Kognitivni radio. Evolucija radio sistema 2. Doc. dr Mirjana Simić

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Kognitivni radio. Evolucija radio sistema 2. Doc. dr Mirjana Simić"

Transcript

1 Kognitivni radio Evolucija radio sistema 2 Doc. dr Mirjana Simić

2

3 Do sada smo videli da ako želimo efikasan prenos u ograničenom opsegu, brzina prenosa podataka ne bi trebala biti veća od dostupnog prenosnog opsega, tj. efikasnost opsega η B < 1. U suprotnom, imali bi smo jako velike zahteve po pitanju odnosa S/N odnosno snage signala na ulazu u prijemnik. Ako bismo pokušali da visok protok obezbedimo primenom modulacija višeg reda, videli samo da je i to moguće ako imamo dobre uslove u kanalu odnosno dobar S/N. to bi npr. bio slučaj sa ćelijama malih dimenzija, slabim saobraćajem ili samo u zonama blizu baznih stanica.

4 Ulagati u B ili S/N? S C = B log2 1 + N Shannon kaže da je bolje investirati u opseg B nego u odnos S/N zato što kapacitet sistema raste linearno sa B, a samo logaritamski sa S/N!

5 S C = B log2 1 + N

6 Rezultat proizašao iz ovakvog načina razmišljanja doveo je do pojave sistema sa proširenim spektrom. Kod ovih sistema, širina propusnog opsega sistema za prenos je znatno veća od minimalno potrebne. Sa druge strane, primenom ove tehnologije vrednosti odnosa S/N na ulazu u prijemnik mogu da budu i manje od 1 (u zavisnosti od vrednosti procesnog pojačanja). U takvim slučajevima, signal je praktično prekriven šumom, što znači da je u elektromagnetnom smislu realno nevidljiv (problem za spectrum sensing u kognitivnom radiju (KR)!)

7

8 Dobre osobine sistema sa proširenim spektrom su: otpornost na ometanje, odnosno potiskivanje interferencije kodni multipleks, CDMA otpornost na višestruku propagaciju, mala verovatnoća presretanja, lako je sakriti ovakav signal ali ga je teško detektovati...

9 Ipak, postoji nekoliko kritičnih zahteva kada je u pitanju prenos u širokom frekvencijskom opsegu: 1. Spektar je skup i ograničen resurs i već se, sa postojećim načinom dodele spektra, naziru problemi alokacije frekvencijskog opsega dovoljne širine koji bi omogućio prenos u proširenom opsegu (KR argumenti!)!

10 2. Prenos u širokom spektru ima veliki uticaj na kompleksnost predajnika i prijemnika (kompleksnost opreme i na strani baznih stanica i na strani mobilnih terminala): Na primer, širok prenosni opseg ima direktan uticaj na učestanost odabiranja i na predajniku i na prijemniku, a time i na složenost i potrošnju digitalno-analognih (D/A) i analognodigitalnih konvertora(a/d) kao i samu digitalnu obradu signala. Takođe, radio komponente je generalno teže projektovati a i mnogo su skuplje sa povećanjem radnog frekvencijskog opsega.

11 3. Ipak, jedan od ključnih tehničkih problema kada je u pitanju prenos u širokom opsegu je izobličenje signala usled vremenske disperzije radio kanala. Vremenska disperzija: nastaje kao posledica višestruke propagacije, tj. činjenice da signali dolaze do prijemnika sa različitim kašnjenima u vremenu. A 2 x(t-t 2 ) T X R X x(t) A 1 x(t-t 1 ) r(t) = x(t) + A 1 x(t-t 1 ) + A 2 x(t-t 2 ) +... U frekvencijskom domenu, ova pojava odgovara tome da frekvencijski odziv kanala nije konstantan kanal je frekvencijski selektivan: kanal ne utiče na isti način na sve frekvencijske komponente signala (izobličenje signala).

12 a) višestruka propagacija, vremenski domen vremenska disperzija b) višestruka propagacija, frekvencijski domen frekvencijska selektivnost radio kanala

13 Frekvencijska selektivnost dovodi do izobličenja signala, odnosno, povećava verovatnoću greške za dati odnos S/N. Frekvencijska selektivnost, barem do neke mere, utiče na svaki radio kanal. Ipak, uticaj frekvencijske selektivnosti (vremenske disperzije) zavisi od: 1. prenosnog opsega: veći opseg veći i uticaj 2. okruženja: ćelije manjih dimenzija (manja vremenska disperzija) uticaj frekvencijske selektivnosti manji, okruženja sa manjim brojem prepreka (ruralna okruženja) uticaj frekvencijske selektivnosti manji.

14 Napomenimo i to da je na prikazanoj slici sa slajda broj 12 (slučaj b - višestruka propagacija, frekvencijski domen) dat trenutni frekvencijski odziv kanala (tzv. snapshot ). Kako se predajnik/prijemnik kreće kroz okruženje, detaljna struktura višestruke propagacije pa tako i frekvencijskog odziva kanala varira u vremenu. Ova pojava se zove frekvencijska disperzija i nastaje kao posledica Doppler-ovog efekta. U vremenskom domenu ova pojava odgovara tome da je kanal vremenski selektivan. Brzina varijacije frekvencijskog odziva kanala odnosi se na Doppler-ovo širenje kanala (maksimalni Dopplerov pomeraj), f D : v brzina kretanja predajnika/prijemnika f C učestanost nosioca (npr. 2GHz kod UMTS) c brzina svetlosti f = v c D f C

15 Kao što smo rekli, frekvencijska selektivnost dovodi do izobličenja signala, i što je prenosni opseg veći, izobličenja signala usled frekvencijske selektivnosti su veća. Istorijski posmatrano, jedan od najpoznatijih načina da se reši problem izobličenja signala usled frekvencijske selektivnosti radio kanala je ekvalizacija na strani prijemnika. Cilj evalizacije je da kompenzuje frekvencijsku selektivnost kanala i, bar do neke mere, rekonstruiše originalni signal.

16 Ekvalizacija je i omogućila da se obezbede zadovoljavajuće performanse uz prihvatljivu kompleksnost u nekim poznatim sistemima, kakav je i UMTS (dakle, u opsegu širine od oko 5MHz). Ipak, ako bismo i dalje povećavali prenosni opseg (npr. 20MHz u slučaju LTE Long Term Evolution), kompleksnost ovakvih ekvalizatora bi postala vrlo veliki problem. Jedan od načina je da se primeni nepotpuna (tj. neoptimalna) ekvalizacija, gde bismo (do neke mere) računali na izobličenje signala usled frekvencijske selektivnosti koja bi se desila u tom slučaju.

17 Alternativni način je da se razmotre novi načini prenosa signala koji bi omogućili da dobre performanse i u slučaju znatne frekvencijske selektivnosti, a bez zahteva za preterano kompleksnim prijemnikom: 1. Multi-carrier transmission, odnosno, prenos u širokom opsegu primenom većeg broja uskopojasnih nosilaca. Najpozantiji predstavnik ovakvog pristupa je OFDM (Orthogonal Frequency Division Multiplex). 2. Drugi način je primena specifične single-carrier transmisije, posebno namenjene da obezbedi efikasnu, ali i prihvatljivo složenu ekvalizaciju.

18 - Multi-carrier transmission - Dakle, kao što je rečeno, jedan od načina da se poveća prenosni opseg a da se smanje izobličenja signala usled frekvencijske selektivnosti kanala jeste primena multi-carrier transmission tehnike (MC). Ovo je vrsta prenosa u kojoj se, umesto prenosa jednog signala širokog opsega, vrši prenos više uskopojasnih signala (subcarriers - podnosioci). Ovi signali se frekvencijski multipleksiraju i zajedno prenose preko istog radio linka do istog prijemnika.

19 - Multi-carrier transmission - Multicarrier transmisija ideja: širokopojasni kanal širine B N uskopojasnih kanala (podkanala, podnosilaca) širine Δf=B/N u opsegu podnosioca Δf frekvencijski neselektivan (ravan) kanal

20 - Multi-carrier transmission - Paralelnim prenosom M signala preko istog radio linka, ukupni protok se može povećati do M puta. Istovremeno, uticaj frekvencijske selektivnosti kanala zavisi od opsega podnosioca. Dakle, uticaj frekvencijske selektivnosti kanala je ista kao u slučaju da prenosimo uskopojasni signal čija je širina opsega jednaka opsegu podnosioca ostvarili široki opseg a značajno smanjili izobličenja koja nastaju usled frekvencijske selektivnosti (koja je, kao što znamo, veća što je opseg veći).

21 - Multi-carrier transmission u postojećim sistemima (WCDMA) -

22 - Multi-carrier transmission u postojećim sistemima (WCDMA) - Nedostatak multi-carrier transmisije u postojećim tehnologijama kakva je UMTS (WCDMA) jeste da spektar svakog podnosioca takav da ne omogućava gusto pakovanje podnosilaca. U primeru sa slike, to je prikazano udubljenjima u ukupnom multicarrier spektru, što loše utiče na ukupnu efikasnost opsega ovakvog tipa multi-carrier transmisije.

23 - Multi-carrier transmission u postojećim sistemima (WCDMA) - Primer: WCDMA (UMTS) multi-carrier evolucija: Brzina generisanja čipova, chip-rate: f CR =3.84Mchips/s Ipak, zbog oblikovanja spektra, čak i teorijski WCDMA spektar značajno nadmašuje 3.84MHz. Preciznije, teorijski WCDMA spektar ima oblik podignutog kosinusa (raisedcosine), roll-off faktorom od α=0.22. Kao posledica toga, WCDMA spektar ima širinu od oko 4.7MHz (kao što znamo, obično se uzima 5MHz).

24 - Multi-carrier transmission u postojećim sistemima (WCDMA) - Dakle, podnosioci u slučaju multi-carrier WCDMA moraju biti međusobno razmaknuti oko 4.7MHz, kako bi se izbegla interferencija između podnosilaca. Osim nemogućnosti gustog pakovanja, drugi nedostatak multicarrier transmisije jesu velike varijacije trenutne snage predajnika, isto kao i u slučaju modulacija višeg reda. Dakle, multi-carrier transmisija ima negativan uticaj na efikasnost pojačavača snage u izlaznom stepenu predajnika, što povećava potrošnju i cenu pojačavača snage.

25 - Multi-carrier transmission u postojećim sistemima (WCDMA) - Kao i u slučaju modulacija višeg reda, za smanjenje problema usled varijacija izlaznog signala može se ići na smanjivanje srednje snage predajnika, čime svesno smanjujemo domet za dati protok (smanjen domet nekog servisa). Iz tog razloga, slično kao i kod modulacija višeg reda, multicarrier transmisija je mnogo pogodnija za primenu na downlinku (na strani transmisije baznih stanica) nego na uplinku, zbog znatno strožijeg zahteva za efikasnost pojačavača snage na strani mobilnih terminala (mala potrošnja i niska cena).

26 - Multi-carrier transmission u postojećim sistemima (WCDMA) - Osnovna prednost pomenutog multi-carrier pristupa je da on predstavlja postepenu evoluciju (i u pogledu radio opreme i u pogledu spektra) postojećih tehnologija pristupnih radio mreža ka korišćenju širih opsega a u skladu sa tim i većih protoka, posebno na downlinku. U suštini, ovaj tip multi-carrier transmisije može se realizovati tako da za terminale koji nemaju mogućnost multi-carrier prijema svaki downlink podnosilac predstavlja zapravo originalni nosilac (opsega širine podnosioca, npr. 5MHz u slučaju WCDMA), dok za terminale koji imaju mogućnost multi-carrier prijema tzv. multi-carrier-capable terminale, mreža može iskoristiti čitav multi-cerrier opseg (opseg širine svih podnosilaca, npr. 20MHz) u cilju većeg protoka.

