ANALITIČKA KEMIJA II. osnove statistike. uvod; normizacija; mjeriteljstvo; intelektualno vlasništvo

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "ANALITIČKA KEMIJA II. osnove statistike. uvod; normizacija; mjeriteljstvo; intelektualno vlasništvo"

Transcript

1 AALITIČKA KEMIJA II o o uvod; normzacja; mjerteljtvo; ntelektualno vlanštvo onove tattke notelj: prof. dr. c. P. ovak emnar: doc. dr. c. T. Jednačak; ak. god. 017./18.

2 AALITIČKI PROCES objekt tražvanja uzmanje uzorka prprema uzorka određvanje nterpretacja (proudba) rezultat: analtčka nformacja l mjerenje (kvaltatvno; kvanttatvno) analtčk potupak

3 KRITERIJI KOJI ODREĐUJU KVALITETU REZULTATA AALIZE: ojetljvot elektvnot (pecfčnot) precznot točnot granca detekcje granca određvanja OSOVE STATISTIKE

4 Stattčk načn mšljenja jednog će dana za vakodnevn žvot građana potat jednako neophodan kao znanje čtanja panja. Herbert G. Well ( )

5 Teorja vjerojatnot: matematčka dcplna koja opuje prmjenjuje pravlnot povezane uz lučajne događaje onova matematčke tattke Matematčka tattka: teorja numerčkog opa ptvanja velkog broja događaja koj e pojavljuju u prrod društvu Dekrptvna tattka: elementarn do matematčke tattke bav e opom, obradom, podjelom prkazom emprjkh podataka Onovn zadatak tattke: donot zaključke o ukupnom kupu podataka na temelju manjeg kupa podataka dobvenog opažanjem (lučajno uzorkovanje)

6 o pogreške u kemjkoj analz mogu mat ozbljne poljedce jer e analtčk rezultat četo rabe prmjerce u: djagnoz bolet, proudb opanh otpada onečšćenja, ravjetljavanju zločna, kontrol kvaltete ndutrjkh prozvoda, td. o mjerenja nužno uključuju pogreške negurnot ponekad oobne, a ponekad prouzročene lošm kalbracjama l tandardzacjama te lučajnm varjacjama negurnotma rezultata četm kalbracjama, tandardzacjama analzama poznath uzoraka može e manjt ve om lučajnh pogrešaka negurnot treba mnmrat pogreške procjent h prhvatljvom točnošću procjena pouzdanot rezultata

7 OSOVI POJMOVI o tovjetn uzorc uzorc prblžno te velčne, koj e u tjeku analze obrađuju na dentčan načn (kolokvjalno paralelke ) o občno e analzra 5 tovjetnh uzoraka (praktkum: mnmalno tr!) rezultat mjerenja rjetko u t, pa e kao rezultat uzma rednja "najbolja" vrjednot rednja vrjednot medjan o o rednja vrjednot (artmetčka redna, projek) zbroj mjerenja tovjetnh uzoraka / broj mjerenja medjan rednj rezultat kada e mjerenja poredaju po velčn (za neparan broj podataka) rednja vrjednot redšnjeg para rezultata kada e mjerenja poredaju po velčn (za paran broj podataka)

8 Prmjer: analzrana je tandardna otopna željeza(iii) (c prava 0,00 ppm) šet jednakh obroka otopne analzrano je na dentčan načn Rezultat kvanttatvnog određvanja željeza rednja vrjednot 19,4 + 19,5 + 19,6 + 19,8 + 0,1 + 0,3 6 19,78 19,8 ppm Fe medjan medjan 19,6 + 19,8 19,7 ppm Fe

9 o precznot reproducblnot mjerenja (blzna rezultata mjerenja dobvenh na dentčan načn) o mjera precznot (funkcja odtupanja od rednje vrjednot): tandardno odtupanje (devjacja) d varjanca koefcjent varjacje rapon o točnot blzna rezultata mjerenja točne l prhvaćene vrjednot o mjera točnot: pogreška E apolutna relatvna t t Er 100% t

10 TOČOST I PRECIZOST točno netočno

11 točnot precznot ILUSTRACIJA TOČOSTI, PRECIZOSTI I APSOLUTE POGREŠKE

12 apolutna pogreška

13 prmjer natavak: t 0,00 ppm 19,80 ppm (prv ljeva) apolutna pogreška: E E 19,80 ppm 0,00 ppm 0,0 ppm t relatvna pogreška: E r t t 100% E r 19,80 ppm 0,00 ppm 0,00 ppm 100% 1%

14 PRECIZOST o tandardno odtupanje uzorka: za mal kup podataka 1 ( ) 1 odtupanje -tog mjerenja od rednje vrjednot broj tupnjeva lobode l (drug oblk jednadžbe): o tupnjev lobode prkazuju broj nezavnh rezultata koj ulaze u račun tandardnog odtupanja kad je populacjko tand. odtupanje nepoznato, dvje e velčne moraju zvuć z tovjetnh mjerenja: jedan tupanj lobode e troš na utvrđvanje 1 odtupanje daje nezavnu mjeru precznot

15 uzorak analtčk tattčk tattčk: uzorak konačan broj podataka do populacje populacja bekonačan broj podataka μ σ rednja vrjednot populacje, μ µ 1 tandardno odtupanje populacje, σ σ 1 ( µ ) vrjed pravlo: n > 0 σ uzorak populacja

16 varjanca, kvadrat tandardnog odtupanja 1 ( ) 1 relatvno tandardno odtupanje, RSD djeljenje tandardnog odtupanja a rednjom vrjednot RSD ( / ) 1000 djelov na tuću, ppt koefcjent varjacje, CV djeljenje tandardnog odtupanja a rednjom vrjednot CV ( / ) 100 potoc, % rapon, w razlka zmeđu najveće najmanje vrjednot kupa podataka w mak mn

17 PODJELA POGREŠAKA o utavna (odredva) rednja vrjednot podataka, razlčta od prhvaćene vrjednot utječe na točnot rezultata o lučajna (neodredva) podac rapršen manje l vše metrčno oko rednje vrjednot utječe na precznot mjerenja o gruba velka rezultat prenk l prevok ljudk faktor dovode do pojave rezultata koj odtupaju (tet)

18 o utavne pogreške: prema podrjetlu mogu bt: ntrumentne neavršenot mjernh uređaja netablnot napajanja metodne nedealno kemjko l fzčko ponašanje analtčkh utava oobne nepažnja l oobna ogrančenja prema utjecaju na rezultat mogu bt: kontantne (talne, neovne o velčn uzorka) proporconalne (razmjerne, ovne o velčn uzorka) mogu e: utvrdt uklont (prmjena tandardnh referentnh materjala, prmjena druge nezavne analtčke metode, analza "ljepog" uzorka, promjena velčne uzorka,...)

19 Prmjer kontantne pogreške: pretpotavka: gub e 0,5 mg taloga zbog pranja a 00 ml otopne za pranje ako talog ma mau 500 mg, relatvna pogreška prouzročena gubtkom zbog otapanja je (0,5 / 500) 100 0,1 % ako talog ma mau 50 mg, gubtak rezultra relatvnom pogreškom utjecaj na rezultat! (0,5 / 50) 100 1,0 %

20 o lučajne pogreške: potoje pr vakom mjerenju pojavljuju e pr krajnjm grancama ojetljvot mjernog utava potoj nz uzročnka, ne mogu e dentfcrat, mjert nt kontrolrat razdoba ekpermentnh podataka: Gauova krvulja metrčna razdoba podataka oko rednje vrjednot za bekonačan nz podataka

21 Prmjer: pmo-glava bact kovancu 10 puta kolko puta će e okrenut glava? podac tudenata tjekom 18 godna ( ) Broj glava Frekvencja htogram

22 Prmjer: baždarenje ppete

23

24 o dvje populacje podataka razlka u tandardnom odtupanju za B je dvotruko veća nego za A o kad e uvede nova apca z, obje krvulje potaju jednake (z populacjko odtupanje rezultata prema tandardnom odtupanju bezdmenzjka velčna) o općenta vojtva normalne krvulje: 1. rednja vrjednot je u redšnjoj točk najvećom učetalošću. oko makmuma je metrčna razdoba poztvnh negatvnh odtupanja 3. učetalot e ekponencjalno manjuje povećanjem odtupanja o površna pod normalne krvulje: 68,3 % je u grancama jednog tandardnog odtupanja (±1σ) od rednje vrjednot μ 95,5 % je u grancama ±σ 99,7 je u grancama ±3σ

25 o o o o defnranje ntervala oko rednje vrjednot kupa gdje e može očekvat da e nalaz populacjka rednja vrjednot uz određenu vjerojatnot GRAICE POUZDAOSTI (confdence lmt) određuju područje oko u kojemu e vjerojatno nalaz μ. ITERVAL POUZDAOSTI (confdence nterval) je nterval omeđen grancama pouzdanot ako je dobra aprokmacja od σ, nterval pouzdanot je už nego ako e procjena temelj na amo nekolko mjerenja RAZIA POUZDAOSTI (confdence level) je vjerojatnot zražena u potocma

26 o ojenčana površna je zmeđu z +z o broj na ojenčanoj površn je pototak ukupne vrjednot površne pod krvuljom o prmjer: 90% je vjerojatno da e μ nalaz u grancama +1,64 σ 1,64 σ vakog mjerenja, odnono razna pouzdanot 90%; nterval pouzdanot ±1,64 σ o nterval pouzdanot pojednačnog mjerenja: µ ± zσ o nterval pouzdanot za vše () mjerenja µ ± zσ /

27 o ako je broj podataka mal (< 0), tandardno odtupanje populacje (σ) e aprokmra tandardnm odtupanjem uzorka () o u tom lučaju korte e ljedeć zraz: nterval pouzdanot pojednačnog mjerenja: µ ± t1 nterval pouzdanot za vše () mjerenja µ ± t / 1 t-vrjednot za razlčte ntervale pouzdanot Stupnjev lobode 80% 90% 95% 99% 1 3,08 6,31 1,71 63,66 1,89,9 4,30 9,9 3 1,64,35 3,18 5,84 4 1,53,13,78 4,60 5 1,48,0,57 4, ,37 1,81,3 3, ,34 1,75,13,95 0 1,3 1,73,09,84

28 Prmjer: određvanje adržaja olova u uzorku krv Uzorak 1 0,75 0, ,756 0, ,75 0, ,751 0, ,760 0, ,771 5 ( ) ( 3,771) 5 3,771, ,754 0,754 ppm Pb 14,0441 5, rednja vrjednot tandardno odtupanje 1 1 1,844145, , , ,004 ppm Pb

29 a) 5 ( 0,0038) 1,4 10 b) RSD 0, ppt 0,754 5,0 ppt c) CV 0, % 0,754 0,50% d) w 0,760 0,751 0,009 ppm Pb 1 ( ) 1 varjanca 1 CV 100% ( d ) 1 koefcjent varjacje RSD r relatvno tandardno odtupanje (devjacja) RSD ( u ppt) 1000 ppt w mak rapon mn

30 PROSUDBA AALITIČKIH PODATAKA MJEREJE EPOUZDAOST POAVLJAJE OSOVI IZRAZI PRECIZOST rednja vrjednot, 1 pojednačno mjerenje broj mjerenja odtupanje od rednje vrjednot, d d tandardno odtupanje, 1 ( ) 1 1 broj tupnjeva lobode

31 varjanca, 1 ( ) 1 relatvno tandardno odtupanje (devjacja), RSD RSD ( / ) 1000 (ppt) koefcjent varjacje, CV CV ( ) 100 (%) rapon, w w mak mn

32 populacjka rednja vrjednot, µ populacjko tandardno odtupanje, σ µ 1 σ 1 ( µ ) tandardna pogreška rednje vrjednot, m m vrjed pravlo: n > 0 σ TOČOST apolutna pogeška, E E t relatvna pogeška, E r 100 t E (%) r t

33 1. Željezo je u uzorku tla određeno kolormetrjkom metodom, čme u dobven ljedeć podac: 1,67; 1,63 1,70 ppm. Izračunajte tandardno odtupanje mjerenja. ( ) 1,67 0,00 0,0000 1,63 0,04 0,0016 1,70 0,03 0,0009 5,00/3 1,67 ( ) 0,005 1 ( ) 1 0,005 0,0354 0,04 ppm

34 . Pomoću podataka z prložene tablce zračunajte a) rednju vrjednot; b) medjan; c) tandardno odtupanje; d) proječno odtupanje od rednje vrjenot; e) relatvno tandardno odtupanje; f) apolutnu pogrešku g) relatvnu pogrešku. ( ) 19,4 0,38 0, ,5 0,8 0, ,6 0,18 0,034 19,8 0,0 0,0004 0,1 0,3 0,104 0,3 0,5 0, ,7 ( ) 0,684 19,4 + 19,5 + 19,6 + 19,8 + 0,1 + 0,3 a) 19,78 19,8 ppm 6

35 19,6 + 19,8 b) medjan 19,7 ppm (paran broj podataka!) c) 0,684 0,354 0,35ppm 5 d) 1,70 d 0,83 0,8ppm 6 e) 0,354 RSD ,89 17,9 ppt 19,78 f) E 19,78 0,00 0, ppm g) E r 0, 0, ,1%

36 Može e dodatno zračunat: varjanca: v 0, ,13 ppm rapon: w 0,3 19,4 0,9 ppm koefcjent varjacje: CV 0,354 19, ,8%

37 3. Metodom temeljenom na aporpcj zračenja elementne žve određena je kolčna Hg prutna u tkvma edam rba ulovljenh u jezeru Ere. Izmjeren podac prkazan u tablcom. Izračunajte tandardno odtupanje metode, temeljeno na kupu podataka. Prmjerak Broj tovjetnh uzoraka Sadržaj Hg, ppm Sredna ppm, Hg Zbroj kvadrata odtupanja od redne 1 3 1,80; 1,58; 1,64 1,673 0, ,96; 0,98; 1,0; 1,10 1,015 0, ,13; 3,35 3,40 0,04 4 6,06; 1,93;,1;,16; 1,89; 1,95,018 0, ,57; 0,58; 0,64; 0,49 0,570 0, ,35;,44;,70;,48;,44,48 0, ,11; 1,15; 1,; 1,04 1,130 0, zbroj kvadrata 0,196

38 1. uzorak: ( ) 1,80 0,17 0,0161 1,58 0,093 0,0086 1,64 0,033 0,0011 1,673 0,058 broj mjerenja: broj razlčth uzoraka: n 7 Σ ( ) n 0,058+0,0115+0,04+ +0,0611+0,0114+0, ,0170 0,196 0, ,10 ppm > 0 σ

39 4. a) Izračunajte 50% 90% grance pouzdanot za prv rezultat (1,8 ppm Hg) u prethodnom zadatku. ranje zračunato: 0,10 ppm Hg; σ z tablce odčtano: z 0,67 z 1,96 ljed prema: μ ± zσ 50% GP za μ 1,80 ± 0,67 0,10 1,80 ± 0,07 95% GP za μ 1,80 ± 1,96 0,10 1,80 ± 0,0 znač: 50% je vjerojatno da e populacjka rednja vrjednot nalaz u ntervalu zmeđu 1,73 1,87 ppm Hg 90% je vjerojatno da e populacjka rednja vrjednot nalaz u ntervalu zmeđu 1,60,00 ppm Hg

40 4. b) Izračunajte grance pouzdanot od 50% 95% za rednju vrjednot uzorka 1 (1,67 ppm Hg) ranje zračunato: 0,10 ppm Hg; σ ljed prema: 50% GP za 95% GP za znač: µ µ µ ± zσ 0,67 0,10 1,67 ± 1,67 ± 0,04 3 1,96 0,10 1,67 ± 1,67 ± 0, % je vjerojatno da e populacjka rednja vrjednot nalaz u ntervalu zmeđu 1,63 1,71 ppm Hg 90% je vjerojatno da e populacjka rednja vrjednot nalaz u ntervalu zmeđu 1,56 1,78 ppm Hg

41 4. c) Kolko je tovjetnh mjerenja potrebno za 1. uzorak da b e 95 %-tn nterval manjo na ±0,07 ppm Hg? ljed prema jednadžb: µ ± zσ 0,07 ± zσ 1,96 0, 10 ± 1,96 0,10 ± 0,07 ±,80 ±,80 7,8 8 mjerenja

42 METODA AJMAJIH KVADRATA ZA IZVEDBU BAŽDAROG DIJAGRAMA (regrejka analza) uvjet tnk lnearan odno odtupanje točaka rezultat je pogreške mjerenja rezultat pravac kojm u mnmzran kvadrat pojednačnh vertkalnh odtupanja najbolja ravna lnja za nz parova,y

43 broj parova podataka,y S, S yy ume kvadrata odtupanja od rednje vrjednot za pojednačne y y y ( ) ( ) S ( ) ( ) y y y y S yy ( )( ) y y y y S y jednadžba pravca: y a + b prema jednadžb ljed:

44 IZVEDEI IZRAZI jednadžba pravca: y a + b nagb pravca, a a S y S odječak pravca, b b y a tandardno odtupanje regreje, r r S yy a S tandardno odtupanje nagba, a a r S tandardno odtupanje odječka, b b r ( ) ( ) 1 tandardno odtupanje rezultata, c a ( y y) M a S r c c y c rednja vrjednot M tovjetnh analza broj točaka

45 5. Prva dva tupca tablce adrže ekpermentalne podatke prkazane lkom. Provedte analzu podataka metodom najmanjh kvadrata za dobvanje odgovarajuće lnearne ovnot. Množnk udo zooktana, Površna pod pka y y y 0,35 1,09 0,1390 1,1881 0, ,803 1,78 0, ,1684 1,4934 1,08,60 1, ,7600, ,38 3,03 1, ,1809 4, ,75 4,01 3, ,0801 7, ,365 y 1,51 6,9001 y 36,3775 y 15,8199 račun: S S S y yy ( ) ( y y) ( )( y y) ( ) ( y ) y y y ume kvadrata odtupanja od rednje vrjednot S 1,14537 S yy 5,07748 S y,39669

46 y a + b a S y S b y a m,410/1,1455,1045,10 b,50,10 1,073 0,567 0,6 y,09 + 0,6 tandardna odtupanja r S yy a S b r ( ) ( ) 1 a r S tandardno odtupanje regreje, r 0,144 0,14 tandardno odtupanje nagba pravca, a 0,13 tandardno odtupanje odječka, b 0,16

47 6. Pomoću kalbracjke krvulje z prethodnog zadatka određena je koncentracja zooktana u mje ugljkovodka u uzorku za koj je zmjerena površna pka znola,65. Izračunajte množnk udo zooktana tandardno odtupanje rezultata, uz pretpotavku da je: a) dobvena površna rezultat jednog mjerenja; b) dobvena površna rednja vrjednot četr mjerenja. jednadžba pravca: y,09 + 0,6,65 0,6,09 1,14 % a) b) a ( y y) M a S r c c (, 65 1, 51/ 5) 014, 1 1 c + +, , , (, 65 1, 51/ 5) 014, 1 1 c + +, , , 0, 074 % 0, 046 %

48 PODACI KOJI ODSTUPAJU ODBACITI ILI E? VELIK BROJ MJEREIH REZULTATA STATISTIČKA PRAVILA I TESTOVI t-tet granca pouzdanot za rednju vrjednot; Q-tet tet za umnjv rezultat; F-tet uporedba precznot, uporedba potupaka, određvanje dentčnot l razlčtot analzranh uzoraka

49 MALI BROJ MJEREIH REZULTATA PREPORUKE ZA OBRADU: o o provjera vh čmbenka koj mogu utjecat na umnjv rezultat onovn zahtjev: pozorno pan laboratorjk dnevnk koj adrž blješke o vm opažanjma o o o procjena precznot koju e može očekvat uz prmjenjenu metodu (kada je moguće) procjena je l podatak koj odtupa dota umnjv ponavljanje analze (kad je moguće) prmjena nekog od tattčkh tetova ako nje moguće ponovt analzu

50 ZAČAJE ZAMEKE I ZAOKRUŽIVAJE REZULTATA o ZAČAJE ZAMEKE: znamenke kojma e vrjednot pouzdano zna amo jedna negurna znamenka o ZAOKRUŽIVAJE REZULTATA: rezultat treba adržavat značajne znamenke! o REZULTAT SE ZAOKRUŽUJE TEK AKO ZAVRŠEOG RAČUA! o REZULTAT SE E TEMELJI A BROJU ZAMEAKA UPORABLJEOG KALKULATORA!

ANALITIČKA KEMIJA II

ANALITIČKA KEMIJA II AALITIČKA KEMIJA II uvodno predavanje općento uzorkovanje; norme standard; ntelektualno vlasnštvo Boltzmannova razdoba STATISTIKA - osnove nostelj: prof.dr.sc. P. ovak sastavl: dr.sc.v. Allegrett Žvčć;

Διαβάστε περισσότερα

Termin 2. Analiza varijansi (ANOVA)

Termin 2. Analiza varijansi (ANOVA) Termn Analza varjan (ANOVA) Upoređvanje rednjh vrednot vše etova rezultata; npr. upoređvanje rednjh vrednot koncentracja protena u ratvorma čuvanm pod razlčtm ulovma, upoređvanje rednjh vrednot rezultata

Διαβάστε περισσότερα

Korelacijska i regresijska analiza

Korelacijska i regresijska analiza Korelacjska regresjska analza Odnos među pojavama Odnos među pojavama može bt: determnstčk l funkconaln stohastčk l statstčk Kod determnstčkoga se odnosa za svaku vrjednost jedne pojave točno zna vrjednost

Διαβάστε περισσότερα

STATISTIKA S M E I M N I AR R 7 : METODE UZORKA

STATISTIKA S M E I M N I AR R 7 : METODE UZORKA Fakultet za menadžment u turizmu i ugotiteljtvu, Opatija Sveučilišni preddiplomki tudij Polovna ekonomija u turizmu i ugotiteljtvu Noitelj kolegija: Prof. dr. c. Suzana Marković Aitentica: Jelena Komšić

Διαβάστε περισσότερα

KRIVULJE RASPODJELE. Doc.dr.sc. Vesna Denić-Jukić

KRIVULJE RASPODJELE. Doc.dr.sc. Vesna Denić-Jukić KRIVULJE RASPODJELE Doc.dr.sc. Vesna Denć-Jukć Krvulje raspodjele predstavljaju zakon vjerojatnost pojave neke hdrološke velčne. Za slučajnu varjablu X kažemo da je poznata ako znamo zakon njene raspodjele.

Διαβάστε περισσότερα

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET TEORJA ETONSKH KONSTRUKCJA 1 PRESEC SA PRSLNO - VELK EKSCENTRCTET ČSTO SAVJANJE - SLOODNO DENZONSANJE Poznato: Nepoznato: - statčk tcaj za pojedna opterećenja ( ) - sračnato - kvaltet materjala (, σ v

Διαβάστε περισσότερα

Ekonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

Ekonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković Ekonometrja 4 Ekonometrja, Osnovne studje Predavač: Aleksandra Nojkovć Struktura predavanja Nelnearne zavsnost Prmene u ekonomskoj analz Prmer nelnearne zavsnost Isptujemo zavsnost zmeđu potrošnje dohotka.

Διαβάστε περισσότερα

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave THNIČKI FAKUTT SVUČIIŠTA U IJI Zavod za elekroenergek Sdj: Preddplomsk srčn sdj elekroehnke Kolegj: Osnove elekroehnke II Noselj kolegja: v. pred. mr.sc. Branka Dobraš, dpl. ng. el. Prjelazne pojave Osnove

Διαβάστε περισσότερα

Metoda najmanjih kvadrata

Metoda najmanjih kvadrata Metoda ajmajh kvadrata Moday, May 30, 011 Metoda ajmajh kvadrata (MNK) MNK smo već uvel u proučavaju leare korelacje; gdje smo tražl da suma kvadrata odstupaja ekspermetalh točaka od pravca koj h a ajbolj

Διαβάστε περισσότερα

Reverzibilni procesi

Reverzibilni procesi Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože

Διαβάστε περισσότερα

Nenad Nešić IE 04/05 UKP1 AudVež4. Četvrta auditorna vežba iz Upravljanja kvalitetom proizvoda 1

Nenad Nešić IE 04/05 UKP1 AudVež4. Četvrta auditorna vežba iz Upravljanja kvalitetom proizvoda 1 Nenad Nešć IE 0/05 UKP udvež Četvrta audtorna vežba z Upravljanja kvaltetom prozvoda MERNI LNCI (preporuke za zradu 6. amotalnog zadatka) Prmer. Tekt: Za deo prkazan na lc odredt rednje vrednot tolerancje

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnčk fakultet unverzteta u Beogradu 6.maj 8. Odsek za Softversko nžnjerstvo Performanse računarskh sstema Drug kolokvjum Predmetn nastavnk: dr Jelca Protć (35) a) () Posmatra se segment od N uzastonh

Διαβάστε περισσότερα

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. OSNONI POKAZATELJI TLA Tlo e atoji od tri faze: od čvrtih zrna, vode i vazduha i njihovo relativno učešće e opiuje odgovarajući pokazateljia.. Specifična težina (G)

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Osnove teorije uzoraka

Osnove teorije uzoraka Oove teorije uzoraka Oove teorije uzoraka UZORAK: lučaji, reprezetativi dio oovog kupa populacije Uzorci: 1.uzorak:,, 1 1.uzorak:,, i.uzorak:,, i i Razdioba aritmetičke redie uzorka f ( ) f ( ) razdioba

Διαβάστε περισσότερα

Moguća i virtuelna pomjeranja

Moguća i virtuelna pomjeranja Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

ZADACI. ktn c. λ λ. m s

ZADACI. ktn c. λ λ. m s ZADACI o 1 3 1 3 1 3 1 8 o 0,066 A 10 3 3,14 10 6,0 000 10 1,38 8 10 3 5893 A 8 s m kg J mol kg mol K J K m s M ktn c - A λ π λ λ . Odredte šrnu lnje (nm) ltja (λ 0 670,776 nm) kad se atom koj apsorbraju

Διαβάστε περισσότερα

Ovdje će se prikazati dva primjera za funkciju cilja sa dvije varijable: kružnicu i elipsu.

Ovdje će se prikazati dva primjera za funkciju cilja sa dvije varijable: kružnicu i elipsu. Neke metode z nelnearnog programranja Od metoda nelnearnog programranja koje se korste za rješavanje nekh problema sa specfčnom funkcjom clja zdvojt će se sljedeće: a) grafčka metoda, b) metoda neposrednog

Διαβάστε περισσότερα

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1 2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA

RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA PRIBLIŽNI BROJ I GREŠKA tača vredost ekog broja X prblža vredost ekog broja X apsoluta greška Δ = X X graca apsolute greške (gorja graca) relatva greška X X

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

Aritmetički i geometrijski niz

Aritmetički i geometrijski niz Zadac sa prethodh prjemh spta z matematke a Beogradskom uverztetu Artmetčk geometrjsk z. Artmetčk z. 00. FF Zbr prvh dvadeset člaova artmetčkog za čj je prv čla, a razlka A) 0 B) C) D) 880 E) 878. 000.

Διαβάστε περισσότερα

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK OGLEDNI PRIMJER ZADAAK Odredte dnamčke karakterstke odzv armranobetonskog okvra C-C prkazanog na slc s prpadajućom tlorsnom površnom, na zadanu uzbudu tjekom prve tr sekunde, ako je konstrukcja prje djelovanja

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJERI RJEŠENIH ZADATAKA IZ STATISTIKE

PRIMJERI RJEŠENIH ZADATAKA IZ STATISTIKE PRIMJERI RJEŠENIH ZADATAKA IZ STATISTIKE Obuhvaćene cjelne su: Srednje vrjednost (, Me, Mo ) Mjere dsperzje ( δ², δ, Q, Q, Iq, Vq, V ) Standardzrano oblježje ( z ) Mjere asmetrje zaobljenost ( α α 4 )

Διαβάστε περισσότερα

Potiskivanje utjecaja promjena osvijetljenosti kod otkrivanja kretnji pomoću valićne transformacije

Potiskivanje utjecaja promjena osvijetljenosti kod otkrivanja kretnji pomoću valićne transformacije SVEUČILIŠTE U SPLITU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE Potkvanje utjecaja promjena ovjetljenot kod otkrvanja kretnj pomoću valćne tranformacje Ior Vujovć Splt, 9. ltopada. Op problema:

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

PRILOG 2. Zanimanje : EKONOMIST / ICA. Nastavno pismo: NASTAVNI PREDMET STATISTIKA. Nastavna cjelina: Srednje vrijednosti. Autor: Suzana Mikulić

PRILOG 2. Zanimanje : EKONOMIST / ICA. Nastavno pismo: NASTAVNI PREDMET STATISTIKA. Nastavna cjelina: Srednje vrijednosti. Autor: Suzana Mikulić PRILOG za IV. Razred Zanmanje : EKOOMIST / ICA astavno psmo: ASTAVI PREDMET STATISTIKA astavna cjelna: Srednje vrjednost Autor: Suzana Mulć Splt,009. 3.Srednje vrjednost Srednje vrjednost su onstante ojma

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 16. UVOD U STATISTIKU Statistika je nauka o sakupljanju i analizi sakupljenih podatka u cilju donosenja zakljucaka o mogucem toku ili obliku neizvjesnosti koja se obradjuje. Frekventna distribucija - je

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

MERENJE EFIKASNOSTI POSLOVNIH SISTEMA. Gordana Savić, Milan Martić

MERENJE EFIKASNOSTI POSLOVNIH SISTEMA. Gordana Savić, Milan Martić 1 MERENJE EFIKASNOSTI POSLOVNIH SISTEMA 5/9/2018 Gordana Savć, Mlan Martć 2 Procedura prene DEA etode Procedura prene Dea etode 3 1. Defnanje zbor DMU. 2. Određvanje ulaznh zlaznh faktora. 3. Izbor adekvatnog

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 7. KOMPLEKSNI BROJEVI 7. Opc pojmov Kompleksn brojev su sastavljen dva djela: Realnog djela (Re) magnarnog djela (Im) Promatrajmo broj a+ b = + 3 Realn do jednak je Re : Imagnarna jednca: = - l = (U elektrotehnc

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

( ) BROJNI PRIMER 4. Temeljni nosač na sloju peska. Slika 6.3. Rešenje: Ekvivalentni modul reakcije podloge/peska k i parametar krutosti λ :

( ) BROJNI PRIMER 4. Temeljni nosač na sloju peska. Slika 6.3. Rešenje: Ekvivalentni modul reakcije podloge/peska k i parametar krutosti λ : BROJNI PRIMER 4 Armrano etonsk temeljn nosač (slka 63), fundran je na dun od D f =15m, u sloju poto-pljenog peska relatvne zjenost D r 75% Odredt sleganje w, nag θ, transverzalnu slu T, moment savjanja

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Obrada signala

Obrada signala Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 2.2 Srednje vrijednosti aritmetička sredina, medijan, mod Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 1 2.2.1 Aritmetička sredina X je numerička varijabla. Aritmetička sredina od (1) je broj:

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

FUNKCIJE UTJECAJA I UTJECAJNE LINIJE

FUNKCIJE UTJECAJA I UTJECAJNE LINIJE FUNKCIJE UTJECJ I UTJECJNE LINIJE Funkcje ujecaja ujecajne lnje korse se kod proračuna konsrukcja na djelovanje pokrenh operećenja. Zadaak: odred onaj položaj pokrenog operećenja koj će da najnepovoljnj

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

gdje je φ kut izmeñu smjera magnetnog polja i smjera struje, a B magnetna indukcija. sin B l

gdje je φ kut izmeñu smjera magnetnog polja i smjera struje, a B magnetna indukcija. sin B l Zadatak 4 (ony, trukovna škola) Kroz horzontalno položen štap duljne. m prolaz elektrčna truja. Štap e nalaz u horzontalnom magnetnom polju od.8 koje a mjerom truje zatvara kut od 3. Sla kojom polje djeluje

Διαβάστε περισσότερα

3. SREDNJE VRIJEDNOSTI

3. SREDNJE VRIJEDNOSTI 3. SREDNJE VRIJEDNOSTI ( mjere centralne tendencje ) Jospa Perov, prof. pred. 2 Srednja vrjednost je onstanta ojom se predstavlja nz varjablnh podataa Sredšnja vrjednost oo oje se gomlaju podac mjera centralne

Διαβάστε περισσότερα

Deskrptvna statstčka analza Predavač: Dr Mrko Savć savcmrko@eccf.su.ac.yu www.eccf.su.ac.yu Deskrptvna statstčka analza predstavlja skup metoda kojma se vrš zračunavanje, prkazvanje opsvanje osnovnh karakterstka

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Protok., tada je relativna brzina gibanja čestica fluida u odnosu na površinu w i., a protok Q je definiran izrazom Q= wnds = v u nds

Protok., tada je relativna brzina gibanja čestica fluida u odnosu na površinu w i., a protok Q je definiran izrazom Q= wnds = v u nds EHNIK FLUI I Što valja zapamtt 0 Protok olumensk protok l jenostao protok Q jest volumen čestca flua koje u jenčnom vremenu prođu kroz promatranu površnu orjentranu jenčnm vektorom normale n ko se čestce

Διαβάστε περισσότερα

Str. 454;139;91.

Str. 454;139;91. Str. 454;39;9 Metod uzorka Predavač: Dr Mirko Savić avicmirko@eccf.u.ac.yu www.eccf.u.ac.yu Statitička maa može da e pomatra a jeda od ledeća dva ačia: potpuo pomatraje, delimičo pomatraje (metod uzorka).

Διαβάστε περισσότερα

A) da B) ne C) ovisi o predznaku naboja. E) ovisi o količini naboja. Rezultat: B.

A) da B) ne C) ovisi o predznaku naboja. E) ovisi o količini naboja. Rezultat: B. Zadatak 0 (Jopa, rednja škola) Struja koja teče kroz ravnu žcu prozvod magnetko polje. A) da B) ne C) amo ukolko e žca gblje D) amo u nekm lučajevma E) amo u unutrašnjot žce. Rješenje 0 Magnetko polje

Διαβάστε περισσότερα

Iterativne metode - vježbe

Iterativne metode - vježbe Iterativne metode - vježbe 5. Numeričke metode za ODJ Zvonimir Bujanović Prirodoslovno-matematički fakultet - Matematički odjel 21. studenog 2010. Sadržaj 1 Eulerove metode (forward i backward). Trapezna

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A : PRAVAC iješeni adaci od 8 Nađie aameaski i kanonski oblik jednadžbe aca koji olai očkama a) A ( ) B ( ) b) A ( ) B ( ) c) A ( ) B ( ) a) n a AB { } i ko A : j b) n a AB { 00 } ili { 00 } i ko A : j 0 0

Διαβάστε περισσότερα

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2. Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14. Pojmo:. Vektor se F (transacja). oment se (rotacja) Dnamka krutog tjea. do. oment tromost masa. Rad krutog tjea A 5. Knetka energja k 6. oment kona gbanja 7. u momenta kone gbanja momenta se f ( ) Gbanje

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A

Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A Psmen spt z OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga ABC se oslanja pomoću dvje špke BD CE kao na slc desno. Špka BD, dužne 0.5 m, zrađena je od čelka (E AB 10 GPa) ma poprečn presjek od 500 mm.

Διαβάστε περισσότερα

Testiranje statistiqkih hipoteza

Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza je vid statistiqkog zakljuqivanja koji se primenjuje u situacijama: kada se unapred pretpostavlja postojanje određene

Διαβάστε περισσότερα

NAVODNJAVANJE MODELI DISTRIBUCIJE VODE U SISTEMIMA ZA NAVODNJAVANJE ŠKOLSKA 2016/2017 UNIVERZITET U BEOGRADU GRAĐEVINSKI FAKULTET

NAVODNJAVANJE MODELI DISTRIBUCIJE VODE U SISTEMIMA ZA NAVODNJAVANJE ŠKOLSKA 2016/2017 UNIVERZITET U BEOGRADU GRAĐEVINSKI FAKULTET UNIVERZITET U BEOGRADU GRAĐEVINSKI FAKULTET NAVODNJAVANJE ŠKOLSKA 2016/2017 MODELI DISTRIBUCIJE VODE U SISTEMIMA ZA NAVODNJAVANJE Predmetn profesor: dr Mloš Stanć, dpl. građ. nž. Predmetn asstent: Željko

Διαβάστε περισσότερα

Numerično reševanje. diferencialnih enačb II

Numerično reševanje. diferencialnih enačb II Numerčno reševanje dferencaln enačb I Dferencalne enačbe al ssteme dferencaln enačb rešujemo numerčno z več razlogov:. Ne znamo j rešt analtčno.. Posamezn del dferencalne enačbe podan tabelarčno. 3. Podatke

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

Program za tablično računanje Microsoft Excel

Program za tablično računanje Microsoft Excel Program za tablično računanje Microsoft Excel Teme Formule i funkcije Zbrajanje Oduzimanje Množenje Dijeljenje Izračun najveće vrijednosti Izračun najmanje vrijednosti 2 Formule i funkcije Naravno da je

Διαβάστε περισσότερα

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom: Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

Proračun AB stuba. Oblik izvijanja stuba kao i uslovi oslanjanja su jednaki u oba ortogonalna pravca pa se usvaja stub dimenzija b/h=60/60 cm.

Proračun AB stuba. Oblik izvijanja stuba kao i uslovi oslanjanja su jednaki u oba ortogonalna pravca pa se usvaja stub dimenzija b/h=60/60 cm. Proračun AB stuba Potrebno je zvršt proračun stuba jednodrodne armrano-betonske hale dmenzja x49 metara. Poprečn ramov su formran na razmaku od 7 metara. Hala je u poslednja dva polja vsnsk pregrađena

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

Moderna teorija portfelja

Moderna teorija portfelja Moderna teorja portfelja Uvod Investcja ---->odrcanje od novčanh sredstava na neko vrjeme kako b se ostvarl buduć povrat koj će kompenzrat nvesttora za vrjeme na koje su novčana sredstva uložena očekvanu

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet Sarajevo 2012/2013

Elektrotehnički fakultet Sarajevo 2012/2013 Lekcja 4: Upravljanje temma Prof.dr.c. Jamn Velagć Elektrotehnčk fakultet Sarajevo olegj: Mehatronka 0/03 4. Stem upravljanja Šta je tem? Stem ma ulaze, zlaze ogrančenja. /57 U temma upravljanja je važan

Διαβάστε περισσότερα

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα