RIZIK OD MEHANIČKIH DEJSTAVA

Σχετικά έγγραφα
1. Kolokvijum iz MEHANIKE (E1)

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Fizička mehanika i termofizika, junski rok

2. Kolokvijum iz MEHANIKE (E1)

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Dinamičke jednačine ravnog kretanja krutog tela.

Slika 1: Uz zadatak 2.

Repetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE):

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Silu trenja osećaju sva tela koja se nalaze u blizini Zemlje i zbog nje tela koja se puste padaju nadole. Ako pustimo telo da slobodno pada, ono će

Slika 1: Slika uz zadatak 3.

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1

RAD, SNAGA I ENERGIJA

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Sila i Njutnovi zakoni (podsetnik)

Fizika 1. Auditorne vježbe 5. Dunja Polić. Dinamika: Newtonovi zakoni. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva

10. STABILNOST KOSINA

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

ISPIT GRUPA A - RJEŠENJA

Mašinsko učenje. Regresija.

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Elementi spektralne teorije matrica

Mehanika, kinematika i elastičnost

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Masa, Centar mase & Moment tromosti

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

1 Kinematika krutog tela

Junski ispitni rok iz Fizike 1, godine

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

( , 2. kolokvij)

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Računarska grafika. Rasterizacija linije

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

Sistem sučeljnih sila

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

M. Tadić, Predavanja iz Fizike 1, ETF, grupa P3, VI predavanje, 2017.

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

OTPORNOST MATERIJALA

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

ISPIT IZ FIZIKE 1 ETF, Beograd,

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

5.2 GRAFOSTATIKA. Prosta greda. Greda sa prepustima

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

Rad, energija i snaga

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Izučavanje dinamike rotacionog kretanja

Ispit iz Fizike 1 u februarskom roku (školska 2009/10.) ETF, Beograd,

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Priveznice W re r R e o R p o e p S e l S ing n s

Dimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona.

IZVODI ZADACI (I deo)

Vektorska analiza doc. dr. Edin Berberović.

Izradio: Željan Kutleša, mag.educ.phys. Srednja tehnička prometna škola Split

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Ako prava q prolazi kroz koordinatni početak i gradi ugao φ [0, π) sa x osom tada je refleksija S φ u odnosu na tu pravu:

DINAMIKA. (Njutnovi zakoni, Ravnomerno kružno kretanje, inercijalne sile, dinamika rotacije)

5. PREDAVANJE ČISTO KOSO SAVIJANJE EKCENTRIČNO NAPREZANJE OTPORNOST MATERIJALA I

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

I PARCIJALNI ISPIT IZ INŽENJERSKE FIZIKE 1

ODREĐIVANJE TEŽIŠTA KRUTOG TELA Korišćenjem Varinjonove teoreme, dobija se: = Gi. = G z

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Elektrodinamika 2. zadaci sa prošlih rokova, emineter.wordpress.com

OTPORNOST MATERIJALA industrijsko inženjerstvo. Dimenzionisanje lakih vratila opterećenih na uvijanje. Sizing light shafts loaded in twist

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

Računske vežbe iz Fizike

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

C 273,15, T 273,15, 1 1 C 1 50 C 273,15 K 50K 323,15K 50K 373,15K C 40 C 40 K

numeričkih deskriptivnih mera.

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

TEHNIƒKA MEHANIKA 2 Osnovne akademske studije, III semestar

VEŽBA BR. 3 ODREĐIVANJE MODULA ELASTIČNOSTI

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Transcript:

Univerzitet u Nišu Fakultet zaštite na radu u Nišu REŠENI ZADACI SA VEŽBI IZ PREDMETA RIZIK OD MEHANIČKIH DEJSTAVA - Interni nerecenzirani materijal - Predmetni nastavnik: Dr Dragan Stojiljković, red. prof. Predmetni saradnik: Mr Darko Mihajlov, asistent Niš, oktobar 2013.

TRENJE ZADATAK BR. 1 Telo A težine G postavljeno je na hrapavu strmu ravan nagiba α, pri čemu je ugao α veći od ugla trenja φ 0 za dato telo. Odrediti kolikom silom F paralelno strani BC strme ravni treba dejstvovati na telo A da bi se ono nalazilo u položaju ravnoteže ako je statički koeficijent trenja klizanja između tela i strme ravni μ 0. 3

ZADATAK BR. 2 Klin ABC sa uglom ACB = 2α utiskuje se u drvo silom F. Koeficijent trenja klizanja između klina i drveta je μ 0. Odrediti koliki su normalni pritisci drveta na klin. Težinu klina zanemariti. 4

ZADATAK BR. 3 Homogeni glatki kružni cilindar poluprečnika R i težine G oslanja se na dva glatka polucilindra jednakog poluprečnika R i jednake težine 1/2 G. Polucilindri se oslanjaju na horizontalnu hrapavu ravan koeficijenta trenja klizanja μ 0. Odrediti najveće rastojanje 2l centara O 1 i O 2 polucilindara pri kome će sistem biti u stanju ravnoteže. 5

ZADATAK BR. 4 Uređaj za valjanje čelika se sastoji iz dva valjka prečnika d = 50 [cm] koji se mogu obrtati u suprotnim smerovima oko osa koje prolaze kroz nepomične tačke O 1 i O 2, a upravne su na ravan crteža. Razmak između valjaka iznosi h = 0.5 [cm]. Odrediti debljinu b šipke koju može da valja ovaj uređaj ako je koeficijent trenja klizanja μ 0 = 0.1. 6

ZADATAK BR. 5 Telo B, težine G 1, postavljeno je na strmu ravan nagiba α. Na telo B je postavljeno drugo telo C, težine G 2, koje je užetom vezano za tačku A nepokretnog zida, tako da je uže paralelno sa nagibom strme ravni. Koeficijent trenja klizanja između svih dodirnih površi je μ 0. Odrediti graničnu vrednost ugla α pri kome će teret B mirovati na strmoj ravni, kao i reakciju užeta. 7

ZADATAK BR. 6 Homogena greda AB, dužine a i težine G, krajem A zglobno je vezana za horizontalnu nepomičnu ravan, a krajem B se oslanja o nepomični glatki vertikalni zid. Homogena greda CD, dužine a i težine G, oslanja se krajem D o gredu AB, a krajem C o horizontalnu hrapavu ravan koeficijenta trenja klizanja μ 0. Odrediti ugao β između grede CD i horizontalne ravni za položaj ravnoteže sistema, pri čemu ugao α smatrati datom veličinom. Takođe, odrediti i reakcije veza u tačkama A, B, C i D. 8

9

ZADATAK BR. 7 Dva koaksijalna međusobno kruto spojena cilindra, ukupne težine G i poluprečnika 2r i r, vezana su zglobno u tački O za horizontalni štap OC, težine G i dužine 4r, koji je u tački C uklješten. Oko manjeg cilindra poluprečnika r obavijeno je uže na čijem slobodnom kraju visi teret D težine 2G. Na cilindar se naslanja papuča kočnice širine r/2, vezana za štap AB, dužine 3r i težine G, koji je zglobno vezan u tački A. U tački B, pod uglom α, na štap dejstvuje sila P. Odrediti najmanji intenzitet sile P kojom treba dejstvovati u tački B da bi sistem bio u ravnoteži, kao i reakcije u tačkama A, C i O. Koeficijent trenja klizanja između papuče kočnice i cilindra je μ 0. 10

ZADATAK BR. 8 Dva tela, mase m 1 i m 2, vezana su krutim nerastegljivim užetom i postavljena na podlogu. Koeficijent trenja između tela i podloge je μ. Odrediti silu zatezanja užeta i ubrzanje sistema koji čine ova dva tela. 11

ZADATAK BR. 9 Koeficijent trenja između tela mase m 1 = 5 kg i tela mase m 2 = 10 kg je μ = 0,2. Telo mase m 2 se vuče silom F = 45 N. a) Kolika je sila zatezanja u koncu vezanom za zid? b) Odrediti ubrzanje tela mase m 2 ako je koeficijent trenja između njega i podloge μ 1 = 0,15. 12

KINEMATIKA ZADATAK BR. 10 13

ZADATAK BR. 11 14

ZADATAK BR. 12 15

ZADATAK BR. 13 16

ZADATAK BR. 14 17

ZADATAK BR. 15 18

ZADATAK BR. 16 19

ZADATAK BR. 17 20

ZADATAK BR. 18 21

ZADATAK BR. 19 22

ZADATAK BR. 20 23

ZADATAK BR. 21 24

ZADATAK BR. 22 25

ZADATAK BR. 23 26

ZADATAK BR. 24 27

28

ZADATAK BR. 25 29

ZADATAK BR. 26 30

ZADATAK BR. 27 31

32

ZADATAK BR. 28 33

ZADATAK BR. 29 34

35

ZADATAK BR. 30 36

ZADATAK BR. 31 37

38

DINAMIKA ZADATAK BR. 32 39

ZADATAK BR. 33 40

ZADATAK BR. 34 41

ZADATAK BR. 35 42

ZADATAK BR. 36 43

ZADATAK BR. 37 44

45

ZADATAK BR. 38 46

ZADATAK BR. 39 Projektil mase 30 [g] izleće iz mašine pod uglom od 40 o u odnosu na horizontalnu platformu početnom brzinom od 20 [m/s]. Hvatač H projektila, udaljen 30 [m] od mašine, počne da se kreće prema projektilu u momentu kada je on izbačen iz mašine. Koliku najmanju srednju brzinu mora da ima hvatač H da bi prihvatio projektil u trenutku njegovog pada na platformu? 47

ZADATAK BR. 40 48

ZADATAK BR. 41 49

ZADATAK BR. 42 50

51

ZADATAK BR. 43 52

ZADATAK BR. 44 53

DINAMIKA SISTEMA MATERIJALNIH TAČAKA 54

55

MOMENTI INERCIJE KRUTIH TELA (MASENI MOMENTI INERCIJE) 56

57

ZADATAK BR. 45 58

ZADATAK BR. 46 59

ZADATAK BR. 47 60

ZADATAK BR. 48 61

ZADATAK BR. 49 62

ZADATAK BR. 50 63

ZADATAK BR. 51 64

ZADATAK BR. 52 65

ZADATAK BR. 53 Dva tereta, težine 2G i G, vezani su pomoću lakih nerastegljivih užadi (1) i (2) obmotanih oko lakih koturova poluprečnika R i R/3 i postavljeni na strmim glatkim ravnima nagiba α = 45 o. Koturovi su čvrsto nasađeni na istoj osovini. Zanemarujući mase koturova, odrediti ugaono ubrzanje njihovog obrtanja, ubrzanja tereta i sile u užadima. 66

ZADATAK BR. 54 Preko koturova C i D prebačeno je lako nerastegljivo uže. Za krajeve užeta su vezani tereti A i B, težina 4G i G. Teret B se kreće po horizontalnoj glatkoj ravni. Koturovi su oblika diska, poluprečnika R i težine G. Odrediti ubrzanja tereta i sile u užetu. 67

ZADATAK BR. 55 Na klizač A mehanizma, koji se može pomerati duž vođice y, dejstvuje u smeru ka tački O sila P. Odrediti moment sprega sila koji mora dejstvovati na krivaju OC da bi mehanizam stajao u ravnoteži kada krivaja AC zatvara sa osom x ugao φ. Mehanizam se nalazi u horizontalnoj ravni. Dužine: OC = AC = CB = l. 68

ZADATAK BR. 56 Pri kretanju krivaje OC kulisnog mehanizma oko horizontalne ose O pomera se klizač A duž krivaje i pokreće štap AB u vertikalnoj vođici K. Dužina OC = R i OK = l. Odrediti intenzitet sile Q koja mora da napada krivaju OC u tački C upravno na njenu osu, da bi bila u ravnoteži sa silom P koja dejstvuje u pravcu ose štapa AB naviše. 69

ZADATAK BR. 57 Za krajeve nerastegljivog konca su učvršćeni tereti A i B, jednake težine P. Konac ide od tereta A paralelno horizontalnoj ravni do kotura C, zatim se spušta, pa obuhvata pokretni kotur D koji nosi teret K težine Q. Odatle se penje i ide preko kotura E ka teretu B koji je učvršćen za drugi kraj konca. Odrediti: a) Težinu P tereta A i B, b) Koeficijent trenja μ pri klizanju tereta A po horizontalnoj ravni da bi sistem stajao u ravnoteži. 70

ZADATAK BR. 58 Na tri potpuno jednake homogene osovine, od kojih na svaku dejstvuje obrtni moment M, nalazi se greda težine Q. Odrediti ubrzanje grede ako je težina svake osovine P i poluprečnik r, smatrajući da između osovina i grede nema klizanja. Trenje zanemariti. 71

ZADATAK BR. 59 Tereti G 1 i G 2, vezani nerastegljivim užetom koje je prebačeno preko malog kotura, nalaze se na glatkim strmim ravnima nagibnih uglova α 1 i α 2. Odrediti odnos tereta u ravnotežnom položaju. 72

ZADATAK BR. 60 Na trougaonoj prizmi, čije strane zatvaraju sa horizontalom uglove α i β, leži homogeno uže čija se sredina nalazi nad gornjom ivicom C prizme. Odrediti ubrzanje a kojim se prizma mora kretati po horizontalnoj podlozi da se uže ne bi pomeralo u odnosu na prizmu. 73

ZADATAK BR. 61 Nerastegljivo uže je jednim krajem vezano za tačku O, zatim je prebačeno preko lakog kotura B poluprečnika R/2, zatim preko diska A poluprečnika R i težine G i, na kraju, vezano za teret C težine 2G. Za osovinu lakog kotura B vezan je teret D težine G. Odrediti ubrzanja tereta i sile u užetu. Zanemariti trenje. 74

PROSTE PRINUDNE OSCILACIJE - PRINUDNE OSCILACIJE BEZ OTPORNE SILE 75

76

Rezonansa: 77

ZADATAK BR. 62 78

79

ZADATAK BR. 63 80

ZADATAK BR. 64 81

82

ZADATAK BR. 65 Pneumatski čekić se dovodi u kretanje sabijenim vazduhom koji se pušta u cilindar čekića kroz otvor A. Pritisak vazduha koji deluje na klip D čekića menja se po zakonu: F t) = F + F cosωt + F cos3ωt ( 0 1 3, gde su: Ω, F 0, F 1 i F 3 konstantne veličine. U cilindru čekića je montirana opruga B krutosti c. Opruga se levim krajem oslanja na klip, a desnim na cilindar čekića. Klip D je spojen štapom E sa udaračem M. Napisati jednačinu prinudnih oscilacija klipa pri praznom hodu čekića. Masu štapa E, udarača M i opruge B zanemariti, kao i silu otpora kretanju. 83

84

TEORIJA UDARA 85

UDAR TELA O NEPOKRETNU PREGRADU. KOEFICIJENT RESTITUCIJE. UPRAVNI CENTRALNI UDAR KUGLE O NEPOKRETNU PREGRADU KOS UDAR KUGLE O NEPOKRETNU PREGRADU 86

UPRAVNI CENTRALNI SUDAR DVA TELA a) Apsolutno plastičan (neelastičan) sudar (k = 0): b) Apsolutno elastičan sudar (k = 1): 87

GUBITAK KINETIČKE ENERGIJE PRI UPRAVNOM CENTRALNOM SUDARU DVAJU TELA. KARNOOVA TEOREMA 88

ZADATAK BR. 66 89

ZADATAK BR. 67 90

91

ZADATAK BR.68 92

ZADATAK BR. 69 93

ZADATAK BR. 70 94

ZADATAK BR. 71 95

ZADATAK BR. 72 96

97

STABILNOST RAVNOTEŽNOG STANJA ZADATAK BR. 73 98

ZADATAK BR. 74 99

ZADATAK BR. 75 100

ZADATAK BR. 76 101

ZADATAK BR. 77 102

ZADATAK BR. 78 103

ZADATAK BR. 79 104