27 - Multi-carrier transmission OFDM - OFDM je poseban tip multi-carrier transmisije koja se primenjuje kod sistema kao što su LTE, WiMAX, DVB. U odnosu na prethodno opisani multi-carrier pristup, OFDM se razlikuje u sledećem: 1. OFDM koristi znatno veći broj podnosilaca u odnosu na prethodno opisan pristup koji se sastoji od svega nekoliko podnosilaca relativno širokog opsega. Npr. WCDMA multi-carrier proširenje na 20MHz opseg sastoji se od svega 4 podnosioca, svaki širine od po 5MHz. Za razliku od ovoga, OFDM može imati i do nekoliko stotina podnosilaca. 2. Podnosioci su uobličeni pravougaonim impulsom (odgovarajuća predstava u spektralnom domenu je oblika kvadratne sinc funkcije). 3. Razmak između podnosilaca u frekvencijskom domenu iznosi Δf=1/T U, gde je T U trajanje pravougaonog impulsa.

28 - OFDM - razmak podnosilaca u OFDM

29 - OFDM - Ilustrativni primer OFDM modulatora: Sastoji se od banke od ukupno N c modulatora pri čemu svaki odgovara jednom OFDM podnosiocu. OFDM signal

30 - OFDM - OFDM signal x(t) u toku vremenskog intervala mt u t < ( m +1) T u može biti predstavljen na sledeći način: x( t) = Nc 1 xk ( t) = k = 0 Nc 1 k = 0 a ( m) k e j2πkδft gde je x k (t) k-ti podnosilac frekvencije f K =kδf i (m) a k modulacioni simbol primenjen na k-ti podnosilac za vreme intervala m-tog OFDM simbola, tj. u intervalu mt t < ( m + 1) u T u

31 - OFDM - Naglasimo da termin Orthogonal Frequency Division Multiplex potiče od toga što su modulisani OFDM podnosioci međusobno ortogonalni u toku vremenskog intervala mt t < ( m +1) u T u U tom smislu na OFDM prenos se može gledati kao na modulaciju skupa ortogonalnih funkcija φ k (t), pri čemu je ϕ ( t k ) = j2πkδft e, 0 t < 0, ostalo T u Podsećanje: dve funkcije f(x) i g(x) su ortogonalne na intervalu [a, b], ako je: b a f ( x) g( x) dx = 0

32 - OFDM - OFDM vremensko-frekvencijska predstava: svaka,,kolona odgovara jednom (m-tom) OFDM simbolu, a svaki,,red jednom (k-tom) OFDM podnosiocu.

33 - OFDM - Ovim je takođe ukazano na to da je OFDM prenos u osnovi blokovski jer se za vreme svakog od pomenutih OFDM intervala, N c modulacionih simbola paralelno prenose. Ovde je naročito potrebno skrenuti pažnju na mogućnost nezavisne primene modulacionog postupka (tipično QPSK, 16QAM ili 64QAM) za svaki podnosilac. Broj podnosioca se kreće u rasponu od manje od stotinu do nekoliko hiljada, pri čemu je mogući razmakizmeđu njih tipično od nekoliko stotina khz do svega nekoliko khz. Podsetimo se, recimo, da je u okviru 3GPP LTE sistema predviđeni razmak između nosilaca 15 khz što aproksimativno podrazumeva oko 600 nosilaca u frekvencijskom opsegu od 10 MHz.

34 - OFDM - Šema OFDM predajnika sa modulatorima

35 - OFDM - Prikazana blok šema OFDM predajnika predstavlja više ilustrativni primer principa rada OFDM predajnika koji nije pogodan za praktičnu implementaciju. Problem sa navedenim pristupkom je to što je potreban veliki broj međusobno zavisnih lokalnih oscilatora. Naime, neophodno je obezbediti, sa visokim stepenom tačnosti, da frekvencija svakog od njih bude odgovarajući celobrojni umnožak inverzne vrednosti trajanja,,pulse shape simbola, T U. Ovakvo rešenje je dosta kompleksno i veoma skupo, a takođe ukazuje i na veliku osetljivost OFDM sistema na frekvencijsku sinhronizaciju kao ozbiljan nedostatak.

36 - OFDM - Umesto toga, predloženo je da se za modulisanje podnosilaca na predaji, a u cilju generisanja ortogonalnih signala, koristi inverzna DFT (IDFT), dok se na prijemnoj strani koristi DFT. Tačnije, koriste se algoritmi za brzo računanje istog poznati kao brza Furijeova transformacija (FFT) na strani prijemnika, odnosno IFFT na strani predajnika. Upotrebom ovih algoritama omogućena je realizacija OFDM sistema sa velikim brojem podnosilaca, a opet sa malom kompleksnošću sistema.

37 - OFDM - U tom cilju, posmatrajmo jedan vremenski diskretizovan OFDM signal (npr. generisan predajnikom slajd 28). Pri tome pretpostavimo da je odabiranje izvršeno učestanošću f s koja je jednaka celobrojnom umnošku rastojanja između susednih podnosilaca, Δf, tj. () t x( nt s ) xn x = f s = 1 T s = N Δf Pri ovome treba voditi računa o odabiru parametra N kako bi bila zadovoljena teorema o odabiranju. Ako sa N c označimo raspoloživi broj podnosilaca jasno je da je nominalni opseg OFDM signala N c Δf, kao i da je N>N c.

