12. ISPITNI ZADATAK. Zadano: Treba izračunati:
|
|
- ἐλπίς Αβραμίδης
- 5 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 48. ISPITNI ZADATAK Prijensnik mtrng valjka sastji se d remenskg prijensnika s klinastim remenjem, kničng zupčang para z, z' za kretanje naprijed, dnsn z, z za kretanje nazad, nula para cilindričnih zupčanika s ksim zuima z3, z4 i dva nul para cilindričnih zupčanika s ravnim zuima z5, z6. Prmjena smjera gianja pstiže se uključivanjem i isključivanjem tarne spjke S dnsn S'. Zadan: Prijensni mjer remenskg prijensa je,8. Brj zui zupčanika: z je 8, z je 45, z3 je 0, z4 je 8, z5 je 8 i z6 je 83. Mdul u nrmalnm presjeku zupčang para z3 z4 je 3 mm. Stupanj djelvanja remenskg prijensa, te stupnjevi djelvanja u zuljenju zupčanih parva z z, z3 z4 i z5 z6 jednaki su 0,98. Guici u ležajevima se mgu zanemariti Trea izračunati:. Snagu mtra s unutarnjim izgaranjem ptrenu da svlada tpre i da mgući valjku gianje rzinm d,73 km/h, a da dna sila na klu ude 5,5 kn...0 dva. Prračunati prijens uskim klinastim remenm, ak je dnevn trajanje pgna 6 sati (prfil, prmjeri remenica, razmak među svinama i ptreni rj remena)... 5 dva 3. a) Uklik se zupčani par z3 z4 izradi ka nula par, izračunati ptreni kut nagia zua na dienm krugu... 5 dva ) Uklik se zupčani par z3 z4 izradi s ravnim zuima izračunati ptrenu sumu faktra pmaka prfila, te izvršiti njenu raspdjelu prema DIN-vj prepruci...0 dva c) Odrediti smjer nagia zavjnice zua zupčanika z3, uz uvjet da aksijalna sila na zupčaniku z3 djeluje prema uključenj spjci S'...0 dva 4. Sile na zupčaniku z kje pterećuju vratil V na temelju rijentacijski izračunatg mdula, ak je materijal zupčanika Č43 cementiran i kaljen... 0 dva 5. Trea nacrtati shemu pterećenja vratila V i izračunati reakcije na rukavcima valjnih ležajeva u slncima A i B pri gianju prema skici (kd uključene spjke S'). Rezultantna sila remenskg prijensnika mže se smjestiti u hrizntalnu ravninu dva
2 49 Rješenje:. Ptrena snaga mtra Ukupni stupanj krisng djelvanja: η =η η η η = = 5 uk R 3 4 0,98 0, Ukupni prijensni mjer: iuk = ir i i3 4 i 5 6 =,8 = 84, Kutna rzina i rzina vrtnje kla: 3 3 v v 0, ωk kr kr ω k = = = =,57 s n = = = 3 k 0,4 4,483 D D π s min Kutna rzina i rzina vrtnje mtra: kr kr nm = iuk n k = 84,038 4,483 = 7,3 = 0,86 ω M = 7,46 s min s Okretni mment na klu: D Tk = T = ,5 = 5500 Nm Okretni mment mtra: - T M Tk 5500 = = = 7,397 Nm i η 84,038 0,904 uk uk Ptrena snaga mtra: PM = T Mω M = 7,397 7,46 = 97,77 W = 9, kw. Prračun remenskg prijensa Iz talice VI (D. Jelaska: Uputstv za prračun remenskih prijensa) za radni strj valjak, pgnski strj mtr s unutarnjim izgaranjem, te 6 sati rada dnevn čitava se faktr pterećenja c =,4. kr Iz slike 3. za P c =,88 kw i n M = 7,3 daire se uski klinasti remen prfila SPZ za min kjeg je prmjer pgnske remenice: 63 mm d 80 mm. Odaire se standardni prmjer manje (pgnske) remenice (talica VIII): d = 00 mm
3 50 Prmjer gnjene remenice: d = id =,8 00 = 80 mm t je standardni prmjer pa nije ptrena ddatna kntrla prijensng mjera (inače i dp < 5% ). Osni razmak: ( )( ) a' = 0,7..., d + d = d + d = = 80 mm β β β α α β β Duljina remena (slika.): Slika. Remenski prijens gdje je: π L' = a'csβ+ ( d+ d) +β( d d ) (.) d d β= arcsin = arcsin = 8,3 a ' 80 α = 80 β= 80 8,3 = 63,574 Uvrštavanjem u izraz (.) diva se: π π L ' = 80 cs8,3 + ( ) + 8,3 ( 80 00) = 005,548 mm 80
4 5 Iz talice IX daire se standardna duljina remena: L = 000 mm Uslijed tga mijenja se sni razmak i iznsi: L' L 005, a a ' = 80 = 77,3 mm Ptreni rj remena se izračunava iz izraza: z cp ccccp M N aktr uhvatng kuta: = f ( α, eskrajni klinasti remen/knačni klinasti remen) c, (.) za α = 63,574 i esknačni klinasti remen iz talice XI c = 0,96 aktr duljine: c 3 = f(prfil, L), za prfil SPZ i duljinu remena L = 000 mm iz talice IX c 3 = 0,90 aktr djelvanja: = f( prfil,, ) c d n, 4 kr za prfil SPZ, d = 00 mm, n = n M = 7,3 iz talice VIII c 4 = 0,6 min aktr prijensng mjera: = ( ) c5 f prfil, i, v, d d 0, m za prfil SPZ, i =,8, te v rzina kretanja remena v = ω = ω M = 7,46 = 6,37, iz s talice XII c 5 =, 09. Nazivna snaga kju svaki remen mže preuzeti visn rzini njegvg kretanja: = f( prfil, ) m za prfil SPZ i v = 6,37, iz talice X P N =,5 kw s P v, N Uvrštavanjem u izraz (.) diva se:, 4 9, z = 8,8 daire se 9 remena 0,96 0,9 0,6,09, Ptreni kut nagia zua na dienm krugu Za nula zupčani par s ksim zuima sni razmak je:
5 5 a m z + z csβ = n iz čega se mže izračunati ptreni kut nagia zua na dienm krugu za pstizavanje željeng sng razmaka: ( + ) 30 ( + 8) mn3-4 z3 z4 cs β = = = 0,947 β = 8,8 a Ptrena sumu faktra pmaka prfila Osni razmak kada i se par z3-z4 izradi ka nula par s ravnim zuima: 3 4 a 0,3-4 ( ) 30 ( 8) m3 4 z3+ z4 + = = = 5,5 mm Željeni sni razmak je Kmentar: a = 60 mm. Ograničenja faktra pmaka prfila x i x U prjektiranju zupčang para pstji niz smetnji u zahvatu i pdrezivanja kd izrade, kjima trea vditi računa. Svaka d vih smetnji predstavljena je funkcinalnm zavisnšću, kja se ičn prikazuje u x - x krdinatnm sustavu, te dijeli krdinatnu ravninu na dva dijela: di u kjem nema smetnji u zahvatu i pdrezivanja, i di u kjem pstje smetnje u zahvatu ili pdrezivanje. Sve krivulje zajedn čine zatvrenu knturu (tzv. lkirajuću knturu), izvan kje se javljaju smetnje u zahvatu ili pdrezivanje, pa je prema tme izr faktra pmaka prfila x i x dzvljen sam unutar knture. Pdrezivanje krijena zua Kmentar vezan uz pdrezivanje krijena zua dan je u kviru 4. zadatka. Dzvljava se x min pri kjemu pdrezivanje krijena ne zahvaća aktivni di prfila, uz uvjet da se čvrstća krijena zua ne smanjuje ispd dzvljene granice, pa se praktičn uzima: 4 z, x, x min, =. 7 Granični pmak prfila je veći (krisn plje manje), št je manji rj zui zupčanika. Zg tga, dgvarajući pravci u x -x dijagramu predstavljaju graničnu liniju sam pri manjem rju zui. Ove granične linije se značavaju s PK dnsn PK. Interferencija u krijenu zupčanika Ova smetnja nastaje kada se zahvat para zupčanika dvija u pdručju prijelazne krivulje jedng d zupčanika. Uvjet da d vg ne dđe je, da aktivni di prfila nikada ne prelazi evlventni di prfila, dnsn:
6 53 α α A A α α Pri tme je su α A i α A kutvi pritiska u graničnim tčkama zahvata A i E:,. ( ) tanα = tanα i tanα tan α, A w a w tanαa = tanαw ( tanαa tan αw ). i gdje su α i α kutvi pritiska u graničnj tčki između evlvente i krivulje krijena i za zupčanike izrađene standardnm ravnm zunicm iznse: tanα ( x, ) 4 = tanα z sin, n ( α ), n U dijagramu x -x ve se smetnje značavaju s IK i IK i gtv uvijek predstavljaju granične linije. Ostale izlinije Za pravilan zahvat para zupčanika ptrean je uvjet da stupanj prekrivanja ε α ude veći d jedinice. Međutim, najčešće se ka uvjet pravilng zahvata uzima ε α,. Stupanj prekrivanja jednak je zrju parcijalnih stupnjeva prekrivanja. pri čemu je: ε = ε + ε, α α α z εα = ( tanαa tan αw), π z εα = ( tanαa tan αw). π Ovaj uvjet redvit predstavlja izliniju u x -x dijagramu i značava se s EPS. Ist tak zg čvrstće glave zua, ka i zg pravilng zahvata ne smije se dzvliti tzv. šiljasti zu, tj. mra deljina zua na krugu prek glave iti u svakm slučaju veća d nule. Najčešće se uzima pri čemu je s s 0, 4 m ili 0, 5m, a, n n π x, tanαn = d + + invα invα z, z, a, a, t a, Ovaj uvjet takđer redvit predstavlja izliniju u x -x dijagramu i značava se sa SG i SG..
7 54 Numeričkim pstupkm se mže za x = knst. prnaći x za kji je vrijednst dređeng graničenja jednaka nuli. Na slici. prikazan je neklik dijagrama na kjima su za različite rjeve zui zupčanika iscrtane granične linije, a krisn pdručje x -x za dređeni z -z je zasjenjen pdručje kjeg te krivulje međuju (pdručje unutar lkirajuće knture). Slika. Grafički prikaz lkirajućih kntura Prvđenje vg cjelkupng numeričkg pstupka je dakak nemguće na vm nivu izlaganja, pa nas praktičn kd V-plus zupčang para mže zadvljiti kntrla sume faktra pmaka prfila kja i treala iti manja d,. Kak je kd V-plus zuljenja: Onda je u knkretnm slučaju: ( ) a a a + m x + x 0 0 ( ) 60 5,5 + 3 x + x 3 4
8 55 Odnsn suma faktra pmaka prfila prmatrang zupčang para i za zadvljavanje prethdne nejednaksti treala iti veća d,83. Dakle prizlazi da se, ez smetnji u zahvatu, ne mže sa zadanim zupčanim parm pstići željeni sni razmak. Radi tga će se prvesti mdifikacija rja zui uz zadržavanje zadang prijensng mjera. Iz izraza za izračunavanje sng razmaka nula para: ( ) ( ) m z3 + z4 mz3 + izad a 60 a = = z3 = = =, m 3 4,05 z ( + i ) ( + ) zad = iz = 4, 05, = 85, z 4 8 U prethdnim izrazima izad = = = 4,05 z 0 3 je zadani prijensni mjer. Da i se di V-plus par trea izračunate rjeve zui zakružiti na manji cijeli rj pa je: z = ; z = 85 z 4 85 Odnsn nvi stvarni prijensni mjer je istv = = = 4,048 z Prvjera prmjene prijensng mjera: 3 istv izad 4,048 4,05 i = 00% = 00% = 0,049% idp = % i 4,05 zad Dakle prmjena prijensng mjera je unutar dpušteng pdručja pa se mgu usvjiti nvi rjevi zui zupčang para z3-z4. S nvim rjevima zui zahvatni kut iznsi: α z 3 + z = arccs m csα = arccs 3 cs0 =,9674 a w 3 4 n Vrijednst evlventne funkcije pgnskg kuta zahvatne linije: 0,9674 π invαw = tan0,9674 = 0, Vrijednst evlventne funkcije kuta nagia ka zua standardne ravne zunice: 0 π invαn = tan 0 = 0, Ptrena suma faktra pmaka prfila za pstizavanje željeng sng razmaka: z + ( α α ) + 3 z4 85 x3 + x 4 = inv w inv n = ( 0,075 0,0490) = 0,34 tanα tan0 n
9 56 Raspdjela sume faktra pmaka prfila prema DIN-vj prepruci prvdi se krištenjem dijagrama (D.Jelaska: Cilindrični zupčanici Uputstv za prračun) na Sl. - Smjernice za izr faktra pmaka prfila. Izračunava se plvina sume rja zui i sume faktra pmaka prfila: z3 + z = = 53 x3 + x4 0,34 = = 0,7 z3 + z4 x3 + x4 U dijagram se ucrtava tčka ; = ( 53; 0,7) te se krz nju pvlači pravac kji slijedi nagi susjednih pravaca (kji predstavljaju linije priližn jednake pteretivsti krijena i ka zupčanika, te mgućuju izjegavanje ekstremnih vrijednsti specifičng klizanja). Sada se vrši raspdjela faktra pmaka prfila tak da pmaci faktra prfila pgnskg i gnjeng zupčanika leže na tm (istm) pravcu. Zg nepreciznsti čitanja, najlje je čitati vrijednst faktra pmaka prfila za sam jedan zupčanik (s vrijednšću npr. z 3 dći d pravca i na rdinati čitati x 3 ), a nda faktr pmaka prfila drugg zupčanika izračunati x4 = Σx x 3. Prizlazi da je x 3 = 0,3; x 4 = 0, Smjer nagia zavjnice zua zupčanika z3 Zadan je smjer vrtnje vratila V. Za slučaj uključene spjke S', dredi se smjer vrtnje vratila na kjem se nalazi zupčanik z3, te se uz pmć pravila za dređivanje smjera djelvanja aksijalne sile (zadatak 9.) zaključuje da smjer nagia zua zupčanika mra iti lijevi da i aksijalna sila djelvala prema spjci S'. 3 Spjka S' a3 r3 lijevvjni zupčanik z3 t3 4 Slika.3 Smjer nagia zua zupčanika z3
10 57.4 Sile na zupčaniku z Dimenziniranje kničnih zupčanika U fazi dimenziniranja, uvjet jednake nsivsti ka i krijena zua kničnih zupčanika glasi: σ icsδ + csδ σ z Z Z Y Y Hlim M Hv lim β (.3) Dinamičke čvrstće kva i krijena zua čitavaju se iz talice I (D.Jelaska: Cilindrični zupčanici Uputstv za prračun) za Č43 cementiran i kaljen: Prijensni mjer: Kutvi dieng stšca zupčanika z i z: aktr materijala - za a zupčanika iz čelika: σ lim = 440 MPa σ = 500 MPa H lim = z = 45 i =,5 z 8 tan δ = = δ =,80 za Σ= 90 i,5 tan δ = i =,5 δ = 68,99 Z = 90 N mm. M aktr lika za k zua ekvivalentng zupčanika za nula i V-nula par s ravnim zuima: Z Hv =,5. aktr lika zua ekvivalentng zupčanika u fazi dimenziniranja: Y =,. aktr utjecaja zakšensti zua na raspdjelu naprezanja u krijenu zua za zupčanike s ravnim zuima: Uvrštavanjem u izraz (.3) diva se: Y β = ( 500),5 cs,80 + cs68,99 ( 90) (,5) , 565 MPa 637 MPa
11 58 Za slučaj kada je lijeva strana izraza manja d desne, mjerdavna za dimenziniranje je kntaktna čvrstća ka zua, pa se mdul dređuje iz izraza: KAKvTzcsδ iv + m Z Z Φ σ f z i 3 M Hv Hdp v (.4) d d, prmjer vanjskg dieng C dm z / d m, stšca prmjer srednjeg dieng stšca širina Σ δ δ Ri Rm Ra R i dužina izvdnice unutarnjeg dieng stšca d dm O R m dužina izvdnice srednjeg dieng stšca z R a dužina izvdnice vanjskg dieng stšca Omjer širine f = = f () i R a Slika.4 Knični zupčani par mže se drediti iz talice: i ,5 f 0,5 0,5 0,5 0,5 0,49 0,4 Za i =,5 f = 0,5. aktr udara za pgnski strj višecilindrični mtr s unutrašnjim izgaranjem i gnjeni strj s jakim udarima : K A = Dinamički faktr visi kvaliteti zuljenja, dnj rzini i viracijama, pa se ne mže izračunati u fazi dimenziniranja, neg se prcjenjuje njegv izns: K v =,
12 59 Okretni mment na zupčaniku z: Omjer dimenzija: gdje je m m srednji mdul: = ( ) Tz = TMi Rη R = 7,397,8 0,98 = 7,708 Nm m m f. m Φ= m Kak je prema slici.4 dužina izvdnice vanjskg dieng stšca jednaka: m R a d mz = = sinδ sinδ diva se da je mjer dimenzija jednak: Omjer širine f = R a pa prizlazi: Φ= m = ( f ) Rasinδ ( f ) z f z 0,5 8 Φ= = = 8,6 - f sinδ 0,5 sin,80 Dzvljen kntaktn naprezanje ka zua: σhlim 500 σ Hdp = = = 937,5 N mm S, 6 Ekvivalentni prijensni mjer za kut kjeg zatvaraju si vrtnje jednak 90 : H,min iv = i =,5 = 6,5 Uvrštavanjem u izraz (.4) diva se mdul kničng zupčang para (z-z), na snvi pteretivsti ka zua: 3 + m, 7,708 0 cs,80 6,5 3 90,5 = 4,495 mm 0,5 8, ,5 6,5 Odaire se standardni mdul: m = 4,5 mm.
13 60 Prmjer vanjskg dieng stšca: d = zm = 8 4,5 = 8 mm Srednji mdul: ( ) ( ) m = m f = 4,5 0,5 = 3,85 mm m Širina zupčanika z: Prmjer srednjeg dieng stšca: =Φ mm = 8,6 3,85 = 3,9 mm usvaja se = 33 mm d = d sin δ = 8 33 sin,80 = 68,744 mm m KOMENTAR: Sile u zuljenju kničng zupčang para Pgnski zupčanik Gnjeni zupčanik a t r r t Intenziteti sila se dređuju prema talici: a Slika.4 Sile u zuljenju kničng para Smisa vrtnje i smisa nagia zua isti suprtni T T T T Odna sila t = = t = = d d d d Radijalna sila Aksijalna sila m m tan α δ ncs = + tanβ sin δ csβm r t m m tan α δ ncs tan α ncsδ r = t tanβm sin δ r = t + tanβm sin δ csβm csβm tan α δ nsin = tanβ csδ csβm a t m m tan α δ ncs = tanβ sin δ csβm r t m tan α δ nsin tan α nsin δ a = t + tanβm csδ a = t tanβm csδ csβm csβm tan α δ nsin = + tanβ csδ csβm a t m
14 6 Na slici.4 prikazan je slučaj kada su smisa vrtnje i smisa nagia zua suprtni (za pgnski zupčanik: lijev kretanje i desni smisa nagia zua). Odna sila na pgnskm zupčaniku je suprtna smjeru njegve vrtnje, a na gnjenm u smjeru njegve vrtnje. Pzitivna radijalna sila je usmjerena, ka na slici.4, prema si zupčanika. Pzitivna aksijalna sila je usmjerena, ka na slici.4, d vrha stšca. Za slučaj kada si zupčanika zatvaraju kut d 90 nda je aksijalna sila na pgnskm zupčaniku jednaka radijalnj sili na gnjenm zupčaniku ( = ), dnsn radijalna sila na pgnskm zupčaniku je jednaka aksijalnj sili na gnjenm zupčaniku ( = ). a r r a Na kničnim zupčanicima s ravnim zuima, smjer djelvanja sila je ka na slici.4. Odna sila na pgnskm zupčaniku je suprtna smjeru njegve vrtnje, a na gnjenm u smjeru njegve vrtnje. Radijalna sila uvijek djeluje prema si zupčanika, a aksijalna sila djeluje uvijek d vrha stšca. Intenziteti sila se izračunavaju prema talici: Odna sila T T t = = dm dm Radijalna sila = tan α csδ = tan α csδ Aksijalna sila r t n r t n = tan α sin δ = tan α sin δ a t n a t n Sile kje djeluju na knični zupčanik z su: Odna sila: Radijalna sila: t 3 Tz 7,708 0 = = = 3,75 kn d 68,744 m Aksijalna sila: = tan α csδ = 3,75 tan 0 cs,80 =,55 kn r t n = tan α sin δ = 3,75 tan 0 sin,80 = 0,50 kn a t n
15 6.5 Opterećenje vratila V R R z' tr a A G R z r B t y z x Slika.5 Aksnmetrijska skica sila kje pterećuju vratil V a Hrizntalna ravnina (x-y) d m / r R y x BH AH t G R z x BV AV c = 50 = 00 a = 80 Slika.6 Prikaz sila kje pterećuju vratil V u dvije međusn kmite ravnine
16 63 Rezultantna sila remenskg prijensnika, kja pterećuje vratil V, se prema (D. Jelaska: Uputstv za prračun remenskih prijensa) zg nedvljn pznatih sila predzatezanja iskustven mže uzeti: = (.5) Okretni mment na gnjenj remenici je jednak kretnm mmentu na zupčaniku z: R tr Odna sila na gnjenj remenici: TR = T z = 7,708 Nm Uvrštavanjem u izraz (.5) diva se T 7,708 = = = 49 N R tr 3 d 80 0 R = 49 =,838 kn Izračunavanje reakcija u slncima A i B: d m R( a+ ) + rc a = = 5,563 kn A = AH + AH = 5,76 kn c ( + ) t GR a = =,498 kn d m a R + r( + c) a = = 3,980 kn B = BH + BH = 6,79 kn ( + ) t c GRa = = 5,43 kn AH AV BH BV
9. ZADATAK ZUPČANI PRIJENOS (dimenzioniranje i sile u ozubljenju)
Elemei srjeva (Audire vježbe šk.gd. 004/05) - ZUPČANICI 9. ZADATAK ZUPČANI PRIJENOS (dimeziiraje i sile u zubljeju) Elekrmr sage,85 kw i brzie vrje 960 mi -, prek zupčag prijesika pkreće B EM S VI Z radi
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
Διαβάστε περισσότεραPodloge za predavanja iz Mehanike 1 STATIČKI MOMENT SILE + SPREG SILA. Laboratori j z a m umerič k u m e h a n i k u
Plge a preavanja i ehanike 1 STATIČKI OENT SILE + SPREG SILA Labratri j a m umerič k u m e h a n i k u 1 Statički mment sile Sila u insu 225 N jeluje na ključ prema slici. Oreiti mment sile birm na tčku
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότερα[ ] VAŽNO UVIJANJE ŠTAPOVA. Kut uvijanja (torzije) ϕ M I. Maksimalno posmino naprezanja τ. Dimenzioniranje štapova optereenih na uvijanje
UVJNJE ŠTPV VŽN Psmin naprezanje ρ aksimaln psmin naprezanja za: d ρ r Plarni mmen rmsi: Plarni mmen pra: [ ] cm Ku uvijanja (rzije) ϕ ϕ l G [ rad] Krus presjeka šapa na uvijanje: G 5 Dimenziniranje šapva
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrijski oblik kompleksnog broja
Trgnmetrjsk blk kmpleksng brja Da se pdsetm: Kmpleksn brj je blka je realn de, je magnarn de kmpleksng brja, - je magnarna jednca, ( Dva kmpleksna brja su jednaka ak je Za brj _ je knjugvan kmpleksan brj.
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραStatika je grana mehanike u kojoj se predočavaju stanja mirovanja tijela, kada su opterećenja koja na njih djeluju u međusobnoj ravnoteži.
PM ELEMETI STOJEVA I MEHAIZAMA-PODLOGE ZA PEDAVAJA OSOVE IZ MEHAIKE STATIKA Statika je grana mehanike u kjj se predčavaju stanja mirvanja tijela, kada su pterećenja kja na njih djeluju u međusbnj ravnteži.
Διαβάστε περισσότεραRiješeni primjer testa iz matematike i kemije za razredbeni ispit (slovo ispred točnog rješenja je podebljano) a ± b, jednak:
Riješeni primjer testa iz matematike i kemije za razredbeni ispit (slv ispred tčng rješenja je pdebljan). 0% d. + 0.7 4 je: 0 ; B: 4 ; C: 0 ; D:. Izraz a 7 a iznsi: 8 7 a ; B: a ; C: a ; D: a a b a b.
Διαβάστε περισσότεραBIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe
BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότερα2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1
2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραRešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I
. Otnik tnsti = 00, kalem induktivnsti = mh i kndenzat kaacitivnsti = 00 nf vezani su aaleln, a između njihvih kajeva je usstavljen steidični nan efektivne vednsti = 8 V, kužne učestansti = 0 5 s i četne
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότερα2.7 Primjene odredenih integrala
. INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραNumeričko modeliranje u geotehnici STABILNOST BESKONAČNE KOSINE
str. 1 STABILNOST BESKONAČNE KOSINE Numeričkim mdeliranjem će se ilustrirati stabilnst besknačne ksine, za kju pstje analitički izrazi za faktr sigurnsti, kji prizlaze iz ravnteže elementa tla kjemu su
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραSINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA
SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA Sinusn terem glsi: Strnie trugl prprinlne su sinusim njim nsprmnih uglv. R sinβ sinγ Odns dužine strni i sinus nsprmng ugl trugl je knstnt i jednk je dužini
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότερα( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio
MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi
Διαβάστε περισσότερα, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova
Grupa A 29..206. agreb Prvi kolokvij Analognih sklopova i lektroničkih sklopova Kolokvij se vrednuje s ukupno 42 boda. rijednost pojedinog zadatka navedena je na kraju svakog zadatka.. a pojačalo na slici
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότερα6 Primjena trigonometrije u planimetriji
6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραISPIT GRUPA A - RJEŠENJA
Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga AB oslonjena je na dva čelična štapa u A i B i opterećena trouglastim opterećenjem, kao na slici desno. Ako su oba štapa iste dužine L,
Διαβάστε περισσότερα11. ZUPČASTI PRENOSNICI
. ZUČASTI RENOSNICI.. CILINDRIČNI ZUČANICI SA RAVIM ZUBIMA (CZZ) Zadatak... (Skica CZZ) otrebno je skicirati cilindrični cilindrični zupčanik sa pravim zupcima, obeležiti njegove dimenzije i navesti podatke
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραProračun potrebne glavne snage rezanja i glavnog strojnog vremena obrade
Zaod a tehnologiju Katedra a alatne strojee Proračun potrebne glane snage reanja i glanog strojnog remena obrade Sadržaj aj ježbe be: Proračun snage kod udužnog anjskog tokarenja Glano strojno rijeme kod
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραDimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe
Dimenzioniranje nosaa 1. Uvjeti vrstoe 1 Otpornost materijala prouava probleme 1. vrstoe,. krutosti i 3. elastine stabilnosti konstrukcija i dijelova konstrukcija od vrstog deformabilnog materijala. Moraju
Διαβάστε περισσότεραFAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE Katedra za elemente strojeva REDUKTOR Uputstvo za proračun Split, travanj 005. Ovaj predložak za konstrukcijske vježbe se sastoji od dijelova uputstava
Διαβάστε περισσότεραISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)
FORMULE Implicitni oblik jednadžbe pravca A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) Eksplicitni oblik jednadžbe pravca ili Pravci paralelni s koordinatnim osima - Kada je u općoj jednadžbi
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραIstjecanje iz nepotopljenog otvora u vertikalnoj tankoj stjenci
Praktikum iz hidraulike Str. 4-1 IV vježba Istjecanje iz neptpljeng tvra u vertikalnj tankj stjenci U hidrtehničkj praksi se čest javlja ptreba računanja prtka krz tvre kji se nalaze na dnu ili na bčnj
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραUvijanje. OTPORNOST MATERIJALA I 11/12 82
*Grupa autra, Elaststatika I, Tehnički fakultet, Bihać, 003 *JM Gere, BJ Gdn, Mechanics f Materials, Cengage Learning, Seventh Editin, 009. OTPORNOST MATERIJALA I 11/1 www.mf.unze.ba 8 Osnvni pjmvi Mment
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραMasa, Centar mase & Moment tromosti
FAKULTET ELEKTRTEHNIKE, STRARSTVA I BRDGRADNE - SPLIT Katedra za dinamiku i vibracije Mehanika 3 (Dinamika) Laboratorijska vježba Masa, Centar mase & Moment tromosti Ime i rezime rosinac 008. Zadatak:
Διαβάστε περισσότεραšupanijsko natjecanje iz zike 2017/2018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova)
šupanijsko natjecanje iz zike 017/018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova) U prvom vremenskom intervalu t 1 = 7 s automobil se giba jednoliko ubrzano ubrzanjem
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Διαβάστε περισσότεραELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE
veučilište u ijeci TEHNIČKI FAKULTET veučilišni preddiplomki tudij elektrotehnike ELEKTOOTONI OGONI - AUDITONE VJEŽBE Ainkroni motor Ainkroni motor inkrona obodna brzina inkrona brzina okretanja Odno n
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραIspitivanja pri gradnji
2 Pri gradnji sinkrnih strjeva, sbit nih velike snage, prvde se mngbrjna ispitivanja. Većina vih prvjera je definirana standardima, i prizvđač ih je dužan prvesti. ugvru izradi se specificiraju načini
Διαβάστε περισσότεραPREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore
MEANIKA FLUIDA Isticnje krz velike tvre 1.zdtk. Krz veliki ptvr u bčn zidu rezervr blik rvnkrkg trugl snve i keficijent prtk µ, ističe vd. Odrediti prtk krz tvr k su pznte veličine 1 i (v.sl.). Eleentrni
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKI KRUG
TRIGONOMETRIJSKI KRUG Uglvi mgu da se mere u stepenima i radijanima Sa pjmm stepena sm se upznali jš u snvnj škli i ak se sećate, njega sm pdelili na minute i sekunde( `, ``` ) Da bi bjasnili šta je t
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραMatematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum
Matematka Zadaci za drugi kolokvijum 8 Limesi funkcija i neprekidnost 8.. Dokazati po definiciji + + = + = ( ) = + ln( ) = + 8.. Odrediti levi i desni es funkcije u datoj tački f() = sgn, = g() =, = h()
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραPeriodičke izmjenične veličine
EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike
Διαβάστε περισσότεραPRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET ODREĐIVANJE MOMENTA LOMA - "T" PRESEK Na skici dole su prikazane sve potrene geometrijske veličine, dijagrami dilatacija i napona,
Διαβάστε περισσότεραPRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)
Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F
Διαβάστε περισσότεραVrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.
Za adani sustav prostornih sila i j k () oktant i j k () oktant koje djeluju na materijalnu toku odredite: a) reultantu silu? b) ravnotežnu silu? a) eultanta sila? i j k 8 Vektor reultante: () i 8 j k
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότεραDijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.
Dijagrami:. Udužnih sia N Greda i konoa. Popre nih sia TZ 3. Momenata savijanja My. dio Prosta greda. Optere ena koncentriranom siom F I. Reaktivne sie:. M A = 0 R B F a = 0. M B = 0 R A F b = 0 3. F =
Διαβάστε περισσότεραSignali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan
Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II tjedan Periodičnost signala Koji su od sljedećih kontinuiranih signala periodički? Za one koji jesu, izračunajte temeljni period a cos ( t ), b cos( π μ(, c j t
Διαβάστε περισσότεραOsnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A
Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit 1..014. VARIJANTA A Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. A C 1.1. Tri naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότερα3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
Διαβάστε περισσότεραImpuls i količina gibanja
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE - SPLIT Katedra za dinamiku i vibracije Mehanika 3 (Dinamika) Laboratorijska vježba 4 Impuls i količina gibanja Ime i prezime prosinac 2008. MEHANIKA
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότεραPRORAČUN REMENSKIH PRIJENOSA
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SPLIT Damir Jelaska Srđan Podrug PRORAČUN REMENSKIH PRIJENOSA (Uputstvo) Split, siječanj 00. . UPUTSVO ZA PRORAČUN PRIJENOSA SA PLOSNATIM REMENOM Zadatak:
Διαβάστε περισσότερα