DINAMIČKI MODEL (SIMETRIČNOG) TROFAZNOG ASINHRONOG MOTORA. Paul C. Krause Purdue University School of Electrical and Computer Engineering
|
|
- Αναστάσιος Βονόρτας
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 DINAMIČKI MODEL (SIMETRIČNOG) TROFAZNOG ASINHRONOG MOTORA Paul C. Krause Purdue University School of Electrical and Computer Engineering
2 Naponska jednačina: u u = i + t = R i + ϕ t ( ϕ ) abcs s abcs abcs ( ) abcr r abcr abcr L L ϕ abcs s sri ( ) T abcs ϕ = abcr Lsr Lr iabcr U prethodnim jednačinama koristi se: f = f f f [ ] T abc? a? b? c?
3 Matrice induktivnosti: λ + M,5M,5M L =,5M λ + M,5M,5M,5M λ + M Ako uvedemo smenu: L s s s s s s s s s s s s s λ + M,5 M,5 M =,5M λ + M,5M 5,5 M 5,5 M λ + M r r r r r r r r r r r r r π α = 3 Matrica međusobne induktivnosti statora i rotora: L sr cosθ cos θ + α cos θ α = Lsr cos( θ α) cosθ cos( θ + α) cos( θ + α) cos( θ α) cosθ ( ) ( )
4 Svođenje rotorskih veličina na stator i = N N i u = N N u ϕ = ϕ ( / ) ( / ) ( N / N ) abcr r s abcr abcr s r abcr abcr s r abcr Na osnovu analogije sa magnetno spregnutim kolima ( / ) M = N N L s s r sr Može se napisati: θ ( θ + α ) ( θ α ) ( θ α) θ ( θ α) ( θ + α) ( θ α) θ cos cos cos Ns L sr = Lsr = M s cos cos cos + N r cos cos cos
5 Ponovo na osnovu analogije sa magnetno spregnutim kolima, može se napisati: M ( N N ) = M r r s s Ako se uzme: dobija se: gde je: ( N N ) L = L r s r r λr + M s,5ms,5ms L =,5Ms λr + Ms,5M r s,5m s,5ms λr + Ms ( N N ) λ = λ r s r r
6 Posle svođenja "rotora na stator" jednačine za fluks i naponske jednačina su: ϕ L L i abcs s sr abcs = ϕ abcr ( sr ) T L L r iabcr u s s L abcs R + pl p sr i ( ) T abcs u = abcr p sr r + p riabcr L R L Pri čemu važi relacija: ( N N ) R = R r s r r p = - operator diferenciranja t
7 JEDNAČINA MOMENTA Na osnovu relacija koje važe za elektro-mehaničku konverziju energije može se napisati izraz za električnu energiju koja se pretvara u mehaničku: T T T W = ( i ) ( L λ I) i + ( i ) L i + ( i ) ( L λ I) i e abcs s s abcs abcs sr abcr abcr r r abcr Mehanička snaga motora može se izraziti preko elektromagnetnog momenta i brzine obrtanja: W t θ m - stvarni mehanički položaj rotora. θ - položaj rotora izražen u el.rad/s. = m t θ e e m θ = P θ m W e = m e P θ t t
8 Elektromagnetni moment motora je: m P P i i θ θ W T P e P ( i ) e = = abcs [ L sr ] iabcr m e ( ) ( ) ( ) i as iar i br i sin cr + ibs i ar + ibr i cr + ics i ar i br + i cr θ + = P Ms 3 + ias ( ibr icr) + ibs ( icr iar) + ics ( iar ibr ) cosθ Dobijeni izraz je veoma komplikovan i praktično neupotrebljiv.
9 TRASFORMACIJA KOORDINATA U cilju uprošćenja analize uvodi se novi REFERENTNI q-d- -sistem koji može imati proizvoljnu brzinu. Prelazak iz realnog abc - sistema u qd - sistem vrši se pomoću matrice transformacije K. Izborom brzine referentnog sistema postižu se jednostavnije j analize prelaznih procesa.
10 Izbor referentnog sistema Stacionarni referentni sistem ω obezbeđuje rasprezanje namotaja rs = mašine, čime se pojednostavljuje matrica induktivnosti. Sinhrono rotirajući referentni sistem ωrs = pored rasprezanja koordinata, oslobađa matricu induktivnosti zavisnosti od ugla rotora, odnosno vremena Referentni sistem vezan za rotor pruža pogodnosti analize mašina sa dvostranim napajanjem. ωrs U slučaju simetričnog sistema, nulta komponenta je nula, u svim referentnim sistemima. = ω s ω
11 Transformacije statorskih veličina rs fqds = Ks fabcs fabcs = fas fbs fcs fqds = fqs fds fs [ ] T T
12 K Matrice transformacije ( ) ( + ) ( ) ( ) cosθrs cos θrs α cos θrs α = sin θ sin θ α sin θ + α 3,5,5,5 s rs rs rs K cosθ sinθ cos( θ α) sin ( θ α) cos( θrs + α) sin ( θrs + α) rs rs s = rs rs t ( ) θ () t = ω ξ dξ + θ () rs rs rs
13 Transformacije rotorskih veličina Trenutni položaj rotora u odnosu na referentni sistem. rsr rs θ = θ θ rsr rs fqd r = K r fabcr fabcr = far fbr fcr fqd r = fqr fdr f r [ ] T T
14 K Matrice transformacije ( ) ( + ) ( ) ( ) cosθrsr cos θrsr α cos θrsr α = sinθ sin θ α sin θ + α 3,5,5,5 r rsr rsr rsr K t cosθ sinθ = cos( θ α) sin ( θ α) cos( θrsr + α) sin ( θrsr + α) rsr rsr r rsr rsr ( ) ( ) θ () t ω ξ dξ θ () θ() t ω ξ dξ θ() = + = + rs rs rs t
15 Korišćene oznake α = π 3 θ rs - trenutni položaj referentnog sistema, θ - trenutni položaj rotora motora, ω rs - brzina referentnog sistema, ω - brzina motora, ω s - sinhrona brzina.
16 Stacionarni koordinatni sistem Kada je ω rs =, θ rs () = i K s t ( ) ππ α =, 3 θrs = dξ + θrs =, π π cos cos cos π π = sin sin sin ,5,5,5 Edith Clarke
17 Stacionarni koordinatni sistem Matrice transformacije statorskih veličina K s,5,5 3 3 = 3 5,5,5 5,5 5 K =,5 3,5 3 s
18 Stacionarni koordinatni sistem Matrice transformacije rotorskih veličina ( θ) ( θ α) ( θ + α) ( ) ( ) ( ) cos cos cos r sin sin sin 3 θ θ α θ α K = +,5,5,5 ( θ) ( θ) ( ) ( ) ( θ + α) ( θ + α) cos sin Kr = cos θ α sin θ α cos sin
19 Šta se postiže ovom transformacijom? Statorske veličine Primer simetričnog trofaznog sistema koji ima konstantnu učestanost: posle transformacije se dobija: ( ) ( ω θ ) fas = fmax s cos s t+ s ( ) ( ) ( ω α θ ) f = f cos t + bs max s s s ( ω α θ ) f = f cos t + + cs max s s s ( ) ( ω θ ) f = f cos t+ qs max s s s ( ) ( ω θ ) f ds = f max s sin s t + s f = f + f f = = const. s max s qs ds Umesto trofaznog naizmeničnog sistema dobijamo dvofazni sistem.
20 Statorske veličine ω rs = rs f as () t Na graficima ω s = f bs () t f cs () t 5 t..5 f s () t.5. 5 t f qs () t f ds () t 5 t
21 Šta se postiže ovom transformacijom? Rotorske veličine Kada je ω rs =, θ rs () = i θ rsr = θ = θ za simetričan rotorski sistem: posle transformacije dobija se: ( ω ω) θ ( ) ( ) + ( ) ( ) ( ) far = fmax r cos s t+ r fbr = fmax r cos ωs ω t+ θr α fcr = fmax r cos ωs ω t+ θr + α ( ) ( ω θ ) f qr = f max r cos s t + r ( ) ( ω θ ) fdr = fmax r sin s t+ r f = r
22 Rotorske veličine ω rs = rs f ar () t f br () t f cr () t 5..5 f r () t.5. 5 f qr () t f dr () t 5 t t t
23 Sinhrono rotirajući koordinatni sistem π Kada je ω rs = ω s, θ rs () =, θ s () = i α =, 3 t rs s s s ( ) θ = θ = ω ( ξ) dξ + θ K π π cosθs cosθs cosθs sin sin π π = θ θ sin θ ,5,5,5 s s s s Robert H. Park 9-994
24 Sinhrono rotirajući koordinatni sistem Matrice transformacije statorskih veličina K ( ) ( + ) ( ) ( ) cosθs cos θs α cos θs α = sin θ sin θ α sin θ + α 3,5,5,5 s s s s cosθs sinθs Ks = cos( θs α) sin ( θs α) cos( θs + α) sin ( θs + α)
25 K Sinhrono rotirajući koordinatni sistem Matrice transformacije rotorskih veličina ( θs θ ) ( θs θ α ) ( θs θ + α ) ( θ θ) ( θ θ α) ( θ θ α) cos cos cos = sin sin sin 3 + 5,5,5 5,5 5 r s s s ( θ s θ) ( θ s θ) ( θ θ α) ( θ θ α) ( θ θ + α ) ( θ θ + α ) cos sin Kr = cos s sin s cos s sin s
26 Šta se postiže ovom transformacijom? Statorske veličine Primer simetričnog trofaznog sistema koji ima konstantnu učestanost: posle transformacije se dobija: ( ) ( ω θ ) fas = fmax s cos s t+ s ( ) ( ) ( ) f = f cos ω t α + θ bs max s s s ( ω α θ ) f = f cos t+ + cs max s s s ( ) f = f cos θ ( ) f qs max s s ds max s s ( ) ( θ ) = f sin f = f + f f s = = const. Umesto trofaznog naizmeničnog sistema dobijamo dvofazni sistem. Transformisane veličine se ne menjaju u vremenu. max s qs ds
27 Statorske veličine ω rs = ω s f as () t Na graficima ω s = f bs () t f cs () t 5..5 f s () t.5. 5 t t.5 f qs () t f ds () t t
28 Šta se postiže ovom transformacijom? Rotorske veličine Kada je ω rs =ω s =const, θ s () = i θ rsr = θ r = θ s θ, za simetričan rotorski sistem: ( ω ω) θ ( ) ( ) + ( ) ( ) ( ) far = fmax r cos s t+ r fbr = fmax r cos ωs ω t+ θr α fcr = fmax r cos ωs ω t+ θr + α posle transformacije dobija se: ( ) ( ) f = f max cosθ qr r r fdr = fmax r sinθr f = r
29 Rotorske veličine ω rs = ω s f ar () t f br () t f cr () t 5..5 f r () t.5. 5 t t.5 f qr () t f dr () t t
30 TRANSFORMACIJE NAPONSKIH JEDNAČINA ASINHRONOG MOTORA Prvi karakterističan slučaj: u abc = R i abc Množeći ovu jednačinu sa desne strane sa K dobija se: u = K u = K R i = K R K i ( ) qd abc abc qd Kod simetričnih sistema je: ( ) R ( ) K R K = K I K = R I = R Prema tome dobija se: qd qd u = R i
31 Drugi karakterističan slučaj: d dt ϕ u abc = abc Posle množenja sa K dobija se: u ako je θ rs = ω rs. t, sledi: d u ( ) = K = K K ϕ = dt d d = K ( K ) ϕqd + K ( K) ϕ dt dt qd abc qd qd d dt sinθrs cosθrs ( K) = ω sin ( θ α) cos( θ α) rs rs rs sin ( θrs + α) cos( θrs + α)
32 d K ( K) = ωrs ωrs dt = W Konačno je: u ϕd ω ϕ d = + ϕ dt qd rs q qd Da bi bilo jasnije, j prethodna jednačina se može razbiti na: d uq = ωrs ϕ d + ϕq dt d u d = ω rs ϕ q + ϕ d dt d u = ϕ dt
33 Izvedene relacije primenjene na naponske jednačine asinhronog motora: u qd s R i qd s s = u + qd r Rr iqd r W ωrs ϕqds d ϕqd s + + W ( ωrs ω) ϕqd r dt ϕqd r - kvadratna (3 3) 3) nula matrica.
34 TRANSFORMACIJE JEDNAČINA FLUKSA ASINHRONOG MOTORA ϕ qd s Ks Ls ( Ks) Ks L sr ( Kr) iqd s = ϕqd r ( ) ( ) ( ) r sr s r r r i K L K K L K qd r λ ( ) s + M Ks Ls Κs = λs + M λs + M 3 M = M s
35 λ λ ( ) r + M Kr L r K r = λr + M λ r + M M ( ) Ks L sr Kr = Kr L sr ( Ks) = M U slučaju simetričnog sistema, nulta komponenta je nula u svim referentnim sistemima.
36 U tom slučaju naponska jednačina asinhronog motora je: Veza između flukseva i struja je: uqs Rs iqs u ds R s i ds = + uqr Rr i qr u R dr r idr p ω ϕ rs qs ωrs p ϕds + p ( ωrs ω ) ϕ qr ( ωrs ω) p ϕdr ϕqs λ M M i s + qs ϕ ds λs M M i + ds = ϕ M λ + M i qr r qr ϕ M λ dr r M + i dr
37 U nekim slučajevima je pogodno uvesti sledeće smene: ψ = ω b ϕ X? = ω b L? X m = ω b M - " fluks po sekundi " [ Wbs - = V]; - reaktansa [Ω]; - reaktansa magnećenja [Ω]; p' = p/ω b = d()/d(ω b t) - ovaj novi operator nema dimenziju.
38 Sada je naponska jednačina: ω p rs ω b uqs Rs iqs ωrs ψ qs p u R i ω ds ψ s ds b ds = + uqr Rr iqr ω p rs ωψ qr u R i ω dr r dr b ψ dr ω rs ω p ωb a izrazi za flukseve: ψ qs Xs Xm iqs ψ ds Xs X m ids = ψ qr Xm Xr i qr ψ Xm X dr r i dr X = X + X X = X + X Gde je: s λs m r λr m
39 Ekvivalentna šema asinhronog motora po q osi Rs ω rs ϕ ds λs ( ωrs ω) ϕ dr λ R r r iqs i qr uqs u qr
40 Ekvivalentna šema asinhronog motora po d osi Rs ω rs ϕ qs λs ( ωrs ω) ϕ qr λ R r r ids i dr uds u dr Ob titi ž j Obratiti pažnju na smerove u generatorima elektromotorne sile.
41 JEDNAČINE MOMENTA Ako se pođe od jednačine za moment (strana 8): m P i i θ T e = ( K s ) qds [ L sr ] ( K r ) qd r 3P P me = M iqs idr ids iqr 3 P m ( ) e = ϕqr idr ϕdr iqr 3 P m ( ) e = iqs ϕds ids ϕqs 3 P M m = i ϕ i ϕ L mogu se dobiti sledeći izrazi: ( ) 3P P me is ϕs = ( ) ( ) e qs dr ds qr r 3 P m ( ) e ψqr idr ψdr iqr = itd. ω b
42 NORMALIZACIJA Potrebno je na već poznate bazne vrednosti dodati: b U = U = U qdb s max fazno b I I I qdb = s max fazno = b ( 3/) P = U I Uqdb ψ = b qdb qdb jer imaju istu dimenziju. Važno je napomenuti da je sada i vreme normalizovano τ = ω b t odnosno p = ω = τ Sve ostalo je kao što je već pokazano. ( ) b t
43 Posle normalizacije naponska jednačina se može napisati u obliku pogodnom za modelovanje Ukoliko se izabere ω pogodnom za modelovanje. Ukoliko se izabere ω rs = ω s, dobijamo: N: ψ qs u qs R ψ s iqs ωs qs ψds u ds Rs i ds ωs ψds p = + ψ u R i ω ψ qr qr r qr r qr R ψ r r dr u dr i ω dr ψdr Jednačina za flukseve može se napisati i u obliku: i qs X r X m ψ qs i ds Xr X m ψ ds = iqr D Xm Xs ψ qr i Xm X dr s ψ dr gde je: s r m D = X X X
44 Elektromagnetni moment motora: ( ) m = X i i i i e m qs dr ds qr Na sličan način se normalizuju i ostali izrazi za moment. Normalizovana Njutnova jednačina je: gde je: T ω p ω = m m m b e m T m J ω = P M = b [ s ] b Mora se zapaziti da je u jednačini brzina obrtanja ω [rad.el./s], a ne mehanička ugaona brzina ω m [rad.meh./s].
45 Stacionarno a o stanje Posmatrajmo prethodni sistem jednačina u stacionarnom stanju p' =. Definišimo fazore promenljivih u abc sistemu preko odgovarajućih promenljivih po iz qd sistema. sste + F d Im d U skladu sa gornjom slikom može se napisati: F = F j F U skladu sa gornjom slikom može se napisati: a q d F q F a q Re +
46 Naponske jednačine u stacionarnom stanju su: U = R I + ω X I + ω X I N: qs s qs s s ds s m dr Napon u a fazi statora: U = R I ω X I ω X I ds s ds s s qs s m qr ( ω ω) ( ω ω) ( ω ω) ( ω ω) U = R I + X I + X I qr r qr s m ds s r dr U = R I X I X I dr r dr s m qs s r qr U = U j U = R + j Xλ I + j X I + I ( ) ( ω ) ω ( ) as qs ds s s s as s m as ar Napon u a fazi rotora: U ( ) ar = Uqr judr = = R + j X I + j X I + I ( ω ω) ( ω ω) ( ) r s λr ar s m as ar
47 s ω ω ω ω = = s klizanje Uvedimo smenu: s s r, Ekvivalentna šema je: N: Uar Rr = + j ω X I + j ω X I + I s s s ( ) s λ r ar s m as ar I = I j I ( ) s qs ds R jωsx λ s j sx λ r ω Rr s U as I as j ω X s m I ar U ar
48 Prelazni procesi Start motora u praznom hodu, promene opterećenja Vremenski dijagrami momenta i brzine Vremenski dijagrami promene faznih struja statora i rotora Mehanička karakteristika (m e (ω)) Vremenski dijagram promene qd-komponenti statorskih i rotorskih struja i flukseva Dijagrami prostornih vektora statorske i rotorske struje, statorskog i rotorskog fluksa
49 . Vremenski dijagram brzine i momenta [r.j.] Brzina r.j.] Moment [ m e m m Vreme [s]
50 Statička karakteristika i dijagram m e (ω) 4 3 Mom ment [r.j.] Brzina [r.j.]
51 Statička karakteristika i dijagram m e (ω) t [r.j.] Momen Brzina [r.j.]
52 i as [r.j.] Vremenski dijagrami statorskih struja i bs i cs [r.j.] j] [r.j.] Vreme [s]
53 Vremenski dijagrami statorskog faznog napona i struje u as [r.j.] i as [r.j.] Vreme [s]
54 Vremenski dijagrami statorskog faznog napona i struje... u as [r.j.] i as [r.j.] Vreme [s]
55 Vremenski dijagrami statorskog faznog napona i struje Napon Struja u as [r.j.] i as [r.j.] Vreme [s]
56 Vremenski dijagrami q i d komponente statorske struje 5 i qs [r.j.] 4 3 i ds [r.j.] Vreme [s]
57 Vremenski dijagrami q i d komponente statorskog fluksa.5.5 ψ ds [r.j.].75 ψ qs [r.j.] Vreme [s]
58 i ar [r.j.] Vremenski dijagrami rotorskih struja i br [r.j.] j] i i cr [r.j.] Vreme [s]
59 Vremenski dijagrami q i d komponente rotorske struje i qr [r.j.] i dr [r.j.] Vreme [s]
60 Vremenski dijagrami q i d komponente rotorskog fluksa.8.6 ψ dr [r.j.].4. ψ qr [r.j.] j] Vreme [s]
61 Vremenski dijagram statorske i rotorske struje i as i ar [r.j.] j] [r.j.] Vreme [s]
62 Dijagrami prostornih vektora statorske i rotorske struje q 5 4 i s [r.j.] j] 3 i r [r.j.] d 3 4 5
63 Dijagrami prostornih vektora statorskog i rotorskog fluksa.8 q.6.4 ψ s [r.j.]. ψ r [r.j.] d.4.6.8
DINAMIČKI MODEL (SIMETRIČNOG) TROFAZNOG ASINHRONOG MOTORA
DINAMIČKI MODEL (SIMETRIČNOG) TROFAZNOG ASINHRONOG MOTORA bs as cs bs br cr br ar br ar cr ar cr bs cs as 1856-1943 cs as Asinhroni (indukcioni) motor Patent iz1888 godine Naponska jednačina: u u R i t
Otpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Elementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Induktivno spregnuta kola
Induktivno spregnuta kola 13. januar 2016 Transformatori se koriste u elektroenergetskim sistemima za povišavanje i snižavanje napona, u elektronskim i komunikacionim kolima za promjenu napona i odvajanje
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
ELEKTROMOTORNI POGONI SA ASINHRONIM MOTOROM
ELEKTROOTORNI POGONI SA ASINHRONI OTORO Poučavamo amo pogone a tofaznim motoom. Najčešće koišćeni moto u elektomotonim pogonima. Ainhoni moto: - jednotavna kontukcija; - mala cena; - vioka enegetka efikanot.
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA
Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE
1 SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE Neka je (V, +,, F ) vektorski prostor konačne dimenzije i neka je f : V V linearno preslikavanje. Definicija. (1) Skalar
IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić
OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti
nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.
IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)
41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
POGON SA ASINHRONIM MOTOROM
OGON SA ASNHRON OTORO oučavaćemo amo ogone a tofaznim motoom. Najčešće koišćeni ogon. Ainhoni moto: - ota kontukcija; - jeftin; - efikaan. ETALN RSTEN LANRANO JEZGRO BAKARNE ŠKE KAVEZN ROTOR NAOTAJ LANRANO
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
numeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Obrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
ELEKTRIČNE MAŠINE Sinhrone mašine
ELEKTRIČNE MAŠINE Sinhrone mašine Uvod Sinhrone mašine predstavljaju mašine naizmenične struje. Koriste se uglavnom kao generatori električne energije naizmenične struje, te stoga predstavljaju jedan od
Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Uvod. Asinhrona mašina se u primjeni najčešće koristi kao motor, i to trofazni, iako može da radi i kao generator.
Asinhrone mašine Uvod Asinhrona mašina se u primjeni najčešće koristi kao motor, i to trofazni, iako može da radi i kao generator. Prednosti asinhronih mašina, u odnosu na ostale vrste električnih mašina,
4. Regulacija AM u KSP V. Ambrožič: Izabrana predavanja iz UEMP, TF Rijeka 4. VEKTORSKA REGULACIJA ASINKRONOG MOTORA
4. VEKTORSKA REGULACIJA ASINKRONOG MOTORA 4.1 Regulacija istosmjernog stroja s neovisnom uzbudom ε mikroračunalo i/ili upravljačka elektronika energetski sklop motor ω α ω regulator brzine α* i * α regulator
( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),
Vektorski identiteti ( ), Gauss, Stokes, Maxwell Saša Ilijić 21. listopada 2009. Saša Ilijić, predavanja FER/F2: Vektorski identiteti, nabla, Gauss, Stokes, Maxwell... (21. listopada 2009.) Skalarni i
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti
MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom
Operacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Osnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
TRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
= 6.25 Ω I B1 = 3U =529 Ω I B2 = 3U = 1905 Ω I B3G = 3U
1. Za EES dat na slici: a) odrediti bazne struje i impedanse elemenata ako je S B = 100 MVA, a naponi jednaki nominalnim vrijednostima napona pojedinih naponskih nivoa, b) Nacrtati ekvivalentne šeme direktnog,
IFOC_IREG. Matlab/Simulink model indirektne vektorske kontrole asinhronog motora u dq-koordinatnom sistemu sa diskretnom strujnom regulacijom
IFOC_IEG Matlab/Simulink model indirektne vektorske kontrole asinhronog motora u dq-koordinatnom sistemu sa diskretnom strujnom regulacijom Petar Marković Beograd, 27.2.27. SAŽAJ PEMET SIMULACIJE...2 2
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Kaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
PP-talasi sa torzijom
PP-talasi sa torzijom u metrički-afinoj gravitaciji Vedad Pašić i Dmitri Vassiliev V.Pasic@bath.ac.uk D.Vassiliev@bath.ac.uk Department of Mathematics University of Bath PP-talasi sa torzijom p. 1/1 Matematički
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Snage u kolima naizmjenične struje
Snage u kolima naizmjenične struje U naizmjeničnim kolima struje i naponi su vremenski promjenljive veličine pa će i snaga koja se isporučuje potrošaču biti vremenski promjenljiva Ta snaga naziva se trenutna
5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
MAGNETNO SPREGNUTA KOLA
MAGNETNO SPEGNTA KOA Zadatak broj. Parametri mreže predstavljene na slici su otpornost otpornika, induktivitet zavojnica, te koeficijent manetne spree zavojnica k. Ako je na krajeve mreže -' priključen
DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =
x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},
OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE ODSEK ZA SOFTVERSKO INŽENJERSTVO LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR 1. 2. IME I PREZIME BR. INDEKSA GRUPA
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
BRODSKI ELEKTRIČNI UREĐAJI. Prof. dr Vladan Radulović
FAKULTET ZA POMORSTVO OSNOVNE STUDIJE BRODOMAŠINSTVA BRODSKI ELEKTRIČNI UREĐAJI Prof. dr Vladan Radulović ELEKTRIČNA ENERGIJA Električni sistem na brodu obuhvata: Proizvodnja Distribucija Potrošnja Sistemi
4 Numeričko diferenciranje
4 Numeričko diferenciranje 7. Funkcija fx) je zadata tabelom: x 0 4 6 8 fx).17 1.5167 1.7044 3.385 5.09 7.814 Koristeći konačne razlike, zaključno sa trećim redom, odrediti tačku x minimuma funkcije fx)
OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Reverzibilni procesi
Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
RAD, SNAGA I ENERGIJA
RAD, SNAGA I ENERGIJA SADRŢAJ 1. MEHANIĈKI RAD SILE 2. SNAGA 3. MEHANIĈKA ENERGIJA a) Kinetiĉka energija b) Potencijalna energija c) Ukupna energija d) Rad kao mera za promenu energije 4. ZAKON ODRŢANJA
Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.
Kompleksna analiza Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu. Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu
Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:
Zenica, 70006 + y+ z+ 4= 0 y+ z : i ( q) : = = y + z 4 = 0 a) Napisati pavu p u kanonskom, a pavu q u paametaskom obliku b) Naći jednačinu avni koja polazi koz pavu p i okomita je na pavu q ate su pave
Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema
Poglavlje 7 Blok dijagrami diskretnih sistema 95 96 Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema Stav 7.1 Strukturni dijagram diskretnog sistema u kome su sve veliqine prikazane svojim Laplasovim transformacijama
III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Sistemi linearnih jednačina
Sistemi linearnih jednačina Sistem od n linearnih jednačina sa n nepoznatih (x 1, x 2,..., x n ) je a 11 x 1 + a 12 x 2 + + a 1n x n = b 1, a 21 x 1 + a 22 x 2 + + a 2n x n = b 2, a n1 x 1 + a n2 x 2 +
Peta vežba Vektorsko upravljanje asinhronim motorom
Peta vežba Vektorsko upravljanje asinhronim motorom Uvod Cilj vežbe je da se prouče statičke i dinamičke karakteristike pogona sa vektorskim upravljanjem. Kroz ovu vežbu, studenti će imati priliku da prouče
DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Dvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Teorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
5 Sistemi linearnih jednačina. a 11 x 1 + a 12 x a 1n x n = b 1 a 21 x 1 + a 22 x a 2n x n = b 2.
5 Sistemi linearnih jednačina 47 5 Sistemi linearnih jednačina U opštem slučaju, pod sistemom linearnih jednačina podrazumevamo sistem od m jednačina sa n nepoznatih x 1 + a 12 x 2 + + a 1n x n = b 1 a
Linearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)
Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F
S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Ogled zaustavljanja i zaletanja
Ogled zaustavljanja i zaletanja Ogled zaustavljanja Koristi se za određivanje momenta inercije ili za određivanje gubitaka pri zaustavljanju Postupak podrazumeva da zaletimo mašinu, pa je isključimo sa
IZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.
Dijagrami:. Udužnih sia N Greda i konoa. Popre nih sia TZ 3. Momenata savijanja My. dio Prosta greda. Optere ena koncentriranom siom F I. Reaktivne sie:. M A = 0 R B F a = 0. M B = 0 R A F b = 0 3. F =
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79
TEORIJA BETOSKIH KOSTRUKCIJA 79 Primer 1. Odrediti potrebn površin armatre za stb poznatih dimenzija, pravogaonog poprečnog preseka, opterećen momentima savijanja sled stalnog ( g ) i povremenog ( w )
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
.. ntsets ofa.. d ffeom.. orp ism.. na s.. m ooth.. man iod period I n open square. n t s e t s ofa \quad d ffeom \quad orp ism \quad na s \quad m o
G G - - -- - W - - - R S - q k RS ˆ W q q k M G W R S L [ RS - q k M S 4 R q k S [ RS [ M L ˆ L [M O S 4] L ˆ ˆ L ˆ [ M ˆ S 4 ] ˆ - O - ˆ q k ˆ RS q k q k M - j [ RS ] [ M - j - L ˆ ˆ ˆ O ˆ [ RS ] [ M
UNIVERZITET U BEOGRADU ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET MASTER RAD PRIMENA DIREKTNOG UPRAVLJANJA MOMENTOM ASINHRONE MAŠINE NA DIGITALNOM SIGNALNOM KONTROLERU
UNIVERZITET U BEOGRADU ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET MASTER RAD PRIMENA DIREKTNOG UPRAVLJANJA MOMENTOM ASINHRONE MAŠINE NA DIGITALNOM SIGNALNOM KONTROLERU Mentor: Student: Prof. dr Slobodan Vukosavić Dipl.
TERMALNOG ZRAČENJA. Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine. Ž. Barbarić, MS1-TS 1
OSNOVNI ZAKONI TERMALNOG ZRAČENJA Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine Ž. Barbarić, MS1-TS 1 Plankon zakon zračenja Svako telo čija je temperatura
ITU-R SA (2010/01)! " # $% & '( ) * +,
(010/01)! " # $% & '( ) * +, SA ii.. (IPR) (ITU-T/ITU-R/ISO/IEC).ITU-R 1 1 http://www.itu.int/itu-r/go/patents/en. (http://www.itu.int/publ/r-rec/en ) () ( ) BO BR BS BT F M P RA S RS SA SF SM SNG TF V
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija