Sortiranje izborom. Sortiranje izborom (Selection( lista koja se sortira kraća a za jedan element Primjer:
|
|
- Κητώ Λιάπης
- 5 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Sortiraje podataka
2 Sortiraje izborom Sortiraje izborom (Selectio( Sort) ) je vrlo jedostava algoritam sortiraja Algoritam: u listi se añe ajmaji elemet i o mijeja mjesto s prvim elemetom liste, postupak se poavlja za listu od druge do zadje pozicije itd,, u svakom koraku je lista koja se sortira kraća a za jeda elemet Primjer:
3 Zapis algoritma: ulaz je esortiraa lista a,,, a, izlaz je sortiraa lista. za i,,,, - radi korake 5. mi i 3. za j i,.., radi korak 4 4. ako je a j < a mi mi j 5. zamjei(a i, a mi ) Koraci, i 5 se poavljaju - puta, koraci 3 i 4 se u prvom prolazu obavljaju - puta, u drugom -,,, bez obzira a ulazi iz podataka. Jedii korak čiji broj poavljaja se mijeja oviso o ulazom izu podataka je korak 4. Najgori slučaj je da se korak 4 obavlja u svakom prolazu. Složeost problema je dakle: ( ) T max() c * c * i c * c * (c ) i c c * Dakle složeost u ajgorem slučaju je Θ( ) 3
4 U ajboljem slučaju, korak 4 se e obavi ijedom (lista je već sortiraa) Tada je kostata uz sumu maja ego u ajgorem slučaju, ali je ukupa broj operacija ista fukcija od, pa je dakle i u ajboljem slučaju složeost algoritma Θ( ) Iz toga slijedi da je i prosječa složeost algoritma Θ( ) 4
5 Sortiraje zamjeom (Exchage Sort) ) algoritam: a prvi elemet emet iza se usporeñuje sa svakim iza sebe,, kada k se aiñe a maji elemet,, oi o zamjee mjesta i astave se usporeñivati preostali elemeti s ovim prvim elemetom. Nako prvog prolaza a prvom mjestu je ajmaji elemet. Postupak se poavlja za drugi, itd Primjer: do kraja iza se e añe maji
6 Zapis algoritma: ulaz je esortiraa lista a,,, a, izlaz je sortiraa lista. za i,.., - radi korake i 3. za j i,,, radi korak 3 3. ako je a i > a j oda zamjei (a i, a j ) Složeost algoritma: vajska petlja se izvrši i - puta, uutarja u prvom prolazu - puta, u drugom -, Najgori slučaj: uvijek se izvrši i zamjea u koraku 3 Tmax() c *( -) c *i c *( -) c Dakle složeost je Θ( ) i * ( ) 6
7 U ajboljem slučaju iti jedom ema zamjee mjesta u koraku 3, što zači i da je kostata uz sumu maja ego u ajgorem slučaju, ali je ovisost o istog oblika, što zači i da je i ajbolja složeost Θ( ) To aravo zači i da je i prosječa složeost Θ( ) 7
8 Sortiraje umetajem Sortiraje umetajem (Isertio( Sort) ) se vrlo često koristi ako broj elemeata u izu ije prevelik Algoritam: početa lista se dijeli a dva dijela, prvi već sortira i drugi koji treba sortirati. Na početku je u prvom dijelu samo prvi elemet. U svakom koraku se uzima prvi elemet iz drugog dijela liste i umeće e se u odgovarajuće e mjesto u prvom dijelu liste. Elemeti sortiraog dijela liste usporeñuju se od zadjeg prema prvom Primjer: uzme se uzme se 5, usporedi s 7, uzme se, usporedi s 7, 5, uzme se 8, usporedi s 7, e pomiče e se sad ide 4, usporedi s 8, 7, 5, sad ide, usporedi se s 8, 7, 5, 4, 3, se usporedi s 8 i e pomiče se usporedi s 9, 8, 7,
9 Zapis algoritma: ulaz je esortiraa lista a,,, a, izlaz je sortiraa lista. izvrši i korake -4 4 za j,,,. izvrši i korak 3 za i,,, j-j 3. ako je a i > a j zamjei(a i, a j ) Složeost algoritma: korak se uvijek izvrši i - puta, koraci i 3 se u prvom prolazu izvrše e jedom, pa dvaput,,, sve do - puta Najgori slučaj je obruto sortiraa lista kada se u svakom koraku moraju zamijeiti elemeti: Tmax() c *( -) c *i c *( -) c i * ( ) Dakle složeost je Θ( ) Najbolji slučaj je kad ema zamjea elemeata, pa je kostata uz sumu maja, ali je opet složeost Θ( ) Pa i ovdje vrijedi da je prosječa složeost Θ( ) 9
10 Mjehuričasto sortiraje (Bubble Sort) prolazi se redom po elemetima liste i svaki se usporeñuje sa svojim s sljedbeikom, ako je veći i zamjee mjesta, time je a kraju prvog prolaza listom a zadjem mjestu ajveći i elemet, postupak se poavlja za listu skraćeu za zadju poziciju Primjer: i. elemet mijejaju m mjesta i 3. elemet mijejaju mjesta <-> < > sad mjesta mijejaju 5. i <-> < > <-> < > prolaz: kreće e se od početka, kraća a lista <-> < > <-> < > <-> < > prolaz: izova a kraćoj listi 0
11 <-> < > <-> < > <-> < > ovi prolaz ovi prolaz još 3. puta prolazi listu, iako je sortiraa Zapis algoritma: ulaz je esortiraa lista a,,, a, izlaz je sortiraa lista. poavljaj korake -3 3 za i,,-. poavljaj korak 3. za j,,, -i 3. ako je a j > a j oda zamjei(a j, a j ) Složeost algoritma: korak. se uvijek poavlja - puta, u prvom prolazi se koraci. i 3. poavljaju - puta, pa -, itd. Najgori slučaj: u svakom koraku se vrši i zamjea, ajbolji slučaj je kad ema ijede zamjee; u oba slučaja isti je broj provjera i ovisost o, tj.. i asimptotska ovisost je ista: T pros () c *( -) i c *i c *( -) c * ( ) Θ( )
12 U primjeru je algoritam izvršio io svih osam koraka iako je sortiraje bilo gotovo ako pet koraka, tj,, već u šestom koraku ije bilo ijede zamjee mjesta Poboljšaje algoritma: provjerava se da li je bilo zamjee u tekućem em koraku, ako ije, lista je već sortiraa i algoritam završava ava
13 Sortiraje spajajem Sortiraje spajajem (Merge( Sort) ) je algoritam sortiraja čija je složeost maja od kvadrate O(*lg ) Strategija podijeli-pa pa-vladaj Primjer: (9,, 4, 6, 8,, 7, 5) podijeli se a dvije liste (9,, 4, 6) (8,,, 7, 5) podijeli se a liste podijeli i se a liste (9, ) (4, 6) (8, ) (7, 5) podijeli a po liste (9) () (4) (6) (8) ()( (7) (5) spajaje (, 9) (4, 6) (, 8) (5, 7) spajaje spajaje (, 4, 6, 9) (, 5, 7, 8) spajaje (,, 4, 5, 6, 7, 8, 9) 3
14 Algoritam sortiraja spajajem: ulaz je lista a,,, a, izlaz sortiraa lista. podijeli listu a dva jedaka dijela. sortiraj listu a,,, a / 3. sortiraj listu a /,,, a 4. spoji liste a,,, a / i a /,,, a Algoritam spajaja dvije sortirae liste u jedu sortirau listu: ulaz su dvije sortirae liste b,,, b k i c,,, c l, izlaz je sortiraa lista a,,, a kl. i, j. poavljaj korak 3 sve dok je i k i j l 3. ako je b i < c j oda a ij- b i, ii, iače e a ij- c j, jj 4. poavljaj korak 5 sve dok je i k 5. a ij- b i, ii 6. poavljaj korak 7 sve dok je j l 7. a ij- c j, jj 4
15 Složeost algoritma spajaja: korak. se obavlja jedom, za svaki elemet e u listama izvršit it će e se jeda od blokova aredbi iz koraka 3 ili koraka 5 ili koraka a 7, koji svi imaju istu kostatu složeost koja se može e odozgo ograičiti iti Najgori i ajbolji slučaj zahtijevaju isti broj operacija, pa su jihove složeosti iste, kao i prosječa složeost: T pros c (k l)*c (k l)*c 3 c (k l)(c c 3 ) T pros O(k l) Složeost algoritma sortiraja spajajem: za sve istace problema, složeost je ista (ajbolji slučaj ajgori slučaj prosječi slučaj) T pros () * T pros (/) T pros (spajaje / /) * T pros (/) d * d Rekurzija: t * t / d * d Uvodi se supstitucija: s t s t * t d * d * t d * d * s d * d 5
16 Oduzme se jdba za - čla od jdbe za -ti čla: s 3 * s - * s - - * d Oduzme se izraz za - čla pomože s dva od izraza za -ti čla: s 5 * s * s - 4 * s -3 Dobivea je homogea rekurziva jdba, čija karakterističa jdba x 3 5 * x 8 * x ima dvostruki korije x, i x 3, pa je opće e rješeje eje s C * C * * C 3 * Iz čega slijedi: t C * C * * log C 3 Što zači i da je prosječa složeost algoritma O(*lg ) Nedostatak ovog algoritma sortiraja: potrebo je dodato polje 6
17 Sortiraje pomoću u hrpe Sortiraje pomoću u hrpe (Heap( Sort) ) se zasiva a svojstvima posebog apstraktog tipa podataka - hrpi Potpuo biaro stablo T je hrpa (Heap( Heap) ) ako su ispujei uvjeti: - čvorovi od T su ozačei podacima ekog tipa za koje je defiira totali ureñaj - eka je i bilo koji čvor od T. Tada je ozaka od i maja ili jedaka od ozake bilo kojeg djeteta od i miimala hrpa ali može e biti isto tako: - eka je i bilo koji čvor od T. Tada je ozaka od i veća a ili jedaka od ozake bilo kojeg djeteta od i maksimala hrpa Uzlazo sortiraje koje koristi miimalu hrpu zahtjeva dodati memorijski prostor za spremaje sortirae liste, pa je bolje za taj slučaj upotrijebiti maksimalu hrpu Aalogo, za silazo sortiraje je bolje upotrijebiti miimalu hrpu jer e zahtjeva dodati memorijski prostor za spremaje elemeata sortirae liste 7
18 Algoritam: od ulaze liste elemeata se kreira hrpa u kojoj je vrijedost v roditelja veća a od vrijedosti djece (maksimala hrpa), pa će e u joj u korijeu biti ajveći i elemet Novi se elemet dodaje u ajlijevije slobodo mjesto a posljedjoj razii stabla,, te se usporeñuje jegova vrijedost s vrijedošću u roditelja, ako je ovi elemet veći, zamjejuje mjesto s roditeljem. Zatim m se usporeñuje vrijedost ovog elemeta koji je sad a pretposljedjoj razii s jegovim treutim roditeljem i ako je ovi elemet veći, opet im se zamjejuju mjesta, itd.. sve s dok se a ekoj razii e añe roditelj koji je veći i od ovog elemeta ili ovi elemet postae korije stabla Primjer: / / \ / \ / \ / / \ 3 8
19 8 8 9 / \ / \ / \ / \ / / \ / \ / \ / \ / 9 / \ 8 5 / \ / \ / \ 6 9
20 Efikasa i jedostava izvedba hrpe je oa pomoću u polja. Ako se korije stavi u elemet polja s ideksom i elemeti se slažu u po raziama, tada će čvor hrpe a poziciji i imati lijevo dijete a i poziciji, a deso a i Algoritam pujeja hrpe: ulazi podaci su hrpa H s elemetima h,,, h i elemet x, a izlaz je hrpa H H s elemeata. stavi x u polje a poziciju h[], i. dok je i > i dok je h[i] ] > h[i/] radi korak 3 3. zamjei(h[i],h[ ],h[i/]), i i/ Složeost algoritma: broj elemeata u hrpi je, jer je hrpa potpuo biaro stablo, jea visia je log. Algoritam zamjejuje elemet s elemetom prethode razie, pa se koraci i 3 poavljaju ajviše e log puta Slijedi da je složeost u ajgorem slučaju T max () c c * log O(lg ) Najbolji slučaj: dodai elemet odmah maji od svog roditelja: T mi () c c O() Prosječa slučaj: pretpostavlja se da je jedako vjerojato da će ovododai elemet završiti a svakoj od razii stabla, tada je ta vjerojatost jedaka /log, pa je složeost 0
21 T pros c ( ) c * (log log log c i ) * i * c O (lg ) c log * c * log * (log ) algoritam sortiraja pomoću u hrpe: korije, koji je ajveći i elemet u hrpi, se zamjei s posljedjim elemetom u polju i broj elemeata hrpe se smaji za jeda,, te se elemet koji je sad u korijeu usporeñuje i zamjejuje,, kad je potrebo, sa svojim potomcima sve dok se opet e izgradi hrpa, a a posljedjoj poziciji u polju je zapisa a ajveći i elemet Primjer: pražjeje hrpe iz prethodog primjera 9 / \ ide a zadje mjesto, 6 u korije, / \ / \ preuredi se u hrpu / \ 6
22 / 8 9 / \ ide a predzadje mjesto, u korije, / \ / \ preuredi se u hrpu , 9 / \ ide va, u korije, / \ / \ preuredi se u hrpu , 8, 9 / \ ide va, 4 u korije, / \ / preuredi se u hrpu 4
23 5 6, 7, 8, 9 / \ ide va, u korije, / \ preuredi se u hrpu 4 5, 6, 7, 8, 9 / \ 3 4 ide va, v u korije, / preuredi edi se u hrpu 3 4, 5, 6, 7, 8, 9 / \ 3 ide va, u korije 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 / ide va, ostaje koji ide va u zadjem koraku,, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 3
24 Algoritam pražjeja hrpe: ulaz je hrpa H s elemetima h,,, h, izlaz je hrpa H H dobivea od H izbacivajem korijea. zamjei(h[],h[]), izbaci h[], i. radi korake 3 i 4 sve dok je *i i h[i] ] < max(h[* (h[*i],h[*i]) 3. ako je h[*i] ] > h[*i] zamjei(h[i],h[* ],h[*i]),]), i* *i 4. iače e zamjei(h[i],h[* ],h[*i]), i* *i Složeost algoritma: algoritam mijeja promatrai elemet s oim a sljedećoj razii, pa se koraci 4 mogu pooviti ajviše e log puta T max () c c log O(lg ) U ajboljem slučaju je prebačei ei elemet dobar korije, pa je T mi () c c O() Prosječa slučaj: jedako je vjerojato da će e prebačei ei elemet završiti a bilo kojoj razii, pa je rezultat isti kao kod pujeja hrpe pros () O(lg ) T pros 4
25 Potpui algoritam sortiraja pomoću u hrpe: ulaz je lista a,,, a, izlaz je sortiraa lista. za i,,, radi korak. zovi algoritam pujeja hrpe za elemet a i 3. za i,,, radi korak 4 4. zovi algoritam pražjeja hrpe Složeost algoritma: za elemeata u listi, svi koraci se izvršavaju puta, složeosti za korake i 4 su odreñee raije T c max c c ( ) ( d i d c ( d * * log d i d ) * T pujeje max * log ( e i) * d e ( i) i u e ( e T ) * * log pražjeje max ( i) * log i) * * log e O ( * e * lg ) Složeost za prosječi slučaj za ubacivaje i pražjeje hrpe su iste kao za ajgori slučaj, pa je i ovdje prosječa složeost O(*lg ) 5
26 6 6 Slo Složeost za ajbolji slu eost za ajbolji slučaj aj ) ( )* ( ) ( ) ( ) ( mi mi mi O e d c e d c i T i T c T i i i pujeje i pražjeje
27 Algoritam brzog sortiraja Algoritam brzog sortiraja (Quick( Sort) ) je ajbrži i algoritam za sortiraje, koji u prosjeku treba Θ( lg ) ) operacija o usporeñivaja za sortiraje iza duljie To je algoritam strategije podijeli-pa pa-vladaj, koji dijeli iz u dva podiza tako da izabere poseba elemet pivot (stožer) i oda preuredi iz tako da se svi elemeti maji od pivota prebace a pozicije prije jega, a svi veći i se alaze iza pivot elemeta, ako ovog koraka pivot se alazi a mjestu a kojem mora biti u sortiraom raom izu Postupak se rekurzivo poavlja za ta dva podiza (maji i veći i od pivota),, sve s dok se e doñe do podiza od elemetae Algoritam brzog sortiraja usporeñuje elemete u izu pa spada u algoritme sortiraja usporeñivajem rezultat je pokušaja ubrzavaja faze spajaja u algoritmu sortiraja spajajem (Merge( Sort); ovdje je spajaje u potpuosti izbjeguto, jer ako što su elemeti u podizovima sortirai,, zbog z ureñeosti polja,, svi su elemeti iz drugog podiza veći i od svakog elemeta iz prvog podiza Izvedba algoritma ovisi o izboru pivot (stožer) elemeta: ajjedostavija varijata uzima prvi elemet za pivot, o o se može e odrediti a bilo koji ači koji se može izračuati u O() vremeu 7
28 Razmotrimo slučaj kad je pivot prvi elemet u izu. Za premještaje elemeata iza potreba su dva kursora, prvi je iicira a drugi elemet u izu u i raste, a drugi a zadji i pada Kreće e se s prvim kursorom koji se pomiče e sve dok se e añe elemet veći i od pivota, tada se kreće e od drugog kursora koji se pomiče e dok se e añe elemet maji od kursora Zamijee se mjesta ta dva elemeta i astavlja se tražeje od prvog kursora Pretraživaje završava ava kad je prvi kursor iza drugoga, tada drugi kursor pokazuje a poziciju a kojoj će e u sortiraom izu biti pivot elemet, pa se zamijee mjesta tog elemeta i pivot elemeta Nako toga se poavlja postupak a dva podiza: : za elemete prije pivot elemeta i oe iza pivot elemeta Primjer: , pivot je 7 Kreće e se od početka, prvi elemet veći i od 7 je 8, sa stražje strae prvi maji je 6, pa im se zamijee mjesta: Sljedeći i elemet veći i od 7 je 9, odostraga prvi maji je. No drugi kursor je ispred prvog pa ovaj korak završava. ava. Niz se dijeli a dva dijela, od početka do drugog kursora, te od prvog kursora do kraja 8
29 Pivot i elemet a koji pokazuje drugi kursor zamijee mjesta, kako k su svi elemeti u prvoj listi maji od jega, o je a pravom mjestu i više e ga se e dira Poavljaje postupka a prvom podizu: : pivot je, sprijeda prvi veći i od jega je 3, straga prvi maji je Nastavljamo: sprijeda 5, straga, ali je prvi kursor iza drugoga, pa se mijejaju pivot i elemet a koji pokazuje drugi kursor Drugi podiz (zadja elemeta): pivot je 9, prvi kursor e alazi veći i od jega ego prelazi drugi kursor, pa 9 i 8 mijejaju mjesta: Jedii preostao iz je u sredii: pivot je 5, sprijeda alazimo 6, straga Sprijeda alazimo 6 i sad je prvi kursor iza drugog: 5 i 4 zamijee mjesta 9
30 Zadji korak: iz od elemeta, pivot je 4, pretraga sprijeda e alazi veći i od jega ego se prvi kursor pomiče e iza drugog: Algoritam brzog sortiraja: ulaz je lista a, a i kursori i (početak) i j (kraj),a izlaz sortiraa lista. k i, l j. sve dok je k < l radi korake dok je (a i > a k ) k k 4. dok je (a i < a l ) l l-l 5. ako je k < l, zamjei(a k, a l ) 6. ako je l > i zamjei(a i, a l ) 7. ako je l > i quicksort(a, i, l-) l 8. ako je k < j quicksort(a, k, j) Najgori slučaj za ovaj algoritam: već sortiraa lista i lista sortiraa obrutim rasporedom. Tada se u svakom koraku lista dijeli a podliste od jedog i - elemeata 30
31 Korak. ima kostatu složeost, koraci od. do 5. (za iz duljie ) imaju složeost c c *, a korak 6. ima kostatu složeost T max () T max (-) d * d rekurzija t t - d * d Oduzme se izraz za - čla od izraza za -ti čla i sredi t * t - t - d Sada se opet oduzme jdba za - čla od jdbe za -ti čla i izlazi Karakterističa jdba t 3 * t - 3 * t - t -3 x 3 3 * x 3 * x - 0 Jeda trostruki korije x,,3, pa je opće e rješeje eje rekurzije t C * C * * C 3 * * t C C * C 3 * Dakle, u ajgorem slučaju, složeost je O( ) 3
32 Najbolji slučaj: kada je izabrai pivot sredja vrijedost elemeata dijela liste l koji se promatra, pa se lista dijeli a dva dijela jedake duljie T mi () * T mi (/) d * d Tj. rekurzija koja se rješava je t * t / d * d Uvodi se supstitucija s t s t * t d * d * t d * d * s d * d Izraz za - čla se oduzme od izraza za -ti čla s 3 * s - * s - d * - Od ovog izraza se oduzme izraz za - čla pomože s s 5 * s - 8 * s - 4 * s -3 3
33 Karakterističa jdba x 3 5 * x 8 * x ima jedostruki korije x i dvostruki korije x,3, pa je opće e rješeje eje rekurzije s C * C * C 3 * * s C C * C 3 * * Povratkom iz supstitucije izlazi t C C * C 3 * * log Pa je dakle složeost u ajboljem slučaju O(*lg ) Složeost prosječog slučaja: pretpostavlja se da je svaki raspored elemeata liste jedako vjerojata. Brojat ćemo samo operacije usporeñivaja ad elemetima polja (broj svih ostalih operacija ovisi o broju tih operacija, pa oe odreñuju složeost algoritma). Takoñer se pretpostavlja da su svi elemeti u polju različiti, iti, te da je jedaka vjerojatost izbora svakog elemeta za pivota Gleda se segmet liste a m,,, a p, kako su za izbor pivot elemeta svi elemeti iz segmeta jedako vjerojati, prolaz algoritma uz izbor ekog a i za pivota dijeli segmet a dva dijela a m,,, a mi- i a mi,,, a p s vjerojatošću u /(p-m) Složeost u prosječom slučaju (algoritam radi koraka prije rekurzivog poziva) je dakle T pros ( ) * i ( T pros ( i ) T pros ( i)) 33
34 Rješava se rekurzija t i Kad se jdba pomoži i s i srede dvije sume, slijedi * ( t i t i ) * t * i 0 t i * ( ) Od gorjeg izraza se oduzme izraz za -, ako sreñivaja slijedi * t ( ) * t - * Dijeljejem izraza s () slijedi t Rekurzivim uvrštavajem ovog izraza slijedi izraz t 34
35 t t * i 3 i Pozato je da vrijedi: i 3 i l( ) l Uvrštavajem i sreñivajem slijedi t * ( ) * [l[ l() l k] tj. T pros O( * lg ) ovaj algoritam je stvaro efikasa i isplatljiv za sortiraje dugačkih izova elemeata i uz pažljiv izbor pivot elemeta Izvedba algoritma brzog sortiraja je zato složeija od recimo sortiraja umetajem, što zači i da su kostate koje se javljaju u izrazu vremeske složeosti zato veće e od kostati za sortiraje umetajem. Zbog toga će e za kratke izove sortiraje umetajem biti brže 35
Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραSortiranje spajanjem (Merge( Sort) Algoritam sortiranja spajanjem: ulaz je lista a 1. ,,, a n/2. , izlaz sortirana lista
Sortiranje spajanjem (Merge( Sort) Algoritam sortiranja spajanjem: ulaz je lista a 1,,, a n, izlaz sortirana lista 1. podijeli listu na dva jednaka dijela 2. sortiraj listu a 1,,, a n/2 3. sortiraj listu
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραKOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Διαβάστε περισσότεραDvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Διαβάστε περισσότεραGranične vrednosti realnih nizova
Graiče vredosti realih izova Fukcija f : N R, gde je N skup prirodih brojeva a R skup realih brojeva, zove se iz realih brojeva ili reala iz. Opšti čla iza f je f(), N, i običo se obeležava sa f, dok se
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραNiz i podniz. Definicija Svaku funkciju a : N S zovemo niz u S. Za n N pišemo a(n) = a n i nazivamo n-tim članom niza.
2. NIZOVI 1 / 78 Niz i podiz 2 / 78 Niz i podiz Defiicija Svaku fukciju a : N S zovemo iz u S. Za N pišemo a() = a i azivamo -tim člaom iza. Ozaka za iz je (a ) N ili (a ) ili samo (a ). Kodomea iza može
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραSortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort
Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort 15. siječnja 2016. Ante Mijoč Uvod Teorem Ako je f(n) broj usporedbi u algoritmu za sortiranje temeljenom na usporedbama (eng. comparison-based sorting
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραNizovi. Definicija. Niz je funkcija. a: R. Oznake: (a n ) ili a n } Zadatak 2.1 Napišite prvih nekoliko članova nizova zadanih općim članom:
Nizovi Defiicija Niz je fukcija Ozake: (a ) ili a } a: R Zadatak Napišite prvih ekoliko člaova izova zadaih općim člaom: a = a = ( ) (c) a = Zadatak Odredite opće člaove izova: 3 5 7 9 ; 3 7 5 3 ; (c)
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότερα( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )
Zadatak (Mariela, gimazija) Nađite derivaciju fukcije f() a + b c + d Rješeje Neka su f(), g(), h() fukcije ezavise varijable, a f (), g (), h () derivacije tih fukcija po Osova pravila deriviraja Derivacija
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότερα3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1
Nizovi 5 a = 5 +3+ + 6 a = 3 00 + 00 3 +5 7 a = +)+) ) 3 3 8 a = 3 +3+ + +3 9 a = 3 5 0 a = 43/ ++ 5 3/ +5+ a = + + a = + ) 3 a = + + + 4 a = 3 3 + 3 ) 5 a = +++ 6 a = + ++ 3 a = +)!++)! +3)! a = ) +3
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραAritmetički i geometrijski niz
Zadac sa prethodh prjemh spta z matematke a Beogradskom uverztetu Artmetčk geometrjsk z. Artmetčk z. 00. FF Zbr prvh dvadeset člaova artmetčkog za čj je prv čla, a razlka A) 0 B) C) D) 880 E) 878. 000.
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραVJEROVATNOĆA-POJAM. Definicija vjerovatnoće Σ = f x f. f f. f x f. f f ... = Σ = Σ. i...
VJEROVATNOĆA-OJAM Defiicija vjerovatoće f f f f f f f m X i i... ) + + + Σ p p p p f f f f f i i i i i i i ) )... ) )... + + + Σ + + Σ + Σ Σ Σ µ µ Aditivo i multiplikativo pravilo. Ako su E i E slučaji
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραMate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza
Mte Vijug: Rijesei zdci iz mtemtike z sredju skolu. ARITMETICKI I GEOMETRIJKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. Aritmeticki iz Opci oblik ritmetickog iz: + - d Gdje je: prvi cl ritmetickog iz ti cl ritmetickog
Διαβάστε περισσότεραPolarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam
Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραPOVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA
POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραDijagonalizacija operatora
Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite
Διαβάστε περισσότεραNOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραBinarno stablo (BinaryTree)
Binarno stablo (BinaryTree) Binarno stablo T je konačan skup podataka istog tipa (čvorova) koji je ili prazan ili ima istaknuti čvor (korijen), a ostali čvorovi su podijeljeni u dva podskupa T L i T R
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότεραCentralni granični teorem i zakoni velikih brojeva
Poglavlje 8 Cetrali graiči teorem i zakoi velikih brojeva 8.1 Cetrali graiči teorem Lema 8.1 Za 1/ x 1 vrijedi Dokaz: Stavimo log1 + x x x. fx := log1 + x x, x [ 1/, 1]. Očito f0 = 0. Nadalje, po teoremu
Διαβάστε περισσότεραII. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA
II. NLITIČK GEMETRIJ RSTR I. I (Točka. Ravia.) d. sc. Mia Rodić Lipaović 9./. Točka u postou ( ; i, j, k ) Kateijev pavokuti koodiati sustav k i j T T (,, ) oložaj točke u postou je jedoačo odeñe jeim
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER PRORAČUNA NOSIVOST NEARMIRANOG ZIĐA NA VERTIKALNO OPTEREĆENJE
PRIMJER PRORAČUNA NOSIVOST NEARMIRANOG ZIĐA NA VERTIKALNO OPTEREĆENJE PRORAČUN PREMA EN 996 (prema skripti. poglavlje) Treba odrediti proračuske osivosti fasadog earmiraoga ziđa prizemlja a vru, a sredii
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραDefinicija: Beskonačni niz realnih brojeva je funkcija a : N R. Umjesto zapisa a(1), a(2),,a(n), može se koristiti zapis a 1,
Defiicija: Beskoači iz realih brojeva je fukcija a : N R i Umjesto zapisa a(), a(),,a(), može se koristiti zapis a, a,,a, Broj a zove se opći čla iza, a cijeli iz se kratko ozačuje (a ). Niz je : -rastući
Διαβάστε περισσότερα3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.
ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2
Διαβάστε περισσότεραSume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.
Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότερα2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =
( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότεραAlgoritmi i strukture podataka - 1.cas
Algoritmi i strukture podataka - 1.cas Aleksandar Veljković October 2016 Materijali su zasnovani na materijalima Mirka Stojadinovića 1 Složenost algoritama Približna procena vremena ili prostora potrebnog
Διαβάστε περισσότεραNeka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.
Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότεραMETODA SEČICE I REGULA FALSI
METODA SEČICE I REGULA FALSI Zadatak: Naći ulu fukcije f a itervalu (a,b), odoso aći za koje je f()=0. Rešeje: Prvo, tražimo iterval (a,b) a kome je fukcija eprekida, mootoa i važi: f(a)f(b)
Διαβάστε περισσότεραKVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA
**** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg
Διαβάστε περισσότεραKonstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati:
Staša Vujičić Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati: pseudo jezikom prirodnim jezikom dijagramom toka. 2
Διαβάστε περισσότεραNumerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku
Elektrotehički fakultet uiverziteta u Beogradu 6. ju 008. Katedra za Račuarku tehiku i iformatiku Performae račuarkih itema Rešeja zadataka..videti predavaja.. Kretaje Verovatoća Opi 4 4 Kretaje u itom
Διαβάστε περισσότεραMJERA I INTEGRAL završni ispit 4. srpnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)
1. (ukupo 8 bodova) MJERA I INTEGRAL završi ispit 4. srpja 216. (Kjige, bilježice, dodati papiri i kalkulatori isu dozvoljei!) (a) (2 boda) Defiirajte p za ekspoete p [1, +. (b) (6 bodova) Dokažite da
Διαβάστε περισσότεραPOTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrijske funkcije
9 1. Trigoometrijske fukcije 1.1. Ako je α + β π,izračuaj 1 + tg α)1 + tg β). 4 1.. Izračuaj zbroj log a tg 1 + log a tg +...+ log a tg 89. 1.3. Izračuaj 40 0 si 0 bez uporabe tablica ili račuala. 1.4.
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότερα