Pojam funkcije. Funkcija, preslikavanje, pridruživanje, transformacija

Σχετικά έγγραφα
4.1 Elementarne funkcije

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

4 Funkcije. 4.1 Pojam funkcije

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

3 Funkcije. 3.1 Pojam funkcije

radni nerecenzirani materijal za predavanja

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

3. poglavlje (korigirano) F U N K C I J E

Operacije s matricama

7 Algebarske jednadžbe

Funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

6. REALNE FUNKCIJE POJAM FUNKCIJE

9. PREGLED ELEMENTARNIH FUNKCIJA

VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

18. listopada listopada / 13

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

f(x) = a x, 0<a<1 (funkcija strogo pada)

Funkcije Sadržaj: Pojam funkcije, svojstva, operacija s funkcijama, zadavanje funkcije Pregled osnovnih elementarnih funkcija: Polinomi Racionalne

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

4 Elementarne funkcije

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije. Helena Kmetić. 6. srpnja 2016.

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

1 Pojam funkcije. f(x)

Teorijske osnove informatike 1

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

x + t x 2 x t x 2 t x = + x + = + x + = t 2. 3 y y [x množi cijelu zagradu] y y 2 x [na lijevu stranu prebacimo nepoznanicu y] [izlučimo 3 y ] x x x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

3.1 Elementarne funkcije

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

1.4 Tangenta i normala

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

ELEMENTARNE FUNKCIJE

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

( , 2. kolokvij)

1. Trigonometrijske funkcije

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Riješeni zadaci: Realni brojevi i realne funkcije jedne realne varijable

ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš

1. Trigonometrijske funkcije realnog broja

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Seminar 11 (Ispitivanje domene i globalnih svojstava funkcije)

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

ELEMENTARNE FUNKCIJE

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike DERIVACIJA

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

1. Definicijsko območje, zaloga vrednosti. 2. Naraščanje in padanje, ekstremi. 3. Ukrivljenost. 4. Trend na robu definicijskega območja

Uvod u teoriju brojeva

Dijagonalizacija operatora

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

1 Promjena baze vektora

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Elementi spektralne teorije matrica

Zadaci iz Osnova matematike

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

M086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

x M kazemo da je slijed ogranicen. Weierstrass-Bolzano-v teorem tvrdi da svaki ograniceni slijed ima barem jednu granicnu tocku.

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo:

Eksponencijalna i logaritamska funkcija

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

MATEMATIČKA ANALIZA 1 1 / 192

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Matematika 1. Marcela Hanzer. Department of Mathematics, University of Zagreb. Marcela Hanzer (Dept of Math, Uni Zagreb) Matematika 1 1 / 135

Transcendentne funkcije.

Neprekinute funkcije i limesi Definicija neprekinute funkcije i njen odnos prema limesu Asimptote Svojstva neprekinutih funkcija

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2

Funkcije. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 21. november Gregor Dolinar Matematika 1

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Koordinatni sustav u ravnini. Funkcija

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

FUNKCIJE DVIJU VARIJABLI (ZADACI)

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

Transcript:

Funkcije

Pojam unkcije Funkcija, preslikavanje, pridruživanje, transormacija Primjer.: a) Odredite površinu kvadrata kojem je stranica 5cm. b) Odredite površinu pravokutnika sa stranicama duljine 7 i 5. Deinicija Neka su X i Y dva neprazna skupa. Ako je po nekom pravilu svakomelementu Xpridruženjedanisamojedanelementy Y kažemo da je na skupu X zadana unkcija sa vrijednostima u Y. Funkciju označavamo slovima:, g, h, Simbolički zapisujemo: : y y ( ) ( )

X područje deinicije ili domena unkcije Y područje vrijednosti ili kodomenaunkcije argument ili nezavisna varijabla, X y - vrijednost unkcije ili zavisna varijabla, y Y Funkcija je određena s: domenom, oznaka D kodomenom, oznaka K zakonom pridruživanja Primjer: ( ) : R R,

Funkcija je određena s: domenom, oznaka D kodomenom, oznaka K zakonom pridruživanja Tri slučaja kada domena nije skup R: A B razlomak ( ) B 0, D R \ { B 0 } razlomak korijen ( ) A A 0, D A 0 logaritam ( ) log A A > 0, D A > 0

Primjer: Odredite domenu unkcije: + ( ) + Primjer: Odredite domenu unkcije: ( )( 3 ) ( ) + Primjer3: Odredite domenu unkcije: ( ) ln 3 4 +

. Odredite domene unkcija: a) ( ) 9 D( ) (, 3] [ 3 + ), b) c) d) ( ) + 3 3 ( ) + 3 + D( ) D( ) ( ) + D( ) + +, (, 3] [ 3 + ), e) ( ) 5 D( ) (, 5] [ 3,4] [ 5 + ), ) 5 4 ( ) log 3 + D, { 4}

Načini zadavanja unkcija: analitički tablično graički

Analitički prikaz unkcije Ukoliko je unkcija zadana pomoću jedne ili nekoliko ormula, kažemo da je unkcija zadana analitički. Postoje tri osnovna oblika analitičkog prikaza: eksplicitni oblik y ( ) implicitni oblik F parametarski oblik (, y) 0 ( t) y ψ ( t) ϕ, Primjer: Mobilni operater Gulikoža obračunava prepaid tariu XYZ tako da uz pretplatu od 45,00kn obračunava svaku minutu po 0,99kn.

Tablični prikaz unkcije Ukoliko je unkcija zadana pomoću tablice, kažemo da je unkcija zadana tablično. Primjer: 4 6 8 y 46,98 48,96 50,94 5,9 Za argumente koji nisu dani u tablici vrijednost unkcije određuje se interpolacijom ili ekstrapolacijom.

Graički prikaz unkcije Gra unkcije : X Y je skup točaka ravnine: Primjer: G {(, ( ) ) X } :

Injekcija, surjekcija, bijekcija Funkcija : X Y je injekcija ako vrijedi: X, ( ) ( ), ( ) Y ( ) Funkcija : X Y je surjekcijaako je X, tj. ako vrijedi: y Y X : y Funkcija : X Y je bijekcija ako je i injekcija i surjekcija. Primjer: Ispitajte bijektivnost unkcije ( ) : R R,

Jednakost unkcija Neka su i dvije unkcije. Ako vrijedi: a)x W, imaju iste domene b)y Z, imaju iste kodomene c) : X Y g : W Z ( ) g ( ), X kažemo da su unkcije i g jednake. Primjer: ( ),, 0 < 0 g ( )

Monotonost i ograničenost unkcija Funkcija je rastuća ako vrijedi: : X R ( ) ( ), X <, Funkcija : X R je strogo rastuća ako vrijedi: <, ( ) ( ) X <, Funkcija : X R je padajuća ako vrijedi:, ( ) ( ) X <, Funkcija : X Rje strogo padajuća ako vrijedi: >, ( ) ( ) X <, Funkciju nazivamo monotonomako je rastuća ili padajuća, odnosno strogomonotonomako je strogo rastuća ili strogo padajuća.

Primjer: ( ) : R R +, Napomena: Svaka monotona unkcija je injektivna. Funkcija : X Rje ograničenaako postoje brojevi m i M za koje vrijedi: m M, X Primjer: ( ) : R R +, [,, ] ( ) sin( ) : R

Parne i neparne unkcije Funkcija je parna akko vrijedi: : X R ( ) ( ), X Gra parne unkcije simetričan je s obzirom na ordinatu. Primjer: ( ) : R R +, ( ) : R R +, +

Parne i neparne unkcije : X R ( ) ( ), X Funkcija je neparna akko vrijedi: Gra neparne unkcije simetričan je s obzirom na ishodište. Primjer: 3 ( ) : R R, +

. Odredite parnost unkcija: a) ( ) 4 + 6 P b) ( ) NP c) ( ) NPNN d) ( ) + 5 3 5 NP e) ( ) sin NP

Periodičnost Za unkcija : X Rkažemo da je periodičnaako postoji broj T > 0 takav da vrijedi: ( ) ( + T ), X Broj T naziva se periodunkcije. Najmanji pozitivni broj Tnaziva se temeljni period. Primjer: ( ) sin

Inverzna unkcija Deinicija: Neka je : X Y injektivnaunkcija. Svakom elementu y X pridružimo jednoznačno element X koji se s preslikava u yi označavamo ga. Ovako deiniranu unkciju : X ( y) nazivamo inverznom unkcijom unkcije. Napomena: Svaka bijektivna unkcija je inverzna. ( ) ( ) X Gra inverzneunkcije G - simetričan je grau unkcije G s obzirom na pravac y.

Primjer: ( ) ln ( ) e

Primjer: ( ) log +. Odredite inverznu unkciju: a) ( ) + ( ) b) ( 3) ( ) log ( ) + + 3 c) ( ) 0 ( ) ( ) ln ln 00 +

: X Y Slaganje unkcija Neka su i g : Y Zuz uvjet Y Y. Funkcija koja svakome elementu Xpridružuje element g( ( ) ) Z zove se kompozicija unkcija i g i označava se ( g o )( ) g( ( ) ). Primjer: Neka su ( ) i g( ) + 3. Odredite: o g, go

3. Odredite kompoziciju g te dobivenoj kompoziciji odredite domenu, parnost i inverz: ) (, ) ( + g ( ) + ( ) ) ( :. + g Rj o ] [ +,, : g ( ) D o NPNN ( ) 4 ) ( + g o

4. Odredite kompoziciju g te dobivenoj kompoziciji odredite domenu, parnost i inverz: ( ) ln 3 + 4 3, g ( ) 3 + 3 o g ( ) ln + 3 8 D o g ( ) NPNN : 8, 3 8e + e ( o g ) ( ) 3

Osnovne elementarne unkcije su: a) polinomi, b) racionalne unkcije, c) eksponencijalne unkcije, d) logaritamske unkcije, e) opća potencija, ) trigonometrijske unkcije, g) ciklometrijske unkcije.

Polinomi P n n n ( ) a + n an + L + a + a0 n i 0 a i i

Najjednostavnije i najvažnije unkcije. Ostale unkcije mogu se aproksimirati polinomima. Primjer: e +! +! + 3 3! +... sin 3 3! + 5 5! 7 7! +... Kriterij jednakosti: Dva polinoma po varijabli identično su jednaka akko su koeicijenti jednako visokih potencija međusobno jednaki. Primjer: P() ++ Q()(+)

Polinomi. stupnja (linearna unkcija) Linearna unkcija je unkcija oblika: ()a+ b, a 0. Svojstva: a) D R b) gra je pravac c) a koeicijent smjera: a > 0 unkcija raste a < 0 unkcija pada d) b odsječak na ordinati b e) nultočka: 0 a Primjer: () +

Kvadratna unkcija je unkcija oblika: ()a + b+ c, a 0. Svojstva: a) D R Polinomi. stupnja (kvadratna unkcija) b) a vodeći koe., b linearni koe., c slobodni koe. c) gra je parabola d) nultočke: e) tjeme b ± b 4ac a 4ac b, 4a ) diskriminanta: D b 4ac Primjer: () - + + T, b a

Racionalne unkcije Pn Funkcije oblika: ( ) ( ), Qm ( ) 0 Q ( ), pri čemu su P n i Q m polinomi m n-tog, odnosno m-tog stupnja koji nemaju zajedničkih nultočaka. Ukoliko je stupanj polinoma: m > n prava racionalna unkcija m n možemo podijeliti polinom P n s polinomom Q m i dobijemo unkciju: Tl ( ) ( ) Sk +, Qn ( ) 0 Q Svojstva: Domena: skup Rosim nultočakapolinoma nazivnika Kodomena: skup R, m ( ) ( ) 0 Nultočke polinoma u brojniku su ujedno i nultočke racionalne unkcije Q m P n ( ) 0 Primjer: Odredite domenu i nultočke: ( ) 5 0 + 4

Primjer: Odredite domenu i nultočke: ( ) 5 0 + 4

Primjer: Odredite domenu i nultočke: ( ) 5 0 + 4

Eksponencijalna unkcija Neka je a > 0, a, realan broj. Funkcija () a, R, naziva se eksponencijalna unkcija. Za eksponencijalnu unkciju vrijedi: a) D R b) K R + c) neomeđena, ni parna ni neparna, strogo monotona d) svojstva: a ( ) a a a 0 ako ako a je je a a 0 a > < a a + unkcija < raste unkcija pada

gra eksponencijalne unkcije

Logaritamska unkcija Funkcija () log a, R +, a>0,a ;naziva se logaritamska unkcija i to je inverzna unkcija eksponencijalne unkcije. Za logaritamsku unkciju vrijedi: a) D R + b) K R c) strogo monotone, ni parne ni neparne i neomeđene, d) svojstva: log( log log log log ako ako a a a y y r ( ) je je ) a 0 > < log log log log r a log a a < b + a log unkcija log log b y y unkcija raste pada

Dekadski logaritam je logaritam s bazom 0, () log 0 log Prirodni logaritam je logaritam s bazom e: () log e ln gra logaritamske unkcije:

Opća potencija Funkcija oblika c ln c cln e e, > 0, c naziva se opća potencija. Svojstva : Domena i kodomenar + ( ) ( ) R n ( ) Z ( ), > 0, n Z n Gra unkcija:, > 0, n i njezinog inverzna

Trigonometrijske unkcije sinus kosinus tangens kotangens

Trigonometrijska kružnica Trigonometrijska kružnica je kružnica sa središtem u ishodištu i radijusom. Početna točka odgovara točki (, 0). Puni krug ima π radijana.

Graički prikaz sinusa i kosinusa sinusoida kosinusoida

tangensoida

kotangensoida