ANALITIČKA KEMIJA II. osnove statistike. uvod; normizacija; mjeriteljstvo; intelektualno vlasništvo
|
|
- Ἀκελδαμά Αυγερινός
- 5 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 AALITIČKA KEMIJA II o o uvod; normzacja; mjerteljtvo; ntelektualno vlanštvo onove tattke notelj: prof. dr. c. P. ovak emnar: doc. dr. c. T. Jednačak; ak. god. 017./18.
2 AALITIČKI PROCES objekt tražvanja uzmanje uzorka prprema uzorka određvanje nterpretacja (proudba) rezultat: analtčka nformacja l mjerenje (kvaltatvno; kvanttatvno) analtčk potupak
3 KRITERIJI KOJI ODREĐUJU KVALITETU REZULTATA AALIZE: ojetljvot elektvnot (pecfčnot) precznot točnot granca detekcje granca određvanja OSOVE STATISTIKE
4 Stattčk načn mšljenja jednog će dana za vakodnevn žvot građana potat jednako neophodan kao znanje čtanja panja. Herbert G. Well ( )
5 Teorja vjerojatnot: matematčka dcplna koja opuje prmjenjuje pravlnot povezane uz lučajne događaje onova matematčke tattke Matematčka tattka: teorja numerčkog opa ptvanja velkog broja događaja koj e pojavljuju u prrod društvu Dekrptvna tattka: elementarn do matematčke tattke bav e opom, obradom, podjelom prkazom emprjkh podataka Onovn zadatak tattke: donot zaključke o ukupnom kupu podataka na temelju manjeg kupa podataka dobvenog opažanjem (lučajno uzorkovanje)
6 o pogreške u kemjkoj analz mogu mat ozbljne poljedce jer e analtčk rezultat četo rabe prmjerce u: djagnoz bolet, proudb opanh otpada onečšćenja, ravjetljavanju zločna, kontrol kvaltete ndutrjkh prozvoda, td. o mjerenja nužno uključuju pogreške negurnot ponekad oobne, a ponekad prouzročene lošm kalbracjama l tandardzacjama te lučajnm varjacjama negurnotma rezultata četm kalbracjama, tandardzacjama analzama poznath uzoraka može e manjt ve om lučajnh pogrešaka negurnot treba mnmrat pogreške procjent h prhvatljvom točnošću procjena pouzdanot rezultata
7 OSOVI POJMOVI o tovjetn uzorc uzorc prblžno te velčne, koj e u tjeku analze obrađuju na dentčan načn (kolokvjalno paralelke ) o občno e analzra 5 tovjetnh uzoraka (praktkum: mnmalno tr!) rezultat mjerenja rjetko u t, pa e kao rezultat uzma rednja "najbolja" vrjednot rednja vrjednot medjan o o rednja vrjednot (artmetčka redna, projek) zbroj mjerenja tovjetnh uzoraka / broj mjerenja medjan rednj rezultat kada e mjerenja poredaju po velčn (za neparan broj podataka) rednja vrjednot redšnjeg para rezultata kada e mjerenja poredaju po velčn (za paran broj podataka)
8 Prmjer: analzrana je tandardna otopna željeza(iii) (c prava 0,00 ppm) šet jednakh obroka otopne analzrano je na dentčan načn Rezultat kvanttatvnog određvanja željeza rednja vrjednot 19,4 + 19,5 + 19,6 + 19,8 + 0,1 + 0,3 6 19,78 19,8 ppm Fe medjan medjan 19,6 + 19,8 19,7 ppm Fe
9 o precznot reproducblnot mjerenja (blzna rezultata mjerenja dobvenh na dentčan načn) o mjera precznot (funkcja odtupanja od rednje vrjednot): tandardno odtupanje (devjacja) d varjanca koefcjent varjacje rapon o točnot blzna rezultata mjerenja točne l prhvaćene vrjednot o mjera točnot: pogreška E apolutna relatvna t t Er 100% t
10 TOČOST I PRECIZOST točno netočno
11 točnot precznot ILUSTRACIJA TOČOSTI, PRECIZOSTI I APSOLUTE POGREŠKE
12 apolutna pogreška
13 prmjer natavak: t 0,00 ppm 19,80 ppm (prv ljeva) apolutna pogreška: E E 19,80 ppm 0,00 ppm 0,0 ppm t relatvna pogreška: E r t t 100% E r 19,80 ppm 0,00 ppm 0,00 ppm 100% 1%
14 PRECIZOST o tandardno odtupanje uzorka: za mal kup podataka 1 ( ) 1 odtupanje -tog mjerenja od rednje vrjednot broj tupnjeva lobode l (drug oblk jednadžbe): o tupnjev lobode prkazuju broj nezavnh rezultata koj ulaze u račun tandardnog odtupanja kad je populacjko tand. odtupanje nepoznato, dvje e velčne moraju zvuć z tovjetnh mjerenja: jedan tupanj lobode e troš na utvrđvanje 1 odtupanje daje nezavnu mjeru precznot
15 uzorak analtčk tattčk tattčk: uzorak konačan broj podataka do populacje populacja bekonačan broj podataka μ σ rednja vrjednot populacje, μ µ 1 tandardno odtupanje populacje, σ σ 1 ( µ ) vrjed pravlo: n > 0 σ uzorak populacja
16 varjanca, kvadrat tandardnog odtupanja 1 ( ) 1 relatvno tandardno odtupanje, RSD djeljenje tandardnog odtupanja a rednjom vrjednot RSD ( / ) 1000 djelov na tuću, ppt koefcjent varjacje, CV djeljenje tandardnog odtupanja a rednjom vrjednot CV ( / ) 100 potoc, % rapon, w razlka zmeđu najveće najmanje vrjednot kupa podataka w mak mn
17 PODJELA POGREŠAKA o utavna (odredva) rednja vrjednot podataka, razlčta od prhvaćene vrjednot utječe na točnot rezultata o lučajna (neodredva) podac rapršen manje l vše metrčno oko rednje vrjednot utječe na precznot mjerenja o gruba velka rezultat prenk l prevok ljudk faktor dovode do pojave rezultata koj odtupaju (tet)
18 o utavne pogreške: prema podrjetlu mogu bt: ntrumentne neavršenot mjernh uređaja netablnot napajanja metodne nedealno kemjko l fzčko ponašanje analtčkh utava oobne nepažnja l oobna ogrančenja prema utjecaju na rezultat mogu bt: kontantne (talne, neovne o velčn uzorka) proporconalne (razmjerne, ovne o velčn uzorka) mogu e: utvrdt uklont (prmjena tandardnh referentnh materjala, prmjena druge nezavne analtčke metode, analza "ljepog" uzorka, promjena velčne uzorka,...)
19 Prmjer kontantne pogreške: pretpotavka: gub e 0,5 mg taloga zbog pranja a 00 ml otopne za pranje ako talog ma mau 500 mg, relatvna pogreška prouzročena gubtkom zbog otapanja je (0,5 / 500) 100 0,1 % ako talog ma mau 50 mg, gubtak rezultra relatvnom pogreškom utjecaj na rezultat! (0,5 / 50) 100 1,0 %
20 o lučajne pogreške: potoje pr vakom mjerenju pojavljuju e pr krajnjm grancama ojetljvot mjernog utava potoj nz uzročnka, ne mogu e dentfcrat, mjert nt kontrolrat razdoba ekpermentnh podataka: Gauova krvulja metrčna razdoba podataka oko rednje vrjednot za bekonačan nz podataka
21 Prmjer: pmo-glava bact kovancu 10 puta kolko puta će e okrenut glava? podac tudenata tjekom 18 godna ( ) Broj glava Frekvencja htogram
22 Prmjer: baždarenje ppete
23
24 o dvje populacje podataka razlka u tandardnom odtupanju za B je dvotruko veća nego za A o kad e uvede nova apca z, obje krvulje potaju jednake (z populacjko odtupanje rezultata prema tandardnom odtupanju bezdmenzjka velčna) o općenta vojtva normalne krvulje: 1. rednja vrjednot je u redšnjoj točk najvećom učetalošću. oko makmuma je metrčna razdoba poztvnh negatvnh odtupanja 3. učetalot e ekponencjalno manjuje povećanjem odtupanja o površna pod normalne krvulje: 68,3 % je u grancama jednog tandardnog odtupanja (±1σ) od rednje vrjednot μ 95,5 % je u grancama ±σ 99,7 je u grancama ±3σ
