CENA KAPITALA PREDUZEĆA

Σχετικά έγγραφα
KAPITALA I LEVERAGE. Prof. dr Predrag Stančić redovan profesor Ekonomski fakultet Kragujevac

TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju

Korporativne finansije

Ravnotežni model koji je u osnovi savremene finansijske teorije Izveden primenom principa diversifikacije pod pojednostavljenim pretpostavkama

VREMENSKO VREDNOVANJE NOVCA

KRATAK SADRŽAJ. Deo 1 Uvod u poslovne finansije 1 Poglavlje 1 Pregled poslovnih finansija 2

Devizno tržište. Mart 2010 Ekonomski fakultet, Beograd Irena Janković

numeričkih deskriptivnih mera.

ZADACI ZA VEZBE1 MENADZERSKO RACUNOVODSTVO BEOGRADSKA POSLOVNA SKOLA VISOKA SKOLA STRUKOVNIH STUDIJA

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

1. Navedite tri glavne funkcije finansijskog menadžmenta i objasnite ih

Finansijske institucije tržišta kapitala Jedna od značajnih faza u razvoju tržišta kapitala jeste jačanje uloge finansijskih institucija. Banke prikup

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Uvod Teorija odlučivanja je analitički i sistematski pristup proučavanju procesa donošenja odluka Bez obzira o čemu donosimo odluku imamo 6 koraka za

KAMATNE STOPE: IZRAŽAVANJE, PRINCIPI, KRETANJE

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

IZVODI ZADACI (I deo)

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Obrada signala

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Elementi spektralne teorije matrica

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

OSNOVE KAMATNIH STOPA

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Financijski izvještaji, novčani tokovi i porezi

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

TROŠKOVI PROIZVODNJE. Copyright 2004 South-Western/

UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Model vrednovanja kapitala (Capital Asset Pricing Model - CAPM) Mart 2010 Ekonomski fakultet, Beograd Irena Janković

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Mašinsko učenje. Regresija.

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

( , 2. kolokvij)

5. Karakteristične funkcije

Производна функција. Тематска целина. 6.1 Производња, производна функција и гранична стопа техничке супституције

10. STABILNOST KOSINA

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

POTPUNA KONKURENCIJA I MAKSIMIRANJE PROFITA

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

POSLOVNE FINANCIJE Zadaci

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Neto dobit 235 * miliona, umanjena za 25%

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

UPRAVLJANJE RIZICIMA. Sveučilište u Zagrebu EKONOMSKI FAKULTET ZAGREB Katedra za Ekonomiku poduzeća Prof. dr. sc. Danijela Miloš Sprčić

TROŠKOVI, PONUDA I PROFIT. PREDAVANJE 8 Prof.dr Jovo Jednak

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Procjena vrijednosti društva Mon Perin d.o.o.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

FINANCIJSKA MATEMATIKA Zadaci za vježbu. Napomena: Zadaci u ovoj prvoj skupini se mogu smatrati početnima i služe za uvježbavanje pojedinih pojmova.

Vježbe 6. ass. Lejla Dacić

Reverzibilni procesi

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

Testiranje statistiqkih hipoteza

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Moguća i virtuelna pomjeranja

2. KAMATNI RAČUN 2.1. POJAM KAMATE I KAMATNE STOPE

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

Transcript:

CENA KAPITALA PREDUZEĆA Prof. dr Predrag Stančić redovan profesor Ekonomski fakultet Kragujevac pstancic@kg.ac.rs

CENE POJEDINAČNIH IZVORA FINANSIRANJA Dva suprotna toka gotovine tok primanja, nastao po osnovu povećanja gotovine u visini angažovanog izvora (posle odbitka eventualnih provizija i drugih troškova angažovanja) - eksplicitan tok izdavanja, nastao po osnovu otplata obaveza po osnovu angažovanog izvora -ne mora biti tako preciziran i odmah uočljiv Cena kapitala iz konkretnog izvora Diskontna stopakoja izjednačava SV neto primanja od izvora (posle odbitka eventualnih provizija i drugih troškova angažovanja) sa SV očekivanih budućih izdataka po izvoru. 22.6.2015. 2

Cena duga pre i posle oporezivanja neto primanja od duga (prodajna cena obveznice Po) i izdavanja za kamate i otplatu glavnice pri dospeću duga Vo = n t n + t i = 1 ( + k ) ( 1 + I V 1 k ) n Vo ->Po => n It Vn Po = + t ( 1 + k ) ( 1+ k ) i= 1 1+ Primer: Obveznica NV din. 1.000,00; nominalne kamatne stope od 8% godišnje, i roka dospeća od 20 godina prodata za din. 850,00 20 80 1 000 850,. 00 = + = i 1 ( 1+ k ) ( 1+ k ) + = 80* SVDFAk ; 20 1. 000 20 20 n * SVDF k ; 20 22.6.2015. 3

Cena duga (nastavak) Diskontna stopa SV Razlika u vrednosti 1. 9% 908,71 2. k 850,00 58,32 (1-2) 3. 10% 830,12 78,20 (1-3) kd= 0,09+58,32/78,20 (0,10 0,09) = 0,0975 = 9,75% k d = C + V V n + P 2 P C-godišnji iznos kamate koju plaća preduzeće, V-nominalna vrednost obveznice, P- tržišna cena obveznice (neto primanja od izvora), n-broj godina do dospeća duga. k= 8.947%. 22.6.2015. 4

Cena duga (nastavak) A B C 1 2 rok dospeća 20 3 periodični iznos kamate 80 4 Primanja od prodaje obveznice -850 5 Nominalna vrednost obveznice 1.000 6 tip (0=kraj perioda) 0 7 Procena - 8 RATE - Cena kapitala 9,73% RATE(B2;B3;B4;B5;B6;B7) => prinos do dospeća (yield to maturity-ytm Kupac se odlučuje za kupovinu samo ako alternativni plasmani ekvivalentnog rizika ne obećavaju veći prinos od 9,73% na godišnjem nivou. Cena duga posle oporezivanja k= kd (1-t) k= 9,75% (1 0,40)= 5,85%. 22.6.2015. 5

Cena sopstvenog kapitala Trajno ulaganje Eksterno pribavljeni (akcijski, udeli) Interno kreirani (akumulirani dobitak) Pravo vlasnika na prinos je vremenski neograničeno a visina zavisi od: iznosa ND i odluke o raspodeli 22.6.2015. 6

Cena kapitala od emisije preferencijalnih akcija Novčani tokovi jednokratna primanja gotovine od prodaje akcija, umanjenim za eventualne troškove flotacije) i trajna izdavanja po osnovu preferencijalne dividende - večiti anuitet. VPA->PPA P = PA D k PA => k = PA D P Primer: Tržišna cena preferencijalne akcije iznosi din. 1.500,00, očekuje godišnja preferencijalna dividenda od din. 150,00 kpa= 150,00 / 1.500,00 =10,00% PA 22.6.2015. 7

Cena kapitala od emisije običnih akcija Najkomplikovaniji model: Vremenski neogranična obaveza Neizvesna visina obaveze Kretanje rizika u budućnosti Pristupi kvantificiranju Model diskontovanja očekivane dividende CAPM model Model korekcije dugoročne kamatne stope 22.6.2015. 8

P OA Model diskontovanja očekivane dividende VOA->POA D D = => k k g OA = + g P OA OA Bazični elementi cene: 1. iznosa tekuće dividende (D) 2. tekuće tržišne cene obične akcije (POA) i 3. procenu očekivanog rasta dividendi u budućnosti (g) Dividendna stopa podaci sa berze Procena očekivanog rasta (g): ekstrapolacijakretanja (stopa rasta) dividende u prošlosti preduzeća na buduće periode, uz eventualne korekcije za očekivana odstupanja (historicalgrowthrate) Procena kretanja budućih dobitaka i odluka o raspodeli (retention growth model) g = (1 racio plaćanja dividende)* Stopa prinosa na sopstveni kapital (sredstva) Procene analitičara hartija od vrednosti (kratkoročne, do 5 godina) 22.6.2015. 9

Model diskontovanja očekivane dividende (nastavak) Očekivani rast (g) po godinama može biti: po različitim stopama (model varijabilnog rasta) po istoj stopi svake godine (model konstantnog rasta) - Gordon-ov model Primer: TC obične akcije iznosi din. 3.200, na kraju godine se očekuje dividenda od 240, procenjeni faktor g = 7% D 240 koa = + g = + 7% = 7,5% + 7% = 14,5% P 3.200 OA 14,5% -stopa prinosa koja mora biti obezbeđena za postojeće akcionare da bi oni držali akcije u svom posedu, u suprotnom =>ponuda za prodaju akcija =>povećanje ponude => pad tržišne cene konkretne akcije ispod 3.200 din. D D D g=0 k OA = + g = + 0 = POA POA POA Troškovi flotacije (nova emisija) D 240 knoa = + g = + 7% = 8,82% + 7% = 15,82% P (1 - F) 3.200* 0,85 NOA 22.6.2015. 10

CAPM model određivanja cene akcijskog kapitala Procena: koa= krf+β(km-krf) stope prinosa bez rizika - krf premije za rizik-(km krf) faktora β. 22.6.2015. 11

Model korekcije dugoročne kamatne stope pri određivanju cene akcijskog kapitala Akcionari odgovorni za poslovne neuspehe Prinos na akciju k OA = kamata na dugoročne dugove preduzeća + premija za rizik USA: 3-5% 22.6.2015. 12

Cena akumuliranog dobitka Kriterijum oportunitetnog troška - dvojak pristup. 1. Kriterijum žrtvovanog prinosa-cena akumuliranog dobitka se izjednačava sa stopi prinosa koju bi ostvarili akcionari individualnim ulaganjem u druge tržišne alternative ekvivalentnog rizika (zahtevanoj stopi prinosa na eksterne izvore (obične akcije) pre troškova flotacije i emisije običnih akcija) Ako prinos na akumulirani dobitak ne dostigne cenu kapitala, akcionari su dvostruko oštećeni -gubitkom dela dividendi i smanjenjem cena akcija. (Ograničenja) Model k = koa(1-t) (1-P) gde su k-cena akumuliranog dobitka pre oporezivanja, T-stopa ličnog poreza koji akcionar plaća na dividendu, P- troškovi posredničke provizije. Primer: koa= 14,5%, T = 10% i P =0,02: k = koa(1-t) (1-P) = 0,145 (1 0,1) (1 0,02) = 0,12789 = 12,789 % 22.6.2015. 13

Cena akumuliranog dobitka (nastavak) 2. Kriterijum eksternog prinosa polazi od sagledavanja mogućnosti ulaganja akumuliranog dobitka u alternative identičnog rizika izvan preduzeća. Potencijalni prinos najbolje alternative se (po principu oportunitetnogtroška) imputiraju akumuliranom dobitku kao cena kapitala. Eventualni problemi u primeni ovakvog pristupa u određivanju cene akumuliranog dobitka mogu nastati pri postojanju progresivnog oporezivanja ili kada ne postoji jedinstvena stopa poreza. 22.6.2015. 14

Prosečna cena kapitala Prosečna cena kapitala preduzeća ponderisana aritmetička sredina cena pojedinačnih izvora finansiranja uključenih u strukturu finansiranja (WACC -PPCK). PPCK-diskontna stopa na ulaganja za koju TV preduzeća ostaje nepromenjena. Ostvarena stopa prinosa na ulaganja iznad /ispod/ PPCK =>TV preduzeća se ( ). 22.6.2015. 15

Ponderisana prosečna cena kapitala preduzeća Ponderisana prosečna cena kapitala (WACC) - izražava očekivane prosečne buduće troškove kapitala preduzeća. PPCK= kpck= k1w1+ k2 w2+ k3w3+...+ knwn Kvantificiranja PPCK utvrđivanje cene pojedinačnih izvora finansiranja posle oporezivanja uključenih u konkretnu strukturu kapitala preduzeća i preciziranje osnove za ponderisanje. aktuelne (postojeće) i željene (ciljne) strukture 22.6.2015. 16

Ponderisana prosečna cena kapitala preduzeća (nastavak) Izvor finansiranja Cena (%) Relativno učešće Iznos Dugoročni dugovi 5,60 0,40 240.000 Preferencijalne akcije 10,60 0,10 60.000 Obične akcije 13,00 0,50 300.000 Ukupno 1,00 600.000 Prof. Predrag Stancic, PhD -Faculty of 22.6.2015. Economics Kragujevac 17

Ponderisana prosečna cena kapitala preduzeća (nastavak) Izvor finansiranja Ponder Cena (%) Ponderisana cena Dugoročni dugovi 0,40 5,60 2,24 Preferencijalne akcije 0,10 10,60 1,06 Obične akcije 0,50 13,00 6,50 Ukupno 1,00 k pck 9,80 Prof. Predrag Stancic, PhD -Faculty of 22.6.2015. Economics Kragujevac 18

Ponderisana prosečna cena kapitala preduzeća (nastavak) PRIMER: Preduzeće je na investirani kapital od 600.000 ostvarilo stopu prinosa posle oporezivanja od 9,80%. Pokriće obaveza prema izvorima finansiranja prezentirano je u narednoj Tabeli Osnovica Stopa Iznos 1 Prinos posle poreza u I godini eksploatacije 600.000 0,098 58.800 2 Kamata 240.000 0,056 13.440 3 Neto dobitak (1-2) 45.360 4 Preferencijalna dividenda 60.000 0,106 6.360 5 Neto dobitak za obične akcionare (3-4) 39.000 6 Obična dividenda 300.000 0,13 39.000 Razlika (5-6) 0,00 PPCK preduzeća se obično definiše kao diskontna stopa koja mora biti ostvarena na ulaganja da bi tržišna vrednost preduzeća ostala nepromenjena 22.6.2015. 19

Ponderisana marginalna cena kapitala preduzeća PPCK standard za ocenu postojećih ulaganja PMCK aplikacija PPCK na dodatne izvore finansiranja, koji će tek biti pribavljeni za finansiranje budućih ulaganja Novi izvori finansiranja: Akumulirani dobitak - aprox. postojećoj PPCK=> PPCK const. Dodatni eksterni izvori (sopstveni i/ili pozajmljeni) cena može biti PPCK=>PPCK Cena svake pribavljane dodatne novčane jedinice izvora, u teoriji označeni kao marginalni troškovi (cena) kapitala (marginal cost of capital) - MCK Gitman - MCK funkcija veličine potreba za dodatnim izvorima finansiranja 22.6.2015. 20

Ponderisana marginalna cena kapitala preduzeća (nastavak) Primer: Postojeći izvori finansiranja Izvor finansiranja Ponder Cena (%) Iznos Dugoročni dugovi 0,40 5,60 240.000 Preferencijalne akcije 0,10 10,60 60.000 Akumulirani dobitak 0,50 13,00 300.000 Ukupno 1,00 600.000 Procena troškova novih izvora maksimalni iznos kredita koji se moguće pribaviti na bazi raspoložive akumulacije po ceni posle oporezivanja od 5,6% iznosi 400.000 din., a viši nivo duga po ceni od 8,4%. Emisija novog kola običnih akcija radi pribavljanja sopstvenog kapitala podrazumeva cenu kapitala od 14%. Uticaj cene dodatnih izvora finansiranja (MCK) na kretanje PPCK odrediti prelomnu tačku na kojoj će troškovi dodatnog kapitala izazvati promenu PPCK, oceniti intenzitet te promene i izračunati PPCK do i posle prelomne tačke 22.6.2015. 21

Ponderisana marginalna cena kapitala preduzeća (nastavak) Prelomna tačka marginalnih troškova = Maksimalni iznos raspoloživ iz izvora po datoj ceni % učešća u postojećoj strukturi kapitala Pod pretpostavkom očuvanja postojeće strukture finansiranja (50-40-10) pribavljanje dodatnog kapitala će uzrokovati dve prelomne tačke marginalnih troškova, i to u trenutku kad se utroši postojeća akumulacija od 300.000 i pređe na skuplji kapital od emisije običnih akcija (14%) i u trenutku kad se preduzeće zaduži do nivoa od 400.000 i pređe na dalje finansiranje iz dugova po ceni od 8,4%. prelomna tačka za akumulirani dobitak, koja iznosi 600.000 din. (300.000/0,50) i prelomna tačka za dug je na nivou od 1.000.000 (400.000/0,40). 22.6.2015. 22

Ponderisana marginalna cena kapitala preduzeća (nastavak) Iznos potrebnog Ponderisana dodatnog kapitala Izvor finansiranja Ponder Cena (%) Cena Od Do 1 2 3 4=2*3 0 600.000 Dugoročni dugovi 0,40 5,60 2,24 Preferencijalne akcije 0,10 10,60 1,06 Akumulirani dobitak 0,50 13,00 6,50 PPCK=PMCK 9,80 600.000 1.000.000 Dugoročni dugovi 0,40 5,60 2,24 Preferencijalne akcije 0,10 10,60 1,06 Obične akcije 0,50 14,00 7,00 PMCK 10,30 1.000.000 Više Dugoročni dugovi 0,40 8,40 3,36 Preferencijalne akcije 0,10 10,60 1,06 Obične akcije 0,50 14,00 7,00 PMCK 11,42 22.6.2015. 23

Ponderisana marginalna cena kapitala preduzeća (nastavak) Cena (%) 12,0 11,5 Kretanje marginalne cene kapitala 0-600.000 600.000-1.000.000 1.000.000-1.500.000 11,42 11,42 11,42 11,42 11,0 10,5 10,0 9,8 9,8 10,3 10,3 10,3 10,3 10,3 9,5 9,0 8,5 Iznos (u 00000) 5 6 7 8 9 10 10 11 12 22.6.2015. 24

Ponderisana marginalna cena kapitala preduzeća (nastavak) Obračun PPCK za nivoe ukupnog kapitala (postojećeg i dodatno pribavljenog) Struktura Ponderisana Izvor finansiranja Kapitala Ponder Cena (%) Cena 1 2 3 4=2*3 I Dugoročni dugovi (5,6%) 240.000 0,40 5,60 2,24 Preferencijalne akcije 60.000 0,10 10,60 1,06 Akumulirani dobitak 300.000 0,50 13,00 6,50 600.000 PPCK 9,80 II Dugoročni dugovi (5,6%) 400.000 0,40 5,60 2,24 Preferencijalne akcije 100.000 0,10 10,60 1,06 Akumulirani dobitak 300.000 0,30 13,00 3,90 Obične akcije 200.000 0,20 14,00 2,80 1.000.000 PPCK 10,00 III Dugoročni dugovi (5,6%) 400.000 0,27 5,60 1,49 Dugoročni dugovi (8,4%) 200.000 0,13 8,40 1,12 Preferencijalne akcije 150.000 0,10 10,60 1,06 Obične akcije (A) 300.000 0,20 13,00 2,60 Obične akcije (B) 450.000 0,30 14,00 4,20 1.500.000 PPCK 10,47 22.6.2015. 25

Ponderisana marginalna cena kapitala preduzeća (nastavak) Uporedni pregled kretanja PPCK i PMCK Iznos kapitala PPCK PMCK 400.000 9,80 9,80 500.000 9,80 9,80 600.000 9,80 9,80 1.000.000 10,00 10,30 1.500.000 10,47 11,42 Kretanje ponderisane prosečne i marginalne cene kapitala 12,0 Cena (%) PPCK PMCK 11,5 11,42 11,0 Kritika: Teško je uvek naći odgovarajući kapital i održati željenu strukturu 10,5 10,0 9,5 9,0 8,5 10,30 10,47 10,00 9,80 9,80 9,80 Iznos kapitala 400.000 500.000 600.000 1.000.000 1.500.000 22.6.2015. 26

PMCK i donošenje odluka o ulaganju i finansiranju Opšti zaključci: Prosečni i marginalni troškovi kapitala su relativno fiksni dok se ne iscrpe mogućnosti pribavljanja po postojećim uslovima Prelazak na skuplje izvore povlači skokovit rast marginalnih i prosečnih troškova kapitala Ovom efektu su izložena preduzeća sa izrazito visokim potrebama za kapitalom (poređenje ISP i MCK) Investicioni Očekivana Kapitalni Kumulativni projekat ISP (%) izdatak izdatak A 15,0 100.000 100.000 B 14,5 200.000 300.000 C 14,0 400.000 700.000 D 13,0 100.000 800.000 E 12,0 300.000 1.100.000 F 11,0 200.000 1.300.000 G 10,0 100.000 1.400.000 22.6.2015. 27

PMCK i donošenje odluka o ulaganju i finansiranju (nastavak) PPCK i ISP (%) A 15,0 B 14,5 C 14,0 13,5 13,0 D 12,5 12,0 11,5 11,0 E F 11,50% PMCK Optimalni kapitalni budžet 10,5 10,0 9,80% 10,30% G ISP 9,5 Ukupno dodatno ulaganje (000) 500 1000 X 1500 1100 22.6.2015. 28

Literatura Prof. dr Predrag Stančić Savremeno upravljanje finansijama preduzeća, Ekonomski fakultet Univerziteta u Kragujevcu, 2006., str. 199-233 22.6.2015. 29