON SA ASINHRONIM MOTOROM
OGON SA ASNHRON OTORO oučavaćemo amo ogone a tofaznim motoom. Najčešće koišćeni ogon. Ainhoni moto: - ota kontukcija; - jeftin; - efikaan. ETALN RSTEN LANRANO JEZGRO BAKARNE ŠKE KAVEZN ROTOR NAOTAJ LANRANO
S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
p d R r E 1, ν 1 Slika 15. Stezni spoj glavčina-osovina (vratilo); puna osovina (slika a), šuplja osovina (slika b)
BLOSTJN POSU JV - STZN SPOJ STZN SPOJ zazi za naezanja i omake ko sastavljenih cijevi mogu se abiti ko oačuna steznog soja gje elementi soja mogu biti o istog ili o azličitih mateijala.. SPOJ OSOVN GLAVČN
PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Dvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:
tnic:iii- lektosttik lektično polje n gnici v ielektik. Pločsti konenzto. Cilinični konenzto. Kuglsti konenzto. tnic:iii-. ztk vije mete ploče s zkom ko izoltoom ile su spojene n izvo npon, ztim ospojene
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Repetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE):
Repetitorij-Dinamika Dinamika materijalne točke Sila: F p = m a = lim t 0 t = d p dt m a = i F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j i p ix = j p jx te i p iy = j p jy u 2D sustavu Zakon očuvanja
IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Kvalifikacijski test - praktični dio - α
Kvalifikacijski test - paktični io - α. Na fotogafiji Mjeseca oei ijaeta katea A (Agippa) koji se nalazi u blizini seišta Mjesečeve ploče. Fotogafija je sniljena kaa je Mjesec bio u eiijanu i načinjena
M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Operacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
numeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti
MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom
GUSTINE NEKIH SUPSTANCIJA. Naziv supstance
GUSTINA TIJELA Naziv supstance GUSTINE NEKIH SUPSTANCIJA Naziv supstance Iridiju 22 400 Ebonit 1 200 Platina 21 500 Voda 1 000 Zlato 19 00 Led 900 Živa 1 600 Mašinsko ulje 900 Olovo 11 00 Nafta 800 Srebro
Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:
Zenica, 70006 + y+ z+ 4= 0 y+ z : i ( q) : = = y + z 4 = 0 a) Napisati pavu p u kanonskom, a pavu q u paametaskom obliku b) Naći jednačinu avni koja polazi koz pavu p i okomita je na pavu q ate su pave
Periodičke izmjenične veličine
EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Gravitacija ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD STUDENATA OSNOVE FIZIKE 1
Oje z fiziku eučiište Joi Juj toye itcij ADACI A AOALNI AD UDENAA ONOVE IIKE. Oeite eio obik jeec oko eje ko zno je enji ouje eje 670 k, je enj ujenot izeñu eje i jeec,8 0 8 i oć (uniezn) gitcijk kontnt
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :
PRAVAC iješeni adaci od 8 Nađie aameaski i kanonski oblik jednadžbe aca koji olai očkama a) A ( ) B ( ) b) A ( ) B ( ) c) A ( ) B ( ) a) n a AB { } i ko A : j b) n a AB { 00 } ili { 00 } i ko A : j 0 0
- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Građevinski fakultet, Beograd
Građesk fakule Beogra Eksploaaa zaša pozeh oa Obašea ežbe VEŽBA Pree ežbe e raspor aere u porozo sre. raspora eača presala zako oržaa ase pree a supsau koa se rasporue. Oržae ase rasporoae supsae ože a
Linearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Univerzitet u Beogradu 20. januar Elektrotehnički fakultet
Univerzitet u eograu. januar 1. Elektrotehnički fakultet EHNIK 1. Telekomunikacioni kabl je potrebno zategnuti između ve vertikalne konzole (stuba) koje su ubetonirane u sreišta krovova ve susene zgrae,
Gradivo iz fizike teorija
IZIKA.azed Nina Obadoić, of. Gadio iz fizike teoija KINEMATIKA : ibanje ojena oožaja ( tijea u odnosu na okoinu ) ojena (neke eičine) azika izeđu konačno i očetno stanja (te eičine) Δ x x x Bitno je azikoati
Gravitacija. Gravitacija. Gravitacija. Gravitacija
Gavitacija Gavitacija Keleovi akoni (AP 64-65) Zakon avitacije (AP 65-67) Gavitaciono olje (AP 67-68) Ubanje eljine teže (AP 70-7) Koičke bine (AP 7-74) Neački fiiča Joan Kele (57-60) Keleovi akoni. Modeli
I S L A M I N O M I C J U R N A L J u r n a l E k o n o m i d a n P e r b a n k a n S y a r i a h
A n a l i s a M a n a j e m e n B P I H d i B a n k S y a r i a h I S S N : 2 0 8 7-9 2 0 2 I S L A M I N O M I C P e n e r b i t S T E S I S L A M I C V I L L A G E P e n a n g g u n g J a w a b H. M
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
VEKTOR MOMENTA SILE ZA TAČKU. Vektor momenta sile, koja dejstvuje na neku tačku tela, za. proizvoljno izabranu tačku.
VEKTOR OENT SILE Z TČKU Vekto momenta sile, koja dejstvuje na neku tačku tela, za poizvoljno izabanu tačku pedstavlja meu obtnog dejstva sile u odnosu na tu poizvoljno izabanu tačku. Ovde je tačka momentna
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Dinamika krutog tijela. 14. dio
Dnaka kutog tjela 14. do 1 Pojov: 1. Vekto sle F (tanslacja). Moent sle (otacja) 3. Moent toost asa 4. Rad kutog tjela A 5. Knetka enegja E k 6. Moent kolna gbanja 7. u oenta kolne gbanja oenta sle M (
Relativno mirovanje tečnosti. Translatorno kretanje suda sa tečnošću
Reltivno irovnje tečnosti Trnsltorno kretnje sud s tečnošću Zdtk Cistern čiji je orečni resek elis oluos i b nunjen je tečnošću ustine i kreće se rvolinijski jednklo ubrzno ubrznje w o orizontlnoj rvni
VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
= = V t gdje je V volumen koji je protekao površinom presjeka S u vremenu t, srednjom brzinom v. Računamo vrijeme protoka: 9 3 V V V 10 m.
Zaatak 6 (Filip, senja škola) Jakost toka ijeke Save ko Slavonskog Boa iznosi posječno 4 /s. Koliko voe poteče za jean an? Rješenje 6 q = 4 /s, t = an = [ 4 6] = 864 s, =? Jakost toka ili voluni potok
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
TEKSTOVI ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektromagnetike (studijski program EEN, 2012/1)
TEKSTOV ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektomgnetike (stuijski pogm EEN, 22/). Oeiti silu koj eluje n tčksto opteećenje Q smešteno izn polusfeične povone izočine nultog potencijl. 2. Oeiti elimične kpcitivnosti
PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET
TEORIJ ETONSKIH KONSTRUKCIJ 1 PRESECI S PRSLINO - VELIKI EKSCENTRICITET ČISTO SVIJNJE - VEZNO DIENZIONISNJE Poznato: - statički ticaji za pojedina opterećenja ( i ) - kalitet materijala (f, σ ) - dimenzije
Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
PRVI DEO ISPITA IZ OSNOVA ELEKTROTEHNIKE 28. jun 2003.
PVI DO ISPIT I OSNOV KTOTHNIK 8 jun 003 Napomene Ispit traje 0 minuta Nije ozvoqeno napu{tawe sale 90 minuta o po~etka ispita Dozvoqena je upotreba iskqu~ivo pisaqke i ovog lista papira Kona~ne ogovore
PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)
Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F
Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na
. Ispitati tok i skicirati grafik funkcij = Oblast dfinisanosti (domn) Ova funkcija j svuda dfinisana, jr nma razlomka a funkcija j dfinisana za svako iz skupa R. Dakl (, ). Ovo nam odmah govori da funkcija
POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA
POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica
Identitet filter banke i transformacije transformacije sa preklapanjem
OASDSP: asoacije i ile bae asoacije disei sigala File bae Ideie ile bae i asoacije asoacije sa elaaje Uslov eee eosucije ovi Sad 6 saa OASDSP: asoacije i ile bae ovi Sad 6 saa DF: vadaa asoacija DF IF
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
TRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1
2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.
Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Sistem sučeljnih sila
Sistm sučljnih sila Gomtrijski i analitički način slaganja sila, projkcija sil na osu i na ravan, uslovi ravnotž Sistm sučljnih sila Za sistm sila s kaž da j sučljni ukoliko sil imaju zajdničku napadnu
Moguća i virtuelna pomjeranja
Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +
Reverzibilni procesi
Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože
tel , version 1-7 Feb 2013
!"## $ %&' (") *+ '#),! )%)%' *, -#)&,-'" &. % /%%"&.0. )%# "#",1 2" "'' % /%%"&30 "'' "#", /%%%" 4"," % /%%5" 4"," "#",%" 67 Y% !"!"# $ %& & # &$ ' '#( ''# ))'%&##& *'#$ ##''' "#$ %% +, %'# %+)% $
KUPA I ZARUBLJENA KUPA
KUPA I ZAUBLJENA KUPA KUPA Povšin bze B Povšin omotč M P BM to jet P B to jet S O o kupe Oni peek Obim onog peek O op Povšin onog peek P op Pimen pitgoine teoeme vnotn jednkotn kup je on kod koje je, p
Trigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.
Za adani sustav prostornih sila i j k () oktant i j k () oktant koje djeluju na materijalnu toku odredite: a) reultantu silu? b) ravnotežnu silu? a) eultanta sila? i j k 8 Vektor reultante: () i 8 j k
MEHANIKA-IV-DINAMIKA
13 MEHANIKA-IV-DINAMIKA Četo o u pilici da uočio kako je neko telo iz naše okoline naglo poenilo pavac ketanja, ubzalo ili upoilo. Ikutvo na uči da pogledo potažio uzok takvog ponašanja, u obliku piutva
Zadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5?
Zadata 00 (Jasna, osnovna šola) Kolia je težina tijela ase 400 g? Rješenje 00 Masa tijela izražava se u ilograia pa najprije orao 400 g pretvoriti u ilograe. Budući da g = 000 g, orao 400 g podijeliti