Konvencija o znacima za opterećenja grede

Σχετικά έγγραφα
4. PREDAVANJE ČISTO PRAVO SAVIJANJE OTPORNOST MATERIJALA I

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

5. PREDAVANJE ČISTO KOSO SAVIJANJE EKCENTRIČNO NAPREZANJE OTPORNOST MATERIJALA I

Savijanje statički neodređeni nosači

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

Osnovne vrste naprezanja: Aksijalno naprezanje Smicanje Uvijanje. Savijanje. Izvijanje

20 mm. 70 mm i 1 C=C 1. i mm

OTPORNOST MATERIJALA

Značenje indeksa. Konvencija o predznaku napona

ISPIT GRUPA A - RJEŠENJA

Dimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona.

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN

30 kn/m. - zamenimo oslonce sa reakcijama oslonaca. - postavimo uslove ravnoteže. - iz uslova ravnoteže odredimo nepoznate reakcije oslonaca

PRIMJERI TEST PITANJA iz OTPORNOSTI MATERIJALA I 1

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

SILE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA

Osnovni pojmovi, spoljašnje i unutrašnje sile, definicije napona i deformacije, vrste naprezanja. Osnovni pojmovi

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Odsek za konstrukcije TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA grupa A

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Odsek za konstrukcije TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA (NOVI NASTAVNI PLAN)

35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

TEHNIČKA MEHANIKA I 9. PREDAVANJE SILE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA. Str knjiga Poglavlje 12 Unutrašnje sile

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

Proračun nosivosti elemenata

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd

METALNE KONSTRUKCIJE ZGRADA

Izvođenje diferencijalne jednačine elastične linije elastična linija kod proste grede elastična linija kod konzole

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

OTPORNOST MATERIJALA. Geometrijske karakteristike ravnih površina

OTPORNOST MATERIJALA industrijsko inženjerstvo. Dimenzionisanje lakih vratila opterećenih na uvijanje. Sizing light shafts loaded in twist

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Proračunski model - pravougaoni presek

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

AKSIJALNO NAPREZANJE LINEARNO STANJE NAPREZANJA HUKOV ZAKON

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit ODSEK ZA KONSTRUKCIJE TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA. grupa A. p=60 kn/m. 7.

Elementi spektralne teorije matrica

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Aksijalno napregnuti elementi su elementi izloženi samo na zatezanje ili pritisak.

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

12/1/2015 ELEMENTI TEORIJE NAPONA RAVNO STANJE NAPONA SAVIJANJE SILAMA NAPON U PRESEČNOJ RAVNI. ρ = σ + τ + τ ρ = σ 2 + τ

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA grupa A

CENTRIČNO PRITISNUTI ELEMENTI

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

ČVRSTOĆA 13. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA ŠTAPA

5.2 GRAFOSTATIKA. Prosta greda. Greda sa prepustima

Građevinski fakultet Modul konstrukcije pismeni ispit 22. jun 2015.

Totalni napon u tački preseka. Normalni i tangencijalni napon.

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

numeričkih deskriptivnih mera.

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Radna opterećenja mašinskih delova

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

( ) BROJNI PRIMER 4. Temeljni nosač na sloju peska. Slika 6.3. Rešenje: Ekvivalentni modul reakcije podloge/peska k i parametar krutosti λ :

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 1 -

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET ZAVRŠNI RAD

, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.

tj sila po jedinici površine na koju ta sila deluje. Jedinica za napon je paskal, tj [τ] = Pa = N m 2,

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM

Savijanje nosaa. Savijanje ravnog štapa prizmatinog poprenog presjeka. a)isto savijanje. b) Savijanje silama. b) Savijanje silama.

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

10. STABILNOST KOSINA

STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

ROŽNJAČE. Rožnjače

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Transcript:

Konvencija o znacima za opterećenja grede Levo od preseka Desno od preseka Savijanje Čisto savijanje (spregovima) Osnovne jednačine savijanja Savijanje silama Dimenzionisanje nosača izloženih savijanju 1

Savijanje Savijanje se najčešće analizira kod nosača već izučavanih u okviru mehanike I ili statike Noseće konstrukcije mašina i postrojenja se se po principima statike prevode u prostorne i ravanske proste nosače Opterećenja se prevode u odgovarajuće: koncentrisane sile, kontinualna opterećenja, momente i spregove Čisto savijanje Ravan savijanja Neutralna ravan Neutralna osa Neutralna (elastična) linija 2

Čisto savijanje ko deluje samo moment savijanja, naprezanje je čisto savijanje Na gredu deluju dva sprega jednakih intenziteta, a suprotnih smerova u vertikalnoj ravni m z m Čisto savijanje proste grede spregovima Spregovi istog intenziteta, a suprotnih smerova deluju u vertikalnoj ravni koja prolazi kroz uzdužnu osu nosača z Ova vertikalna ravan je RVN SVIJNJ Horizontalna osa u ravni koja sadrži uzdužnu osu, a upravna je na nju (obeležena sa ) naziva se NEUTRLN OS 3

Čisto savijanje proste grede spregovima Čisto savijanje proste grede spregovima - M +M l -M -M -M z Yi Y 0 Z i M Z Y 0 Z 0 M M l 0 Y 0 M f M 0 TR z TR 0 4

5 Čisto savijanje Ovakvo opterećenje grede moguće je ostvariti kod grede sa dva jednaka prepusta na čijim krajevima deluju jednake sile l c c Čisto savijanje grede i Y Y Y 0 0 0 i Z Z Z 0 l l c c M Y l c c Y

Čisto savijanje Statički dijagrami za ovu gredu sa prepustima c Y l c I polje II polje III polje Za II polje -M -M -M z M f c z z c - TR - z TR 0 Čisto savijanje 6

Deformacija usled savijanja momentima Pod dejstvom prikazanih spregova greda se deformiše tako što vlakna menjaju svoju dužinu Dužina jednih vlakana se povećava, a dužina drugih se smanjuje Vlakna koja se niti izdužuju niti skraćuju zovu se neutralna vlakna Deformacija usled savijanja momentima u ravni savijanja Uočava se utoliko veće izduženje vlakana ukoliko je vlakno udaljenije od neutralne ose sa spoljašnje strane (a-a veće od b-b) Sa druge strane, sa unutrašnje strane skraćenje vlakana je veće što su vlakna udaljenija od neutralne linije (c-c veće od d-d) Najviše se izdužuju spoljašnja vlakna 7

Deformacija usled savijanja momentima Uočena vlakna čija je dilatacija jednaka nuli (niti se izdužuju niti skraćuju) Neutralna vlakna se pojavljuju po čitavom poprečnom preseku Obrazuju neutralnu površinu Presečna linija ravni savijanja i neutralnih linija savijanja naziva se neutralnom linijom ili ELSTIČNOM LINIJOM Čisto savijanje nastaje Kada je ravan dejstva spregova (ravan savijanja) istovremeno i ravan simetrije grede Kada ravan savijanja prolazi kroz geometrijsku osu z grede 8

Osnovne jednačine savijanja Veza izmeďu aksijalne deformacije i napona I jednačina savijanja - promena normalnog napona II jednačina savijanja krivina elastične linije Prizmatična greda opterećena na čisto savijanje Nastaju deformacije - izduženja ili skraćenja vlakana Poprečni preseci unutar grede su zaokrenuti jedan u odnosu na drugi Dilatacija posmatranih vlakana na nekom udaljenju y od neutralne linije može se dovesti u vezu sa modulom elastičnosti (Hukov zakon) i poluprečnikom krivine elastične linije 9

Prva jednačina savijanja Normalni napon u nekoj tački poprečnog preseka s M moment sprega s z M I I aksijalni moment inercije površine za tu osu y udaljenost posmatranog vlakna od ose y Druga jednačina savijanja K 1 Rk K- krivina elastične linije M moment sprega I aksijalni moment inercije površine za tu osu E modul elastičnosti =E. I krutost savijanja grede R k poluprečnik krivine Μ E I Μ 10

Prva jednačina savijanja pokazuje da: s z Normalni napon u nekoj tački poprečnog preseka proporcionalan je napadnom momentu M savijanja i udaljenju y od neutralne ose Normalni napon je obrnuto proporcionalan momentu inercije poprečnog preseka za neutralnu osu I koja se poklapa sa težišnom osom M I y Prva jednačina savijanja pokazuje da: s z M I Kod čistog savijanja napadni moment je u svakom preseku isti, pa normalan napon ne zavisi od koordinate z To znači da ne zavisi i od udaljenosti poprečnog preseka od oslonca Normalni napon ne zavisi od koordinate, što znači da je isti u svim tačkama ravni paralelnoj koordinatnoj ravni z kroz osu grede z y 11

Prva jednačina savijanja pokazuje da: s z M I Normalni napon zavisi samo od udaljenosti vlakana od neutralne ose C U tačkama neutralne ose C, on je jednak 0 Zbog toga se ti naponi nazivaju i ivični naponi y Druga glavna jednačina savijanja pokazuje da: Μ Μ K 1 R E I Usled savijanja osa z se krivi i postaje elastična linija grede Druga glavna jednačina služi za odreďivanje krivine te elastične linije Za gredu konstantnog poprečnog preseka i konstantan napadni moment: k K =const. 12

Druga glavna jednačina savijanja pokazuje da: K 1 R k Μ E I Μ Krivina elastične linije je konstantna Ovu osobinu ima samo kružni luk koji prolazi kroz oslonce i. Kod čistog savijanja elastična linija je kružni luk koji prolazi kroz oslonce i. Savijanje vertikalnim teretima koncentrisanim silama; kontinualnim opterećenjima u vertikalnoj ravni 13

Primer grede sa dve koncentrisane sile Y i M 1 2 1 2a 24a 6a 0 30kN 40kN 0 Primer grede sa dve koncentrisane sile Maksimalni moment savijanja M fma = 80 knm Maksimalna transverzalna sila tma = 40 kn 14

Promena transverzalne sile i momenta savijanja duž podužne ose nosača: U svakom poprečnom preseku imamo odgovarajuću transverzalnu silu U svakom poprečnom preseku imamo odgovarajući moment savijanja. Transverzalna sila izaziva smicanje Moment savijanja izaziva savijanje nosača oko poprečne težišne ose Jednačine savijanja važe i kod savijanja silama i moraju biti ispunjeni uslovi: Da neutralna linija prolazi kroz težište svih poprečnih preseka Da je neutralna osa težišna osa poprečnog preseka Da je neutralna osa, osa simetrije poprečnog preseka tj. glavna centralna ose inercije preseka. 15

Glavne jednačine savijanja s z M I K 1 R k y Μ f E I Treća glavna jednačina T S I b - Tangencijalni napon grede opterećene na savijanje S - Moment inercije površine za neutralnu osu C b - širina poprečnog preseka za neutralnu osu 16

Raspored normalnog napona po poprečnom preseku s z M I y Raspored normalnog napona po poprečnom preseku Odnos I /y ma zavisi od oblika poprečnog preseka i naziva se OTPORNI MOMENT POPREČNOG PRESEK W I L 3 y ma 17

Otporni moment različitih ravnih preseka pravougaonik Otporni moment različitih ravnih preseka kvadrat 18

Otporni moment različitih ravnih preseka Krug i kružni prsten Raspodela tangencijalnog napona po poprečnom preseku S I T S T Transverzalna sila - Tangencijalni napon grede opterećene na savijanje - Moment inercije površine za neutralnu osu C - promenljiva širina poprečnog preseka za neutralnu osu 19

Maksimalni normalni napon nosača izloženog opterećenju na savijanje s ma M ma W Maksimalni normalni napon Maksimalni moment savijanja Otporni moment poprečnog preseka Raspodela tangencijalnog napona po poprečnom preseku pravougaonika ma 2 3 T ma 1 ma 4 y h 2 20

Raspodela tangencijalnog napona po poprečnom preseku kruga ma 4 3 T ma ma 1 y R 2 Raspodela tangencijalnog napona po poprečnom preseku limenog nosača ma T ma 0 21

Dimenzionisanje nosača opterećenih na savijanje Postoje dva različita zadatka: 1. Poznato je opterećenje koje deluje na nosač, a treba odrediti vrednosti najvećeg normalnog i tangencijalnog napona koji se javljaju 2. Poznato je opterećenje, raspon, način oslanjanja i oblik nosača koji se mora upotrebiti, a traže se dimenzije poprečnog preseka OdreĎivanje veličina normalnog i tangencijalnog napona ako je poznato opterećenje s M ma ma W I S Najveći normalni napon javlja se u opasnom preseku, u najudaljenijem vlaknu Najveći tangencijalni napon javlja se u preseku u kome je najveća tangencijalna sila Opasni presek najveći moment savijanja i najveća transverzalna sila definišu se iz statičkih dijagrama nosača T 22

OdreĎivanje dimenzija poprečnog preseka nosača M ma s s ma W fdoz s ma s fdoz Maksimalni napon manji od dozvoljenog ma s fdoz Prema definisanom opterećenju izračunati otporni moment preseka Po odreďivanju dimenzija proveriti da li je tangencijalni napon manji od dozvoljenog W M ma fdoz Provera tangencijalnih napona Kod čeličnih konstrukcija tangencijalni naponi su vrlo mali pa se ova provera često i ne vrši Proveru obavezno vršiti kod drvenih konstrukcija 23

Rezime: Dimenzionisanje nosača Odrediti otpore oslonaca Nacrtati statičke dijagrame i iz njih odrediti najveći napadni moment i najveću transverzalnu silu Prema izabranom materijalu definisati dozvoljene napone na savijanje Odrediti otporni moment poprečnog preseka Proveriti da li su najveći normalni i tangencijalni napon manji od dozvoljenih 24