25 o o o o defnranje ntervala oko rednje vrjednot kupa gdje e može očekvat da e nalaz populacjka rednja vrjednot uz određenu vjerojatnot GRAICE POUZDAOSTI (confdence lmt) određuju područje oko u kojemu e vjerojatno nalaz μ. ITERVAL POUZDAOSTI (confdence nterval) je nterval omeđen grancama pouzdanot ako je dobra aprokmacja od σ, nterval pouzdanot je už nego ako e procjena temelj na amo nekolko mjerenja RAZIA POUZDAOSTI (confdence level) je vjerojatnot zražena u potocma
26 o ojenčana površna je zmeđu z +z o broj na ojenčanoj površn je pototak ukupne vrjednot površne pod krvuljom o prmjer: 90% je vjerojatno da e μ nalaz u grancama +1,64 σ 1,64 σ vakog mjerenja, odnono razna pouzdanot 90%; nterval pouzdanot ±1,64 σ o nterval pouzdanot pojednačnog mjerenja: µ ± zσ o nterval pouzdanot za vše () mjerenja µ ± zσ /
27 o ako je broj podataka mal (< 0), tandardno odtupanje populacje (σ) e aprokmra tandardnm odtupanjem uzorka () o u tom lučaju korte e ljedeć zraz: nterval pouzdanot pojednačnog mjerenja: µ ± t1 nterval pouzdanot za vše () mjerenja µ ± t / 1 t-vrjednot za razlčte ntervale pouzdanot Stupnjev lobode 80% 90% 95% 99% 1 3,08 6,31 1,71 63,66 1,89,9 4,30 9,9 3 1,64,35 3,18 5,84 4 1,53,13,78 4,60 5 1,48,0,57 4, ,37 1,81,3 3, ,34 1,75,13,95 0 1,3 1,73,09,84
28 Prmjer: određvanje adržaja olova u uzorku krv Uzorak 1 0,75 0, ,756 0, ,75 0, ,751 0, ,760 0, ,771 5 ( ) ( 3,771) 5 3,771, ,754 0,754 ppm Pb 14,0441 5, rednja vrjednot tandardno odtupanje 1 1 1,844145, , , ,004 ppm Pb
29 a) 5 ( 0,0038) 1,4 10 b) RSD 0, ppt 0,754 5,0 ppt c) CV 0, % 0,754 0,50% d) w 0,760 0,751 0,009 ppm Pb 1 ( ) 1 varjanca 1 CV 100% ( d ) 1 koefcjent varjacje RSD r relatvno tandardno odtupanje (devjacja) RSD ( u ppt) 1000 ppt w mak rapon mn
30 PROSUDBA AALITIČKIH PODATAKA MJEREJE EPOUZDAOST POAVLJAJE OSOVI IZRAZI PRECIZOST rednja vrjednot, 1 pojednačno mjerenje broj mjerenja odtupanje od rednje vrjednot, d d tandardno odtupanje, 1 ( ) 1 1 broj tupnjeva lobode
31 varjanca, 1 ( ) 1 relatvno tandardno odtupanje (devjacja), RSD RSD ( / ) 1000 (ppt) koefcjent varjacje, CV CV ( ) 100 (%) rapon, w w mak mn
32 populacjka rednja vrjednot, µ populacjko tandardno odtupanje, σ µ 1 σ 1 ( µ ) tandardna pogreška rednje vrjednot, m m vrjed pravlo: n > 0 σ TOČOST apolutna pogeška, E E t relatvna pogeška, E r 100 t E (%) r t
33 1. Željezo je u uzorku tla određeno kolormetrjkom metodom, čme u dobven ljedeć podac: 1,67; 1,63 1,70 ppm. Izračunajte tandardno odtupanje mjerenja. ( ) 1,67 0,00 0,0000 1,63 0,04 0,0016 1,70 0,03 0,0009 5,00/3 1,67 ( ) 0,005 1 ( ) 1 0,005 0,0354 0,04 ppm
34 . Pomoću podataka z prložene tablce zračunajte a) rednju vrjednot; b) medjan; c) tandardno odtupanje; d) proječno odtupanje od rednje vrjenot; e) relatvno tandardno odtupanje; f) apolutnu pogrešku g) relatvnu pogrešku. ( ) 19,4 0,38 0, ,5 0,8 0, ,6 0,18 0,034 19,8 0,0 0,0004 0,1 0,3 0,104 0,3 0,5 0, ,7 ( ) 0,684 19,4 + 19,5 + 19,6 + 19,8 + 0,1 + 0,3 a) 19,78 19,8 ppm 6
35 19,6 + 19,8 b) medjan 19,7 ppm (paran broj podataka!) c) 0,684 0,354 0,35ppm 5 d) 1,70 d 0,83 0,8ppm 6 e) 0,354 RSD ,89 17,9 ppt 19,78 f) E 19,78 0,00 0, ppm g) E r 0, 0, ,1%
36 Može e dodatno zračunat: varjanca: v 0, ,13 ppm rapon: w 0,3 19,4 0,9 ppm koefcjent varjacje: CV 0,354 19, ,8%
37 3. Metodom temeljenom na aporpcj zračenja elementne žve određena je kolčna Hg prutna u tkvma edam rba ulovljenh u jezeru Ere. Izmjeren podac prkazan u tablcom. Izračunajte tandardno odtupanje metode, temeljeno na kupu podataka. Prmjerak Broj tovjetnh uzoraka Sadržaj Hg, ppm Sredna ppm, Hg Zbroj kvadrata odtupanja od redne 1 3 1,80; 1,58; 1,64 1,673 0, ,96; 0,98; 1,0; 1,10 1,015 0, ,13; 3,35 3,40 0,04 4 6,06; 1,93;,1;,16; 1,89; 1,95,018 0, ,57; 0,58; 0,64; 0,49 0,570 0, ,35;,44;,70;,48;,44,48 0, ,11; 1,15; 1,; 1,04 1,130 0, zbroj kvadrata 0,196
38 1. uzorak: ( ) 1,80 0,17 0,0161 1,58 0,093 0,0086 1,64 0,033 0,0011 1,673 0,058 broj mjerenja: broj razlčth uzoraka: n 7 Σ ( ) n 0,058+0,0115+0,04+ +0,0611+0,0114+0, ,0170 0,196 0, ,10 ppm > 0 σ
39 4. a) Izračunajte 50% 90% grance pouzdanot za prv rezultat (1,8 ppm Hg) u prethodnom zadatku. ranje zračunato: 0,10 ppm Hg; σ z tablce odčtano: z 0,67 z 1,96 ljed prema: μ ± zσ 50% GP za μ 1,80 ± 0,67 0,10 1,80 ± 0,07 95% GP za μ 1,80 ± 1,96 0,10 1,80 ± 0,0 znač: 50% je vjerojatno da e populacjka rednja vrjednot nalaz u ntervalu zmeđu 1,73 1,87 ppm Hg 90% je vjerojatno da e populacjka rednja vrjednot nalaz u ntervalu zmeđu 1,60,00 ppm Hg
40 4. b) Izračunajte grance pouzdanot od 50% 95% za rednju vrjednot uzorka 1 (1,67 ppm Hg) ranje zračunato: 0,10 ppm Hg; σ ljed prema: 50% GP za 95% GP za znač: µ µ µ ± zσ 0,67 0,10 1,67 ± 1,67 ± 0,04 3 1,96 0,10 1,67 ± 1,67 ± 0, % je vjerojatno da e populacjka rednja vrjednot nalaz u ntervalu zmeđu 1,63 1,71 ppm Hg 90% je vjerojatno da e populacjka rednja vrjednot nalaz u ntervalu zmeđu 1,56 1,78 ppm Hg
41 4. c) Kolko je tovjetnh mjerenja potrebno za 1. uzorak da b e 95 %-tn nterval manjo na ±0,07 ppm Hg? ljed prema jednadžb: µ ± zσ 0,07 ± zσ 1,96 0, 10 ± 1,96 0,10 ± 0,07 ±,80 ±,80 7,8 8 mjerenja
42 METODA AJMAJIH KVADRATA ZA IZVEDBU BAŽDAROG DIJAGRAMA (regrejka analza) uvjet tnk lnearan odno odtupanje točaka rezultat je pogreške mjerenja rezultat pravac kojm u mnmzran kvadrat pojednačnh vertkalnh odtupanja najbolja ravna lnja za nz parova,y
43 broj parova podataka,y S, S yy ume kvadrata odtupanja od rednje vrjednot za pojednačne y y y ( ) ( ) S ( ) ( ) y y y y S yy ( )( ) y y y y S y jednadžba pravca: y a + b prema jednadžb ljed:
44 IZVEDEI IZRAZI jednadžba pravca: y a + b nagb pravca, a a S y S odječak pravca, b b y a tandardno odtupanje regreje, r r S yy a S tandardno odtupanje nagba, a a r S tandardno odtupanje odječka, b b r ( ) ( ) 1 tandardno odtupanje rezultata, c a ( y y) M a S r c c y c rednja vrjednot M tovjetnh analza broj točaka
45 5. Prva dva tupca tablce adrže ekpermentalne podatke prkazane lkom. Provedte analzu podataka metodom najmanjh kvadrata za dobvanje odgovarajuće lnearne ovnot. Množnk udo zooktana, Površna pod pka y y y 0,35 1,09 0,1390 1,1881 0, ,803 1,78 0, ,1684 1,4934 1,08,60 1, ,7600, ,38 3,03 1, ,1809 4, ,75 4,01 3, ,0801 7, ,365 y 1,51 6,9001 y 36,3775 y 15,8199 račun: S S S y yy ( ) ( y y) ( )( y y) ( ) ( y ) y y y ume kvadrata odtupanja od rednje vrjednot S 1,14537 S yy 5,07748 S y,39669
46 y a + b a S y S b y a m,410/1,1455,1045,10 b,50,10 1,073 0,567 0,6 y,09 + 0,6 tandardna odtupanja r S yy a S b r ( ) ( ) 1 a r S tandardno odtupanje regreje, r 0,144 0,14 tandardno odtupanje nagba pravca, a 0,13 tandardno odtupanje odječka, b 0,16
