DETALJNI PLAN UREĐENJA

GRAD PULA GRADSKO VIJEĆE GRADA PULE DETALJNI PLAN UREĐENJA MOLO CARBONE PULA, 2007.

"MOLO CARBONE 5195 2 ŽUPANIJA: GRAD: Gradonačelnik: NAZIV PROSTORNOG PLANA: ISTARSKA PULA Boris Miletić Detaljni plan uređenja Molo Carbone PRAVNA OSOBA KOJA JE IZRADILA PLAN: DIREKTOR : BROJ UGOVORA: GODINA IZRADE: URBIS 72 d.d. PULA Giankarlo Župić, dipl.ing.građ. 5195 2000. - 2007. KOORDINACIJA PLANA: GRAD PULA Jasminka Peharda-Doblanović, dipl.ing.arh. URBIS 72 d.d. PULA Dragan Radolović, dipl.ing.arh. STRUČNI TIM U IZRADI PLANA: VODITELJ PLANA: Boris Petronijević, dipl.ing.arh. PROJEKTANTI IDEJNIH RJEŠENJA INFRASTRUKTURE: Mario Lukšić, ing.el. mr.sc. Sergio Širol, dipl.ing.građ. Goran Muhvić, dipl.ing.stroj. SURADNICI: Jelena Velkavrh, dipl.ing.arh. Sergej Banović, građ.teh.

"MOLO CARBONE 5195 3 PROGRAM MJERA ZA UNAPRIJEĐENJE STANJA U PROSTORU: ODLUKA GRADSKOG VIJEĆA GRADA PULE O DONOŠENJU PLANA: SN Grada Pule 2/05 SN Grada Pule 4/07 PEČAT GRADSKOG VIJEĆA GRADA PULE: PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA GRADA PULE: Denis Martinčić JAVNA RASPRAVA OBJAVLJENA: JAVNI UVID ODRŽAN: 12.08.2005. od 22.08.2005. do 23.09.2005. PEČAT TIJELA ODGOVORNOG ZA PROVOĐENJE JAVNE RASPRAVE: ODGOVORNA OSOBA ZA PROVOĐENJE JAVNE RASPRAVE: Jasminka Peharda-Doblanović, dipl.ing.arh. SUGLASNOST NA PROSTORNI PLAN PREMA ČLANKU 45a. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU (NN 30/94; 68/98; 61/00; 32/02 I 100/04): Klasa: 350-02/06-04/211 Ur. broj: 531-06-06-2 Datum: 10.11.2006. ISTOVJETNOST OVOG PROSTORNOG PLANA S IZVORNIKOM OVJERAVA: PEČAT NADLEŽNOG TIJELA:

"MOLO CARBONE 5195 4 SADRŽAJ: TEKSTUALNI DIO I. OBRAZLOŽENJE UVOD 1. POLAZIŠTA 1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana 1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti 1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost 1.1.3. Obveze iz planova šireg područja 1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora 2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta 2.2. Detaljna namjena površina 2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina TABLICA 1 - Kvantificirani pokazatelji za namjenu površina i izgradnju 2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža 2.3.1. Prometna mreža 2.3.2. Telekomunikacije - idejno urbanističko rješenje 2.3.3. Elektroenergetika - idejno urbanističko rješenje 2.3.4. Vodoopskrba - idejno urbanističko rješenje 2.3.5. Odvodnja otpadnih voda - idejno urbanističko rješenje 2.3.6. Tehnološke tekućine i plinovi idejno urbanističko rješenje 2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina 2.4.1. Uvjeti i način gradnje 2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti 2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. Uvjeti određivanja namjene površina 2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina 2.1. Veličina i oblik građevnih čestica 2.2. Veličina i površina građevina 2.3. Namjena građevina 2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici 2.5. Oblikovanje građevina 2.6. Uređenje građevnih čestica 2.7. Izgrađenost, namjena, visina i broj etaža, te iskorištenost i gustoća izgrađenosti tablice 3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom 3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže 3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značenja

"MOLO CARBONE 5195 5 3.1.2. Gradske i pristupne ulice 3.1.3. Površine za javni prijevoz 3.1.4. Javna parkirališta 3.1.5. Javne garaže 3.1.6. Biciklističke staze 3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine 3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže 3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže 3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina 3.4.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja elektroopskrbe 3.4.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja javne rasvjete 3.4.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja vodovodne mreže 3.4.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja mreže odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda 3.4.5. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja postrojenja UNP-a i planiranog plinovoda zemnog plina 4. Uvjeti uređenja i opreme javnih i drugih zelenih površina 5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina 6. Uvjeti i način gradnje 7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti 8. Mjere provedbe plana 9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni PRILOZI - Izvod iz sudskog registra - Suglasnost za upis u sudski registar - Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih inženjera - Suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske na Konačni prijedlog Detaljnog plana uređenja "Molo Carbone" - Očitovanje Zavoda za prostorno uređenje Istarske županije o Konačnom prijedlogu Detaljnog plana uređenja "Molo Carbone" - Suglasnost Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Uprave za zaštitu kulturne baštine (Konzervatorskog odjela u Puli) na Konačni prijedlog Detaljnog plana uređenja "Molo Carbone" - Mišljenje Hrvatskih voda, VGO Rijeka o Konačnom prijedlogu Detaljnog plana uređenja "Molo Carbone" GRAFIČKI DIO 1. Analiza postojećeg stanja M 1:1000 2. Detaljna namjena površina M 1:1000 3.A.1 Idejno urbanističko rješenje telekomunikacija Telekomunikacijska kabelska kanalizacija M 1:1000 3.A.2. Idejno urbanističko rješenje telekomunikacija Telekomunikacijska mreža M 1:1000

"MOLO CARBONE 5195 6 3.B.1. Idejno urbanističko rješenje elektroopskrbe Elektroenergetska kabelska kanalizacija M 1:1000 3.B.2. Idejno urbanističko rješenje elektroopskrbe Srednjenaponska mreža M 1:1000 3.B.3. Idejno urbanističko rješenje elektroopskrbe Niskonaponska mreža M 1:1000 3.B.4. Idejno urbanističko rješenje javne rasvjete Javna rasvjeta M 1:1000 3.C.1. Idejno urbanističko rješenje fekalne i oborinske odvodnje M 1:1000 3.C.2. Idejno urbanističko rješenje vodoopskrbe M 1:1000 3.D. Idejno urbanističko rješenje plinoopskrbe M 1:1000 4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina M 1:1000 5. Uvjeti gradnje M 1:1000

"MOLO CARBONE 5195 7 I. OBRAZLOŽENJE UVOD Grad Pula (kao Nositelj izrade), Luka Pula d.o.o. Pula (kao Naručitelj) i (kao Izvoditelj), sklopili su Ugovor broj 5195 o izradi Detaljnog plana uređenja Molo Carbone (dalje u tekstu: Plan), a na temelju Izmjena i dopuna Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Pule (SN Grada Pule 6/99). Programima mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Pule koji su donašani kroz cijelo vrijeme izrade Plana potvrđivana je namjera da se Plan donese, tako da je i posljednjim Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Pule (SN Grada Pule 2/05) također predviđena izrada i donošenje Plana. Planom je obuhvaćeno područje koje se nalazi u južnom, industrijskom dijelu pulske luke, ukupne površine 10,30ha. Sadržaj Plana definiran je Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04). Grad Pula provodio je postupak izrade i donošenja Plana prema Zakonu o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i Uredbi o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (NN 101/98). 1. POLAZIŠTA Ovim poglavljem iznosi se analiza stanja područja obuhvaćenog Planom kako po osnovi zatečenog stanja građevina visokogradnje i infrastrukturnih građevina tako i mjera za nužno usklađenje s prostornom organizacijom šireg područja. Pri tome je potrebno napomenuti da je osnovni uvid u stanje u prostoru proveden 2000. 2001. godine te da se navedeni podaci odnose na taj vremenski period. 1.1. ZNAČAJ, OSJETLJIVOST I POSEBNOSTI PODRUČJA U OBUHVATU PLANA Područje obuhvaćeno Planom nalazi se u južnom dijelu akvatorija pulskog zaljeva i dio je mikroindustrijskog područja unutar grada. Razmatrano područje je sa sjeverne strane omeđeno morem, na istoku graniči s brodogradilištem Uljanik, na zapadu s tvornicom cementa, dok je južno uličnom prometnicom odvojeno od stambene zone. Ukupno obuhvaćena površina je 10,30ha, od čega je 6,36ha površina kopna, a 3,94ha površina akvatorija mora. Od druge polovice XIX. stoljeća, kada je u jugoistočnom dijelu akvatorija pulske luke osnovan arsenal, prostor koji se proteže od brodogradilišta «Uljanik» na otoku sve do područja Fižele čini okosnicu privrednog razvoja grada Pule i šire regije. Na tom prostoru južnog dijela akvatorija pulske luke osim Luke Pula d.o.o., nalaze se i tvornica cementa, brodogradilište Uljanik, brodogradilište Pula, te INA. Područje obuhvaćeno Planom još je za vrijeme austro-ugarske monarhije bilo korišteno u lučke svrhe te je za te potrebe izgrađen i veliki molo, kao i neke postojeće građevine. Austro-ugarska monarhija koristila je ovaj prostor za potrebe vojske, i to za pretovar ugljena za parne kotlove, po čemu je do danas ostao naziv Molo Carbone. Ukupna površina obuhvaćena Planom predstavlja lučko područje Luke Pula, luke otvorene za javni domaći i međunarodni promet, kojim upravlja Lučka uprava Pula. Temeljem prvenstvene koncesije Lučke uprave, korisnik prostora je Luka Pula d.o.o.

"MOLO CARBONE 5195 8 Prilagodbom zatečenih i izgradnjom novih skladišnih građevina stvoreni su optimalni kapaciteti i uvjeti za prihvat generalnog tereta. Kako na razmatranom području nisu instalirane portalne dizalice, teret se ukrcava/iskrcava pomoću brodskih ili kamionskih dizalica, te se skladišti i/ili obrađuje. Uslijed niza objektivnih okolnosti (razne recesije, te jeftinijih i bližih robnih puteva do gravitacijskih područja putem Kopra i Rijeke), u zadnje dvije decenije Luka Pula bilježi postupni drastični pad lučkog prometa. U takvoj situaciji, prvenstveno radi iskorištavanja stvorenih kapaciteta i ostalih resursa, ta je tvrtka bila prinuđena nadopuniti osnovnu djelatnost pretovara s djelatnošću dorade, prerade i oplemenjivanja robe koja tranzitira kroz luku. Zbog novonastalih momenata pristupilo se osnivanju Slobodne zone, u čijem je režimu cijelo područje obuhvaćeno Planom. Zbog prednosti statusa Slobodne zone danas na razmatranoj lokaciji djeluje više koncesionara/korisnika, pretežno proizvodnog karaktera, koji zapošljavaju preko 500 zaposlenika. Tako ustrojen Molo Carbone je danas komercijalno atraktivan prostor koji, zbog novih upita i ponuda proizvodnih i ostalih djelatnosti, iziskuje novi funkcionalnooperativni pristup, odnosno osjetljiviju organizaciju. 1.1.1. OBILJEŽJA IZGRAĐENE STRUKTURE I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI Teren razmatranog područja je pretežno ravan, u blagom padu prema obali, nadmorske visine od +1,4 do +2,0m. Granica obuhvaćenog kopnenog dijela, koji zauzima oko 6,36ha, kameni je zid dužine oko 770m. Postojeće građevine visokogradnje zauzimaju oko 2,22ha. Većina građevina je prizemna, različitih površina i visina. Građevine se okvirno mogu podijeliti u tri grupe prema vremenu izgradnje, a to su starije hale koje su zidane kamenom, novije hale koje su izgrađene montažnim ili polumontažnim sistemom gradnje i manje građevine koje su zidane klasičnim materijalima. Krovovi građevina su kosi, s pokrovom od valovitog salonita ili pocinčanog lima. Po namjeni građevine se mogu podijeliti na proizvodne, skladišne, upravne i pomoćne. Ostalu površinu od 4,14ha zauzimaju građevine niskogradnje, a to su: asfaltirane površine, obalni zidovi, mali i veliki mol, industrijski željeznički kolosijek. Površine su uređene i služe kao manipulativne i to pješačke i kolne, te dijelom kao otvorene skladišne površine. Područje je na akvatorij vezano uređenom obalom u dužini oko 950m. Glavni mol Molo Carbone dužine je 121m, koji svojom dužinom ujedno zatvara ulaz u zatvoreni akvatorij samog područja. Postojeće građevine su detaljno opisane u tablici koja slijedi (broj građevine odnosi se na grafički dio Plana list br. 1 /Analiza postojećeg stanja/): BROJ GRAĐ. ANALIZA POSTOJEĆIH GRAĐEVINA NAMJENA VRSTA VISINA KROV POKROV GRAĐ. GRAĐ. 1 UPRAVNA GRAĐEVINA 1.1 -uprava,kancelarije ZIDANA - opeka P+M 2V valoviti salonit

"MOLO CARBONE 5195 9 1.2 -restoran, garderobe, P+T spremišta 1.3 -kuhinja, skladište, sanitarije P+T P 1.4 -spremište P 1V 2 3 URED I PREDSTAVNIŠTVO KORISNIKA PROIZVODNJAtekstilna proizvodnja CARINSKO SKLADIŠTE ZIDANA - opeka P 1V valoviti salonit POLUMONTAŽNO -nosiva čel.konst. -beton,parapetno -siporex P 2V valoviti salonit 4 PROIZVODNJAtekstilna proizvodnja POLUMONTAŽNO -nosiva čel.konst. -beton,parapetno -siporex P 2V valoviti salonit 5 CARINSKO SKLADIŠTE ZIDANO - kamen P 2V valoviti salonit 6 PROIZVODNJA brodogradilište -uprava 6.1 -proizvodnja 6.2 -proizvodnja POLUMONTAŽNO -nosiva čel.konst. P P+2 2V Al-pocinčani lim 6.3 -priručno skladište građ. materijala MONTAŽNO P lučno valoviti lim 7 CARINSKO SKLADIŠTE POLUMONTAŽNO - nosiva čel.konst. P 2V valoviti salonit 8 GARAŽA teške mehanizacije i natkrivena hladnjača MONTAŽNO -nosiva čel.konst. -poluzatvoreno P 1V valoviti salonit 9 -ne koristi se ZIDANO P 2V valoviti salonit 10 PROIZVODNJA obrada metala POLUMONTAŽNO -nosiva čel.konst. 10.1 -kancelarije ZIDANO P 1V valoviti salonit 11 CARINSKO SKLADIŠTE ZIDANO P 2V valoviti salonit 11.1 -kancelarije skladišne službe 11.2 -sanitarije uposlenika ZIDANO P ravan ljepenka 11.3 -prostor lučkih radnika MONTAŽNO P 2V valoviti salonit 11.4 TRGOVINA -skladište, veleprodaja ZIDANO P 2V pocinčani lim

"MOLO CARBONE 5195 10 11.5 -maloprodaja 12 SERVISI PROSTORI -garderobe i sanitarije lučkih zaposlenika 12.1 -carinsko skladište korisnika 12.2 -garaže lučke mehanizacije 12.3 -mehaničarska radionica ZIDANO P 1V valoviti salonit 12.4 -navoz za servisiranje mehanizacije 12.5 -punionica viljuškara 12.6 -sanitarije zaposlenika 13 PORTIRNICA 13.1 TRGOVINA -kancelarije 13.2 -kancelarije 13.3 CARINSKA SLUŽBA -kancelarije 13.4 -kancelarije ZIDANO P 1V pocinčani lim 13.5 -kancelarije 13.6 -sanitarije 14 PROIZVODNJA -izrada bicikla POLUMONTAŽNO 2V 14.a -poluzatvorena nadstreha NADSTREHA 1V 14.b -kompresorska stanica ZIDANO 1V 14.c -ventilacijsko postrojenje ZIDANO 1V 14.1 14.2 PROIZVODNJA -izrada čel.konst. i građ. bravarije PROIZVODNJA -proizvodnja ventilacijskih sistema POLUMONTAŽNO POLUMONTAŽNO P 2V 2V pocinčani lim 14.2.a -kompresorska stanica ZIDANO 1V 14.3 PROIZVODNJA -proiz. Al bravarije POLUMONTAŽNO 2V 14.3.a -kancelarije ZIDANO ravan

"MOLO CARBONE 5195 11 15 PRIRUČNO SKLADIŠTE ZIDANO P 1V valoviti salonit 16 17 ISPARIVAČNICA -samostojeći 4 TMP-a od po 2000l svaki DIZEL CRPKA -spremnik nafte D2 od 15 m3 ZIDANO 1V valoviti salonit ZIDANO 1V valoviti salonit U ambijentalnom smislu prostor luke predstavlja značajno povijesno mjesto na kojemu se u prošlosti vršio prekrcaj ugljena, u to vrijeme najznačajnijeg energenta. Na području obuhvaćenom Planom su u drugoj polovici XIX. stoljeća izgrađene građevine u funkciji skladišta ugljena (Kohlen depot) za potrebe austrijske ratne luke Pula. Od povijesnih građevina i eksponata sačuvano je: 1. Zgrada koja je u grafičkom dijelu Plana list 1 (Analiza postojećeg stanja) označena brojem 11 (uključujući i dijelove označene brojevima 11/4 i 11/5) izgrađena je između 1863. i 1866. (na Planu Pule rektificiranom 1866. prikazana je kao građevina). Služila je kao staja za konje i spremište za zaprežna kola kojima se pretovarivao ugljen. Radi se o jedinoj građevini te vrste na području bivše austrijske ratne luke Pula i u tom smislu ima iznimnu kulturno povijesnu vrijednost. Do danas je izvorna struktura građevine sačuvana u neokrnjenom obliku. S unutrašnje strane dograđene su joj niske prizemnice uzduž dužeg pročelja (građevine broj 12 i 13) koje su zaklonile vrlo kvalitetno građenu izvornu kamenu strukturu građevine, ali su između dogradnja još uvijek vidljive pozicije izvornih otvora. 2. Zgrada koja je u grafičkom dijelu Plana list 1 (Analiza postojećeg stanja) označena brojem 5 bila je dio strukture koja se izvorno sastojala od 3 paralelno položena skladišta ugljena. Dvije skladišne hale uništene su izgradnjom hale (građevina broj 6), tako da skladišna hala predstavlja jedini sačuvani ostatak skladišta ugljena izgrađenog nakon 1887. (izvorna skladišna hala iz vremena 1863-66. uklonjena je prije 1887.). 3. 5 sprijedapunećih topova ugrađenih u operativnu obalu kao bitve, čiji je načelni položaj označen u grafičkom dijelu Plana list br. 1 (Analiza postojećeg stanja). 4. 2 sprijedapuneća topa smještena ispred ulaza u prostor luke, čiji je načelni položaj označen u grafičkom dijelu Plana list br. 1 (Analiza postojećeg stanja). 5. Mali molo dovršen je 1885. 1886. godine. 6. Veliki molo dovršen je neposredno prije I. svjetskog rata. 1.1.2. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA OPREMLJENOST PROMET Unutar obuhvaćenog područja odvija se interni cestovni, željeznički i pomorski promet, koji su povezani na vanjske prometne mreže. Cestovni promet Pristup području omogućen je s postojeće prometnice Sv. Polikarpa. Prilaz koji vodi do kontrole ulaza dužine je oko 11,0m, sa čije se istočne strane nalazi površina od oko 0,13ha, koju zaposlenici koriste za parkiranje, kapaciteta oko 45 parkirališnih mjesta. Interne cestovne površine unutar Luke su asfaltirane, a mogu se podijeliti na kolnopješačke i manipulativne. Iste zauzimaju površinu od oko 4,0ha, od čega je 0,04ha namijenjeno pješacima. Najveći dio površine služi za dopremu i otpremu roba.

"MOLO CARBONE 5195 12 Željeznički promet Željeznički promet u zoni vrši se industrijskim kolosijekom dužine oko 2km i dijeli se na tranzitni i interni. Tranzitni industrijski kolosijek, dužine 0,5km, je dio industrijskog kolosijeka koji povezuje tvornicu cementa, preko Luke i Uljanika, sa željezničkom stanicom. Interni industrijski kolosijek povezuje sve važnije građevine unutar Luke. Preorijentacija djelatnosti Luke uvjetovala je drugačiju dinamiku kolanja dobara i prometnih tokova, te je stoga, za sadašnju tehnološku i pretovarnu potrebu, takva pokrivenost mreže industrijskog kolosijeka nepotrebna. Pomorski promet Pripadajući akvatorij bazena Molo Carbone povezan je kopnom izgrađenom obalom u dužini od 834m, u čijem sklopu su: - glavni (Veliki) gat dužine 161m (istok) i 121m (zapad) te širine 26m, - sporedni (Mali) gat dužine 72m i širine 15m. Glavni gat i pristanišna obala, zapadno od Malog gata imaju mogućnost prihvata brodova, obzirom da je u tom dijelu prosječna dubina mora 7,0m. U preostalom dijelu dubine su znatno manje, što predstavlja faktor ograničenja u korištenju lučkih kapaciteta. Telekomunikacije Na obuhvaćenom području postoje pojedinačni pretplatnički TK priključci koji su izvedeni nadzemnim samonosivim TK vodovima. Osnovni priključak izveden je u postojećem razdjelniku u Polikarpovoj ulici, a ukupno postoji 35 priključaka. Do poslovnih prostora tvrtke Heli i trafostanice Luka Heli položeni su TK kabeli kroz kabelsku kanalizaciju. Cijevna kabelska kanalizacija, zaštićena betonom, položena je ispod poda radionice hale I-14 (grafički dio Plana - list br. 5 «Uvjeti gradnje»). INFRASTRUKTURA Područje je opremljeno sljedećim infrastrukturnim mrežama: elektroenergetskom visoko i nisko naponskom, vodovodnom, kanalizacijskom, telekomunikacijskom mrežom, te plinskom stanicom. Elektroopskrba Potrošači u Luci Pula napajaju se električnom energijom po niskonaponskoj mreži iz: 1. TS ULJANIK 19 Pv = 120kW 2. TS LUKA Pv = 400kW 3. TS LUKA HELI Pv = 400kW TS ULJANIK 19 nalazi se u SN energetskom prstenu Uljanika, a TS LUKA i TS LUKA HELI u SN energetskom prstenu HEP DP Elektroistre Pula. Osnovno napajanje je iz TS 35/10(20)kV PULA ZAPAD. 20kV kabel do TS LUKA HELI položen je u kabelskoj kanalizaciji, zaštićenoj betonom. Postojeća TS LUKA je tipska betonska trafostanica s instaliranim transformatorom od 630kVA. Napaja električnom energijom većinu potrošača u zapadnom dijelu Luke. Potrošači u halama I-3 i I-4 (grafički dio Plana - list br. 5 «Uvjeti gradnje») napajaju se po postojećim 1kV kabelima iz TS Uljanik 19. Postojeća TS LUKA HELI, s instaliranim transformatorima 2x1000kVA, smještena je u jugozapadnom dijelu hale I-14 i napaja sve potrošače hale I-14 i I-5, kao i ormariće za priključak brodova ispred hale I-14.

"MOLO CARBONE 5195 13 Plinoopskrba Postojeće postrojenje za zapaljive plinove sastoji se od plinske stanice sa četiri nadzemna prijenosna skladišna spremnika UNP-a, svaki geometrijskog obujma 5m 3, i četiri električna isparivača za plin svaki kapaciteta 50kg/h isparenog plina, opremljena uređajima za redukciju i regulaciju tlaka isparenog plina. Unutar postrojenja cjevovodi tekuće i plinske faze položeni su vidljivo. Od postrojenja do građevine koja koristi ispareni plin za potrebe tehnološkog procesa i grijanja (proizvodna hala POLA TEXTILE) položen je ukopani cjevovod koji završava s protupožarnim ventilom na pročelju građevine, od kuda se plin vidljivo vodi nadzemnim cjevovodom do trošila. Vodoopskrba Postojeća izgrađena vodovodna mreža malog je profila, a izgrađena je od nekvalitetnog materjala. Po cijelom pogonu javljaju se česti kvarovi i pucanja cjevovoda. U pogonu ne postoje podzemni niti nadzemni hidranti već samo pojedini zidni hidranti na građevinama. Cijeli pogon spojen je na jednom mjestu s vanjskim gradskim vodovodom preko vodomjera. Vanjska vodovodna mreža je profila DN 200mm. Odvodnja Na obuhvaćenom području nalazi se šest kanalizacijskih ispusta koji se ispuštaju direktno u more, od toga dva ispusta su lokalnog karaktera dok su četiri ispusti grada Pule. Postojeća kanalizacijska mreža izvedena je kao mješovita kanalizacija, na koju se gravitacijski slijeva dio stambenih četvrti Pule, a koje se nalaze iznad Luke. Sve fekalne otpadne vode iz pogona ispuštaju se u mješovitu kanalizaciju i dalje direktno u more. Magistralni ispusti izvedeni su kao zidani kanali profila 60/60cm ili 60/80cm, dok su u dijelu izvedeni od betonskih ili PVC cijevi. 1.1.3. OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA Prostor obuhvaćen ovim Planom uvjetovan je sljedećim dokumentima prostornog uređenja, kojima su utvrđeni i definirani odnosi u širem prostoru, kao i ciljevi razvoja, te elementi organizacije i uređenja prostora: 1. Prostorni plan uređenja Grada Pule (SN Grada Pule 12/06) 2. Generalni urbanistički plan grada Pule sa svim izmjenama i dopunama (SN Zajednice općina Rijeka 26/83, SN Općine Pula 13/87, 9/89 i 1/96) Ad. 1 Prostornim planom uređenja Grada Pule su utvrđeni i definirani odnosi u prostoru Grada Pule. Odredbama za provođenje utvrđene su, između ostalog, smjernice za utvrđivanje uvjeta gradnje i izdavanje lokacijskih i građevnih dozvola za izgradnju građevina, koji se primjenjuju na prostoru grada Pule (prostoru obuhvaćenom GUP-om grada Pule) pa tako i prostoru obuhvaćenom ovim Planom. Ad. 2 Generalnim urbanističkim planom grada Pule su utvrđeni i definirani odnosi u prostoru, kao i ciljevi razvoja te elementi organizacije i uređenja prostora grada Pule. Prostor obuhvaćen ovim Planom, prema listu Plan namjene površina, svrstan je u cijelosti u zonu prometa i to, prema listu Plan javnih funkcija, promet P6 teretna luka. U tekstualnom dijelu navodi se: - Radne zone su zone koje po svojoj tehnologiji rada zahtjevaju velike i izdvojene površine. U radne zone spadaju industrijski pogoni, luke, kamenolomi, transportni terminali, servisi i remize, skladišta, veletrgovine, industrije i luke, veći komunalni servisi i uređaji, veće obrtničke radionice i obrti koji prate industriju i sl.

"MOLO CARBONE 5195 14 - Tamo gdje priroda namjene pojedinih prostora to dozvoljava, mora se omogućiti prožimanje susjednih zona ili kompatibilnih namjena, nakon što se detaljnijom prostornom dokumentacijom izrade uvjeti uređenja prostora za Planom predviđenu namjenu, ne šteteći pri tom funkcionalnosti i kapacitetima prostora. - Luke su mjesta koncentracije aktivnosti na obali. Prema njihovim najvažnijim funkcijama vrši se podjela kompleksnih luka. Luka u toj podjeli ne znači miran akvatorij već vezove na kojima se vrše izvjesne funkcije. Tako u kompleksnoj luci ima više temeljnih luka (funkcija). One se dijele na opće, posebne i luke za nautički turizam, a ove opet na više podvrsta. 1.1.4. OCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA UREĐENJA PROSTORA Prostornim planom šireg područja Generalnim urbanističkim planom grada Pule, područje obuhvaćeno Planom planirano je za razvoj prometa teretne luke. Uvidom na terenu analizirano je i utvrđeno postojeće stanje u prostoru, prikazano u grafičkom dijelu Plana list br. 1 (Analiza postojećeg stanja). U suradnji s nadležnim tvrtkama za izgradnju i održavanje infrastrukturne mreže analizirano je i utvrđeno stanje iste. Dobra infrastrukturna i komunalna opremljenost stvarna su prednost za razvoj ovog prostora, kao luke sa svim pratećim sadržajima te tercijarnih djelatnosti vezanih uz istu. Područje obuhvaćeno Planom ima status slobodne carinske zone koje je steklo još prema propisima bivše SFRJ. Prema današnjim propisima, temeljem čl. 22 stavka 5. Zakona o slobodnim zonama (NN 44/96), te Odluke o davanju koncesije za osnivanje Slobodne zone Luke Pula, ministar gospodarstva donio je Rješenje o udovoljavanju uvjeta za početak rada iste (Klasa 413-05/98-01/21, Ur.broj:526-07/99-13). Razmatrani prostor mora zadovoljiti uvjete kojima moraju udovoljavati luke iz Uredbe o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke (NN 110/04), koja utvrđuje uvjete kako bi se omogućila sigurna plovidba, privezivanje, sidrenje i boravak plovnih objekata, kao i zaštita mora od onečišćenja s brodova. Zadovoljavanjem uvjeta mora se ujedno omogućiti nesmetana provedba mjera iz sigurnosne zaštite shodno Zakonu o sigurnosnoj zaštiti brodova i luka otvorenih za javni promet (NN 48/04). Sve intervencije u prostoru trebalo bi usmjeriti ka oživljavanju lučkih aktivnosti pretovara i manipulacije tereta za potrebe istarske regije, upravo zbog svih navedenih prednosti ovog prostora. U manjem dijelu mogle bi se privremeno odvijati proizvodne djelatnosti, koje su u funkciji ili u dodiru s maritimnim i lučkim djelatnostima. Za prednosti ovog prostora zainteresirana je i Istarska županija, kao osnivač Poslovnoinovacijskog centra BIC Istra d.d. Takvi centri već postoje na području Europske unije, a osnovni im je zadatak poticati poduzetništvo, da se prema unaprijed utvrđenoj tehnologiji rada stimulira osnivanje novih malih i srednjih poduzeća ili razvoj postojećih, a sve na temelju razrađenih poslovnih planova. Obzirom na status (slobodna zona) razmatranog područja, prostore i ostale potrebe BIC-a valja dimenzionirati i selektivno podrediti toj komponenti. Dio prostora obuhvaćenog Planom potrebno je rezervirati za smještaj objekata crpne stanice STOJA TRAFOSTANICA, kako bi se omogućila realizacija kanalizacijskog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda grada Pule. Izbor lokacije određen je u suradnji s tvrtkom koja vodi realizaciju ovog projekta, a to je Herculanea d.o.o. Pula. Crpna stanica Stoja Trafostanica sve će otpadne vode iz Luke prepumpavati putem novoprojektiranog tlačnog voda do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Valkane.

"MOLO CARBONE 5195 15 2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 2.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA POVRŠINA I ZEMLJIŠTA Na temelju izmjena i dopuna Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (SN Grada Pule 6/99) određena je potreba izrade Detaljnog plana uređenja Molo Carbone. Samoj izradi Plana prethodila je izrada Programa uređenja i izgradnje područja Molo Carbone, usvojenog od strane Gradskog poglavarstva Grada Pule. Ovim Programom date su smjernice za izradu prostornih rješenja u obuhvaćenom području. Na temelju analize postojećeg stanja građevina i infrastrukture i Programa uređenja i izgradnje područja Molo Carbone proizašla je koncepcija, s organizacijom i oblikovanjem razmatranog prostora. Planirane intervencije u prostoru proizlaze iz novonastalih momenata u gospodarstvu, te težnji k poboljšanju uvjeta rada, a sve prema smjernicama predviđenim programom uređenja i izgradnje. Osnovne smjernice mogu se svesti na nekoliko temeljnih odrednica, a to su: - gradnja novih, te rekonstrukcija postojećih građevina za potrebe lučke namjene, - postojeće infrastrukturne mreže potrebno je prilagoditi novoj situaciji, uz sanaciju te povećanje kapaciteta pojedinih mreža, a prioriteti su: povećanje kapaciteta elektroenergetske mreže, snabdijevanje brodova na privezu električnom energijom i vodom, te izvedba odvojenog kanalizacijskog sustava (oborinskih i sanitarno-fekalnih voda), - otklanjanje mulja i otpada, radi povećanja dubine gaza, - osigurati prostor potreban za smještaj objekata crpne stanice Stoja-Trafostanica, kako bi se omogućila realizacija kanalizacijskog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda grada Pule. 2.2. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA Planom se utvrđuje detaljna namjena površina, režimi uređenja prostora, uvjeti gradnje i poduzimanje drugih intervencija u prostoru, a sve u skladu s prostornim datostima, važećom zakonskom regulativom, te zahtjevima Naručitelja i Nositelja izrade. Zbog specifičnosti namjene promet-teretna luka veličina građevne čestice veća je od uobičajenih površina, a sve u skladu s odredbama za provođenje Prostornog plana uređenja Grada Pule. Detaljna namjena površina prikazana je u grafičkom dijelu Plana list 2 (Detaljna namjena površina). Prostor obuhvaćen Planom podijeljen je na tri građevne čestice, od kojih su čestice I i III čestice na kopnu, a čestica II u moru. Osnovna namjena građevnih čestica I i II je promet-lučke djelatnosti, na kopnu (P) i u moru (P1). Namjena manjeg dijela građevne čestice I je gospodarska-proizvodna djelatnost (I1), te površine infrastrukturnih sustava (IS). Namjena građevne čestice III je infrastruktura.

"MOLO CARBONE 5195 16 2.2.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA I PLANIRANIH GRAĐEVINA TABLICA 1 - KVANTIFICIRANI POKAZATELJI ZA NAMJENU POVRŠINA I IZGRADNJU BROJ ČESTICE POVRŠINA (ha) UDIO U UKUPNOJ POVRŠINI (%) 1. UKUPNA POVRŠINA OBUHVATA I, II, III 10,30 100,00 2. POMORSKO DOBRO I, II 10,24 99,42 3.1. KOPNO I 6,30 61,17 3.1.1 KOPNO III 0,06 0,58 3.2. MORE II 3,94 38,25 4.1. PROMET LUČKE DJELATNOSTI (P I P1) I, II 9,30 90,29 4.2. GOSPODARSKA PROIZVODNA NAMJENA (I1) I 0,87 8,45 4.3. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA (IS) I, III 0,13 1,26 5.1. POVRŠINE POD GRAĐEVINAMA I, III 2,50 24,27 5.2. MANIPULATIVNE POVRŠINE (kopno) I 3,86 37,48 5.3. MANIPULATIVNE POVRŠINE (more) II 3,94 38,25 2.3. PROMETNA, ULIČNA, TK I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 2.3.1. PROMETNA MREŽA Koncepcija novog prometnog rješenja Svi prometni prilazi Luci (cestovni, željeznički, pomorski) ostaju postojeći. Obzirom na režim slobodne zone, svi vidovi prometa ulaza u zonu su ograničeni. Direktni prilaz građevnoj čestici crpne stanice (III) osigurat će se s ulice Sv. Polikarpa.

"MOLO CARBONE 5195 17 Cestovni promet unutar obuhvaćenog područja odvijat će se po postojećoj jedinstvenoj manipulativnoj površini, uz potrebne rekonstrukcije. Isti se može podijeliti na: servisni za potrebe dopreme i otpreme roba, internu komunikaciju teretnim vozilima, te povremeni pristup intervencijskih i osobnih vozila. Željeznički promet odvijat će se postojećim koridorom, uz potrebnu rekonstrukciju. Dio postojećeg internog željezničkog kolosijeka demontira se, dok se pravac do velikog mola zadržava. Radi potpune iskorištenosti pristanišne obale potrebno je poduzeti aktivnosti otklanjanja mulja i otpada, kako bi se povećala dubina gaza. Manipulativne i pješačke površine Manipulativne površine moraju se osigurati primjenom zakonske regulative vezane za zaštitu na radu i uređenje površina, prostorija i prostora unutar proizvodnog kompleksa. Kretanje pješaka odvijat će se kao i do sada najvećim dijelom po manipulativnim površinama, a manjim dijelom po postojećim površinama uređenim za pješake. Mirujući promet Parkirališne površine nisu planirane na obuhvaćenom području, već će se iste osigurati izvan kompleksa, prema općim odredbama iz Odluke o mirujućem prometu (SN Grada Pule 9/93). 2.3.2. TELEKOMUNIKACIJE IDEJNO URBANISTIČKO RJEŠENJE Sukladno planovima razvoja TK mreže šireg i samog obuhvaćenog područja, za potrebe priključka postojećih i planiranih korisnika potrebno je postojeći ormar zamijeniti novim, kapaciteta 150x2. 2.3.2.1. Idejno urbanističko rješenje TK mreže Podzemnu TK mrežu treba graditi kroz kabelsku kanalizaciju, čime će se postići maksimalna elastičnost u zadovoljavanju potreba, kao i mogućnost korištenja za druge komunikacijske i informatičke sustave. 2.3.2.2. Procjena kapaciteta Na obuhvaćenom području nalazi se više poslovnih subjekata, koji su smješteni u pojedinim halama. Planirana je izgradnja novih hala i dogradnja postojećih. Sadržaj broj tp-a Luka Pula 30 Poslovni prostori 120 U K U P N O 150

"MOLO CARBONE 5195 18 2.3.3 ELEKTROENERGETIKA IDEJNO URBANISTIČKO RJEŠENJE Pri izradi dokumentacije izvršene su konzultacije sa predstavnicima HEP d.d. Zagreb, DP "Elektroistra" Pula. 2.3.3.1. Elektroenergetske potrebe Procjena elektroenergetskih potreba izvršena je na bazi dosadašnjih studija razvoja distributivnih potrošača, elektroenergetskih postrojenja, granskih normi Hrvatske elektroprivrede i planova razvoja pojedinih poduzeća u prostoru Luke Pula. Na razmatranom području planira se izgradnja novih ili dogradnja postojećih građevina. Prema procjeni, u zoni Luke Pula instalirana snaga iznosit će: Pi = 3200kW Vršna snaga na razmatranom području: Pv = Pi x 0,7 = 3200 x 0,7 = 2240kW Potrebna instalirana snaga u trafostanicama, za cosϕ = 0,9 iznosi: 2240 Ptr = = 2490 kva 0,9 Ukupna instalirana snaga u postojećim trafostanicama (LUKA i LUKA HELI) i budućim trafostanicama (LUKA OBALA i TS SV. POLIKARP) zadovoljit će procijenjene potrebe. 2.3.3.2. Buduće stanje srednjonaponske mreže i trafostanica Za osiguranje napajanja kvalitetnom električnom energijom potrošača u razmatranom području potrebno je: 1. Izgraditi distributivnu TS 10(20)/0,4kV LUKA OBALA instalirane snage 2x630kVA. 2. Izgraditi distributivnu TS 10(20)/0,4kV SV. POLIKARP instalirane snage 1x630kVA. 3. Položiti kabele 20kV: TS LUKA - TS LUKA OBALA - TS LUKA HELI. 4. Predvidjeti mogućnost izvedbe kabela 20kV TS LUKA OBALA TS ULJANIK 19. 5. Položiti kabel 20kV TS 35/10(20)kV PULA ZAPAD TS SV. POLIKARP. 2.3.3.3. Niskonaponska mreža Za priključak pojedinih građevina planira se od trafostanica do pojedinih SSRO, te od SSRO do pojedinih KPMO položiti odgovarajuće 1kV kabele. 2.3.3.4. Javna rasvjeta Javna rasvjeta prometnih površina u obuhvaćenom području treba zadovoljiti uvjete sigurnog nadzora. Budući da noću nisu predviđene trajne radne aktivnosti, potrebno je postići Em = 10-15lx. Osim postojećih, predviđa se ugradnja novih svjetiljki na pročelju pojedinih građevina. Na krajevima gatova predviđaju se priključci reflektorske rasvjete i svjetiljki signalizacije na instalaciju javne rasvjete.

"MOLO CARBONE 5195 19 2.3.4. VODOOPSKRBA - IDEJNO URBANISTIČKO RJEŠENJE Rješenje vodoopskrbe planira se na način da se koristi postojeći vodovodni priključak i izvede novi kvalitetniji vodovodni priključak većeg profila na vanjsku vodovodnu mrežu. Situacijski, postojeći vodovodni priključak nije moguće zadržati zbog rezerviranja lokacije za buduću crpnu stanicu fekalnih voda. Novim rješenjem za cijeli kompleks osigurava se jedno mjerenje potrošnje vode, kako za sanitarnu tako i za hidrantsku mrežu. Planiranim rješenjem vodoopskrbe osigurat će se kvalitetna sanitarna vodoopskrba kao i kvalitetna protupožarna zaštita svih pogona. Postojeća i novoplanirana vodovodna mreža je jedinstvena mreža za hidrantsku i sanitarnu potrošnju. Nova vodovodna mreža povećanog profila DN 150mm vodi se djelomično po postojećim trasama vodovodne mreže, a djelomično po novim trasama. U dijelu ispred Helija planira se izgradnja platoa sa specijalnom zaštitom vozne površine zbog planiranog velikog osovinskog opterećenja. Iz tog razloga vodovodna mreža ispred Helija se ukida i glavni opskrbni vod vodi se iza hale po postojećoj trasi vodovodne mreže uz same proizvodne pogone. Pojedini vodovodni ogranci planiraju se profila DN 80mm i DN 100mm. Kako će unutar pogona biti razni korisnici, planira se da svaki korisnik ima svoj interni vodomjer, kako bi se moglo na kraju mjeseca izvršiti raspodjela potrošene vode. Na mjestima prolaza vodovodne mreže ispod interne željezničke pruge planira se provlačenje vodovodne mreže kroz betonsku cijev većeg profila, te njena zaštita od eventualnog loma uslijed preopterećenja. Na gradskom magistralnom cjevovodu ispred pogona osiguran je dovoljan raspoloživi pritisak za potrebe sanitarne i protupožarne zaštite. Za potrebe protupožarne zaštite potrebno je osigurati mjerodavnu protoku od Q=15l/s. Sva vodovodna mreža planira se od nodularnog lijeva odgovarajućih profila. Svi budući hidranti moraju biti raspoređeni na način da maksimalna udaljenost između pojedinih hidranata iznosi do 80 metara. HIDRAULIČKI PRORAČUN Vodovodna mreža - broj djelatnika N= 450 radnika - specifična potrošnja vode po djelatniku q=50l/dan - srednja dnevna potrošnja vode iznosi Q= 450x50= 22500l/dan - maksimalna dnevna potrošnja vode iznosi Q= 1,5x22500=33750l/dan Maksimalna satna potrošnja vode: Qmax=33750x0,1/3600=0,94l/s Hidrantska mreža Mjerodavna protupožarna potrošnja za pogon Molo Carbone iznosi: Q=15l/s.

"MOLO CARBONE 5195 20 Odabire se vodovodni vod od nodularnog lijeva profila DN 150mm. Q=15,00l/s V=0,85m/s I=0,0083 2.3.5. ODVODNJA OTPADNIH VODA - IDEJNO URBANISTIČKO RJEŠENJE Sve otpadne fekalne vode s područja obuhvaćenog Planom planiraju se putem fekalnih kolektora odvesti u gradski kanalizacijski sustav, koji se planira po ulici Sv. Polikarpa, a koji dalje vodi do crpne stanice Stoja-Trafostanica, dalje prepumpava na uređaj za pročišćavanje grada Pule te dalje podmorskim ispustom u duboko more. Na području obuhvaćenom Planom nalaze se šest kanalizacijskih ispusta koji se ispuštaju direktno u more, od toga dva ispusta su lokalnog karaktera dok su četiri ispusti grada Pule. Postojeća kanalizacijska mreža izvedena je kao mješovita kanalizacija, na koju se gravitacijski slijevaju otpadne vode dijela gravitirajućih stambenih četvrti Pule. Novim rješenjem odvodnje predviđa se izgradnja razdjelnog sustava kanalizacijske mreže. Fekalne otpadne vode planiraju se odvesti u budući gradski kanalizacijski kolektor. Ovim idejnim rješenjem predviđa se priključenje triju internih fekalnih kolektora čime se postiže manja dubina ukopavanja ispod nivoa mora, a time i sigurnije funkcioniranje kanalizacijske mreže. Mjesta priključenja usaglašena su s projektima vanjske infrastrukture. Visinski, fekalnu kanalizaciju potrebno je izvesti ispod postojeće i buduće vodovodne mreže. Prije ispuštanja svih otpadnih voda u fekalnu kanalizaciju potrebno ih je svesti na nivo kućnih otpadnih voda. U fekalnu kanalizaciju nije dozvoljeno ispuštati zauljene otpadne vode, kao ni kisele i lužnate otpadne vode, što znači da je sve otpadne vode potrebno prethodno pročistiti i dovesti kvalitetu ispuštene vode na nivo kvalitete kućnih otpadnih voda. Sva fekalna kanalizacijska mreža planira se kao gravitacijska, od PVC cijevi odgovarajućih profila DN 200mm i DN 250mm. Svi planirani fekalni kolektori vođeni su po internim prometnim površinama. Sva kanalizacijska mreža prema ovom rješenju pretvorila bi se u oborinsku kanalizaciju i odvodila u postojeće magistralne oborinske kolektore. Sva oborinska kanalizacija predviđa se od plastičnih PVC ili drugih vrsta kanalizacijskih cijevi odgovarajućih profila. Za prihvat oborinskih voda planiraju se slivnici sa sifonom, čime se osigurava sprječavanje otjecanja eventualnih zauljenih voda u oborinsku kanalizaciju. Eventualno pročišćavanje oborinskih voda riješit će se izvedbenim projektima na način da se pročišćavanje vrši lokalno, na pojedinim mjestima gdje se ukaže da može doći do onečišćenja. Idejnim rješenjem odvodnje nije bilo moguće objediniti u jedan ili dva sliva svu oborinsku kanalizaciju zbog niske nivelete postojećih manipulativnih površina, brojnih zidanih ispusta velikog profila i postojeće infrastrukture. Dimenzioniranje oborinske kanalizacije potrebno je izvesti na bazi krivulje oborina Mjerodavni intenzitet oborina ITP krivulja Hrvatskih voda Rijeka za dvogodišnji povratni period.

"MOLO CARBONE 5195 21 HIDRAULIČKI PRORAČUN Fekalna kanalizacija - broj djelatnika N= 450 radnika - specifična potrošnja vode po djelatniku q=50l/dan - srednja dnevna potrošnja vode iznosi Q= 450x50= 22500l/dan - maksimalna dnevna potrošnja vode iznosi Q= 1,5x22500=33750l/dan Maksimalna satna potrošnja vode: Qmax=33750x0,1/3600=0,94l/s Odabrane su plastične PVC-UKC cijevi DN 200mm. I=0,005 Q=28,70l/s V=1,00m/s Oborinska kanalizacija Za mjerodavni intenzitet korištena je ITP krivulja Hrvatskih voda-rijeka za dvogodišnji povratni period F= (ha) slivna zona ψ=0,85 koeficijent otjecanja to=10 (min) t1=l/v (min) tc=to+t1 (min) H mm=axt n =33,36xt 0,339 i= Hx10000/t (sec) (l/s/ha) Mjerodavna protoka: Q= Fxixψ (l/s) 2.3.6. TEHNOLOŠKE TEKUĆINE I PLINOVI IDEJNO URBANISTIČKO RJEŠENJE Postojeće postrojenje UNP-a, koje je smješteno na malom molu, zadržat će se na toj lokaciji budući da u zoni ne postoji alternativni prostor koji bi udovoljavao primjeni sigurnosnih mjera za to postrojenje. Privremeno rješenje korisnika koji trenutno ne koriste plin, bilo bi korištenje tekućeg goriva, odnosno ekstra lakog lož ulja. Tekuće gorivo smjestilo bi se u ukopanim ili nadzemnim spremnicima, izvan građevina ili u građevinama, a koristilo bi se za potrebe tehnoloških procesa, te za grijanje prostora. Tekuće gorivo predstavlja privremeno rješenje, do plinofikacije grada Pule pa tako i predmetne lokacije zemnim plinom. Prema posebnim uvjetima građenja (izdanim od Plinare d.o.o. Pula br. 1202/99., od 17.01.2000.) plinofikacija bi se riješila u sklopu izgradnje srednjetlačnog plinovoda za potrebe postojećih i budućih potrošača. Razmatrani prostor će se priključiti na vanjsku mrežu prema uvjetima priključenja koji će biti važeći prilikom korištenja zemnog plina, a koje će propisati distributer plina.

"MOLO CARBONE 5195 22 2.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA I GRAĐEVINA 2.4.1. UVJETI I NAČIN GRADNJE Uvjeti i način gradnje određeni su u skladu sa zakonskom regulativom i uvjetima iz prostornih planova šireg područja, pri čemu se uvažavala specifična namjena zone. Gradnja građevina i uređenje površina obavljat će se temeljem građevnih dozvola koje se izdaju temeljem glavnih projekata građevina, izrađenih u skladu sa zakonom i odredbama ovoga Plana. Pri gradnji treba koristiti datosti prostora, poštivati okoliš, postojeću izgradnju, te također osigurati siguran rad zaposlenika u zatvorenom i na otvorenom prostoru. Položaj kompresorskih stanica i ostalih infrastrukturnih i drugih zahvata, za koje se uvidom u postojeće stanje utvrdilo da su izgrađeni izvan obuhvaćenog područja a da su u funkciji obuhvaćenih građevina, određuje se unutar ograđenog prostora područja obuhvata. Detaljni uvjeti i način gradnje propisani su odredbama za provođenje ovoga Plana. 2.4.2. ZAŠTITA PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI U ambijentalnom smislu prostor luke predstavlja značajno povijesno mjesto na kojemu se u prošlosti vršio prekrcaj ugljena, u to vrijeme najznačajnijeg energenta. Na području obuhvaćenom Planom su u drugoj polovici XIX. stoljeća izgrađene građevine u funkciji skladišta ugljena (Kohlen depot) za potrebe austrijske ratne luke Pula. Od povijesnih građevina i eksponata sačuvano je: 1. Zgrada koja je u grafičkom dijelu Plana list br. 1 (Analiza postojećeg stanja) označena brojem 11, a na listu br. 5 (Uvjeti gradnje) oznakom I-11 izgrađena je između 1863. i 1866. Služila je kao staja za konje i spremište za zaprežna kola kojima se pretovarivao ugljen. Do danas je izvorna struktura građevine sačuvana u neokrnjenom obliku. S unutrašnje strane dograđene su joj niske prizemnice uzduž dužeg pročelja (građevine broj 12 i 13) koje su zaklonile vrlo kvalitetno građenu izvornu kamenu strukturu građevine, ali su između dogradnja još uvijek vidljive pozicije izvornih otvora. 2. Zgrada koja je u grafičkom dijelu Plana list br. 1 (Analiza postojećeg stanja) označena brojem 5, a na listu br. 5 (Uvjeti gradnje) oznakom I-15 bila je dio strukture koja se izvorno sastojala od 3 paralelno položena skladišta ugljena. Postojeća skladišna hala predstavlja jedini sačuvani ostatak skladišta ugljena, izgrađenog nakon 1887. 3. 5 sprijedapunećih topova ugrađenih u operativnu obalu kao bitve. 4. 2 sprijedapuneća topa smještena ispred ulaza u prostor luke. 5. Mali molo dovršen je 1885. 1886. godine. 6. Veliki molo dovršen je neposredno prije I. svjetskog rata. Planom se određuju uvjeti oblikovanja građevina koje su u grafičkom dijelu Plana list br. 5 (Uvjeti gradnje) označene oznakama I-11 i I-15, a koje su označene kao kulturna dobra. Građevina koja je u grafičkom dijelu Plana list br. 5 (Uvjeti gradnje) označena kao I-11 mora ostati sačuvana u svojoj izvornoj strukturi i gabaritima. Kako bi ostala sačuvana i vidljiva izvorna struktura građevine treba razmotriti mogućnost uklanjanja postojeće

"MOLO CARBONE 5195 23 dogradnje koja je u grafičkom dijelu Plana list br. 5 (Uvjeti gradnje) označena kao I-12. Ukoliko se dogradnja označena kao I-12 ne ukloni, može se zadržati u prostoru, ali pod uvjetom da ne poveća svoju zatečenu visinu. Pri rekonstrukciji građevine koja je u grafičkom dijelu Plana list br. 5 (Uvjeti gradnje) označena kao I-15 potrebno je sačuvati njene osnovne tlocrtne gabarite i izgled pročelja. Rekonstrukciju građevine treba koncipirati tako da se ostavi vidljivim postojeće pročelje, a da se nadograđeni dijelovi građevine usklade s postojećom građevinom kako u dijelu konstruktivnih elemenata i raspona tako i oblikovanju pročelja. Ukoliko zbog tehničkih zahtjeva sanacije postojećeg obalnog zida i operativne obale bude neophodno izvaditi ugrađene bitve (zapravo: povijesni sprijedapuneći topovi određeni Planom kao kulturna dobra), mora se u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Puli i Povijesnim muzejom u Puli riješiti način njihove pohrane i očuvanja. 2.5. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ Za cjelovito plansko rješenje na cjelokupnom području obuhvata Plana proveden je postupak procjene utjecaja na okoliš, na temelju kojega se Planom određuju mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš planiranih zahvata. 2.5.1. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA 2.5.1.1. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM REKONSTRUKCIJE I GRAĐENJA Mjere zaštite mora i morskog okoliša U postupku odmuljivanja koristiti tehnički ispravnu mehanizaciju. Iz mase iskopanog mulja odstraniti najprije kruti otpad te isti zbrinuti putem ovlaštene tvrtke. Ukoliko se radi o otpadu koji se može reupotrijebiti isti je potrebno zbrinuti putem ovlaštenih komunalnih poduzeća i tvrtki koje se bave prikupljanjem sekundarnih sirovina iz otpada. Radovima na odmuljivanju morskog dna predviđa se količina sedimenta od 4.500m 3. U našoj zemlji ne postoji pravilo kako deponirati sediment izvađen iz morskog dna, kao niti propis o kakvoći istog za eventualno deponiranje. Prije ishođenja građevne dozvole za iskapanje i deponiranje potrebno je putem ovlaštene institucije provesti temeljite istražne radove na području odmuljivanja, kao i detaljnu analizu sedimenta. Na temelju istih definirati načine iskapanja, odlaganja te naročito stabilizacije sedimenta. Postupak odmuljivanja provesti u zimskom periodu, kako bi se izbjegla pojava crvene plime. Kod sanacije kanalskih ispusta i obalnog zida potrebno je izvedbenim projektom definirati kvalitetu materijala za betoniranje i eventualno nasipavanje, a prema standardima za takvu vrstu radova. Kod uporabe kamenog materijala za izradu nasipa potrebno je provoditi konstantnu kontrolu uklapanja materijala u propisane granulometrijske krivulje.

"MOLO CARBONE 5195 24 MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM KORIŠTENJA 2.5.1.1.1. MJERE ZAŠTITE MORA Sanitarno potrošne otpadne vode moraju se sustavom razdjelne interne kanalizacije spojiti na sustav javne odvodnje Grada Pule. Do pripajanja odvodnje sanitarno potrošnih otpadnih voda na sustav javne odvodnje, a obzirom da je njihovo učešće zanemarivo u odnosu na otpadne vode grada koje se istim sustavom upuštaju u more, predviđa se njihovo upuštanje u postojeći sustav s dispozicijom u more bez pročišćavanja. Tehnološke otpadne vode planom predviđenih proizvodnih djelatnosti moraju se prije upuštanja u sustav javne odvodnje pročistiti do stupnja da se zadovolje kriteriji za pojedine zagađivače prema odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99) i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 6/01). Tehnološke otpadne vode tvrtke Heli koje u količinama od 48m 3 godišnje nastaju u postupku remonta jahti (max. osam jahti godišnje), i to samo kod skidanja obraštaja nakon vađenja brodica na radnom platou, prije upuštanja u more obavezno pročistiti do odgovarajućeg stupnja kakvoće. U svrhu pročišćavanja oborinskih voda na odgovarajući stupanj kakvoće kojim se udovoljava uvjetima za ispuštanje u recipijent more, izraditi projekt oborinske kanalizacije na način da se oborinske vode s manipulativnih površina, koje su onečišćene prvenstveno mineralnim uljima i suspendiranim česticama, pročiste preko taložnika i separatora ulja. Oborinskim vodama, nakon pročišćavanja na taložniku i separatoru ulja, redovito ispitivati osnovne fizikalno kemijske pokazatelje osobite za takav tip otpadnih voda (prema ishođenim vodopravnim dozvolama), a kako bi se osiguralo pravovremeno i učinkovito čišćenje uređaja za pročišćavanje voda. Kroz izvedbeni projekt oborinske odvodnje točno definirati kontrolno okno radi mogućnosti uzimanja uzoraka prije upuštanja u recipijent. Oborinske vode s krovišta upuštati direktno u more. Tehničkim sigurnosnim mjerama ukloniti mogućnost nekontroliranog ispuštanja kaljužnih i sanitarno potrošnih otpadnih voda s broda u more. Osigurati sustav pražnjenja i pranja tankova brodova sa sanitarno potrošnim otpadnim vodama. Efluent se mora sakupljati u zajednički tank koji će se odvoziti i prazniti na mjestu određenom za pražnjenje takvog otpada. Ispuštanje provoditi putem cisterni za otpadne vode uz evidenciju količina. Ukoliko luka ne osigura vlastiti pogon za provedbu zbrinjavanja sanitarno potrošnih voda, potrebno je da putem ugovorenih odnosa s ovlaštenom tvrtkom osigura zbrinjavanje istih. Kaljužne otpadne vode potrebno je zbrinjavati sukladno konvenciji MARPOL 73/78. Iste će s brodova preuzeti specijalno vozilo, cisterna ovlaštenih poduzeća za postupanje s otpadom, s kojima treba sklopiti ugovor vodeći računa o vrsti brodova te o dinamici uplovljavanja u luku. Balastne vode zbrinjavati, odnosno tankove puniti sukladno Međunarodnoj konvenciji MARPOL 73/78 kojima se zabranjuje punjenje brodskih tankova onečišćenom morskom vodom. To znači da je moguće korištenje morske vode izvan zona utjecaja ran off-a, odnosno izvan utjecaja onečišćenih voda s kopna u more. Balastne vode s brodova