Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Σχετικά έγγραφα
a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

5. Karakteristične funkcije

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

3 Populacija i uzorak

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

18. listopada listopada / 13

Parametarski zadane neprekidne distribucije

Operacije s matricama

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Sadrˇzaj. Sadrˇzaj 1 9 DVODIMENZIONALNI SLUČAJNI VEKTOR DISKRETNI DVODIMENZIONALNI

VJEROJATNOST popravni kolokvij veljače 2017.

Slučajne varijable Materijali za nastavu iz Statistike

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

7 Algebarske jednadžbe

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Slučajni procesi Prvi kolokvij travnja 2015.

radni nerecenzirani materijal za predavanja

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Uvod u vjerojatnost i matematičku statistiku

Slučajne varijable. Diskretna slučajna varijabla X je promjenjiva veličina koja poprima vrijednosti iz skupa

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

1.4 Tangenta i normala

VJEROJATNOST I STATISTIKA Popravni kolokvij - 1. rujna 2016.

Zadaci iz Osnova matematike

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

VJEROJATNOST I STATISTIKA 2. kolokvij lipnja 2016.

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo:

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Zadaća iz kolegija Metrički prostori 2013./2014.

Karakteristične funkcije

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

Slučajni vektor. Poglavlje 3

Teorijske osnove informatike 1

4 Funkcije. 4.1 Pojam funkcije

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 30. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)

3 Funkcije. 3.1 Pojam funkcije

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Diskretan slučajni vektor

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Ako između tri slučajne varijable postoji veza ζ = f (ξ, η) i ako su poznate sve relevantne gustoće vjerojatnosti, tada je

Uvod u teoriju brojeva

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

4.1 Elementarne funkcije

Jednodimenzionalne slučajne promenljive

Laplaceova transformacija

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008

1. Topologija na euklidskom prostoru R n

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

VJEROJATNOST 1. kolokvij studenog 2013.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

k a k = a. Kao i u slučaju dimenzije n = 1 samo je jedan mogući limes niza u R n :

16 Lokalni ekstremi. Definicija 16.1 Neka je A R n otvoren, f : A R i c A. Ako postoji okolina U(c) od c na kojoj je f(c) minimum

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

1 / 79 MATEMATIČKA ANALIZA II REDOVI

Matematiqki fakultet. Univerzitet u Beogradu. Domai zadatak

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

numeričkih deskriptivnih mera.

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

1 Aksiomatska definicija skupa realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Dijagonalizacija operatora

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

2.7 Primjene odredenih integrala

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

PISMENI ISPIT IZ STATISTIKE

Četrnaesto predavanje iz Teorije skupova

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Elementi spektralne teorije matrica

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Statistika. primjeri i zadaci. Ante Mimica, Marina Ninčević. 30. kolovoza 2010.

2. Konvergencija nizova

1 Diferencijabilnost Motivacija. Kažemo da je funkcija f : a, b R derivabilna u točki c a, b ako postoji limes f f(x) f(c) (c) = lim.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

( , 2. kolokvij)

Diferencijalni račun

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

f(x) = a x, 0<a<1 (funkcija strogo pada)

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Transcript:

σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka je A topologija na skupu R. Najmanja σ-algebra koja sadrži sve članove topologije A zove se σ-algebra Borelovih skupova ili Borelova σ-algebra na skupu R (oznaka: B(R) ili B). Elemente Borelove σ-algebre nazivamo Borelovim skupovima. Napomena : Iz definicije slijedi da je svaki otvoreni interval a, b, a, b R, Borelov skup. Zbog poznatih svojstava σ-algebre u Borelove skupove ubrajamo: zatvorene intervale, poluotvorene (odnosno poluzatvorene) intervale, neograničene intervale, jednočlane skupove i prebrojive podskupove skupa R. Neprekidna slučajna varijabla i funkcija gustoće Definicija 3: Neka je (Ω, F, P ) vjerojatnosni prostor. Funkcija X : Ω R za koju vrijedi X (B) F, B B(R), je slučajna varijabla na (Ω, F, P ). Definicija 4: Neka je (Ω, F, P ) vjerojatnosni prostor. Funkciju X : Ω R za koju vrijedi ω Ω : X(ω) x} F za svaki x R, postoji nenegativna funkcija f : R R takva da vrijedi x P ω Ω : X(ω) x} = f(t) dt je apsolutno neprekidna slučajna varijabla na Ω ili neprekidna slučajna varijabla. Funkciju f zovemo funkcija gustoće vjerojatnosti slučajne varijable X ili funkcija gustoće slučajne varijable X. Funkcija gustoće i funkcija distribucije Napomena 2: Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva:. Nenegativnost: f(x) 0, x R, + 2. Normiranost: f(x)dx =. Definicija 5: s Funkcija distribucije neprekidne slučajne varijable X je funkcija F X : R [0, ] definirana x P (X x) = f(t) dt.

Matematičko očekivanje Definicija 6: Neka je X neprekidna slučajna varijabla sa svojstvom x f X (x) dx <. Matematičko očekivanje neprekidne slučajne varijable je realan broj E[X] = xf X (x) dx. Napomena 3: Bitna svojstva matematičkog očekivanja: Linearnost: E[αX + βy ] = αe[x] + βe[y ], ukoliko E[X] i E[Y ] postoje, Nenegativnost: X 0 E[X] 0, Monotonost: X Y E[X] E[Y ], X 0 i E[X] = 0 X = 0. Momenti Definicija 7: Za strogo pozitivan realan broj r definiramo r-ti moment µ r : E[X r ] = x r f X (x) dx, ukoliko E[X r ] postoji. r-ti centralni moment m r : E [(X E[X]) r ] = (x E[X]) r f X (x) dx, ukoliko E [(X E[X]) r ] postoji. r-ti apsolutni moment β r : E[ X r ] = x r f X (x) dx, ukoliko E[ X r ] postoji. Momenti Definicija 8: Varijanca (drugi centralni moment) neprekidne slučajne varijable definirana je s Var(X) = (x E[X]) 2 f X (x) dx. Napomena 4: Ako za realnu funkciju g vrijedi g(x) f X (x) dx <, kažemo da postoji očekivanje slučajne varijable g(x) i definiramo ga s E[g(X)] = g(x)f X (x) dx. 2

Transformacija neprekidne slučajne varijable Teorem : Neka je X neprekidna slučajna varijabla s funkcijom gustoće f X (x) te neka je Y = g(x) injektivna transformacija slučajne varijable X sa A = x : f X (x) > 0} u B = y : f Y (y) > 0} s inverznom transformacijom x = g (y). Ako je derivacija d dy g (y) neprekidna i različita od nule na B, tada je funkcija gustoće slučajne varijable Y dana izrazom ) f Y (y) = f X (g (y) d dy g (y), y B. Uniformna distribucija Primjer : Uniformna slučajna varijabla s parametrima a, b R (oznaka: X U(a, b)) funkcija gustoće definirana je formulom, x [a, b] b a 0, x [a, b], a funkcija distribucije formulom 0, x, a x a, x [a, b b a, x [b,. Uniformna distribucija 0.3 0. -2-2 3 4-4 -2 2 4 Graf funkcije gustoće i funkcije distribucije slučajne varijable X U(0, 2) Eksponencijalna distribucija Primjer 2: Eksponencijalna slučajna varijabla s parametrom λ > 0 (oznaka: X ε(λ)) funkcija gustoće definirana je formulom λe λx, x > 0 0, x 0, a funkcija distribucije formulom e λx, x > 0 0, x 0. 3

Eksponencijalna distribucija 0.3 0. -40-20 20 40-00 -50 50 00 Graf funkcije gustoće i funkcije distribucije eksponencijalne slučajne varijable Normalna distribucija Primjer 3: Normalna slučajna varijabla s parametrima µ i σ 2, gdje je µ = E[X] i σ 2 = Var(X) (oznaka: X N (µ, σ 2 )) funkcija gustoće definirana je formulom a funkcija distribucije formulom (x µ)2 e 2σ 2, x R, 2πσ 2 x e (t µ)2 2σ 2 dt, x R. 2πσ 2 Normalna distribucija Μ 0, Σ 2 Μ 2, Σ 2 5 Μ 2, Σ 2 4 Μ 0, Σ 2 Μ 2, Σ 2 5 Μ 2, Σ 2 4-4 -2 2 4 6 8-4 -2 2 4 6 Pareto distribucija Zadatak : Graf funkcije gustoće i funkcije distribucije normalne slučajne varijable Slučajna varijabla s Pareto distribucijom zadana je funkcijom gustoće αc α x α, x [c,, 0, x, c gdje su α i c pozitivni realni parametri. Odredite funkciju distribucije, matematičko očekivanje i varijancu ove slučajne varijable. 3 2.5 2 Α, c Α 2, c Α 3, c.5 Α, c Α 2, c Α 3, c 2 3 4 5 2 3 4 5 Graf funkcije gustoće i funkcije distribucije Pareto slučajne varijable 4

Pareto distribucija Rješenje: (c/x) α E[X] = Var(X) = αc α, α >, x [c, 0, x, c αc 2 (α ) 2 (α 2), α > 2 Pareto distribucija Zadatak 2: Pretpostavimo da iznos godišnjeg osobnog prihoda poreznog obveznika možemo opisati slučajnom varijablom koja ima Pareto distribuciju s parametrima α > 0 i c > 0. Odredite iznos godišnjeg prihoda koji za slučajno odabranog poreznog obveznika može biti premašen s vjerojatnošću. Rješenje: n = c 2 /α. Gama distribucija Zadatak 3: Za modeliranje iznosa potraživanja klijenta od nekog osiguravajućeg društva možemo koristiti slučajnu varijablu s gama distribucijom koja je zadana funkcijom gustoće α β Γ(β) xβ e αx, x 0,, 0, x, 0] gdje su α i β pozitivni realni parametri, a Γ(x) gamma funkcija definirana na sljedeći način: Γ(x) = e t t x dt, x > 0. 0 Odredite funkciju distribucije, matematičko očekivanje i varijancu ove slučajne varijable. Gama distribucija Α, Β 0.3 Α, Β 2 Α.5, Β 3 Α, Β Α, Β 2 Α.5, Β 3 0. 2 3 4 5 2 3 4 Graf funkcije gustoće i funkcije distribucije gamma slučajne varijable Gama distribucija γ(β, αx), x [0, Γ(β) 0, x, 0 αx, γ(β, αx) = e t t β dt 0 E[X] = β α, α > 0, β > 0 Var(X) = β α 2, α > 0, β > 0 5

Recipročna gama distribucija Zadatak 4: Odredite funkciju gustoće, funkciju distribucije, matematičko očekivanje i varijancu recipročne gamma slučajne varijable Y definirane na sljedeći način: Y =, X Γ(α, β), α > 0, β > 0. X.5.25 Α, Β Α, Β 0.75 Α, Β 2 Α, Β 2 Α.5, Β 3 Α.5, Β 3 5 2 3 4 5 2 3 4 5 Graf funkcije gustoće i funkcije distribucije recipročne gamma slučajne varijable Recipročna gama distribucija Rješenje: α β f Y (y) = Γ(β) y β e α/y, y 0, 0, y, 0] Γ(β, α/y), y 0, F Y (y) = Γ(β) 0, y, 0 E[X] = Var(X) = α β, α > 0, β > α 2 (β ) 2 (β 2), α > 0, β > 2 +, Γ(β, α/y) = e t t β dt α/y Log-normalna distribucija Zadatak 5: Odredite funkciju gustoće, matematičko očekivanje i varijancu log-normalne slučajne varijable Y definirane s Y = e X, X N (µ, σ 2 ), µ R, σ > 0. Μ 0, Σ 2 0 Μ 0, Σ 2 Μ 0, Σ 2 5 Μ 0, Σ 2 0 Μ 0, Σ 2 Μ 0, Σ 2 5 2 3 4 5 6 7 2 4 6 8 Graf funkcije gustoće i funkcije distribucije log-normalne slučajne varijable Log-normalna distribucija 6

Rješenje: f Y (y) = (ln y µ) 2 y 2πσ 2 e 2σ 2, y 0, 0, y, 0] E[Y ] = e µ+σ2 /2 Var(Y ) = e 2µ+σ2 (e σ2 ) 7