38 - OFDM - Ovako odabran OFDM signal može biti predstavljen na sledeći način*: N kn j N k k N kn j Nc k k fnt k j Nc k k s n e a e a e a nt x x s / ' / ) ( π π π = = Δ = = = = = gde je < < = N k N, N k, a a c c k ' k 0 0 * oznaka m-tog OFDM simbola je izostavljena ali se podrazumeva N-size IDFT size IDFT

39 - OFDM - Dakle, sekvenca x n, tj. odabrani OFDM signal je inverzna diskretna Furijeova transformacija (IDFT) dužine N, niza modulacionih simbola a0, a1, a2,..., a Nc 1 produženog nultim elementima do dužine N. Znači, OFDM modulator se može implementirati kao IDFT procesiranje i digitalno-analogna konverzija.

40 - OFDM - Šema OFDM predajnika gore: sa modulatorima dole: praktična realizacija

41 - OFDM - Specijalno, birajući dužinu IDFT transformacije, N, tako da bude jednaka stepenu broja dva omogućeno je implementiranje OFDM modulacije kroz još efikasniji algoritam, IFFT, koji znatno redukuje broj potrebnih operacija prilikom izračunavanja. Napomenimo da izbor implementacije OFDM modulatora (kao IDFT rešenje ili kao rešenje u vidu paralelnih modulatora) nije predmet tehničkih specifikacija već jednostavno pitanje izbora implementcije predajnika.

42 OFDM demodulator - OFDM -

43 - OFDM - OFDM komunikacioni sistem

44 - OFDM - WIDEBAND SINGLE-CARRIER f c WIDEBAND MULTI-CARRIER Δf f c WIDEBAND MULTI-CARRIER OFDM Δf f c

45 - OFDM i efekti u kanalu - U dizajnu OFDM (odabiru bitnih parametara), bitno je razmotriti dva efekta u radio kanalu: 1. višestruka (multipath) propagacija 2. mobilnost. Višestruka propagacija Glavni efekti višestruke propagacije su frekvencijska selektivnost (f-domen) i ISI (Inter Symbol Interference) (t-domen). Kao što smo rekli, frekvencijska selektivnost (frequency selective fading) se manifestuje tako da kanal ne tretira isto sve frekvencijske komponente signala pa kao posledicu imamo izobličenja signala. ISI se manifestuje kao interferencija između uzastopnih OFDM simbola (usled propagacije po više putanja, na prijemu se pojavljuje više kopija istog signala sa različitim kašnjenjem, pa deo energije jednog simbola curi u naredni simbol).

46 - OFDM i efekti u kanalu -

47 - OFDM i efekti u kanalu - Što se tiče frekvencijske selektivnosti, rekli smo da: se manifestuje tako što kanal ne tretira isto sve komponente signala (frekvencijski je selektivan) i da je njen uticaj veći što je opseg veći. Kao što je poznato, u vezi sa tim definiše se tzv. opseg koherencije (coherence bandwidth), B coh, kao opseg u okviru kojeg možemo smatrati da je kanal frekvencijski neselektivan (frekvencijski ravan). Ako kod OFDM izaberemo dovoljan broj podnosilaca, možemo podesiti da je širina svakog od njih manja od opsega koherencije kanala, B coh čime rešavamo problem frekvencijske selektivnosti kod OFDM. Podsetimo se da je ovo i bila inicijalna kapisla za nastanak OFDM čime smo obezbedili veliki opseg, rešili problem frekvencijske neselektivnosti i izbegli primenu kompleksnih ekvalizatora. Δf < B coh

48 - OFDM i efekti u kanalu - single-carrier OFDM

49 - OFDM i efekti u kanalu - Što se tiče drugog efekta višestruke propagacije, ISI, rekli smo da se manifestuje kao interferencija između uzastopnih OFDM simbola (usled propagacije po više putanja, na prijemu se pojavljuje više kopija istog signala sa različitim kašnjenjem). Ipak, kao posledica vremenski disperzivnog kanala ne javlja se samo intersimbolska interferencija ISI u okviru svakog podnosioca ponaosob već i interferencija između samih podnosilaca (Inter Carrier Interference, ICI) u smislu narušavanja njihove međusobne ortogonalnosti.

50 - OFDM i efekti u kanalu - Podsetimo se da se princip ortogonalnosti zasniva na pravilno odabranom rastojanju između spektara podnosilaca, kao i na specifičnom obliku spektralne predstave svakog podnosioca (oblikovanje spektra, mi smo pominjali samo pravougaoni impuls). Prema tome, iako je kanal frekvencijski neselektivan (ravan) u opsegu koji odgovara glavnom lobu jednog OFDM podnosioca, njegova selektivnost van tog opsega (bočni lobovi) mogu izazvati ICI što za posledicu ima narušavanje ortogonalnosti između podnosilaca.

51 - OFDM i efekti u kanalu - Na slici je prikazana sekvenca simbola koji se prenose preko istog podnosioca (k-tog), a koja stiže do prijemnika različitim putanjama. Interval integracije prilikom demodulacije u prijemniku je trajanja T U tj. inverzna vrednost razmaka susednih podnosilaca, Δf. Kao što vidimo u okviru intervala integracije T U za jednu putanju ne ulaze simboli primljeni drugom putanjom celim svojim trajanjem jer sekvence nisu vremenski poravnate, što uzrokuje ICI i ISI.

52 - OFDM i efekti u kanalu - Rešenje ovih problema moglo bi biti povećanje trajanja simbola, tačnije, ubacivanje zaštitnog intervala koji bi obezbedio da za vreme trajanja tekućeg simbola nestanu sve replike prethodnog simbola (pre početka prijema informativnog dela tekućeg simbola). Naime, ako bi se odredilo kašnjenje između prve i poslednje pristigle komponente višestruke propagacije, (multipath spread of the channel), onda bi trajanje simbola trebalo produžiti bar za tu vrendost kako bi se izbegli pomenuti problemi. Taj zaštitni vremenski interval zove se ciklični prefiks (cyclic prefix), CP.

53 - OFDM i efekti u kanalu - Unošenje cikličnog prefiksa podrazumeva da se zadnji deo OFDM simbola kopira i ubacuje na početak istog. Na taj način se produžava trajanje simbola sa T U na T U +T CP, gde je T CP trajanje cikličnog prefiksa, ali se povećava otpornost na višestruku propagaciju i stvaraju bolji uslovi za sinhronizaciju. Na prijemu će se sada za isti interval integracije prilikom demodulacije T U ortogonalnost biti očuvana i u slučaju kanala sa vremenskom disperzijom sve dok je kašnjenje uneto njim kraće u odnosu na trajanje cikličnog prefiksa.

54 - OFDM i efekti u kanalu - U praktičnoj realizaciji OFDM modulatora, unošenje CP-a se sprovodi nakon (IDFT) IFFT modulacije. U tom slučaju se govori o cikličnom prefiksu kao nizu od N CP odbiraka. To je poslednjih N CP odbiraka od ukupno N sa izlaza IFFT bloka unetih neposredno pre tih istih N. Na prijemnoj strani ti odbirci se odbacuju pre sprovođenja postupka OFDM demodulacije kroz DFT/FFT procesiranje.

55 - OFDM i efekti u kanalu -

56 - OFDM i efekti u kanalu - OFDM komunikacioni sistem sa cikličnim prefiksom

57 - OFDM i efekti u kanalu - Ubacivanje cikličnog prefiksa,čini OFDM signal otporan na vremensku disperziju, tj. višestruku propagaciju (naravno, kada je izabrano tako da je veće maksimalnog kašnjenja višestruke propagacije - multipath spread of the channel). Međutim CP ne nosi informaciju, tj. smanjuje se efektivna simbolska brzina i javljaju se gubici u emitovanoj snazi. Naime, samo deo snage na prijemu: ( T + T ) se koristi za demodulaciju, a ostatak se gubi. U Stoga je sa stanovišta protoka i snage poželjno da CP bude što kraći. Znači smanjujemo prisutnu interferenciju na račun smanjenja efikasnosti emitovanja komprimis! T U CP

58 - OFDM i efekti u kanalu - Mobilnost Drugi efekat u kanalu koji treba razmotriti pri dizajnu OFDM je mobilnost. Bilo da se kreće predajnik/prijemnik ili oba, posledica je da kanal varira u vremenu vremenska selektivnost kanala (posledica je brzi (fast) feding na prijemu). Sličnim razmišljanjem kao kod frekvencijske selektivnosti, ako za slučaj vremenske selektivnosti definišemo vreme koherencije, t coh (kanal se ne menja u toku tog vremena) i biramo da OFDM simbol traje kraće od ovog vremena t coh, izbeći ćemo efekte brzog fedinga. U frekvencijskom domenu, mobilnost rezultuje u frekvencijskom širenju signala koje zavisi od radne učestanosti i relativne brzine između predajnika i prijemnika (Doppler-ovo širenje). Doppler-ovo širenje ima za posledicu Inter-Carrier Interference (ICI), koja se može izbeći povećanjem razmaka između podnosilaca (Δf). T u < T coh

59 - OFDM izbor parametara - T U gubici ali T U fast fading Δf ICI ali Δf frekvencijska selektivnost kompromis!

60 - OFDM izbor parametara - U dizajnu OFDM, bitan je izbor sledećih parametara: 1. razmak između nosilaca, Δf 2. broj podnosilaca, N C (zajedno sa razmakom između ponosilaca, ovim se definiše ukupni prenosni opseg OFDM) 3. dužina cikličnog prefiksa, T CP (zajedno sa razmakom između nosilaca, Δf=1/T U, ovim se definiše ukupna dužina trajanja OFDM simbola T=T U +T CP, odnosno, brzina simbola).

61 - OFDM izbor parametara - Razmak između nosilaca, Δf mali razmak između nosilaca, Δf f (Δf=1/T( U ): dobar zbog frekvencijske selektivnosti kanala (ravan feding) manja izobličenja dobar zbog manjih gubitaka pri demodulaciji ( T + T ) U T U CP T U veće, odnos 1, manji gubici! veliki razmak između nosilaca, Δf f (Δf=1/T( U ): dobar zbog vremenske selektivnosti kanala (brzi feding) (Δf-ve( veće, e, T U - manje) dobar zbog otpornosti na Doppler-ovo ovo širenje, tj. ICI čime je očuvana o ortogonalnost podnosilaca

62 - OFDM izbor parametara - Interferencija podnosilaca u funkciji normalizovanog Dopplerov-og širenja (slika se odnosi samo na interferenciju između dva susedna podnosioca)

63 - OFDM izbor parametara - U praksi, prihvatljivi nivo interferencije podnosilaca, ICI, dosta zavisi od konkretnog servisa, kao i toga koliko je signal već izložen uticaju šuma u kanalu. Npr. na ivici velikih ćelija, odnos S/(N+I) će ionako biti relativno loš, pa se samim tim tu ni ne mogu očekivati veliki protoci. U tom slučaju dodatna interferencija usled Doppler-ovog širenja je manje-više zanemarljiva. Sa druge strane, u scenaiju kada imamo veliki odnos S/(N+I) (npr. male ćelije ili zone bliske baznim stanicama) kada se mogu obezbediti i veliki protoci, uticaj ICI usled Doppler-ovog širenja ima ogroman negativan uticaj. Imajući u vidu sve što smo rekli, izbor Δf je stvar kompromisa.

64 - OFDM izbor parametara - Broj podnosilaca, N C Jednom kada je procenjen razmak između podnosilaca Δf zavisno od okruženja sistema, očekivanog Doplerovog širenja i vremenske disperzije njihov broj se određuje na osnovu širine raspoloživog opsega za prenos i prihvatljivog nivoa tzv. out-of-band emisije (oblika spektra podnosioca). Ukupan zauzeti opseg pri prenosu OFDM signala je jednak proizvodu broja podnosilaca N C i njihovog spektralnog razmaka, Δf. Ipak, spektar OFDM signala opada veoma sporo izvan osnovnog OFDM opsega što je označeno kao out-of-band emisija. Ovo naročito dolazi do izražaja ako se uporedi sa WCDMA prenosom za isti zauzeti ospeg.

65 - OFDM izbor parametara - out-of-band out-of-band Poređenje 5MHz spektara OFDM i WCDMA signala

66 - OFDM izbor parametara - Razlog za veliku out-of-band emisiju je to je što se pri formiranju osnovnog OFDM signala koristi uobličavanje pravougaonim impulsom (slajd 27), što vodi ka tome da nivoi bočnih lobova u spektrima podnosilaca opadaju relativno sporo (slika na sledećem slajdu). Zbog ovoga se u praksi koriste razni filtri za oblikovanje kao što je podignuti kosinus (engl.,,raised cosine ) sa odgovarajućim roll-off faktorom. Ipak treba biti obazriv jer ovakvo uobličavanje može smanjiti protok (širenje signala u vremenu u cilju očuvanja ortogonalnosti). Tipično se uzima da je zaštitni opseg 10% od celokupnog koji zauzima spektar OFDM signala tako da se za alocirani spektar od 5 MHz bazični OFDM opseg zauzima 4.5 MHz.

67 - OFDM izbor parametara -

68 - OFDM izbor parametara - Trajanje cikličnog prefiksa, T CP Trajanje cikličnog prefiksa smo već komentarisali i zaključak je sa: Duži ciklični prefiks je dobar jer čini OFDM signal otporan na vremensku disperziju, tj. višestruku propagaciju. Sa druge strane, duži ciklični prefiks je loš zbog većih gubitaka snage prilikom demodulacije i neefikasnijeg korišćenja spektra (CP ne nosi nikakvu informaciju). Radi optimizovanja performansi sistema za različita okruženja, rešenje je da se ide na promenljivu dužinu cikličnog prefiksa: kraći CP u okruženjima sa manjom vremenskom disperzijom slučaj manjih ćelija duži CP u okruženjima velikih ćelija gde je i vremenska disperzija veća.

69 Struktura LTE frejma - primena OFDM u LTE (downlink) -

70 - OFDMA - Dosadašnja diskusija na temu OFDM je podrazumevala scenario u kojem se svi OFDM podnosioci prenose sa istog predajnika do određenog prijemnika, tj: downlink: svi OFDM podnosioci ka jednom mobilnom terminalu uplink: svi OFDM podnosioci sa jednog mobilnog terminala. Ipak, OFDM se takođe može koristiti i kao šema višestrukog pristupa, što znači da se različiti podnosioci istovremeno mogu koristiti za prenos od više mobilnih terminala kao i ka više mobilnih terminala. downlink: različiti skupovi OFDM podnosilaca ka različitim mobilnom terminalim uplink: različiti skupovi OFDM ponosilaca sa različitih mobilnih terminala. Ovaj drugi slučaj je poznat kao OFDMA (Orthogonal Frequency Division MultipleAccess).

71 - OFDMA - downlink uplink a) Lokalizovana OFDMA downlink uplink b) Distribuirana OFDMA (prenos u širem opsegu)

72 - OFDMA, sinhronizacija - Naglasimo i to da kada je u pitanju uplink OFDMA višestruki pristup (OFDM podnosioci sa različitih mobilnih terminala), vrlo je bitno da signali sa različitih mobilnih terminala stižu vremenski poravnjani do prijemnika (tj. baznih stanica). Zbog različitih rastojanja od bazne stanice, odnosno, različitih vremena propagacije, neophodna je vremenska kontrola uplink transmisije. Njen zadatak je da obezbedi da u takvim uslovima, uključujući i mobilnost terminala, signali sa različitih mobilnih terminala stignu usklađeni do bazne stanice (slično kao TA u GSM!).

73 - OFDMA, kontrola snage - Takođe, kada je u pitanju OFDMA uplink, zbog različitih rastojanja od bazne stanice, različita su i propagaciona slabljenja za signale sa različitih terminala. Ako su snage predajnika mobilnih terminala iste, nivo signala na prijemu usled velikih razlika u propagaciji može biti vrlo različit, što može imati za posledicu da jači signali predstvaljaju jaku interferenciju slabim signalalima, i pored ortogonalnosti podnosilaca (koja usled propagacije više neće biti savršena). Zbog toga se na uplink smeru primenjuje neka vrsta kontrole snage koja bi smanjila snagu terminalima koji su bliži baznoj stanici i time omogućila da svi signali na prijemu budu približno istog nivoa.

74 - SC-FDMA - Iako smo primenom OFDM rešili neke nedostatke klasične multicarrier transmisije, problem velikih varijacija izlazne snage ostao je prisutan i kod OFDM (tzv. loš, odnosno, visok PAPR Peak-to- Average-Power-Ratio kao kod modulacija višeg reda). To je ujedno i osnovni nedostatak multi-carrier transmisije u odnosu na single-carrier transmisiju. Naime, za vreme trajanja jednog OFDM simbola, T U (koje odgovara trajanju pravougaonog ili već izabranog impulsa za uobličavanje), gledano u vremenskom domenu, superponira se veliki broj prostoperiodičnih signala pa u zavisnosti od trenutnih amplituda nivo ukupnog signala može jako da varira.

75 - SC-FDMA - OFDM signal Baš kao i kod modulacija višeg reda, velike varijacije izlaznog signala predstavljaju veliki problem. Naime, zbog bojazni od ulaska u nelinearni deo karakteristike izlaznog pojačavača predajnika, pojačavači moraju biti predimenzionisani. To ima za posledicu smanjenu efikasnost pojačavača što dovodi do povećane potrošnje a negativno utiče i na cenu.

76 - SC-FDMA - Ovo je posebno veliki problem na uplink smeru zbog zahteva za malom potrošnjom i niskom cenom terminala. Postoji nekoliko načina za rešavanje ovog problema kod OFDM od kojih se jedan od poznatijih (tzv. tone reservation) zasniva na tome da se određeni OFDM podnosioci ne koriste za prenos podataka. Naime, oni su modulisani na takav način da su najveći pikovi OFDM signala potisnuti smanjujući tako velike varijacije izlazne snage. Mana ovakov postupka je što smanjuje opseg namenjen realnom prenosu podataka. Tone reservation uticaj na smanjenje PAPR (tj. velikih varijacija izlazne snage)

77 - SC-FDMA - I druge slične metode smanjenja varijacija izlazne snage daju ograničeni uspeh, po cenu smanjenih performansi linka i/ili velike kompleksnosti. Bez obzira na delimičan uspeh, sva ova rešenja i dalje su neprihvatljiva za uplink iz pomenutih zahteva za malom potrošnjom i niskom cenom terminala. To je dovelo do ponovnog razmatranja sinle-carrier pristupa na uplinku koji nema problema sa varijacijom izlazne snage, ali, kao što smo rekli, ima sa izobličenjem usled frekvencijske selektivnosti kanala (koja je veća ako je prenosni opseg veći). Kao što je rečeno, ovaj problem se donekle može rešiti primenom ekvalizacije, ali tada bi se ušlo u novi problem velika kompleksnost ekvalizatora.

78 - SC-FDMA - Sa druge strane, dodela celog opsega (reč je o uplinku) jednom mobilnom terminalu može dovesti do neefikasnog korišćenja spektra. Naime, uslovi u kanalu mogu biti takvi da dodela celog opsega jednom mobilnom terminalu neće doprineti proporcionalnom povećanju protoka. U tom slučaju, bilo bi mnogo efikasnije jednom terminalu dodeliti manji opseg, a ostatak istog bi mogli koristiti ostali mobilni terminali za svoju uplink transmisiju. Dakle, uplink transmisija bi trebala imati fleksibilnu dodelu spektra.

79 - SC-FDMA - Da nema problem sa izlaznom snagom, fleksibilnu dodelu spektra moguće bi bilo realizovati primenom OFDM na uplinku, tako što će se, u zavisnosti od trenutnih uslova u kanalu, različit broj podnosilaca dodeljivati različitim mobilnom terminalima. Da bi se iskoristile ove dobre strane OFDM a istovremeno rešio problem velikih varijacija izlazne snage koje su karakteristične za multi-carrier transmisiju kakva je OFDM, nastala je nova tehnika DFTS-OFDM (DFT-Spread OFDM). Ova metoda je poznatija pod nazivom SC-FDMA (Single-Carrier FDMA).

80 - SC-FDMA - SC-FDMA je tehnika višestrukog pristupa koja kombinuje dobre karakterstike prethodno analiziranih rešenja: 1. male varijacije izlazne snage predajnika, tj. bolji (manji) PAPR (osobina karakteristična za single-carrier tehnike) 2. mogućnost dobre ekvalizacije (smanjenje izobličenja zbog frekv. selektivnosti) male kompleksnosti ekvalizatora 3. mogućnost fleksibilne dodele spektra (OFDM-based pristup).

81 - SC-FDMA - SC-FDMA predajnik: OFDM Vidi se da je SC-FDMA predajnik jako sličan OFDM predajniku jedina razlika je DFT blok koji prethodni IDFT bloku. Otuda i alternativni naziv ove metode DFTS-OFDM (DFT spread- OFDM).

82 - SC-FDMA - Upravo ovaj detalj čini da je SC-FDMA u osnovi single-carrier metoda (koju karakteriše mala varijacija izlazne snage), za razliku od OFDM. Naime, ako bi u prikazanoj šemi SC-FDMA predajnika bilo M=N, blokovi DFT i IDFT bi se međusobno poništili. Ipak, ako je M<N i preostali ulazi u IDFT se popune nulama, izlazni signal iz IDFT postaje signal single-carrier tipa. Suštinski, ovo znači sledeće: u standardnoj OFDM, svaki simbol se prenosi preko jednog podnosioca u slučaju SC-FDMA, svaki simbol se prenosi preko više podnosilaca, pa se ta grupa podnosilaca ustvari ponaša kao jedan frekvencijski opseg (single-carrier) gde se podaci prenose slično kao u FDMA (otuda i naziv SC-FDMA).

83 - SC-FDMA - Napomenimo još i to kako SC-FDMA ostvaruje fleksibilnu dodelu spektra: Ako je učestanost odabiranja na izlazu iz IDFT f s, nominalni opseg prenošenog signala iznosi: B = M N f s Dakle, variranjem parametra M, variramo i prenosni opseg i na taj način se ostvaruje fleksibilna dodela spektra.

84 M N M N M < N

85 - SC-FDMA - Slično kao i kod OFDMA, postoje dva tipa SC-FDMA: lokalizovana distribuirana. Lokalizovana SC-FDMA odnosi se na slučaj kada se izlaz DFT mapira na uzastopne ulaze IDFT, dok se distribuirana odnosi na slučaj kada se izlaz DFT mapira na ekvidistantne ulaze IDFT sa nulama ubačenim između.

86 - SC-FDMA - Na slici je prikazan spektar u slučaju lokalizovane i u slučaju distribuirane SC-FDMA. U oba slučaja u pitanju je single-carrier prenos, s tim što u slučaju distribuirane SC-FDMA to možda nije očigledno!

87 - SC-FDMA - Kao i u slučaju OFDMA, SC-FDMA se može koristiti kao šema višestrukog pristupa. Kao što je rečeno, dinamičkim podešavanjem veličine DFT na predajniku (parametra M), moguće je dinamički podešavati i nominalni opseg. Dodatno, pomerajući IDFT ulaze na koje se mapiraju DFT izlazi, moguće tačno podesiti poziciju signala u frekvencijskom domenu. Na ovaj način SC-FDMA ustvari postaje uplink FDMA sa fleksibilnom dodelom spektra.

88 - SC-FDMA - Slika a) pokazuje slučaj multipleksiranja dva mobilna terminala sa jednakim dodeljenim opsegom, a slika b) slučaj kada su dodeljeni opsezi različiti.

89 - SC-FDMA - I SC-FDMA višestruki pristup postoji u dve verzije: lokalizovani i distribuirani (prikazano na slici).

90 Napomenimo na kraju da je OFDM standardizovana modulaciona šema za LTE sistem na downlinku, dok je SC-FDMA standardizovana modulaciona šema za LTE sistem na uplinku.

91 U zaključku možemo konstatovati da se OFDM-based transmisione tehnike odlikuje: mogućnost prilagođavanja veličine opsega mogućnost fleksibilne dodele spektra mogućnost oblikovanja spektra mogućnost izbora modulacionih postupaka (po podnosiocima) mogućnost izbora parametara u zavisnosti od okruženja,... prilagođenost okruženju!

92 mogućnost prilagođavanja okruženju mogućnost dinamičkog podešavanja radio parametara visoka fleksibilnost jednostavna praktična implementacija OFDM-based transmisione tehnike kandidat za fizički sloj u KOGNITIVNOM RADIJU???

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Obrada signala

Obrada signala Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Kognitivni radio. Evolucija radio sistema 1. Doc. dr Mirjana Simić

Kognitivni radio. Evolucija radio sistema 1. Doc. dr Mirjana Simić Kognitivni radio Evolucija radio sistema 1 Doc. dr Mirjana Simić Ciljevi... Nove generacije radio sistema usmerene su ka zadovoljenju narastajućih zahteva za bežičnim pristupom visokog protoka kroz: unapređenje

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA. IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log = ( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort 15. siječnja 2016. Ante Mijoč Uvod Teorem Ako je f(n) broj usporedbi u algoritmu za sortiranje temeljenom na usporedbama (eng. comparison-based sorting

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja: Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k. OT3OS1 7.11.217. Definicije Funkcija prenosa Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k Y z X z k Z y n Z h n Z x n Y z H z X z H z H z n h

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijske nejednačine

Trigonometrijske nejednačine Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA.   Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako izgleda

Διαβάστε περισσότερα

SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE

SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE Ne postoji precizna definicija skupa (postoji ali nama nije zanimljiva u ovom trenutku), ali mi možemo koristiti jednu definiciju koja će nam donekle dočarati šta su zapravo

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2. Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

PRIMERI PITANJA ZA V CIKLUS LABORATORIJSKIH VEŽBI IZPREDMETA OSNOVI TELEKOMUNIKACIJA (TE3OT)

PRIMERI PITANJA ZA V CIKLUS LABORATORIJSKIH VEŽBI IZPREDMETA OSNOVI TELEKOMUNIKACIJA (TE3OT) PRIERI PITANJA ZA V CIKLUS LABORATORIJSKIH VEŽBI IZPREDETA OSNOVI TELEKOUNIKACIJA (TE3OT) Telekomunikacioni sistemi proširenog spektra Na testu za prvu vežbu u V ciklusu biće zastupljena pitanja iz oblasti

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota: ASIMPTOTE FUNKCIJA Naš savet je da najpre dobro proučite granične vrednosti funkcija Neki profesori vole da asimptote funkcija ispituju kao ponašanje funkcije na krajevima oblasti definisanosti, pa kako

Διαβάστε περισσότερα

Deljivost. 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18.

Deljivost. 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18. Deljivost 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18. Rešenje: Nazovimo naš izraz sa I.Važi 18 I 2 I 9 I pa možemo da posmatramo deljivost I sa 2 i 9.Iz oblika u kom je dat

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.

Διαβάστε περισσότερα

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema Poglavlje 7 Blok dijagrami diskretnih sistema 95 96 Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema Stav 7.1 Strukturni dijagram diskretnog sistema u kome su sve veliqine prikazane svojim Laplasovim transformacijama

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija

Διαβάστε περισσότερα

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove. Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =

Διαβάστε περισσότερα

5 Ispitivanje funkcija

5 Ispitivanje funkcija 5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:

Διαβάστε περισσότερα

Dijagonalizacija operatora

Dijagonalizacija operatora Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite

Διαβάστε περισσότερα

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati:

Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati: Staša Vujičić Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati: pseudo jezikom prirodnim jezikom dijagramom toka. 2

Διαβάστε περισσότερα

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;

Διαβάστε περισσότερα

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE 1 SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE Neka je (V, +,, F ) vektorski prostor konačne dimenzije i neka je f : V V linearno preslikavanje. Definicija. (1) Skalar

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje

EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje EuroCons Group Karika koja povezuje Filtracija vazduha Obrok vazduha 24kg DNEVNO Većina ljudi ima razvijenu svest šta jede i pije, ali jesmo li svesni šta udišemo? Obrok hrane 1kg DNEVNO Obrok tečnosti

Διαβάστε περισσότερα

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ). 0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo

Διαβάστε περισσότερα

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka 1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

I Pismeni ispit iz matematike 1 I I Pismeni ispit iz matematike I 27 januar 2 I grupa (25 poena) str: Neka je A {(x, y, z): x, y, z R, x, x y, z > } i ako je operacija definisana sa (x, y, z) (u, v, w) (xu + vy, xv + uy, wz) Ispitati da

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

Unipolarni tranzistori - MOSFET

Unipolarni tranzistori - MOSFET nipolarni tranzistori - MOSFET ZT.. Prijenosna karakteristika MOSFET-a u području zasićenja prikazana je na slici. oboaćeni ili osiromašeni i obrazložiti. b olika je struja u točki, [m] 0,5 0,5,5, [V]

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα