koja se odigrava u katalizatoru sfernog oblika uniformne porozne strukturu.

Σχετικά έγγραφα
MODELOVANJE HETEROGENIH KATALITIČKIH REAKTORA

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Elementi spektralne teorije matrica

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Granične vrednosti realnih nizova

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

METODA SEČICE I REGULA FALSI

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Izrada Domaće zadaće 4

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Tačkaste ocene parametara raspodele

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Aritmetički i geometrijski niz

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

IZVODI ZADACI (I deo)

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

nepoznati parametar θ jednak broju θ 0, u oznaci H 0 (θ =θ 0 ), je primer proste hipoteze. Ako hipoteza nije prosta, onda je složena.

INŽENJERSKA MATEMATIKA 1. P r e d a v a n j a z a d e s e t u s e d m i c u n a s t a v e (u akademskoj 2009/2010. godini) G L A V A 5

4 Numeričko diferenciranje

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

5 Ispitivanje funkcija

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

Teorem o prostim brojevima

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Operacije s matricama

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

5. Karakteristične funkcije

Društvo matematičara Srbije. Pripreme za Juniorske olimpijade školske 2007/2008. Matematička indukcija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Računarska grafika. Rasterizacija linije

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

T r. T n. Naponi na bokovima zubaca

Kaskadna kompenzacija SAU

2 Skupovi brojeva 17. m n N. (m + n) + k = m + (n + k) - asocijativnost sabiranja. m + n = n + m - komutativnost sabiranja

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Obrada signala

18. listopada listopada / 13

Idealno gasno stanje-čisti gasovi

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Reverzibilni procesi

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Hemijska ravnoteža. Zakon o dejstvu masa Van t Hofova reakciona izoterma Termodinamički uslov i položaj hemijske ravnoteže. Poglavlje 2.

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Deljivost. 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18.

Definicija: Beskonačni niz realnih brojeva je funkcija a : N R. Umjesto zapisa a(1), a(2),,a(n), može se koristiti zapis a 1,

Diferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Zadatak 1. Rešenje: Imamo sistem sa ekvivalentnim paralelnim serverima: λp 5. X=λ(1-p 5 ) X μ

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Obične diferencijalne jednačine

GRANIČNE VREDNOSTI NIZOVA

Transcript:

MTEMTIČKI MODEL STCIONNOG POCES U POOZNOM ZNU KTLIZTO Mada je porozo zro katalizatora heteroge sistem (čvrsto + fluid), zbog izuzeto složee geometrije međufaze površie, oo se pri modelovaju zamejuje ekvivaletim kvazihomogeim sistemom, posredstvom efektivih koeficijeata difuzije i preosa toplote i specifiče površie katalizatora (veličia katalitičke površie po jediici zapremie porozog zra). Modelovaje procesa u porozom zru ćemo prikazati a katalizovae reakcije: jedostavom slučaju ( g) produkti ( g) (7.9) čija je brzia data izrazom, r k C ( mol / m s) s s koja se odigrava u katalizatoru sferog oblika uiforme poroze strukturu. (7.94) Pretpostavimo da je sfero zro katalizatora urojeo u turbuletu gasu struju u kojoj su kocetracijsko i temperaturo polje uiformi. Izotermski proces Temperaturo polje u porozom zru je uiformo tj. temperatura je kostata i jedaka temperaturi okolog gasa. Što se tiče kocetracije reaktata može se predvideti jea promea duž radijusa zra (koordiata r u sferom koordiatom sistemu čiji je početak smešte u cetru zra): Kocetracijsko polje reaktata u kvazihomogeom zru katalizatora Profil C (r) u zru se uspostavlja zbog otpora difuziji reaktata iz gasa u uutrašjost zra, kroz porozu strukturu zra koju azivamo i uutrašja difuzija. O je simetriča, sa miimumom u cetru katalizatora,

Zbog otpora difuziji reaktata kroz epokreta sloj gasa oko zra (film ili graiči sloj) koju azivamo spolja difuzija, postoji lieara pad kocetracije C po debljii graičog sloja. Kao što smo već pretpostavili, u masi fliuda je kocetracija C uiforma i jedaka C. Izotermski model procesa u kvazihomogeom zru sastoji se od bilasa reaktata i graičih uslova. Pošto, kroz porozo zro ema strujaja gasa, ema dopriosa kovekcije akumulaciji reaktata i preostaje: C C mol + (7.95) t t m s rad. dif. reakc. Za doprios radijale difuzije važi izraz (7.7), izvede za homoge sistem sfere geometrije: C t D r r r rad. dif. C r Doprios reakcije predstavlja trošeje reaktata u jediici vremea i po jediici zapremie u posmatraoj reakciji. Trošeje po jediici katalitičke, ili reakcioe, površie je: r ( C s, T ) (7.94) k C s ( mol / m s) ko uzmemo bilo koji elemet zapremie zra dv, ukupa reakcioa površia u tom elemetu ds je jedaka: ds s dv gde je s specifiča površia reakcioe površie (m /m ) jedaka za bilo koji elemet dv, u skladu sa pretpostavkom da je poroza struktura zra uiforma. Tako je trošeje reaktata u bilo kom elemetu zra dv jedako: s r ( C, T ) dv s pa je trošeje reaktata po jediici zapremie, u bilo kojoj tački uutar zra (doprios reakcije akumulaciji): C t reakc. srs ( C, T ) dv dv kc mol m s k - kostata brzie kvazihomogee reakcije, k k s s Smeom dopriosa u (7.95) dobijamo bilas reaktata u obliku diferecijale jedačie drugog reda:

d D r dr r dc dr pa preostaje da defiišemo graiče uslove. k C (7.96) Za cetar zra, graiči uslov sledi iz uslova miimuma fukcije C (r): dc r ; dr Za spolju površiu zra (r ), kao drugu graicu sistema, graiči uslov sledi iz pricipa eprekidosti difuzioog fluksa reaktata: ( N ) ( N ) + (N ) - predstavlja fluks uutrašje difuzije a graicu r, pa je u skladu sa Fikovim zakoom: ( N ) D dc dr r (N ) + predstavlja fluks spolje difuzije iz mase vrtložog gasa a spolju površiu zra, ili fluks prelaza kompoete (pogl...): [ ] ( N ) + β C C( ) Tako, graiči uslovi glase r : dc dr [ C ( ) C ] (7.96a) dc r : D β (7.96b) dr r Za dalju aalizu, koriso je model prevesti u bezdimezioi oblik, uvođejem bezdimezioih promeljivih: r C ξ x C ; ezultat smee je bezdimezioi matamatički model: d x dx x + Φ (7.97) ξ dx ξ ; (7.97a)

dx ξ ; x ( ) (7.97b) Bi d ξ ξ Bezdimezioi parametri koji karakterišu proces, su: Tilov modul (Thiele), Φ k ( C) D (7.98) Bajotov difuzioi broj (Biot), Bi β (7.99) D Kvadrat Tilovog modula Φ se može iterpretirati kao odos brzie reakcije i brzie uutrašje difuzije: Φ r D C r D C brzia reakcije po jed. povrsie brzia uutr. difuzije Velika vredost Φ zači da je u odosu a brziu reakcije, mala brzia uutrašje difuzije tj. da je veliki otpor uutrašjoj difuziji - difuzioi režim. malo Φ zači da je reakcija spora u odosu a uutrašju difuziju - kietički režim. Bajotov broj, Bi, očigledo predstavlja odos brzie spoljašje i brzie uutrašje difuzije, ili odos otpora uutrašjoj i spoljašjoj difuziji: β C Bi D C ko je Bajotov broj velik: Bi >> brzia spolj. difuzije brzia uutr. difuzije zači da je otpor spoljoj difuziji zaemarljiv u odosu a otpor uutrašjedifuzije, što pojedostavljuje graiči uslov uslov (7.97b): ( ) x( ) ; C ( ) C (7.) Drugim rečima, može se zaemariti pad kocetracije u graičom sloju oko zra. Diferecijala jedačia (7.97) se može aalitički rešiti za reakciju prvog reda ( ) i uz graiči uslov Dirihleovog tipa (7.), što ćemo pokazati. Za model (7.97) izgleda: d x dx + Φ ξ x, Φ k D (7.) 4

dx ξ ; (7.a) ξ ; x () (7.b) Uvodimo ovu fukciju z(ξ) smeom: x z ξ Za prvi i drugi izvod x po ξ dobijamo: dx dz z ξ ξ d x d z dz dz z + ξ ξ ξ ξ Posle smee u (7.) i sređivaja, dobija se diferecijala jedačia drugog reda sa kostatim koeficijetima, po ovoj fukciji z: d z z Φ čije je opšte rešeje: Φ ξ z x ξ C e + C e Φ ξ Itegracioe kostate C i C alazimo iz graičih uslova: dx ξ : C + C Φ Φ ( ) ξ : x( ) C e e Prvu jedačiu: C + C smo mogli lakše dobiti rezoujući a sledeći ači. Vredost bezdimezioe kocetracije x, Ce x Φξ + C e ξ Φξ u cetru zra ( ξ ) mora biti koača, što je moguće samo ako je i vredost broioca u prethodom izrazu, za ξ, takođe jedaka uli. Iz dve jedačie dobijamo: C e, C e e e Φ Φ Φ Φ Tako je bezdimezioo rešeje: 5

x Φ ξ Φ ξ e e Φ Φ ξ( e e ) ko uvedemo fukciju: e x e x sh( x) (sius hiperbolički) rešeje možemo apisati kraće, kao: sh( Φξ) x ( ξ) (7.) ξ sh( Φ) Izotermski faktor efektivosti reakcije Pogoda ači aalize efekata pojediih parametara a proces u porozom zru katalizatora je preko faktora efektivosti reakcije defiisaog kao: stvara brzia procesa u zru η (7.) brzia kojom bi se proces odvijao kada e bi bilo otpora uutr. difuziji Jaso je da je za izotermski proces η < : Stvara brzia procesa u zru jedaka je ukupoj količii reaktata koja prodifuduje kroz spolju površiu zra u jediici vremea jer je upravo toliko reaktata izreagovalo u jediici vremea u zru (stacioarost). D dc dr S D dc dr r r 4π Ideala brzia procesa, kojom bi se o odvijao da je otpor uutrašje difuzije jedak uli, tj. kocetracija reaktata u zru uiforma, jedaka je: 4 k [ C ] ( ) ] V π k[ C ( ) Tako za η dobijamo : dc η (7.5) dr r D k[ C ( ) ] Logičo je da će η biti fukcija parametara u bezdimezioom matematičkom modelu: 6

η η( Φ, Bi, ) (7.6) Slučaj reakcije prvog reda i zaemarljivog otpora spoljašjoj difuziji Za i Bi >> imamo aalitičko rešeje (7.) i treba da smeimo izraz za vredost kocetracije C (r) i jeog izvoda a spoljjoj površii ( r ), odoso vredost bezdimezioe fukcije x (ξ) i jeog izvoda u tački ξ u defiiciou jed. (7.5), ezultat jer : dc dx d dr r ξ ξ η D k[ C )] ( ) ] Φ [ x( η Φ th( Φ) Φ (7.7) gde je th(φ), tages hiperbolički od Φ th( Φ) e e Φ Φ e + e Φ Φ Uopšteje a proizvolju geometriju zra ris je uspeo da uopšti aalizu i da pokaže da se može dobiti (približo) jedistveo rešeje za η u fukciji od modifikovaog modula Φ * : ( ) Φ * L k C D (7.8) za bilo kakav oblik katalitičkog zra, pri čemu je karakterističa dimezija L defiisaa kao L zapremia zra spolja povrsia zra (7.8a) Tako je za sferu: * L /, Φ Φ / Tako za faktor efektivosti reakcije (7.9) prvog reda ( ) za Bi >>, za bilo kakvu geometriju zra približo važi izraz: 7

η Φ * th( Φ * ) Φ * (7.9) kome odgovara dijagram a slici Sl.7.9. Sl.7.8 Izotermski faktor efikasosti za reakciju (7.9) prvog reda Za male vredosti Φ *, može se pokazati lim η (7.) * Φ tj. u kietičkoj oblasti je stvara brzia procesa približo jedaka idealoj, pošto je otpor uutrašjoj difuziji zaemarljiv. Ovo aravo, važi i za reakciju - tog reda. S druge strae, iz (7.9): lim η lim Φ Φ Φ * * * tj. u difuzioom režimu (praktičo za Φ * > ) važi : η cost Φ * ( za reakciju prvog reda, cost ) (7.) što odgovara pravoj liiji u log-log dijagramu (Sl.7.8). elacija (7.) važi i u opštem slučaju reakcije -tog reda. U slučaju kada se e može zaemariti otpor spoljašjoj difuziji, za η u oblasti Φ * >, za reakciju -tog reda, važi približo: η Φ cost ( + Φ Bi) * * (za, cost ) (7.) 8

Faktor efektivosti eizoterme reakcije Za aalizu eizotermskog procesa u porozom zru eophoda je i eergetski bilas: E + E t t rad. dif. reakc. E t rad. dif. ( 7. 7) λ r d dr r dt, dr E ( 7. 7) r H k C H t reakc. Tako eergetski bilas glasi: λ r r : r : d dr r dt dr λ dt kc dr r dt dr r α H ( T ( ) T ) (7.) (7.a) (7.b) T - temperatura u masi fluida Nako uvođeja smee: r C T ξ, x, θ C T dobija se matematički model eizotermskog procesa u zru (kompoeti i eergetski bilas) u bezdimezioom obliku: d x dx + Φ ξ d θ dθ + + γφ ξ x x θ expb θ θ expb θ (7.4) sa graičim uslovima: ξ : dx d ξ dθ (7.5a) ξ : dx x ; Bi Bi dθ θ T (7.5 ) b 9

U modelu fugurišu tri ova bezdimezioa parametra. Bezdimezioa eergija aktivacija, b b E T (7.6) i predstavlja meru osetljivosti brzie reakcije a temperaturu Parametar: γ H D C (7.7) λ T se može iterpretirati kao odos brzie geerisaja toplote u sistemu i brzie odvođeja toplote. Bajotov toploti broj, Bi T aaloga Bajotovom (difuzioom) broju (7.99) Bi T α λ (7.8) koji predstavlja odos otpora uutrašjeg i spoljjeg preosa toplote. Za faktor efektivosti (7.) u slučaju eizotermske reakcije se može, a osovu jedačia (7.5) i (7.4-7.5b) predvideti: * T η η( Φ, b, γ, Bi, Bi, ) Skica dijagrama zavisosti eizotermskog faktora efektivosti od uopšteog Tilovog modula (7.8), Φ * i parametra γ (7.7) pri: Bi, Bi T >>, b cost i data je a slici Sl.7.9. Jaso je da kriva γ (geerisaje toplote ), odgovara izotermskom faktoru efektivosti (Sl.7.8)). Sl.7.9 Neizotermski faktor efektivosti alogo faktoru efektivosti površiske reakcije (pogl..7) za izrazito egzoterme reakcije (γ > ), η prevazilazi jediiču vredost i pokazuje maksimum.

Mikro - i makrokietički model procesa Pomoću faktora efektivost,i brzia složeog procesa se izražava u fukciji od merljivih potecijala - u ovom slučaju od kocetracije C i temperature T u masi gasa. Naime iz (7.) sledi: r( C, T ) ηr ( C, T ) ( mol / m s) Za posmatrau reakciju (7.9) E T r sr ( C, T ) s k e ( C ) s s s - specifiča površia katalizatora Pošto opisuje brziu procesa a samoj reakciooj površii izraz za brziu površiske reakcije r s (C,T) se aziva i mikrokietički izraz, dok se izraz za brziu procesa u zru katalizatora, koji uključuje i feomee uutrašje i spolje difuzije aziva makrokietički izraz. Dakle: tj. ( ( makrokieticki faktor ( mikrokieticki specifica izraz za efektivosti izraz za brziu povrsia porozo zro reakcije povrsiske zra katalizatora u zru reakcije * T r( C, T ) η( Φ, b, γ, Bi, Bi, ) s rs ( C, T) ( mol / m s) 44 444 444 4 4 (7.9) makrokiet ika eizotermski faktor efektivosti mikrokiet ika C,T - kocetracija i temperatura u masi reakcioog fluida Jaso je da se makrokietički izraz može dobiti u aalitičkom obliku samo ako se faktor efektivosti može dobiti u aalitičkoj formi tj. ako se može aalitički rešiti sistem diferecijalih jedačia kompoetih i eergetskog bilasa. Ovo je moguće u vrlo ograičeom broju slučajeva. Jeda takav slučaj je posmatraa izotermska reakcija: ( g) proizvodi -tog reda u difuzioom režimu, ako se može zaemariti otpor spoljašjoj difuziji (Bi >> ): η cost Φ * (7.)

Potražićemo sada makrokietički izraz za posmatrau izotermsku reakciju, koja se odvija u uslovima zaemarljivog otpora spoljoj difuziji reaktata. Kietički režim U ovom režimu (Φ * ), važi: η pa je makrokietički izraz: r( C, T ) s r ( C, T ) s k ( T ) C k( T ) C ( mol / m s) s s tj. praktičo je jedak (proporcioala) mikrokietičkom izrazu. Difuzioi režim Za makrokietiku dobijamo: cost r( C, T ) L s k C s k C k C s ( ) s ( ) D (7.) gde je privida kostata brzie k : k s ks D cost k e k e L E/ T E / T (7.) E - privida eergija aktivacije: E + - privida red reakcije: E / ežim ed procesa, Eergija aktivacije, E Kietički E - Difuzioi ( + ) / E / / L Efekat dimezije zra, L