12. ISPITNI ZADATAK. Zadano: Treba izračunati:

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "12. ISPITNI ZADATAK. Zadano: Treba izračunati:"

Transcript

1 48. ISPITNI ZADATAK Prijensnik mtrng valjka sastji se d remenskg prijensnika s klinastim remenjem, kničng zupčang para z, z' za kretanje naprijed, dnsn z, z za kretanje nazad, nula para cilindričnih zupčanika s ksim zuima z3, z4 i dva nul para cilindričnih zupčanika s ravnim zuima z5, z6. Prmjena smjera gianja pstiže se uključivanjem i isključivanjem tarne spjke S dnsn S'. Zadan: Prijensni mjer remenskg prijensa je,8. Brj zui zupčanika: z je 8, z je 45, z3 je 0, z4 je 8, z5 je 8 i z6 je 83. Mdul u nrmalnm presjeku zupčang para z3 z4 je 3 mm. Stupanj djelvanja remenskg prijensa, te stupnjevi djelvanja u zuljenju zupčanih parva z z, z3 z4 i z5 z6 jednaki su 0,98. Guici u ležajevima se mgu zanemariti Trea izračunati:. Snagu mtra s unutarnjim izgaranjem ptrenu da svlada tpre i da mgući valjku gianje rzinm d,73 km/h, a da dna sila na klu ude 5,5 kn...0 dva. Prračunati prijens uskim klinastim remenm, ak je dnevn trajanje pgna 6 sati (prfil, prmjeri remenica, razmak među svinama i ptreni rj remena)... 5 dva 3. a) Uklik se zupčani par z3 z4 izradi ka nula par, izračunati ptreni kut nagia zua na dienm krugu... 5 dva ) Uklik se zupčani par z3 z4 izradi s ravnim zuima izračunati ptrenu sumu faktra pmaka prfila, te izvršiti njenu raspdjelu prema DIN-vj prepruci...0 dva c) Odrediti smjer nagia zavjnice zua zupčanika z3, uz uvjet da aksijalna sila na zupčaniku z3 djeluje prema uključenj spjci S'...0 dva 4. Sile na zupčaniku z kje pterećuju vratil V na temelju rijentacijski izračunatg mdula, ak je materijal zupčanika Č43 cementiran i kaljen... 0 dva 5. Trea nacrtati shemu pterećenja vratila V i izračunati reakcije na rukavcima valjnih ležajeva u slncima A i B pri gianju prema skici (kd uključene spjke S'). Rezultantna sila remenskg prijensnika mže se smjestiti u hrizntalnu ravninu dva

2 49 Rješenje:. Ptrena snaga mtra Ukupni stupanj krisng djelvanja: η =η η η η = = 5 uk R 3 4 0,98 0, Ukupni prijensni mjer: iuk = ir i i3 4 i 5 6 =,8 = 84, Kutna rzina i rzina vrtnje kla: 3 3 v v 0, ωk kr kr ω k = = = =,57 s n = = = 3 k 0,4 4,483 D D π s min Kutna rzina i rzina vrtnje mtra: kr kr nm = iuk n k = 84,038 4,483 = 7,3 = 0,86 ω M = 7,46 s min s Okretni mment na klu: D Tk = T = ,5 = 5500 Nm Okretni mment mtra: - T M Tk 5500 = = = 7,397 Nm i η 84,038 0,904 uk uk Ptrena snaga mtra: PM = T Mω M = 7,397 7,46 = 97,77 W = 9, kw. Prračun remenskg prijensa Iz talice VI (D. Jelaska: Uputstv za prračun remenskih prijensa) za radni strj valjak, pgnski strj mtr s unutarnjim izgaranjem, te 6 sati rada dnevn čitava se faktr pterećenja c =,4. kr Iz slike 3. za P c =,88 kw i n M = 7,3 daire se uski klinasti remen prfila SPZ za min kjeg je prmjer pgnske remenice: 63 mm d 80 mm. Odaire se standardni prmjer manje (pgnske) remenice (talica VIII): d = 00 mm

3 50 Prmjer gnjene remenice: d = id =,8 00 = 80 mm t je standardni prmjer pa nije ptrena ddatna kntrla prijensng mjera (inače i dp < 5% ). Osni razmak: ( )( ) a' = 0,7..., d + d = d + d = = 80 mm β β β α α β β Duljina remena (slika.): Slika. Remenski prijens gdje je: π L' = a'csβ+ ( d+ d) +β( d d ) (.) d d β= arcsin = arcsin = 8,3 a ' 80 α = 80 β= 80 8,3 = 63,574 Uvrštavanjem u izraz (.) diva se: π π L ' = 80 cs8,3 + ( ) + 8,3 ( 80 00) = 005,548 mm 80

4 5 Iz talice IX daire se standardna duljina remena: L = 000 mm Uslijed tga mijenja se sni razmak i iznsi: L' L 005, a a ' = 80 = 77,3 mm Ptreni rj remena se izračunava iz izraza: z cp ccccp M N aktr uhvatng kuta: = f ( α, eskrajni klinasti remen/knačni klinasti remen) c, (.) za α = 63,574 i esknačni klinasti remen iz talice XI c = 0,96 aktr duljine: c 3 = f(prfil, L), za prfil SPZ i duljinu remena L = 000 mm iz talice IX c 3 = 0,90 aktr djelvanja: = f( prfil,, ) c d n, 4 kr za prfil SPZ, d = 00 mm, n = n M = 7,3 iz talice VIII c 4 = 0,6 min aktr prijensng mjera: = ( ) c5 f prfil, i, v, d d 0, m za prfil SPZ, i =,8, te v rzina kretanja remena v = ω = ω M = 7,46 = 6,37, iz s talice XII c 5 =, 09. Nazivna snaga kju svaki remen mže preuzeti visn rzini njegvg kretanja: = f( prfil, ) m za prfil SPZ i v = 6,37, iz talice X P N =,5 kw s P v, N Uvrštavanjem u izraz (.) diva se:, 4 9, z = 8,8 daire se 9 remena 0,96 0,9 0,6,09, Ptreni kut nagia zua na dienm krugu Za nula zupčani par s ksim zuima sni razmak je:

5 5 a m z + z csβ = n iz čega se mže izračunati ptreni kut nagia zua na dienm krugu za pstizavanje željeng sng razmaka: ( + ) 30 ( + 8) mn3-4 z3 z4 cs β = = = 0,947 β = 8,8 a Ptrena sumu faktra pmaka prfila Osni razmak kada i se par z3-z4 izradi ka nula par s ravnim zuima: 3 4 a 0,3-4 ( ) 30 ( 8) m3 4 z3+ z4 + = = = 5,5 mm Željeni sni razmak je Kmentar: a = 60 mm. Ograničenja faktra pmaka prfila x i x U prjektiranju zupčang para pstji niz smetnji u zahvatu i pdrezivanja kd izrade, kjima trea vditi računa. Svaka d vih smetnji predstavljena je funkcinalnm zavisnšću, kja se ičn prikazuje u x - x krdinatnm sustavu, te dijeli krdinatnu ravninu na dva dijela: di u kjem nema smetnji u zahvatu i pdrezivanja, i di u kjem pstje smetnje u zahvatu ili pdrezivanje. Sve krivulje zajedn čine zatvrenu knturu (tzv. lkirajuću knturu), izvan kje se javljaju smetnje u zahvatu ili pdrezivanje, pa je prema tme izr faktra pmaka prfila x i x dzvljen sam unutar knture. Pdrezivanje krijena zua Kmentar vezan uz pdrezivanje krijena zua dan je u kviru 4. zadatka. Dzvljava se x min pri kjemu pdrezivanje krijena ne zahvaća aktivni di prfila, uz uvjet da se čvrstća krijena zua ne smanjuje ispd dzvljene granice, pa se praktičn uzima: 4 z, x, x min, =. 7 Granični pmak prfila je veći (krisn plje manje), št je manji rj zui zupčanika. Zg tga, dgvarajući pravci u x -x dijagramu predstavljaju graničnu liniju sam pri manjem rju zui. Ove granične linije se značavaju s PK dnsn PK. Interferencija u krijenu zupčanika Ova smetnja nastaje kada se zahvat para zupčanika dvija u pdručju prijelazne krivulje jedng d zupčanika. Uvjet da d vg ne dđe je, da aktivni di prfila nikada ne prelazi evlventni di prfila, dnsn:

6 53 α α A A α α Pri tme je su α A i α A kutvi pritiska u graničnim tčkama zahvata A i E:,. ( ) tanα = tanα i tanα tan α, A w a w tanαa = tanαw ( tanαa tan αw ). i gdje su α i α kutvi pritiska u graničnj tčki između evlvente i krivulje krijena i za zupčanike izrađene standardnm ravnm zunicm iznse: tanα ( x, ) 4 = tanα z sin, n ( α ), n U dijagramu x -x ve se smetnje značavaju s IK i IK i gtv uvijek predstavljaju granične linije. Ostale izlinije Za pravilan zahvat para zupčanika ptrean je uvjet da stupanj prekrivanja ε α ude veći d jedinice. Međutim, najčešće se ka uvjet pravilng zahvata uzima ε α,. Stupanj prekrivanja jednak je zrju parcijalnih stupnjeva prekrivanja. pri čemu je: ε = ε + ε, α α α z εα = ( tanαa tan αw), π z εα = ( tanαa tan αw). π Ovaj uvjet redvit predstavlja izliniju u x -x dijagramu i značava se s EPS. Ist tak zg čvrstće glave zua, ka i zg pravilng zahvata ne smije se dzvliti tzv. šiljasti zu, tj. mra deljina zua na krugu prek glave iti u svakm slučaju veća d nule. Najčešće se uzima pri čemu je s s 0, 4 m ili 0, 5m, a, n n π x, tanαn = d + + invα invα z, z, a, a, t a, Ovaj uvjet takđer redvit predstavlja izliniju u x -x dijagramu i značava se sa SG i SG..

7 54 Numeričkim pstupkm se mže za x = knst. prnaći x za kji je vrijednst dređeng graničenja jednaka nuli. Na slici. prikazan je neklik dijagrama na kjima su za različite rjeve zui zupčanika iscrtane granične linije, a krisn pdručje x -x za dređeni z -z je zasjenjen pdručje kjeg te krivulje međuju (pdručje unutar lkirajuće knture). Slika. Grafički prikaz lkirajućih kntura Prvđenje vg cjelkupng numeričkg pstupka je dakak nemguće na vm nivu izlaganja, pa nas praktičn kd V-plus zupčang para mže zadvljiti kntrla sume faktra pmaka prfila kja i treala iti manja d,. Kak je kd V-plus zuljenja: Onda je u knkretnm slučaju: ( ) a a a + m x + x 0 0 ( ) 60 5,5 + 3 x + x 3 4

8 55 Odnsn suma faktra pmaka prfila prmatrang zupčang para i za zadvljavanje prethdne nejednaksti treala iti veća d,83. Dakle prizlazi da se, ez smetnji u zahvatu, ne mže sa zadanim zupčanim parm pstići željeni sni razmak. Radi tga će se prvesti mdifikacija rja zui uz zadržavanje zadang prijensng mjera. Iz izraza za izračunavanje sng razmaka nula para: ( ) ( ) m z3 + z4 mz3 + izad a 60 a = = z3 = = =, m 3 4,05 z ( + i ) ( + ) zad = iz = 4, 05, = 85, z 4 8 U prethdnim izrazima izad = = = 4,05 z 0 3 je zadani prijensni mjer. Da i se di V-plus par trea izračunate rjeve zui zakružiti na manji cijeli rj pa je: z = ; z = 85 z 4 85 Odnsn nvi stvarni prijensni mjer je istv = = = 4,048 z Prvjera prmjene prijensng mjera: 3 istv izad 4,048 4,05 i = 00% = 00% = 0,049% idp = % i 4,05 zad Dakle prmjena prijensng mjera je unutar dpušteng pdručja pa se mgu usvjiti nvi rjevi zui zupčang para z3-z4. S nvim rjevima zui zahvatni kut iznsi: α z 3 + z = arccs m csα = arccs 3 cs0 =,9674 a w 3 4 n Vrijednst evlventne funkcije pgnskg kuta zahvatne linije: 0,9674 π invαw = tan0,9674 = 0, Vrijednst evlventne funkcije kuta nagia ka zua standardne ravne zunice: 0 π invαn = tan 0 = 0, Ptrena suma faktra pmaka prfila za pstizavanje željeng sng razmaka: z + ( α α ) + 3 z4 85 x3 + x 4 = inv w inv n = ( 0,075 0,0490) = 0,34 tanα tan0 n

9 56 Raspdjela sume faktra pmaka prfila prema DIN-vj prepruci prvdi se krištenjem dijagrama (D.Jelaska: Cilindrični zupčanici Uputstv za prračun) na Sl. - Smjernice za izr faktra pmaka prfila. Izračunava se plvina sume rja zui i sume faktra pmaka prfila: z3 + z = = 53 x3 + x4 0,34 = = 0,7 z3 + z4 x3 + x4 U dijagram se ucrtava tčka ; = ( 53; 0,7) te se krz nju pvlači pravac kji slijedi nagi susjednih pravaca (kji predstavljaju linije priližn jednake pteretivsti krijena i ka zupčanika, te mgućuju izjegavanje ekstremnih vrijednsti specifičng klizanja). Sada se vrši raspdjela faktra pmaka prfila tak da pmaci faktra prfila pgnskg i gnjeng zupčanika leže na tm (istm) pravcu. Zg nepreciznsti čitanja, najlje je čitati vrijednst faktra pmaka prfila za sam jedan zupčanik (s vrijednšću npr. z 3 dći d pravca i na rdinati čitati x 3 ), a nda faktr pmaka prfila drugg zupčanika izračunati x4 = Σx x 3. Prizlazi da je x 3 = 0,3; x 4 = 0, Smjer nagia zavjnice zua zupčanika z3 Zadan je smjer vrtnje vratila V. Za slučaj uključene spjke S', dredi se smjer vrtnje vratila na kjem se nalazi zupčanik z3, te se uz pmć pravila za dređivanje smjera djelvanja aksijalne sile (zadatak 9.) zaključuje da smjer nagia zua zupčanika mra iti lijevi da i aksijalna sila djelvala prema spjci S'. 3 Spjka S' a3 r3 lijevvjni zupčanik z3 t3 4 Slika.3 Smjer nagia zua zupčanika z3

10 57.4 Sile na zupčaniku z Dimenziniranje kničnih zupčanika U fazi dimenziniranja, uvjet jednake nsivsti ka i krijena zua kničnih zupčanika glasi: σ icsδ + csδ σ z Z Z Y Y Hlim M Hv lim β (.3) Dinamičke čvrstće kva i krijena zua čitavaju se iz talice I (D.Jelaska: Cilindrični zupčanici Uputstv za prračun) za Č43 cementiran i kaljen: Prijensni mjer: Kutvi dieng stšca zupčanika z i z: aktr materijala - za a zupčanika iz čelika: σ lim = 440 MPa σ = 500 MPa H lim = z = 45 i =,5 z 8 tan δ = = δ =,80 za Σ= 90 i,5 tan δ = i =,5 δ = 68,99 Z = 90 N mm. M aktr lika za k zua ekvivalentng zupčanika za nula i V-nula par s ravnim zuima: Z Hv =,5. aktr lika zua ekvivalentng zupčanika u fazi dimenziniranja: Y =,. aktr utjecaja zakšensti zua na raspdjelu naprezanja u krijenu zua za zupčanike s ravnim zuima: Uvrštavanjem u izraz (.3) diva se: Y β = ( 500),5 cs,80 + cs68,99 ( 90) (,5) , 565 MPa 637 MPa

11 58 Za slučaj kada je lijeva strana izraza manja d desne, mjerdavna za dimenziniranje je kntaktna čvrstća ka zua, pa se mdul dređuje iz izraza: KAKvTzcsδ iv + m Z Z Φ σ f z i 3 M Hv Hdp v (.4) d d, prmjer vanjskg dieng C dm z / d m, stšca prmjer srednjeg dieng stšca širina Σ δ δ Ri Rm Ra R i dužina izvdnice unutarnjeg dieng stšca d dm O R m dužina izvdnice srednjeg dieng stšca z R a dužina izvdnice vanjskg dieng stšca Omjer širine f = = f () i R a Slika.4 Knični zupčani par mže se drediti iz talice: i ,5 f 0,5 0,5 0,5 0,5 0,49 0,4 Za i =,5 f = 0,5. aktr udara za pgnski strj višecilindrični mtr s unutrašnjim izgaranjem i gnjeni strj s jakim udarima : K A = Dinamički faktr visi kvaliteti zuljenja, dnj rzini i viracijama, pa se ne mže izračunati u fazi dimenziniranja, neg se prcjenjuje njegv izns: K v =,

12 59 Okretni mment na zupčaniku z: Omjer dimenzija: gdje je m m srednji mdul: = ( ) Tz = TMi Rη R = 7,397,8 0,98 = 7,708 Nm m m f. m Φ= m Kak je prema slici.4 dužina izvdnice vanjskg dieng stšca jednaka: m R a d mz = = sinδ sinδ diva se da je mjer dimenzija jednak: Omjer širine f = R a pa prizlazi: Φ= m = ( f ) Rasinδ ( f ) z f z 0,5 8 Φ= = = 8,6 - f sinδ 0,5 sin,80 Dzvljen kntaktn naprezanje ka zua: σhlim 500 σ Hdp = = = 937,5 N mm S, 6 Ekvivalentni prijensni mjer za kut kjeg zatvaraju si vrtnje jednak 90 : H,min iv = i =,5 = 6,5 Uvrštavanjem u izraz (.4) diva se mdul kničng zupčang para (z-z), na snvi pteretivsti ka zua: 3 + m, 7,708 0 cs,80 6,5 3 90,5 = 4,495 mm 0,5 8, ,5 6,5 Odaire se standardni mdul: m = 4,5 mm.

13 60 Prmjer vanjskg dieng stšca: d = zm = 8 4,5 = 8 mm Srednji mdul: ( ) ( ) m = m f = 4,5 0,5 = 3,85 mm m Širina zupčanika z: Prmjer srednjeg dieng stšca: =Φ mm = 8,6 3,85 = 3,9 mm usvaja se = 33 mm d = d sin δ = 8 33 sin,80 = 68,744 mm m KOMENTAR: Sile u zuljenju kničng zupčang para Pgnski zupčanik Gnjeni zupčanik a t r r t Intenziteti sila se dređuju prema talici: a Slika.4 Sile u zuljenju kničng para Smisa vrtnje i smisa nagia zua isti suprtni T T T T Odna sila t = = t = = d d d d Radijalna sila Aksijalna sila m m tan α δ ncs = + tanβ sin δ csβm r t m m tan α δ ncs tan α ncsδ r = t tanβm sin δ r = t + tanβm sin δ csβm csβm tan α δ nsin = tanβ csδ csβm a t m m tan α δ ncs = tanβ sin δ csβm r t m tan α δ nsin tan α nsin δ a = t + tanβm csδ a = t tanβm csδ csβm csβm tan α δ nsin = + tanβ csδ csβm a t m

14 6 Na slici.4 prikazan je slučaj kada su smisa vrtnje i smisa nagia zua suprtni (za pgnski zupčanik: lijev kretanje i desni smisa nagia zua). Odna sila na pgnskm zupčaniku je suprtna smjeru njegve vrtnje, a na gnjenm u smjeru njegve vrtnje. Pzitivna radijalna sila je usmjerena, ka na slici.4, prema si zupčanika. Pzitivna aksijalna sila je usmjerena, ka na slici.4, d vrha stšca. Za slučaj kada si zupčanika zatvaraju kut d 90 nda je aksijalna sila na pgnskm zupčaniku jednaka radijalnj sili na gnjenm zupčaniku ( = ), dnsn radijalna sila na pgnskm zupčaniku je jednaka aksijalnj sili na gnjenm zupčaniku ( = ). a r r a Na kničnim zupčanicima s ravnim zuima, smjer djelvanja sila je ka na slici.4. Odna sila na pgnskm zupčaniku je suprtna smjeru njegve vrtnje, a na gnjenm u smjeru njegve vrtnje. Radijalna sila uvijek djeluje prema si zupčanika, a aksijalna sila djeluje uvijek d vrha stšca. Intenziteti sila se izračunavaju prema talici: Odna sila T T t = = dm dm Radijalna sila = tan α csδ = tan α csδ Aksijalna sila r t n r t n = tan α sin δ = tan α sin δ a t n a t n Sile kje djeluju na knični zupčanik z su: Odna sila: Radijalna sila: t 3 Tz 7,708 0 = = = 3,75 kn d 68,744 m Aksijalna sila: = tan α csδ = 3,75 tan 0 cs,80 =,55 kn r t n = tan α sin δ = 3,75 tan 0 sin,80 = 0,50 kn a t n

15 6.5 Opterećenje vratila V R R z' tr a A G R z r B t y z x Slika.5 Aksnmetrijska skica sila kje pterećuju vratil V a Hrizntalna ravnina (x-y) d m / r R y x BH AH t G R z x BV AV c = 50 = 00 a = 80 Slika.6 Prikaz sila kje pterećuju vratil V u dvije međusn kmite ravnine

16 63 Rezultantna sila remenskg prijensnika, kja pterećuje vratil V, se prema (D. Jelaska: Uputstv za prračun remenskih prijensa) zg nedvljn pznatih sila predzatezanja iskustven mže uzeti: = (.5) Okretni mment na gnjenj remenici je jednak kretnm mmentu na zupčaniku z: R tr Odna sila na gnjenj remenici: TR = T z = 7,708 Nm Uvrštavanjem u izraz (.5) diva se T 7,708 = = = 49 N R tr 3 d 80 0 R = 49 =,838 kn Izračunavanje reakcija u slncima A i B: d m R( a+ ) + rc a = = 5,563 kn A = AH + AH = 5,76 kn c ( + ) t GR a = =,498 kn d m a R + r( + c) a = = 3,980 kn B = BH + BH = 6,79 kn ( + ) t c GRa = = 5,43 kn AH AV BH BV

9. ZADATAK ZUPČANI PRIJENOS (dimenzioniranje i sile u ozubljenju)

9. ZADATAK ZUPČANI PRIJENOS (dimenzioniranje i sile u ozubljenju) Elemei srjeva (Audire vježbe šk.gd. 004/05) - ZUPČANICI 9. ZADATAK ZUPČANI PRIJENOS (dimeziiraje i sile u zubljeju) Elekrmr sage,85 kw i brzie vrje 960 mi -, prek zupčag prijesika pkreće B EM S VI Z radi

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijske nejednačine

Trigonometrijske nejednačine Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja

Διαβάστε περισσότερα

Podloge za predavanja iz Mehanike 1 STATIČKI MOMENT SILE + SPREG SILA. Laboratori j z a m umerič k u m e h a n i k u

Podloge za predavanja iz Mehanike 1 STATIČKI MOMENT SILE + SPREG SILA. Laboratori j z a m umerič k u m e h a n i k u Plge a preavanja i ehanike 1 STATIČKI OENT SILE + SPREG SILA Labratri j a m umerič k u m e h a n i k u 1 Statički mment sile Sila u insu 225 N jeluje na ključ prema slici. Oreiti mment sile birm na tčku

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

[ ] VAŽNO UVIJANJE ŠTAPOVA. Kut uvijanja (torzije) ϕ M I. Maksimalno posmino naprezanja τ. Dimenzioniranje štapova optereenih na uvijanje

[ ] VAŽNO UVIJANJE ŠTAPOVA. Kut uvijanja (torzije) ϕ M I. Maksimalno posmino naprezanja τ. Dimenzioniranje štapova optereenih na uvijanje UVJNJE ŠTPV VŽN Psmin naprezanje ρ aksimaln psmin naprezanja za: d ρ r Plarni mmen rmsi: Plarni mmen pra: [ ] cm Ku uvijanja (rzije) ϕ ϕ l G [ rad] Krus presjeka šapa na uvijanje: G 5 Dimenziniranje šapva

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja Trgnmetrjsk blk kmpleksng brja Da se pdsetm: Kmpleksn brj je blka je realn de, je magnarn de kmpleksng brja, - je magnarna jednca, ( Dva kmpleksna brja su jednaka ak je Za brj _ je knjugvan kmpleksan brj.

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Statika je grana mehanike u kojoj se predočavaju stanja mirovanja tijela, kada su opterećenja koja na njih djeluju u međusobnoj ravnoteži.

Statika je grana mehanike u kojoj se predočavaju stanja mirovanja tijela, kada su opterećenja koja na njih djeluju u međusobnoj ravnoteži. PM ELEMETI STOJEVA I MEHAIZAMA-PODLOGE ZA PEDAVAJA OSOVE IZ MEHAIKE STATIKA Statika je grana mehanike u kjj se predčavaju stanja mirvanja tijela, kada su pterećenja kja na njih djeluju u međusbnj ravnteži.

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni primjer testa iz matematike i kemije za razredbeni ispit (slovo ispred točnog rješenja je podebljano) a ± b, jednak:

Riješeni primjer testa iz matematike i kemije za razredbeni ispit (slovo ispred točnog rješenja je podebljano) a ± b, jednak: Riješeni primjer testa iz matematike i kemije za razredbeni ispit (slv ispred tčng rješenja je pdebljan). 0% d. + 0.7 4 je: 0 ; B: 4 ; C: 0 ; D:. Izraz a 7 a iznsi: 8 7 a ; B: a ; C: a ; D: a a b a b.

Διαβάστε περισσότερα

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1 2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Rešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I

Rešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I . Otnik tnsti = 00, kalem induktivnsti = mh i kndenzat kaacitivnsti = 00 nf vezani su aaleln, a između njihvih kajeva je usstavljen steidični nan efektivne vednsti = 8 V, kužne učestansti = 0 5 s i četne

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

2.7 Primjene odredenih integrala

2.7 Primjene odredenih integrala . INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

Numeričko modeliranje u geotehnici STABILNOST BESKONAČNE KOSINE

Numeričko modeliranje u geotehnici STABILNOST BESKONAČNE KOSINE str. 1 STABILNOST BESKONAČNE KOSINE Numeričkim mdeliranjem će se ilustrirati stabilnst besknačne ksine, za kju pstje analitički izrazi za faktr sigurnsti, kji prizlaze iz ravnteže elementa tla kjemu su

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II 1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA Sinusn terem glsi: Strnie trugl prprinlne su sinusim njim nsprmnih uglv. R sinβ sinγ Odns dužine strni i sinus nsprmng ugl trugl je knstnt i jednk je dužini

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi

Διαβάστε περισσότερα

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova Grupa A 29..206. agreb Prvi kolokvij Analognih sklopova i lektroničkih sklopova Kolokvij se vrednuje s ukupno 42 boda. rijednost pojedinog zadatka navedena je na kraju svakog zadatka.. a pojačalo na slici

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

ISPIT GRUPA A - RJEŠENJA

ISPIT GRUPA A - RJEŠENJA Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga AB oslonjena je na dva čelična štapa u A i B i opterećena trouglastim opterećenjem, kao na slici desno. Ako su oba štapa iste dužine L,

Διαβάστε περισσότερα

11. ZUPČASTI PRENOSNICI

11. ZUPČASTI PRENOSNICI . ZUČASTI RENOSNICI.. CILINDRIČNI ZUČANICI SA RAVIM ZUBIMA (CZZ) Zadatak... (Skica CZZ) otrebno je skicirati cilindrični cilindrični zupčanik sa pravim zupcima, obeležiti njegove dimenzije i navesti podatke

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Proračun potrebne glavne snage rezanja i glavnog strojnog vremena obrade

Proračun potrebne glavne snage rezanja i glavnog strojnog vremena obrade Zaod a tehnologiju Katedra a alatne strojee Proračun potrebne glane snage reanja i glanog strojnog remena obrade Sadržaj aj ježbe be: Proračun snage kod udužnog anjskog tokarenja Glano strojno rijeme kod

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe Dimenzioniranje nosaa 1. Uvjeti vrstoe 1 Otpornost materijala prouava probleme 1. vrstoe,. krutosti i 3. elastine stabilnosti konstrukcija i dijelova konstrukcija od vrstog deformabilnog materijala. Moraju

Διαβάστε περισσότερα

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE Katedra za elemente strojeva REDUKTOR Uputstvo za proračun Split, travanj 005. Ovaj predložak za konstrukcijske vježbe se sastoji od dijelova uputstava

Διαβάστε περισσότερα

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) FORMULE Implicitni oblik jednadžbe pravca A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) Eksplicitni oblik jednadžbe pravca ili Pravci paralelni s koordinatnim osima - Kada je u općoj jednadžbi

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

Istjecanje iz nepotopljenog otvora u vertikalnoj tankoj stjenci

Istjecanje iz nepotopljenog otvora u vertikalnoj tankoj stjenci Praktikum iz hidraulike Str. 4-1 IV vježba Istjecanje iz neptpljeng tvra u vertikalnj tankj stjenci U hidrtehničkj praksi se čest javlja ptreba računanja prtka krz tvre kji se nalaze na dnu ili na bčnj

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

Uvijanje. OTPORNOST MATERIJALA I 11/12 82

Uvijanje. OTPORNOST MATERIJALA I 11/12  82 *Grupa autra, Elaststatika I, Tehnički fakultet, Bihać, 003 *JM Gere, BJ Gdn, Mechanics f Materials, Cengage Learning, Seventh Editin, 009. OTPORNOST MATERIJALA I 11/1 www.mf.unze.ba 8 Osnvni pjmvi Mment

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

Masa, Centar mase & Moment tromosti

Masa, Centar mase & Moment tromosti FAKULTET ELEKTRTEHNIKE, STRARSTVA I BRDGRADNE - SPLIT Katedra za dinamiku i vibracije Mehanika 3 (Dinamika) Laboratorijska vježba Masa, Centar mase & Moment tromosti Ime i rezime rosinac 008. Zadatak:

Διαβάστε περισσότερα

šupanijsko natjecanje iz zike 2017/2018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova)

šupanijsko natjecanje iz zike 2017/2018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova) šupanijsko natjecanje iz zike 017/018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova) U prvom vremenskom intervalu t 1 = 7 s automobil se giba jednoliko ubrzano ubrzanjem

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE veučilište u ijeci TEHNIČKI FAKULTET veučilišni preddiplomki tudij elektrotehnike ELEKTOOTONI OGONI - AUDITONE VJEŽBE Ainkroni motor Ainkroni motor inkrona obodna brzina inkrona brzina okretanja Odno n

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanja pri gradnji

Ispitivanja pri gradnji 2 Pri gradnji sinkrnih strjeva, sbit nih velike snage, prvde se mngbrjna ispitivanja. Većina vih prvjera je definirana standardima, i prizvđač ih je dužan prvesti. ugvru izradi se specificiraju načini

Διαβάστε περισσότερα

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore MEANIKA FLUIDA Isticnje krz velike tvre 1.zdtk. Krz veliki ptvr u bčn zidu rezervr blik rvnkrkg trugl snve i keficijent prtk µ, ističe vd. Odrediti prtk krz tvr k su pznte veličine 1 i (v.sl.). Eleentrni

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKI KRUG

TRIGONOMETRIJSKI KRUG TRIGONOMETRIJSKI KRUG Uglvi mgu da se mere u stepenima i radijanima Sa pjmm stepena sm se upznali jš u snvnj škli i ak se sećate, njega sm pdelili na minute i sekunde( `, ``` ) Da bi bjasnili šta je t

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum Matematka Zadaci za drugi kolokvijum 8 Limesi funkcija i neprekidnost 8.. Dokazati po definiciji + + = + = ( ) = + ln( ) = + 8.. Odrediti levi i desni es funkcije u datoj tački f() = sgn, = g() =, = h()

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

Periodičke izmjenične veličine

Periodičke izmjenične veličine EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike

Διαβάστε περισσότερα

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET ODREĐIVANJE MOMENTA LOMA - "T" PRESEK Na skici dole su prikazane sve potrene geometrijske veličine, dijagrami dilatacija i napona,

Διαβάστε περισσότερα

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila) Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F

Διαβάστε περισσότερα

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici. Za adani sustav prostornih sila i j k () oktant i j k () oktant koje djeluju na materijalnu toku odredite: a) reultantu silu? b) ravnotežnu silu? a) eultanta sila? i j k 8 Vektor reultante: () i 8 j k

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11. Dijagrami:. Udužnih sia N Greda i konoa. Popre nih sia TZ 3. Momenata savijanja My. dio Prosta greda. Optere ena koncentriranom siom F I. Reaktivne sie:. M A = 0 R B F a = 0. M B = 0 R A F b = 0 3. F =

Διαβάστε περισσότερα

Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan

Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II tjedan Periodičnost signala Koji su od sljedećih kontinuiranih signala periodički? Za one koji jesu, izračunajte temeljni period a cos ( t ), b cos( π μ(, c j t

Διαβάστε περισσότερα

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit 1..014. VARIJANTA A Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. A C 1.1. Tri naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120 Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno

Διαβάστε περισσότερα

Impuls i količina gibanja

Impuls i količina gibanja FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE - SPLIT Katedra za dinamiku i vibracije Mehanika 3 (Dinamika) Laboratorijska vježba 4 Impuls i količina gibanja Ime i prezime prosinac 2008. MEHANIKA

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

PRORAČUN REMENSKIH PRIJENOSA

PRORAČUN REMENSKIH PRIJENOSA FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SPLIT Damir Jelaska Srđan Podrug PRORAČUN REMENSKIH PRIJENOSA (Uputstvo) Split, siječanj 00. . UPUTSVO ZA PRORAČUN PRIJENOSA SA PLOSNATIM REMENOM Zadatak:

Διαβάστε περισσότερα