1 Kinematika krutog tela
|
|
- Ολυμπιάς Μπλέτσας
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 M. Tadić, Predavanja iz Fizike 1, ETF, grupe P2 i P3, IV predavanje, Kinematika krutog tela Kruto telo je sistem materijalnih tačaka čija se međusobna udaljenost ne menja tokom vremena. Kruta tela ne menjaju niti oblik niti zapreminu tokom kretanja. Kinematika krutog tela se bavi: analizom kinematskih karakteristika kretanja (brzine i ubrzanja) krutog tela kao celine; analizom kretanja bilo koje tačke krutog tela. Da bi se odredio položaj krutog tela u prostoru potrebno je poznavati položaj tri u opštem slučaju nekolinearne tačke tela. Slika 1: Određivanje položaja krutog tela. Posmatrajmo telo prikazano na slici i izaberimo 3 tačke ovog tela: A, B i C. Vektori položaja ovih tačaka su: A: r A = (x A,y A,z A ); B: r B = (x B,y B,z B ); C: r C = (x C,y C,z C ). Kruto telo je sistem materijalnih tačaka čija je međusobna udaljenost konstantna: d AB = r AB = r B r A = const; d BC = r BC = r C r B = const; d CA = r CA = r A r C = const. Ovde d ij, i,j = A,B,C označavaju međusobna rastojanja tačaka A, B i C. Za poznata (konstantna) rastojanja d AB, d BC i d CA : (x B x A ) 2 +(y B y A ) 2 +(z B z A ) 2 = d 2 AB, (1a) (x C x B ) 2 +(y C y B ) 2 +(z C z B ) 2 = d 2 BC, (1b) (x A x C ) 2 +(y A y C ) 2 +(z A z C ) 2 = d 2 CA. (1c) 1
2 Slika 2: Translatorno kretanje krutog tela. Definicija broja stepeni slobode. Broj nezavisnih parametara kojima se određuje položaj tela prema izabranom sistemu referencije naziva se broj stepeni slobode. U opštem slučaju kretanja krutog tela u prostoru broj stepeni slobode jednak je 6. Posebni oblici kretanja krutog tela su: translacija; rotacija oko fiksne ose; komplano (planarno) kretanje. 2 Translatorno kretanje krutog tela Definicija translatornog kretanja. Kretanje je translatorno ako bilo koja duž provučena kroz telo i čvrsto vezana za njega ostaje paralelna samoj sebi (zadržava isti pravac) tokom kretanja. Tokom translatornog kretanja sve tačke krutog tela imaju istu brzinu i isto ubrzanje. Da bismo ovo dokazali posmatrajmo kretanje tačke B krutog tela (videti sliku) koje se kreće translatorno. Vektor položaja ove tačke je: r B = r A + r AB. (2) Za translatorno kretanje: r AB = const. (3) Prvi izvod vektora položaja r B je, prema tome: d r B dt = d r A dt + d r AB, (4) dt odnosno: Dakle, r B = r A + r AB. (5) v B = v A = v, (6) 2
3 gde je sa v označena zajednička brzina svih tačaka krutog tela. Ukoliko se poslednja relacija diferencira po vremenu: a B = a A = a, (7) gde je a zajedničko ubrzanje svih tačaka krutog tela. Iz (6) i (7) sledi da je translatorno kretanje krutog tela opisano kretanjem bilo koje tačke tog tela. Definicija brzine i ubrzanja translacije. Zajednička brzina i zajedničko ubrzanje svih tačaka krutog tela pri translaciji nazivaju se brzina i ubrzanje translacije, respektivno. Broj stepeni slobode kod translatornog kretanja krutog tela jednak je 3 (to su 3 koordinate bilo koje tačke krutog tela). 3 Rotaciono kretanje krutog tela oko fiksne ose Definicija rotacionog kretanja oko fiksne (nepokretne) ose. Telo rotira oko fiksne ose ako sve tačke tela (osim tačaka na osi) obavljaju kružno kretanje oko te ose, prelazeći u istim vremenskim intervalima iste uglove. Slika 3: Rotaciono kretanje krutog tela oko fiksne ose. Položaj krutog tela koje rotira oko fiksne ose u bilo kom trenutku potpuno je određen pomoću ugla ϕ, koji se naziva ugao rotacije tela. Treba poznavati ϕ = ϕ(t). (8) Kinematkse karakteristike rotacije krutog tela oko fiksne ose su ugaona brzina tela ω i ugaono ubrzanje tela α. Periferna brzina proizvoljne tačke tela (A) je: v A = r A = ω r A. (9) Periferno ubrzanje tačke A je: a A = r A = α r A + ω ( ω r A ). (10) Broj stepeni slobode za rotaciju krutog tela oko fiksne ose jednak je 1. 3
4 4 Planarno (komplano) kretanje krutog tela Definicija planarnog (komplanog) kretanja. Planarno (komplano) kretanje krutog tela je takvo kretanje kod koga se sve tačke tela kreću paralelno fiksnoj ravni (P). Slika 4: Planarno kretanje krutog tela. Kod planarnog kretanja trajektorije tačaka krutog tela su linije u fiksnim ravnima paralelnim ravni P. Pri analizi planarnog kretanja krutog tela dovoljno je posmatrati samo kretanje jednog preseka tela (S) koji je paralelan ravni P i koji se kreće u ravni xy. Položaj preseka S u ravni xy potpuno je određen položajem proizvoljne duži AB u tom preseku, a položaj duži AB može se specificirati pomoću koordinata jedne tačke tela (na primer tačke A) i ugla θ koji duž AB zaklapa sa x osom. Tačka A se tada naziva pol. Koordinate tačke A, x A i y A, kao i ugao θ menjaju se u funkciji vremena: x A = x A (t), y A = y A (t), θ = θ(t). (11a) (11b) (11c) Ovo su parametarske jednačine planarnog kretanja krutog tela. Slika 5: Uz dokaz istovetnosti ugaone brzine i ugaonog ubrzanja oko bilo koje ose kroz bilo koji pol. Svako planarno kretanje krutog tela je kombinacija translatornog i rotacionog kretanja. Pri analizi planarnog kretanja krutog tela bilo koju tačku tela možemo izabrati za pol. Rotaciona komponenta kretanja ne zavisi od izbora pola. Drugim rečima, kruto telo ima istu ugaonu brzinu i isto ugaono ubrzanje oko bilo koje ose kroz bilo koji pol. Da bismo ovo pokazali izaberimo najpre tačku A kao pol i odredimo orijentaciju duži AB u odnosu na osu x (ugao θ). Označimo ugaonu brzinu i ugaono ubrzanje rotacije ove duži sa ω i α, respektivno. 4
5 Za određivanje položaja preseka tela možemo umesto tačke A i duži AB koristiti tačku C i duž CD. Orijentacija duži CD određena je uglom θ 1 koji CD zaklapa sa x osom: θ 1 = θ β. (12) Ugao β = const, jer su duži AB i CD čvrsto vezane za telo, tako da se ugao između njih ne menja. Ako diferenciramo jednakost (12) po vremenu: odnosno 0 dθ 1 dt = dθ dt dβ dt, (13) ω 1 = ω. (14) Diferenciranje ove jednakosti po vremenu daje: α 1 = α. (15) Bez obzira što su rotacione komponente kretanja iste, treba uočiti da tačke A i C u opštem slučaju nemaju istu brzinu i ubrzanje: v C v A, (16) a C a A. (17) Slika 6: Brzina proizvoljne tačke krutog tela koje se kreće planarno. Izračunajmo sada brzinu proizvoljne tačke krutog tela koje se kreće planarno. Ako je tačka A pol, vektor položaja proizvoljne tačke krutog tela B je: r B = r A + r AB. (18) Ovde je r AB vektor položaja tačke B u odnosu na tačku A (prema referentnom sistemu x Ay ). Treba uočiti da se sistem x Ay kreće translatorno u odnosu na sistem xoy. Brzina tačke B je: v B = r B = d r B dt = d dt ( r A + r AB ) = v A + v BA, (19) gde je v BA brzina tačke B u odnosu na tačku A. S obzirom da tačka B rotira oko tačke A, v BA je periferna (linijska) brzina, v BA = r AB = d r AB dt = ω r AB, (20) 5
6 normalna na vektor r AB. Dakle, brzina tačke B je: v B = v A + ω r AB. (21) Brzina proizvoljne tačke krutog tela pri planarnom kretanju. Brzina proizvoljne tačke krutog tela (B) pri planarnom kretanju jednaka je vektorskoj sumi brzine bilo koje druge tačke tela (A) (uzete kao pol), koja se nalazi u istom preseku kao B paralelnom ravni P i periferne brzine tačke B pri rotaciji oko tačke A. 5 Kotrljanje Kotrljanje je vrsta planarnog kretanja krutog tela i stoga predstavlja kombinaciju translacije i rotacije. Posmatrajmo kotrljanje krutog tela (valjka ili lopte, na primer) po ravnoj horizontalnoj podlozi. Slika 7: Brzina proizvoljne tačke na površini krutog tela koje se kotrlja bez proklizavanja. Pogodno je da se za opis kretanja izabere tačka C (centar lopte ili valjka) kao pol. Intenzitet brzina tačke B na obodu valjka koja u datom trenutku ima položaj kao na slici u odnosu na tačku C je: v BC = v AC = ωr, (22) gde je A tačka koja je u istom trenutku u kontaktu sa podlogom, R je poluprečnik tela koje se kotrlja, a ω je intenzitet ugaone brzine tela koje se kotrlja (podsetimo se da je kod planarnog kretanja ugaona brzina ista oko bilo koje ose kroz bilo koji pol). Ako tačka A ne klizi po podlozi radi se o kotrljanju bez proklizavanja (kotrljanju bez klizanja): v A = 0, (23) odnosno v A = 0. (24) Ovo je uslov za kotrljanje bez proklizavanja. S obzirom da je brzina tačke A jednaka v A = v C + v AC, (25) na osnovu uslova v A = 0 sledi: v AC = v C, (26) 6
7 odnosno intenzitet brzine tačke A u odnosu na tačku C je: v AC = ωr = v C. (27) Jednakost v C = ωr (28) je uslov za kotrljanje bez proklizavanja, ekvivalentan uslovu v A = 0. S obzirom da je v BC = v AC : v AC = ωr = v C. (29) Brzina tačke B je: v B = v C + v BC. (30) Koristeći činjenicu da je periferijski ugao polovina centralnog ugla nad istim lukom, sledi da je ugao između vektora v C i v BC jednak 2β. Pored toga, v C = v BC, pa sledi: v B = 2v C cosβ. (31) Treba primetiti da najveću brzinu ima tačka D koja je u datom vremenskom trenutku vertikalno iznad tačke C, v D = 2v C. Tačka A je trenutni pol, a osa koja prolazi kroz ovu tačku naziva se trenutna osa rotacije. Na osnovu uslova za kotrljanje bez proklizavanja v C = ωr sledi (diferenciranjem po vremenu): a C = αr, (32) gde je α ugaono ubrzanje valjka. Složeno kretanje U mehanici je često pogodno istovremeno pratiti kretanje u odnosu na dva sistema reference: sistem reference koji je nepokretan; sistem reference koji se kreće u odnosu na nepokretni sistem reference. Ovakvo opisivanje (predstavljanje) kretanje naziva se složeno kretanje. Složeno kretanje se sastoji iz relativnog i prenosnog kretanja. Kretanje objekta prema pokretnom sistemu reference naziva se relativno kretanje. Karakteristike relativnog kretanja su: relativna trajektorije r ; relativna brzina v r ; relativno ubrzanje a r. Karakteristike kretanja prema nepokretnom sistemu reference su: 7
8 Slika 8: Opis kretanja materijalne tačke u odnosu na inercijalni i neinercijalni referentni sistem, S is, respektivno. apsolutna (rezultantna) trajektorija r; apsolutna (rezultantna) brzina v a ; apsolutno (rezultantno) ubrzanje a a. Kretanje pokretnog sistema reference zajedno sa svim tačkama prostora fiksiranog u odnosu na njega prema nepokretnom sistemu reference je prenosno kretanje. Karakteristike prenosnog kretanja su: kretanje O prema O ( R); prenosna brzina v p (ili u); prenosno ubrzanje a a (ili A). 6 Inercijalni sistemi reference Definicija inercijalnih sistema. Inercijalni sistemi reference su oni koji ne ubrzavaju jedan u odnosu na drugog. Praktični inercijalni sistem reference u Sunčevom sistemu je heliocentrični sistem reference. Pol ovog sistema je u centru Sunca, a Dekartove koordinatne ose su usmerene ka tri nepokretne udaljene zvezde. Za rešavanje većine problema pogodniji je inercijalni sistem vezan za površinu Zemlje, koji je vrlo probližno inercijalni. Odstupanja su uglavnom posledica rotacije Zemlje oko svoje ose. Tako je ubrzanje tačke na površini Zemlje usled njene rotacije (periferna brzina tačke na površini Zemlje usled Zemljine rotacije je v z 460 m/s, a poluprečnik Zemlje R Z = 6370 km). Primetimo da Zemlja rotira i oko Sunca. Pri tome, ubrzanje tačaka na Zemlji je a ZS = m/s 2 (periferna brzina Zemlje pri rotaciji oko Sunca je v ZS 30 km/s, a poluprečnik Zemljine orbite R SZ = km). Primetimo naposletku da je ubrzanje centra Sunca pri njegovoj rotaciji oko centra galaksije jednako a SG = 2, m/s 2 (periferna brzina Sunca je v SG 250 km/s, a udaljenost Zemlje od centra galaksije je R GS = s.g. = 2, m. 8
9 7 Slaganje brzina i ubrzanja Posmatrajmo translatorno kretanje sistema reference S u odnosu na sistem reference S koji je inercijalni i uslovno neporektan. Brzina ovog sistema reference, tj. svake njegove tačke, dakle i pola O, u odnosu na sistem S je v p. Vektor položaja materijalne tačke u odnosu na sistem S je: r = R+ r. (33) Diferencirajmo sada po vremenu ovu jednakost: r = R+ r, (34) odnosno: v a = v p + v r. (35) Ovaj rezultat predstavlja teoremu o slaganju brzina. Iako je pretpostavljeno translatorno kretanje pokretnog sistema reference, teorema ima opšte važenje, i kada je kretanje pokretnog sistema reference kombinovano translatorno i rotaciono. Diferencirajmo izraz po teoremi o slaganju brzina po vremenu: v a = v p + v r. (36) Prvi izvod apsolutne brzine po vremenu je apsolutno ubrzanje a a, dok je prvi izvod v r po vremenu relativno ubrzanje: Dakle, za translatorno kretanje važi: a r = d v r dt. (37) a a = a p + a r, (38) odnosno apsolutno ubrzanje tačke jednako je vektorskoj sumi relativnog i prenosnog ubrzanja. Primetimo da poslednji izraz za a a važi samo za translatorno kretanje pokretnog sistema reference. U opštem slučaju kombinovanog translatornog i rotacionog kretanja pokretnog sistema reference izraz za a a ima komplikovaniji oblik: a a = a p + a r + a C (39) i predstavlja matematički zapis Koriolisove teoreme, gde je a C Koriolisovo ubrzanje. Koriolisovo ubrzanje će biti detaljnije analizirano na predavanju posvećenom neinercijalnim referentnim sistemima. Dinamika materijalne tačke Dinamika proučava uslove pod kojima se obavlja kretanje i uzroke kretanja materijalnih objekata. Dinamika se deli na: dinamiku materijalne tačke; dinamiku sistema materijalnih tačaka. 9
10 Podoblast dinamike sistema materijalnih tačaka je dinamika krutog tela. Dinamika se zasniva na Njutnovim zakonima kretanja. Ovi zakoni se niti izvode niti dokazuju, već su logički sudovi postularno dati uopštavanjem velikog broja eksperimentalnih činjenica. Njutnovi zakoni u potpunosti opisuju kretanje materijalnih tačaka. Bitno je napomenuti da svi Njutnovi zakoni važe u inercijalnim sistemima reference. 8 Sila Definicija sile. Sila je kvantitativna mera interakcije (međusobnog delovanja) između tela i okoline. Slika 9: Slaganje sila. Sila je vektorska veličina i mora se znati njen intenzitet, pravac i smer. Najčešće korišćen simbol za silu je F, a merna jedinica za silu je njutn (N): [F] = N. (40) Sile se geometrijski sabiraju što se naziva slaganje sila. Ako dve sile, F1 i F 2 deluju u istoj tački (imaju istu napadnu tačku) rezultujuća sila (rezultanta) je: F (ext) rez = F 1 + F 2. (41) Treba primetiti da su sve sile koje deluju na materijalnu tačku spoljašnje (eksterne), dok je kod mehaničkog sistema (i krutog tela, kao posebnog slučaja mehaničkog sistema) potrebno razlikovati spoljašnje od unutrašnjih (internih) sila koje deluju između materijalnih tačaka koje čine mehanički sistem. Slaganje sila se može uopštiti za više od dve sile, pa se može formulisati princip superpozicije sila. Princip superpozicije sila. Ukoliko više sila ( F 1, F 2,... F n ) deluje na telo u istoj tački učinak je isti kao da jedna sila, koja je vektorska suma svih sila ( F (ext) rez = n i=1 F i ), deluje u istoj tački. Na osnovu principa superpozicije sila moguće je svaku silu razložiti na komponente, tj svaka sila se može zameniti njenim komponentama koje deluju u istoj tački. 10
11 Slika 10: Razlaganje sila na komponente. 9 Njutnovi zakoni 9.1 I Njutnov zakon Njutnov zakon. Svako telo ostaje u stanju mirovanja ili se kreće ravnomerno pravolinijski ako na telo ne deluju spoljašnje sile ili je njihova rezultanta jednaka nuli. Opšta pojava da tela ne menjau stanje mirovanja ili ravnomernog pravolinijskog kretanja naziva se inercija. Osobina (određenog) tela da se protivi promeni stanja svog kretanja naziva se inertnost (tog) tela. Mera inertnosti tela je masa, koja se najšešće označava sa m. SI merna jedinica za masu je kg: [m] = kg. (42) 9.2 II Njutnov zakon II Njutnov zakon. Proizvod mase i ubrzanja tela jednak je sumi svih sila koje deluju na telo. m a = n F i. (43) S obzirom da je a = r, a n i=1 F i = F (ext) rez, II Njutnov zakon može se pisati u obliku: i=1 m r = F (ext) rez. (44) II Njutnov zakon predstavlja osnovni zakon mehaničkog kretanja, koji povezuje uzrok, što je suma svih spoljašnjih sila (rezultujuća sila F (ext) rez ), sa posledicom, što je ubrzanje a. Ukoliko je poznato F (ext) rez, na osnovu (44) može se odrediti trajektorija, tj. r(t). Stoga se II Njutnov zakon naziva jednačina kretanja 1 ili Njutnova jednačina. Pored F (ext) rez tela. (uzrok) i a (posledica) u Njutnovoj jednačini figuriše masa m, koja predstavlja osobinu 1 Treba praviti razliku između II Njtunovog zakona kao (diferencijalne) jednačine kretanja i parametarskih jednačin kretanja koje predstavljaju funkcije vremena. 11
12 II Njutnov zakon podrazumeva da je masa tela konstantna. Prema specijalnoj teoriji relativnosti masa se menja u funkciji brzine objekta v prema: m(v) = m 0 (45) 1 v2 /c2, gde je m 0 masa mirovanja, a c brzina svetlosti. Samo za v c, m = m 0 = const i važi II Njutnov zakon u formi jednačine (43). U opštem slučaju, međutim, II Njutnov zakon ima oblik: Ovde p označava vektor količine kretanja (impuls, linearni moment): 2 d p dt = F (ext) rez. (46) p = m v. (47) Jednačina (46) se izvodi u specijalnoj teoriji relativnosti, a za m = const svodi se na oblik II Njutnovog zakona dat jednačinom (43). 3 II Njutnov zakon u obliku datom jednačinom (46) povezuje uzrok, što je rezultantna spoljašnja sila F (ext) rez, sa posledicom, što je elementarna (diferencijalno mala) promena količine kretanja d p. Kasnije će ovaj rezultat biti formulisan u posebnu teoremu o kretanju materijalne tačke. Slika 11: Ilustracija II Njutnovog zakona. Drugi oblik II Njutnovog zakona. Brzina promene količine kretanja tela jednaka je rezultantnoj spoljašnjoj sili koja deluje na telo. Ako je m = const prema II Njutnovom zakonu sledi da su ubrzanje i elementarna promena količine kretanja kolinearni sa F (ext) rez, kao što je prikazano na slici. Pored toga, lako se ustanovi da je njutn: kao i da je jedinica za količinu kretanja: [F] = N = kgm s 2, (48) [p] = kgm s. (49) Primetimo da je Njutnova jednačina linearna diferencijalna jednačina, pa se može primeniti princip superpozicije sila. Da bismo pokazali kako se ovaj princip primenjuje na Njutnovu jednačinu pretpostavimo da na objekt 2 Primetimo da izraz za linearni moment ima isti oblik u klasičnoj mehanici i teoriji relativnosti. 3 Zanimljivo je da je Njutn svoj osnovni zakon kretanja upravo napisao u formi (46). 12
13 deluje više sila, F 1, F 2,..., F n, za koje pretpostavljamo da su nezavisne jedna od druge (suprotan primer je sila trenja). Ako svaka sila ponaosob deluje na telo, ubrzanja tela su: S druge strane, ako jedna sila F (ext) rez m a 1 = F 1, ako sila F 1 samo deluje na telo; (50) m a 2 = F 2, ako sila F 2 samo deluje na telo; (51).. (52) m a n = F n ako sila F n samo deluje na telo;. (53) = n i=1 F i deluje na telo, ubrzanje tela je: a = 1 m F (ext) rez = 1 m n F i = i=1 n F n i m = a i. (54) Dakle, ubrzanje tela na koje istovremeno deluje više nezavisnih sila jednako je zbiru ubrzanja tela usled svake sila ponaosob. Ovaj iskaz predstavlja princip nezavisnog dejstva sila. i=1 i=1 Slika 12: Ilustracija uz dokaz invarijantnosti izraza za silu po II Njutnovom zakonu. Primetimo da II Njutnov zakon važi u inercijalnim sistemima referencije. Posmatrajmo dva takva sistema, pokretni sistem referencije S čija je brzina konstantna u odnosu na (uslovno) nepokretni sistem referencije S, u = const. (55) Ubrzanje tela u sistemu S, u oznaci a, jednako je ubrzanju tela u sistemu S, u oznaci a: u = const a = a. (56) Prema II Njutnovom zakonu, koji važi u oba posmatrana inercijalna sistema referencije: F (ext) rez = m a = m a = F (ext) rez, (57) odakle sledi: F (ext) r = F (ext) rez. (58) 13
14 Dakle, izraz za rezultantnu silu invarijantan u različitim sistemima reference. Poslednji rezultat služi kao osnov za formulaciju Galilejevog principa relativnosti. Galilejev princip relativnosti. Osnovni zakoni mehaničkog kretanja su isti u inercijalnim sistemima reference. 14
TEHNIƒKA MEHANIKA 2 Osnovne akademske studije, III semestar
TEHNIƒKA MEHANIKA 2 Osnovne akademske studije, III semestar Prof. dr Stanko Br i Prof. dr Rastislav Mandi Doc. dr Stanko ori email: cstanko@grf.bg.ac.rs Graževinski fakultet Univerzitet u Beogradu k. god.
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότερα1 Ubrzanje u Dekartovom koordinatnom sistemu
M. Tadić, Predavanja iz Fizike 1, ETF, grupe P2 i P3, II predavanje, 2017. 1 Ubrzanje u Dekartovom koordinatnom sistemu Posmatrajmo materijalnu tačku koja se kreće po trajektoriji prikazanoj na slici 1.
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραM. Tadić, Predavanja iz Fizike 1, ETF, grupa P3, VII predavanje, 2017.
M. Tadić, Predavanja iz Fizike 1, ETF, grupa P3, VII predavanje, 2017. Konzervativne sile i potencijalna energija 1 Konzervativne sile Definicija konzervativne sile. Sila je konzervativna ako rad te sile
Διαβάστε περισσότεραM. Tadić, Predavanja iz Fizike 1, ETF, grupa P3, VI predavanje, 2017.
M. Tadić, Predavanja iz Fizike 1, ETF, grupa P3, VI predavanje, 2017. 1 Kretanje neslobodne materijalne tačke Telo može biti primorano da se kreće po površi ili liniji. Takav oblik kretanja naziva se neslobodno
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότερα1 Vektor ubrzanja u prirodnom koordinatnom sistemu
M. Tadić, Predavanja iz Fizike 1, ETF, grupe P2 i P3, III predavanje, 2017. 1 Vektor ubrzanja u prirodnom koordinatnom sistemu Posmatrajmo trajektoriju materijalne tačke prikazanu na slici 1. Smatramo
Διαβάστε περισσότερα1 Osnovni problemi dinamike materijalne tačke
M. Tadić, Predavanja iz Fizike 1, ETF, grupe P2 i P3, V predavanje, 2017. 0.1 III Njutnov zakon Posmatrajmo dva tela za koja smatramo da su materijalne tačke. Ove dve čestice međusobno interaguju tako
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότεραAnalitička geometrija
1 Analitička geometrija Neka su dati vektori a = a 1 i + a j + a 3 k = (a 1, a, a 3 ), b = b 1 i + b j + b 3 k = (b 1, b, b 3 ) i c = c 1 i + c j + c 3 k = (c 1, c, c 3 ). Skalarni proizvod vektora a i
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότερα5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Διαβάστε περισσότεραSila i Njutnovi zakoni (podsetnik)
Sila i Njutnovi zakoni (podsetnik) -Sila je mera interakcije (međusobnog delovanja) tela. I Njutnov zakon (zakon inercije) II Njutnov zakon (zakon sile) III Njutnov zakon (zakon akcije i reakcije) [] =
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραSLOŽENO KRETANJE TAČKE
SLOŽENO KRETANJE TAČKE DEFINISANJE SLOŽENOG KRETANJA TAČKE BRZINA TAČKE PRI SLOŽENOM KRETANJU a) Relativna bzina b) Penosna bzina c) Apsolutna bzina d) Odeđivanje zavisnosti apsolutne od elativne i penosne
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραZadatak 1 Dokazati da simetrala ugla u trouglu deli naspramnu stranu u odnosu susednih strana.
Zadatak 1 Dokazati da simetrala ugla u trouglu deli naspramnu stranu u odnosu susednih strana. Zadatak 2 Dokazati da se visine trougla seku u jednoj tački ortocentar. 1 Dvostruki vektorski proizvod Važi
Διαβάστε περισσότεραGeometrija (I smer) deo 2: Afine transformacije
Geometrija (I smer) deo 2: Afine transformacije Srdjan Vukmirović Matematički fakultet, Beograd septembar 2013. Transformacije koordinata tačaka Transformacije koordinata tačaka Pretpostavimo da za bazne
Διαβάστε περισσότεραGeometrija (I smer) deo 1: Vektori
Geometrija (I smer) deo 1: Vektori Srdjan Vukmirović Matematički fakultet, Beograd septembar 2013. Vektori i linearne operacije sa vektorima Definicija Vektor je klasa ekvivalencije usmerenih duži. Kažemo
Διαβάστε περισσότεραDinamičke jednačine ravnog kretanja krutog tela.
Dinamičke jednačine ravnog kretanja krutog tela. Prve dve dinamičke jednačine ravnog kretanja krutog tela, u prvoj varijanti, imaju oblik: 1) m & x X, ) m & y = Y. = i i Dok, u drugoj varijanti, njihov
Διαβάστε περισσότεραUniverzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika
Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότεραUZDUŽNA DINAMIKA VOZILA
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότερα2. Kolokvijum iz MEHANIKE (E1)
Fakultet tehničkih nauka Novi Sad Katedra za Mehaniku 2. Kolokvijum iz MEHANIKE (E1) A grupa A3 Dva robota se kreću po glatkoj horizontalnoj podlozi. Robot A, mase 20, 0 kg, kreće se brzinom 2, 00 m/s
Διαβάστε περισσότεραTEHNIƒKA MEHANIKA 2 Osnovne akademske studije, III semestar
TEHNIƒKA MEHANIKA 2 Osnovne akademske studije, III semestar Prof. dr Stanko Br i Prof. dr Rastislav Mandi Doc. dr Stanko ori email: cstanko@grf.bg.ac.rs Graževinski fakultet Univerzitet u Beogradu k. god.
Διαβάστε περισσότεραDINAMIKA. (Njutnovi zakoni, Ravnomerno kružno kretanje, inercijalne sile, dinamika rotacije)
DINAMIKA (Njutnovi zakoni, Ravnomerno kružno kretanje, inercijalne sile, dinamika rotacije) 1. a) Koliku masu ima olovna kugla prečnika 2 cm? Gustina olova je 11300 kg/m 3. Koliki je impuls te kugle ako
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραOTPORNOST MATERIJALA
3/8/03 OTPORNOST ATERIJALA Naponi ANALIZA NAPONA Jedinica u Si-sistemu je Paskal (Pa) Pa=N/m Pa=0 6 Pa GPa=0 9 Pa F (N) kn/cm =0 Pa N/mm =Pa Jedinična površina (m ) U tečnostima pritisak jedinica bar=0
Διαβάστε περισσότεραDinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1
Zadatak, Štap B duljine i mase m pridržan užetom u točki B, miruje u vertikalnoj ravnini kako je prikazano na skii. reba odrediti reakiju u ležaju u trenutku kad se presječe uže u točki B. B Rješenje:
Διαβάστε περισσότεραVektorska analiza doc. dr. Edin Berberović.
Vektorska analiza doc. dr. Edin Berberović eberberovic@mf.unze.ba Vektorska analiza Vektorska algebra (ponavljanje) Vektorske funkcije (funkcije sa vektorima) Jednostavna analiza (diferenciranje) Učenje
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 { fiziqka hemija
UNIVERZITET U BEOGRADU MATEMATIQKI FAKULTET Matematika 1 { fiziqka hemija Vektori Tijana Xukilovi 29. oktobar 2015 Definicija vektora Definicija 1.1 Vektor je klasa ekvivalencije usmerenih dui koje imaju
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότερα1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka
1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραTEHNIƒKA MEHANIKA 2 Osnovne akademske studije, III semestar
TEHNIƒKA MEHANIKA 2 Osnovne akademske studije, III semestar Doc. dr Stanko ori email: cstanko@grf.bg.ac.rs Graževinski fakultet Univerzitet u Beogradu k. god. 2018/19 Sadrºaj 1 Poloºaj krutog tela u prostoru
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραAko prava q prolazi kroz koordinatni početak i gradi ugao φ [0, π) sa x osom tada je refleksija S φ u odnosu na tu pravu:
Refleksija S φ u odnosu na pravu kroz koordinatni početak Ako prava q prolazi kroz koordinatni početak i gradi ugao φ [0, π) sa x osom tada je refleksija S φ u odnosu na tu pravu: ( ) ( ) ( ) x cos 2φ
Διαβάστε περισσότεραMehanika. kinematika. * Obaveštenje : računske vežbe odložene
Mehanika kinematika * Obaveštenje : računske vežbe 12. 13. 10. odložene 7., 8. i 9. Octobar 2015 Osnovni zadatak fizike (ϕνσιξ - priroda) je izučavanje osnovnih svojstava prirode, a jedno od tih svojstava
Διαβάστε περισσότεραRad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet
Rad, snaga, energija Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad i energija Da bi rad bio izvršen neophodno je postojanje sile. Sila vrši rad: Pri pomjeranju tijela sa jednog mjesta na drugo Pri
Διαβάστε περισσότεραKOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Διαβάστε περισσότερα4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.
4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότεραSilu trenja osećaju sva tela koja se nalaze u blizini Zemlje i zbog nje tela koja se puste padaju nadole. Ako pustimo telo da slobodno pada, ono će
Silu trenja osećaju sva tela koja se nalaze u blizini Zemlje i zbog nje tela koja se puste padaju nadole. Ako pustimo telo da slobodno pada, ono će se bez obzira na masu kretati istim ubrzanjem Zanimljivo
Διαβάστε περισσότεραF I Z I K A. Predmetni nastavnik Docent dr Zoran Mijić
F I Z I K A Predmetni nastavnik Docent dr Zoran Mijić E-mail zmijic@singidunum.ac.rs DINAMIKA Dinamika (grč. dynamis = sila) je deo mehanike koja proučava kretanja tela uzimajući u obzir uzroke koji dovode
Διαβάστε περισσότεραSOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE
1 SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE Neka je (V, +,, F ) vektorski prostor konačne dimenzije i neka je f : V V linearno preslikavanje. Definicija. (1) Skalar
Διαβάστε περισσότεραPonašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA
Διαβάστε περισσότεραIspit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1
Ispit održan dana 9 0 009 Naći sve vrijednosti korjena 4 z ako je ( ) 8 y+ z Data je prava a : = = kroz tačku A i okomita je na pravu a z = + i i tačka A (,, 4 ) Naći jednačinu prave b koja prolazi ( +
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραRAD, SNAGA I ENERGIJA
RAD, SNAGA I ENERGIJA SADRŢAJ 1. MEHANIĈKI RAD SILE 2. SNAGA 3. MEHANIĈKA ENERGIJA a) Kinetiĉka energija b) Potencijalna energija c) Ukupna energija d) Rad kao mera za promenu energije 4. ZAKON ODRŢANJA
Διαβάστε περισσότεραTAČKA i PRAVA. , onda rastojanje između njih računamo po formuli C(1,5) d(b,c) d(a,b)
TAČKA i PRAVA Najpre ćemo se upoznati sa osnovnim formulama i njihovom primenom.. Rastojanje između dve tačke Ako su nam date tačke Ax (, y) i Bx (, y ), onda rastojanje između njih računamo po formuli
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U BANJOJ LUCI MAŠINSKI FAKULTET
UNIVERZITET U BANJOJ LUCI MAŠINSKI FAKULTET Dr Valentina Golubović - Bugarski MEHANIKA (Skripta izvodi predavanja) Banja Luka, februar 017. 1 PREDGOVOR Ova skripta priređena su prema važećem nastavnom
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραKVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti
MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom
Διαβάστε περισσότεραPonašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραTERMALNOG ZRAČENJA. Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine. Ž. Barbarić, MS1-TS 1
OSNOVNI ZAKONI TERMALNOG ZRAČENJA Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine Ž. Barbarić, MS1-TS 1 Plankon zakon zračenja Svako telo čija je temperatura
Διαβάστε περισσότεραMašinsko učenje. Regresija.
Mašinsko učenje. Regresija. Danijela Petrović May 17, 2016 Uvod Problem predviđanja vrednosti neprekidnog atributa neke instance na osnovu vrednosti njenih drugih atributa. Uvod Problem predviđanja vrednosti
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραSistem sučeljnih sila
Sistm sučljnih sila Gomtrijski i analitički način slaganja sila, projkcija sil na osu i na ravan, uslovi ravnotž Sistm sučljnih sila Za sistm sila s kaž da j sučljni ukoliko sil imaju zajdničku napadnu
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Analitička geometrija 1. Tačka 1. MF000 Neka su A(1, 1) i B(,11) tačke u koordinatnoj ravni Oxy. Ako tačka S deli duž AB
Διαβάστε περισσότεραVEKTORI. Opera u Sidneju, Australija
VEKTORI Ciljevi poglavlja Sabiranje i razlaganje vektora na komponente, množenje i deljenje vektora skalarom Predstavljanje vektora u Dekartovom koordinatnom sistemu i operacije sa vektorima koji su izraženi
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραPROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE
Fakultet Tehničkih Nauka, Novi Sad PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE 1 Za koje vrednosti parametra p R polinom f x) = x + p + 1)x p ima tačno jedan, i to pozitivan realan koren? U skupu realnih
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραZbirka rešenih zadataka iz Matematike I
UNIVERZITET U NOVOM SADU FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA Tatjana Grbić Silvia Likavec Tibor Lukić Jovanka Pantović Nataša Sladoje Ljiljana Teofanov Zbirka rešenih zadataka iz Matematike I Novi Sad, 009. god.
Διαβάστε περισσότερα