47 6. Pomoću kalbracjke krvulje z prethodnog zadatka određena je koncentracja zooktana u mje ugljkovodka u uzorku za koj je zmjerena površna pka znola,65. Izračunajte množnk udo zooktana tandardno odtupanje rezultata, uz pretpotavku da je: a) dobvena površna rezultat jednog mjerenja; b) dobvena površna rednja vrjednot četr mjerenja. jednadžba pravca: y,09 + 0,6,65 0,6,09 1,14 % a) b) a ( y y) M a S r c c (, 65 1, 51/ 5) 014, 1 1 c + +, , , (, 65 1, 51/ 5) 014, 1 1 c + +, , , 0, 074 % 0, 046 %
48 PODACI KOJI ODSTUPAJU ODBACITI ILI E? VELIK BROJ MJEREIH REZULTATA STATISTIČKA PRAVILA I TESTOVI t-tet granca pouzdanot za rednju vrjednot; Q-tet tet za umnjv rezultat; F-tet uporedba precznot, uporedba potupaka, određvanje dentčnot l razlčtot analzranh uzoraka
49 MALI BROJ MJEREIH REZULTATA PREPORUKE ZA OBRADU: o o provjera vh čmbenka koj mogu utjecat na umnjv rezultat onovn zahtjev: pozorno pan laboratorjk dnevnk koj adrž blješke o vm opažanjma o o o procjena precznot koju e može očekvat uz prmjenjenu metodu (kada je moguće) procjena je l podatak koj odtupa dota umnjv ponavljanje analze (kad je moguće) prmjena nekog od tattčkh tetova ako nje moguće ponovt analzu
50 ZAČAJE ZAMEKE I ZAOKRUŽIVAJE REZULTATA o ZAČAJE ZAMEKE: znamenke kojma e vrjednot pouzdano zna amo jedna negurna znamenka o ZAOKRUŽIVAJE REZULTATA: rezultat treba adržavat značajne znamenke! o REZULTAT SE ZAOKRUŽUJE TEK AKO ZAVRŠEOG RAČUA! o REZULTAT SE E TEMELJI A BROJU ZAMEAKA UPORABLJEOG KALKULATORA!
ANALITIČKA KEMIJA II
AALITIČKA KEMIJA II uvodno predavanje općento uzorkovanje; norme standard; ntelektualno vlasnštvo Boltzmannova razdoba STATISTIKA - osnove nostelj: prof.dr.sc. P. ovak sastavl: dr.sc.v. Allegrett Žvčć;
Διαβάστε περισσότεραTermin 2. Analiza varijansi (ANOVA)
Termn Analza varjan (ANOVA) Upoređvanje rednjh vrednot vše etova rezultata; npr. upoređvanje rednjh vrednot koncentracja protena u ratvorma čuvanm pod razlčtm ulovma, upoređvanje rednjh vrednot rezultata
Διαβάστε περισσότεραKorelacijska i regresijska analiza
Korelacjska regresjska analza Odnos među pojavama Odnos među pojavama može bt: determnstčk l funkconaln stohastčk l statstčk Kod determnstčkoga se odnosa za svaku vrjednost jedne pojave točno zna vrjednost
Διαβάστε περισσότεραSTATISTIKA S M E I M N I AR R 7 : METODE UZORKA
Fakultet za menadžment u turizmu i ugotiteljtvu, Opatija Sveučilišni preddiplomki tudij Polovna ekonomija u turizmu i ugotiteljtvu Noitelj kolegija: Prof. dr. c. Suzana Marković Aitentica: Jelena Komšić
Διαβάστε περισσότεραKRIVULJE RASPODJELE. Doc.dr.sc. Vesna Denić-Jukić
KRIVULJE RASPODJELE Doc.dr.sc. Vesna Denć-Jukć Krvulje raspodjele predstavljaju zakon vjerojatnost pojave neke hdrološke velčne. Za slučajnu varjablu X kažemo da je poznata ako znamo zakon njene raspodjele.
Διαβάστε περισσότεραPRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET
TEORJA ETONSKH KONSTRUKCJA 1 PRESEC SA PRSLNO - VELK EKSCENTRCTET ČSTO SAVJANJE - SLOODNO DENZONSANJE Poznato: Nepoznato: - statčk tcaj za pojedna opterećenja ( ) - sračnato - kvaltet materjala (, σ v
Διαβάστε περισσότεραEkonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković
Ekonometrja 4 Ekonometrja, Osnovne studje Predavač: Aleksandra Nojkovć Struktura predavanja Nelnearne zavsnost Prmene u ekonomskoj analz Prmer nelnearne zavsnost Isptujemo zavsnost zmeđu potrošnje dohotka.
Διαβάστε περισσότεραTEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave
THNIČKI FAKUTT SVUČIIŠTA U IJI Zavod za elekroenergek Sdj: Preddplomsk srčn sdj elekroehnke Kolegj: Osnove elekroehnke II Noselj kolegja: v. pred. mr.sc. Branka Dobraš, dpl. ng. el. Prjelazne pojave Osnove
Διαβάστε περισσότεραMetoda najmanjih kvadrata
Metoda ajmajh kvadrata Moday, May 30, 011 Metoda ajmajh kvadrata (MNK) MNK smo već uvel u proučavaju leare korelacje; gdje smo tražl da suma kvadrata odstupaja ekspermetalh točaka od pravca koj h a ajbolj
Διαβάστε περισσότεραReverzibilni procesi
Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože
Διαβάστε περισσότεραNenad Nešić IE 04/05 UKP1 AudVež4. Četvrta auditorna vežba iz Upravljanja kvalitetom proizvoda 1
Nenad Nešć IE 0/05 UKP udvež Četvrta audtorna vežba z Upravljanja kvaltetom prozvoda MERNI LNCI (preporuke za zradu 6. amotalnog zadatka) Prmer. Tekt: Za deo prkazan na lc odredt rednje vrednot tolerancje
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnčk fakultet unverzteta u Beogradu 6.maj 8. Odsek za Softversko nžnjerstvo Performanse računarskh sstema Drug kolokvjum Predmetn nastavnk: dr Jelca Protć (35) a) () Posmatra se segment od N uzastonh
Διαβάστε περισσότερα3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA
MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. OSNONI POKAZATELJI TLA Tlo e atoji od tri faze: od čvrtih zrna, vode i vazduha i njihovo relativno učešće e opiuje odgovarajući pokazateljia.. Specifična težina (G)
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραOsnove teorije uzoraka
Oove teorije uzoraka Oove teorije uzoraka UZORAK: lučaji, reprezetativi dio oovog kupa populacije Uzorci: 1.uzorak:,, 1 1.uzorak:,, i.uzorak:,, i i Razdioba aritmetičke redie uzorka f ( ) f ( ) razdioba
Διαβάστε περισσότεραMoguća i virtuelna pomjeranja
Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραNumerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
Διαβάστε περισσότεραZADACI. ktn c. λ λ. m s
ZADACI o 1 3 1 3 1 3 1 8 o 0,066 A 10 3 3,14 10 6,0 000 10 1,38 8 10 3 5893 A 8 s m kg J mol kg mol K J K m s M ktn c - A λ π λ λ . Odredte šrnu lnje (nm) ltja (λ 0 670,776 nm) kad se atom koj apsorbraju
Διαβάστε περισσότεραOvdje će se prikazati dva primjera za funkciju cilja sa dvije varijable: kružnicu i elipsu.
Neke metode z nelnearnog programranja Od metoda nelnearnog programranja koje se korste za rješavanje nekh problema sa specfčnom funkcjom clja zdvojt će se sljedeće: a) grafčka metoda, b) metoda neposrednog
Διαβάστε περισσότεραPolarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam
Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότερα2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1
2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότεραRAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA
RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA PRIBLIŽNI BROJ I GREŠKA tača vredost ekog broja X prblža vredost ekog broja X apsoluta greška Δ = X X graca apsolute greške (gorja graca) relatva greška X X
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραAritmetički i geometrijski niz
Zadac sa prethodh prjemh spta z matematke a Beogradskom uverztetu Artmetčk geometrjsk z. Artmetčk z. 00. FF Zbr prvh dvadeset člaova artmetčkog za čj je prv čla, a razlka A) 0 B) C) D) 880 E) 878. 000.
Διαβάστε περισσότεραF (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK
OGLEDNI PRIMJER ZADAAK Odredte dnamčke karakterstke odzv armranobetonskog okvra C-C prkazanog na slc s prpadajućom tlorsnom površnom, na zadanu uzbudu tjekom prve tr sekunde, ako je konstrukcja prje djelovanja
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραPRIMJERI RJEŠENIH ZADATAKA IZ STATISTIKE
PRIMJERI RJEŠENIH ZADATAKA IZ STATISTIKE Obuhvaćene cjelne su: Srednje vrjednost (, Me, Mo ) Mjere dsperzje ( δ², δ, Q, Q, Iq, Vq, V ) Standardzrano oblježje ( z ) Mjere asmetrje zaobljenost ( α α 4 )
Διαβάστε περισσότεραPotiskivanje utjecaja promjena osvijetljenosti kod otkrivanja kretnji pomoću valićne transformacije
SVEUČILIŠTE U SPLITU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE Potkvanje utjecaja promjena ovjetljenot kod otkrvanja kretnj pomoću valćne tranformacje Ior Vujovć Splt, 9. ltopada. Op problema:
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραPRILOG 2. Zanimanje : EKONOMIST / ICA. Nastavno pismo: NASTAVNI PREDMET STATISTIKA. Nastavna cjelina: Srednje vrijednosti. Autor: Suzana Mikulić
PRILOG za IV. Razred Zanmanje : EKOOMIST / ICA astavno psmo: ASTAVI PREDMET STATISTIKA astavna cjelna: Srednje vrjednost Autor: Suzana Mulć Splt,009. 3.Srednje vrjednost Srednje vrjednost su onstante ojma
Διαβάστε περισσότεραMate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu
16. UVOD U STATISTIKU Statistika je nauka o sakupljanju i analizi sakupljenih podatka u cilju donosenja zakljucaka o mogucem toku ili obliku neizvjesnosti koja se obradjuje. Frekventna distribucija - je
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραMERENJE EFIKASNOSTI POSLOVNIH SISTEMA. Gordana Savić, Milan Martić
1 MERENJE EFIKASNOSTI POSLOVNIH SISTEMA 5/9/2018 Gordana Savć, Mlan Martć 2 Procedura prene DEA etode Procedura prene Dea etode 3 1. Defnanje zbor DMU. 2. Određvanje ulaznh zlaznh faktora. 3. Izbor adekvatnog
Διαβάστε περισσότεραMate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu
7. KOMPLEKSNI BROJEVI 7. Opc pojmov Kompleksn brojev su sastavljen dva djela: Realnog djela (Re) magnarnog djela (Im) Promatrajmo broj a+ b = + 3 Realn do jednak je Re : Imagnarna jednca: = - l = (U elektrotehnc
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότερα( ) BROJNI PRIMER 4. Temeljni nosač na sloju peska. Slika 6.3. Rešenje: Ekvivalentni modul reakcije podloge/peska k i parametar krutosti λ :
BROJNI PRIMER 4 Armrano etonsk temeljn nosač (slka 63), fundran je na dun od D f =15m, u sloju poto-pljenog peska relatvne zjenost D r 75% Odredt sleganje w, nag θ, transverzalnu slu T, moment savjanja
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότερα2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)
2.2 Srednje vrijednosti aritmetička sredina, medijan, mod Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 1 2.2.1 Aritmetička sredina X je numerička varijabla. Aritmetička sredina od (1) je broj:
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραFUNKCIJE UTJECAJA I UTJECAJNE LINIJE
FUNKCIJE UTJECJ I UTJECJNE LINIJE Funkcje ujecaja ujecajne lnje korse se kod proračuna konsrukcja na djelovanje pokrenh operećenja. Zadaak: odred onaj položaj pokrenog operećenja koj će da najnepovoljnj
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραgdje je φ kut izmeñu smjera magnetnog polja i smjera struje, a B magnetna indukcija. sin B l
Zadatak 4 (ony, trukovna škola) Kroz horzontalno položen štap duljne. m prolaz elektrčna truja. Štap e nalaz u horzontalnom magnetnom polju od.8 koje a mjerom truje zatvara kut od 3. Sla kojom polje djeluje
Διαβάστε περισσότερα3. SREDNJE VRIJEDNOSTI
3. SREDNJE VRIJEDNOSTI ( mjere centralne tendencje ) Jospa Perov, prof. pred. 2 Srednja vrjednost je onstanta ojom se predstavlja nz varjablnh podataa Sredšnja vrjednost oo oje se gomlaju podac mjera centralne
Διαβάστε περισσότεραDeskrptvna statstčka analza Predavač: Dr Mrko Savć savcmrko@eccf.su.ac.yu www.eccf.su.ac.yu Deskrptvna statstčka analza predstavlja skup metoda kojma se vrš zračunavanje, prkazvanje opsvanje osnovnh karakterstka
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραProtok., tada je relativna brzina gibanja čestica fluida u odnosu na površinu w i., a protok Q je definiran izrazom Q= wnds = v u nds
EHNIK FLUI I Što valja zapamtt 0 Protok olumensk protok l jenostao protok Q jest volumen čestca flua koje u jenčnom vremenu prođu kroz promatranu površnu orjentranu jenčnm vektorom normale n ko se čestce
Διαβάστε περισσότεραStr. 454;139;91.
Str. 454;39;9 Metod uzorka Predavač: Dr Mirko Savić avicmirko@eccf.u.ac.yu www.eccf.u.ac.yu Statitička maa može da e pomatra a jeda od ledeća dva ačia: potpuo pomatraje, delimičo pomatraje (metod uzorka).
Διαβάστε περισσότεραA) da B) ne C) ovisi o predznaku naboja. E) ovisi o količini naboja. Rezultat: B.
Zadatak 0 (Jopa, rednja škola) Struja koja teče kroz ravnu žcu prozvod magnetko polje. A) da B) ne C) amo ukolko e žca gblje D) amo u nekm lučajevma E) amo u unutrašnjot žce. Rješenje 0 Magnetko polje
Διαβάστε περισσότεραIterativne metode - vježbe
Iterativne metode - vježbe 5. Numeričke metode za ODJ Zvonimir Bujanović Prirodoslovno-matematički fakultet - Matematički odjel 21. studenog 2010. Sadržaj 1 Eulerove metode (forward i backward). Trapezna
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότεραPRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :
PRAVAC iješeni adaci od 8 Nađie aameaski i kanonski oblik jednadžbe aca koji olai očkama a) A ( ) B ( ) b) A ( ) B ( ) c) A ( ) B ( ) a) n a AB { } i ko A : j b) n a AB { 00 } ili { 00 } i ko A : j 0 0
Διαβάστε περισσότεραSume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.
Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότερα( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραDinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.
Pojmo:. Vektor se F (transacja). oment se (rotacja) Dnamka krutog tjea. do. oment tromost masa. Rad krutog tjea A 5. Knetka energja k 6. oment kona gbanja 7. u momenta kone gbanja momenta se f ( ) Gbanje
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A
Psmen spt z OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga ABC se oslanja pomoću dvje špke BD CE kao na slc desno. Špka BD, dužne 0.5 m, zrađena je od čelka (E AB 10 GPa) ma poprečn presjek od 500 mm.
Διαβάστε περισσότεραTestiranje statistiqkih hipoteza
Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza je vid statistiqkog zakljuqivanja koji se primenjuje u situacijama: kada se unapred pretpostavlja postojanje određene
Διαβάστε περισσότεραNAVODNJAVANJE MODELI DISTRIBUCIJE VODE U SISTEMIMA ZA NAVODNJAVANJE ŠKOLSKA 2016/2017 UNIVERZITET U BEOGRADU GRAĐEVINSKI FAKULTET
UNIVERZITET U BEOGRADU GRAĐEVINSKI FAKULTET NAVODNJAVANJE ŠKOLSKA 2016/2017 MODELI DISTRIBUCIJE VODE U SISTEMIMA ZA NAVODNJAVANJE Predmetn profesor: dr Mloš Stanć, dpl. građ. nž. Predmetn asstent: Željko
Διαβάστε περισσότεραNumerično reševanje. diferencialnih enačb II
Numerčno reševanje dferencaln enačb I Dferencalne enačbe al ssteme dferencaln enačb rešujemo numerčno z več razlogov:. Ne znamo j rešt analtčno.. Posamezn del dferencalne enačbe podan tabelarčno. 3. Podatke
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραProgram za tablično računanje Microsoft Excel
Program za tablično računanje Microsoft Excel Teme Formule i funkcije Zbrajanje Oduzimanje Množenje Dijeljenje Izračun najveće vrijednosti Izračun najmanje vrijednosti 2 Formule i funkcije Naravno da je
Διαβάστε περισσότεραOpćenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:
Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραGrafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραProračun AB stuba. Oblik izvijanja stuba kao i uslovi oslanjanja su jednaki u oba ortogonalna pravca pa se usvaja stub dimenzija b/h=60/60 cm.
Proračun AB stuba Potrebno je zvršt proračun stuba jednodrodne armrano-betonske hale dmenzja x49 metara. Poprečn ramov su formran na razmaku od 7 metara. Hala je u poslednja dva polja vsnsk pregrađena
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραModerna teorija portfelja
Moderna teorja portfelja Uvod Investcja ---->odrcanje od novčanh sredstava na neko vrjeme kako b se ostvarl buduć povrat koj će kompenzrat nvesttora za vrjeme na koje su novčana sredstva uložena očekvanu
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet Sarajevo 2012/2013
Lekcja 4: Upravljanje temma Prof.dr.c. Jamn Velagć Elektrotehnčk fakultet Sarajevo olegj: Mehatronka 0/03 4. Stem upravljanja Šta je tem? Stem ma ulaze, zlaze ogrančenja. /57 U temma upravljanja je važan
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραDvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Διαβάστε περισσότερα